More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m brisanje nepotrebnog teksta |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Sundhaussen 2.jpg|mini|Sundhaussen 2008.]] | |||
'''Holm Sundhausen''' ([[Berlin]], [[17. travnja]] [[1942.]] – [[Regensburg]], [[21. veljače]] [[2015.]]) bio je [[Nijemci|njemački]] [[povjesničar]], profesor povijesti Jugoistočne Europe na Slobodnom sveučilištu u [[Berlin]]u i predsjednik znanstvenog savjeta instituta za istočnoeuropske studije u [[München]]u. | '''Holm Sundhausen''' ([[Berlin]], [[17. travnja]] [[1942.]] – [[Regensburg]], [[21. veljače]] [[2015.]]) bio je [[Nijemci|njemački]] [[povjesničar]], profesor povijesti Jugoistočne Europe na Slobodnom sveučilištu u [[Berlin]]u i predsjednik znanstvenog savjeta instituta za istočnoeuropske studije u [[München]]u. | ||
Posljednja izmjena od 7. ožujak 2022. u 11:03
Holm Sundhausen (Berlin, 17. travnja 1942. – Regensburg, 21. veljače 2015.) bio je njemački povjesničar, profesor povijesti Jugoistočne Europe na Slobodnom sveučilištu u Berlinu i predsjednik znanstvenog savjeta instituta za istočnoeuropske studije u Münchenu.
Jedan je od najznačajnijih suvremenih njemačkih povjesničara koji se bave problemima srpske, jugoslavenske i balkanske povijesti.
Životopis
Holm Sundhausen je rođen u Berlinu 1942. godine. Već tijekom studija na sveučilištima u Berlinu i Münchenu pokazao je zanimanje za probleme Balkana. U svojoj doktorskoj tezi sustavno je obradio utjecaj Herderovih ideja na stvaranje nacija kod naroda Habsburške monarhije. Kao asistent i stručni suradnik svoju je znanstvenu karijeru nastavio na sveučilištima u Hamburgu, Münchenu i Göttingenu. Od 1988. predaje na Slobodnom sveučilištu u Berlinu.
Bibliografija
Neka od njegovih značajnih djela su:
- Geschichte Jugoslawiens 1918-1980 (1982.)
- Historische Statistik Serbiens 1834-1914 (1989.)
- Experiment Jugoslawiens. Von der Statsgründung bis zum Staatszerfall (1993.)
- Povijest Srbije od 19. do 21. stoljeća (2007.)
Među srpskim povjesničarima djelo "Povijest Srbije" izazvala je velike reakcije, koje se uglavnom svode na dva pitanja: može li stranac napisati povijest srpskih naroda i je li u stanju razumjeti bez emocija koje, za razliku od srpskih povjesničara ne posjeduje.