Razlika između inačica stranice »Hodža«

Trenutačna izmjena od 09:15, 7. ožujka 2022.

Hodža je stariji religijski naslov koji se koristi za muslimanske svećenike, religijske učitelje, i predavače u medresama^[1]. Također može biti i naslov rektora u istoj školi. Naslov etimološki dolazi od turskog hoca ili hace, što pak vodi podrijetlo od perzijskog ḫāǧe. U Osmanskom carstvu ovaj naslov se dodavao nakon prezimena kao afiks; npr. Ali-hodža ili Husein-hodža. Naslov je i danas u uporabi između ostalih kod Bošnjaka u BiH i Sandžaku.^[2].

Spada u stalež ulema, vjerskih učenjaka, odnosno u vjersku duhovnu inteligenciju. U osmanskoj državi predstavnici te inteligencije bili su osobe vrlo istaknute uloge u društvu.^[3]

Vidi

Imam
Hatib

Izvori

↑ www.hjp.znanje.hr
↑ www.islamskazajednica.org
↑ Institut za javne financije Zdravko Vukšić: Harač. POREZNI VJESNIK 7-8/2016. str. 147 (pristupljeno 10. studenoga 2019.)

[1] www.hjp.znanje.hr

[2] www.islamskazajednica.org

[ijf-3] Institut za javne financije Zdravko Vukšić: Harač. POREZNI VJESNIK 7-8/2016. str. 147 (pristupljeno 10. studenoga 2019.)

[1]

[2]

[3]

Inačica od 12:21, 17. listopada 2021. (vidi izvor) WikiSysop (razgovor \| doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)		Trenutačna izmjena od 09:15, 7. ožujka 2022. (vidi izvor) WikiSysop (razgovor \| doprinosi) m (brisanje nepotrebnog teksta)
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Hodža'''-->~~'''Hodža''' je stariji religijski naslov koji se koristi za [[musliman]]ske svećenike, religijske [[učitelj]]e, i predavače u [[medresa]]ma<ref>[http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search www.hjp.znanje.hr]</ref>. Također može biti i naslov rektora u istoj školi. Naslov [[etimologija\|etimološki]] dolazi od turskog ''hoca'' ili ''hace'', što pak vodi podrijetlo od [[perzijski\|perzijskog]] ''ḫāǧe''. U [[Osmansko carstvo\|Osmanskom carstvu]] ovaj naslov se dodavao nakon prezimena kao [[afiks]]; npr. ''Ali-hodža'' ili ''Husein-hodža''. Naslov je i danas u uporabi između ostalih kod Bošnjaka u BiH i Sandžaku.<ref>[http://www.islamskazajednica.org/index.php?searchword=hod%BEa&option=com_search&Itemid= www.islamskazajednica.org]</ref>.		'''Hodža''' je stariji religijski naslov koji se koristi za [[musliman]]ske svećenike, religijske [[učitelj]]e, i predavače u [[medresa]]ma<ref>[http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search www.hjp.znanje.hr]</ref>. Također može biti i naslov rektora u istoj školi. Naslov [[etimologija\|etimološki]] dolazi od turskog ''hoca'' ili ''hace'', što pak vodi podrijetlo od [[perzijski\|perzijskog]] ''ḫāǧe''. U [[Osmansko carstvo\|Osmanskom carstvu]] ovaj naslov se dodavao nakon prezimena kao [[afiks]]; npr. ''Ali-hodža'' ili ''Husein-hodža''. Naslov je i danas u uporabi između ostalih kod Bošnjaka u BiH i Sandžaku.<ref>[http://www.islamskazajednica.org/index.php?searchword=hod%BEa&option=com_search&Itemid= www.islamskazajednica.org]</ref>.

	Spada u stalež [[ulema]], vjerskih učenjaka, odnosno u vjersku duhovnu inteligenciju. U osmanskoj državi predstavnici te inteligencije bili su osobe vrlo istaknute uloge u društvu.<ref name=ijf>[https://www.ijf.hr/upload/files/file/PV/2016/7/vuksic.pdf Institut za javne financije] Zdravko Vukšić: ''Harač''. POREZNI VJESNIK 7-8/2016. str. 147 (pristupljeno 10. studenoga 2019.)</ref>		Spada u stalež [[ulema]], vjerskih učenjaka, odnosno u vjersku duhovnu inteligenciju. U osmanskoj državi predstavnici te inteligencije bili su osobe vrlo istaknute uloge u društvu.<ref name=ijf>[https://www.ijf.hr/upload/files/file/PV/2016/7/vuksic.pdf Institut za javne financije] Zdravko Vukšić: ''Harač''. POREZNI VJESNIK 7-8/2016. str. 147 (pristupljeno 10. studenoga 2019.)</ref>