Razlika između inačica stranice »Amazasp I. od Iberije«
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)) |
m (čišćenje redirekcija za infookvir monarh) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Amazasp I. od Iberije'''-->{{ | <!--'''Amazasp I. od Iberije'''-->{{Infookvir monarh | ||
| ime = Amazasp I. od Iberije | | ime = Amazasp I. od Iberije | ||
| slika = | | slika = | ||
Inačica od 07:50, 7. ožujka 2022.
| Amazasp I. od Iberije | |
|---|---|
| Kralj Iberije | |
| Vladavina | 106. – 116. |
| Prethodnik | Mitridat I. |
| Nasljednik | Farsman II. |
| Dinastija | Farnavazidi |
| Otac | Mitridat I. |
Amazasp I. od Iberije (gruz. ამაზასპი), bio je kralj Iberije (Kartlija, moderna istočna Gruzija), čiju vladavinu srednjevjekovne gruzijske kronike postavljaju u 2. stoljeće. Gruzijski povjesničar Kiril Tumanov predlaže da se za razdoblje njegove vladavine uzme razdoblje od 106. do 116. godine, a smatra ga sinom i nasljednikom Mitridata I., koji je iz epigrafske građe poznat kao saveznik Rima. Također ga identificira sa Amazaspom koji se nalazi na Vespazijanovoj steli i sa pogrebne, dvojezične, stele iz Armazija.
Ime Amazasp potječe iz staroperzijskog Hamazāsp, što bi otprilike moglo značiti "onaj koji je posjedovao ratne konje" (hamāza- "sukob"; + aspa- "konj").[1][2]
Gruzijske kronike izvještavaju o Amazaspovoj zajedničkoj desetogodišnjoj vladavini s Derokom (Derukom) i bilježe Armazi kao njegovo sjedište (dok je Derokovo prebivalište bilo u Mcheti). Mnogi moderni znanstvenici, međutim, smatraju Iberijsko dvovlašće čistom legendom i tvrde da je Amazasp vladao sam.[3]
Izvori
- ↑ Rapp, Stephen H. (2009). "The Iranian Heritage of Georgia: Breathing New Life into the Pre-Bagratid Historiographical Tradition". Iranica Antiqua 44: 660. doi:10.2143/IA.44.0.2034389
- ↑ Rapp, Stephen H., Jr (2014). The Sasanian World through Georgian Eyes: Caucasia and the Iranian Commonwealth in Late Antique Georgian Literature. Routledge. str. 164, 224. ISBN 978-1472425522
- ↑ Rapp, Stephen H. (2003), Studies In Medieval Georgian Historiography: Early Texts And Eurasian Contexts, str. 289. Peeters Publishers, ISBN 90-429-1318-5.