Razlika između inačica stranice »Herman Potočnik«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (brisanje nepotrebnog teksta) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Herman Potocnik Noordung.jpg|thumb|right|Herman Potočnik]] | |||
{{Uklopi iz|Herman Potočnik Noordung}} | {{Uklopi iz|Herman Potočnik Noordung}} | ||
'''Herman Potočnik''' pseudonim '''Noordung''' ([[Pula]], [[1892.]] – [[Beč]], [[1929.]]), [[Slovenci|slovenski]] [[inženjer]] za raketnu tehnologiju i pionir [[astronautika|astronautike]]. | '''Herman Potočnik''' pseudonim '''Noordung''' ([[Pula]], [[1892.]] – [[Beč]], [[1929.]]), [[Slovenci|slovenski]] [[inženjer]] za raketnu tehnologiju i pionir [[astronautika|astronautike]]. | ||
Trenutačna izmjena od 04:39, 7. ožujka 2022.
 |
Predloženo je da se u ovaj tekst uklopi Herman Potočnik Noordung. (Rasprava) |
Herman Potočnik pseudonim Noordung (Pula, 1892. – Beč, 1929.), slovenski inženjer za raketnu tehnologiju i pionir astronautike.
Životopis
Herman Potočnik, satnik inženjerijskih postrojbi Austro-Ugarske vojske, jedan od osnivača moderne astronautike. Rodio se 22. prosinca, 1892. godine u Puli, Istra, Hrvatska. Tijekom prvog svjetskog rata služi u Galiciji, Srbiji i Bosni, da bi onda bio premješten na Soču. Nakon završetka rata biva umirovljen iz zdravstvenih razloga. Fascinira ga raketna tehnika te pred kraj 1928. godine objavljuje knjigu: Das Problem der Befahrung des Weltraums - der Raketen-motor (O problemu svemirskog leta - raketni motor). Radi se o jednom od temeljnih fundamentalnih dijela u kojem se elaborira modularna svemirska stanica, geostacionarna orbita i komunikacijski sateliti. Kao malo koje djelo, ova je knjiga imala je snažan učinak na rusku i njemačku astronautičku grupu. Shrvan tuberkulozom i bijedom, umire, 27. kolovoza, 1929. godine u Beču. Mnogo godina nakon toga doživljava priznanje za razvoj astronautike, pa se kod izgradnje prve svemirske stanice razmišljalo da ona nosi njegovo ime.
Kulturno središte europske svemirske tehnologije
Već 2006. godine se Hermanu Potočniku Noordungu u Vitanju otvorila spomen soba, koja je kasnije bila temelj za proširenje na Kulturno središte europske svemirske tehnologije.
Gradnja Kulturnog središta europske svemirske tehnologije (Kulturnega središča evropskih vesoljskih tehnologij – KSEVT) u Vitanju je završena 2012. godine. Otvoren je projekat izvanjsko rađanje iluzije rotiranja i plutanja u bestežinskom stanju. Objekt je prvi stalni postav pod nazivom Herman Noordung: 100 monumentalnih utjecaja otvoren 6. rujna 2012., a na samo otvaranje razvili su još neke ideje o formiranju prostora i umjetnosti. Nastupni se performansi i događaji Orbitalne oscilacije nastavljaju do 22. prosinca 2012., kad će se obilježiti 120 godina od rođenja slovenskoga raketnoga inženjera i pionira svemirskih letova, u Puli.
Vanjske poveznice
 | U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Herman Potočnik |
- Web stranice o Hermanu Potočniku Noordungu: Home page
- American Institute of Aeronautics and Astronautics o Hermanu Potočniku: [1]
- O Potočniku na stranicama Austrian Space Agency (ASA): [2]
- Engleski prijevod potočnikove knjige (sažetak): [3]
- Potočnikova knjiga The Problem of Space Travel, u elektroničkom obliku (u cijelosti): [4]
- Potočnikova knjiga na hrvatskom (sažetak): [5]