Razlika između inačica stranice »Heinrich Lenz«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (brisanje nepotrebnog teksta) |
||
| (Nije prikazana jedna međuinačica istog suradnika) | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{Znanstvenik | |||
| ime = Heinrich Lenz | | ime = Heinrich Lenz | ||
| slika = Heinrich Friedrich Emil Lenz.jpg | | slika = Heinrich Friedrich Emil Lenz.jpg | ||
| Redak 36: | Redak 36: | ||
Inducirana [[elektromotorna sila]] (''ε'') u zatvorenoj konturi jednaka je negativnoj promjeni obuhvaćenog [[magnetski tok|magnetskog toka]] (''ΦB'') kroz konturu u jedinici [[Vrijeme (fizika)|vremena]] (''t''). | Inducirana [[elektromotorna sila]] (''ε'') u zatvorenoj konturi jednaka je negativnoj promjeni obuhvaćenog [[magnetski tok|magnetskog toka]] (''ΦB'') kroz konturu u jedinici [[Vrijeme (fizika)|vremena]] (''t''). | ||
[[datoteka:Faraday emf experiment.svg|mini|center|500px|Prikaz [[Michael Faraday|Faradayeve]] opreme sa željeznim prstenom. Ukoliko dolazi do promjene magnetskog toka u [[Električna zavojnica|zavojnici]] na lijevoj strani prstena, onda dolazi do [[Elektromagnetska indukcija|inducirane]] [[električna struja|električne struje]] na desnoj zavojnici. [[Lenzovo pravilo]] govori da je [[magnetski tok]] inducirane struje uvijek je suprotan izvornomu magnetskom toku. <ref name=Giancoli>{{ | [[datoteka:Faraday emf experiment.svg|mini|center|500px|Prikaz [[Michael Faraday|Faradayeve]] opreme sa željeznim prstenom. Ukoliko dolazi do promjene magnetskog toka u [[Električna zavojnica|zavojnici]] na lijevoj strani prstena, onda dolazi do [[Elektromagnetska indukcija|inducirane]] [[električna struja|električne struje]] na desnoj zavojnici. [[Lenzovo pravilo]] govori da je [[magnetski tok]] inducirane struje uvijek je suprotan izvornomu magnetskom toku. <ref name=Giancoli>{{Citiranje knjige|last=Giancoli|first=Douglas C.|title=Physics: Principles with Applications|year=1998|pages=623–624|edition=Fifth}}</ref>]] | ||
==Izvori== | ==Izvori== | ||
Trenutačna izmjena od 02:17, 7. ožujka 2022.
- PREUSMJERI Predložak:Infookvir znanstvenik
Heinrich Lenz (rusizirano: Emilij Hristijanovič Lenc ili Эмилий Христианович Ленц) ili punim imenom Heinrich Friedrich Emil Lenz (Dorpat, danas Tartu, 12. veljače 1804. – Rim, 10. veljače 1865.), ruski fizičar njemačkoga podrijetla rođen u Estoniji. Bio je profesor fizike i matematike na Sveučilištu u Sankt Peterburgu (1834. – 1865). Otkrio zakonitost (1833.) koja se danas naziva Lenzovo pravilo. Neovisno i gotovo istodobno (1842.) kada i James Prescott Joule, utvrdio je kolika količina topline nastaje prilikom prolaska električne struje kroz električni vodič. Bavio se i fizičkim zemljopisom; prvi je upozorio na sekularne oscilacije (mala odstupanja do kojih dolazi u dugom razdoblju; lat. saeculum: stoljeće) Kaspijskoga jezera. Član Peterburške akademije znanosti od 1834. [1]
Lenzovo pravilo
Lenzovo pravilo je pravilo prema kojemu je smjer induciranoga električnoga napona i njime pokrenute električne struje u strujnoj petlji kroz koju se mijenja magnetski tok uvijek takav da poništava promjenu magnetskoga toka kojim je napon induciran, tj. magnetski tok inducirane struje uvijek je suprotan izvornomu magnetskom toku. [2]
Lenzovo pravilo se naziva i Faraday-Lenzov zakon elektromagnetske indukcije ili ponekad samo Faradayev zakon indukcije, a to je osnovni zakon elektromagnetizma, dok jednakost vrijedi:
- [math]\displaystyle{ \mathcal{E} = - {{d\Phi_B} \over dt} }[/math].
Inducirana elektromotorna sila (ε) u zatvorenoj konturi jednaka je negativnoj promjeni obuhvaćenog magnetskog toka (ΦB) kroz konturu u jedinici vremena (t).
Izvori
- ↑ Lenz, Heinrich Friedrich Emil, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.
- ↑ Lenzovo pravilo, [2] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.
- ↑ Giancoli, Douglas C. (1998). Physics: Principles with Applications (Fifth ed.). str. 623–624