Razlika između inačica stranice »Hamdanidi«

Trenutačna izmjena od 22:46, 6. ožujka 2022.

Područje pod hamdanidskom upravom u 10. stoljeću (označeno crvenom bojom)

Hamdanidi (arap. حمدانيون‎) su bili arapska šijitska dinastija koja je u 10. stoljeću vladala područjima današnje Sirije, Iraka i Turske. Hamdanidi potječu od starovjekovnog kršćanskog plemena Taghlib koje je naseljavalo sjevernu Arabiju odnosno južnu Mezopotamiju, a osnivačem njihove vladarske dinastije smatra se Hamdan ibn Hamdun kojem je abasidski kalif 890. godine povjerio upravu nad Mardinom u jugoistočnoj Anatoliji. Njegovom sinu Abdulahu (904. – 929.) povjerena je uprava nad Mosulom (906.) odnosno Bagdadom (914.), a Abdulahovom nasljedniku Hasanu Nasir ad-Dauli (929. – 968.) Mosul, Alep i Diyarbakır. Hasanova tiranska vlast dovela je do njegovog svrgavanja od strane vlastite obitelji, a desetak godina kasnije dinastija doživljava veliki udarac kada ih 979. godine u Mezopotamiji poražava iransko Bujidsko Carstvo. Hamdanidi su vodili sukobe i s Bizantom odnosno Fatimidima koji ih pokoravaju 1003. godine. Hamdanidi su ostali upamćeni kao vrsni ratnici ali i pokrovitelji arapske umjetnosti, posebice književnosti.

Literatura

(engl.) "Hamdanid Dynasty". Encyclopædia Britannica. 2011.. http://www.britannica.com/EBchecked/topic/253288/Hamdanid-Dynasty Pristupljeno 20. siječnja 2011

(engl.) Bosworth, Clifford Edmund (1996.). The New Islamic Dynasties: A Chronological and Genealogical Manual. New York City: Columbia University Press. ISBN 0231107145

Inačica od 02:09, 18. studenoga 2021. (vidi izvor) WikiSysop (razgovor \| doprinosi) m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)) ← Starija izmjena		Trenutačna izmjena od 22:46, 6. ožujka 2022. (vidi izvor) WikiSysop (razgovor \| doprinosi) m (brisanje nepotrebnog teksta)
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Hamdanidi'''-->~~[[Datoteka:Hamdanid Dynasty 890 - 1004 (AD).PNG\|300px\|desno\|mini\|Područje pod '''hamdanidskom''' upravom u [[10. stoljeće\|10. stoljeću]] (označeno crvenom bojom)]]		[[Datoteka:Hamdanid Dynasty 890 - 1004 (AD).PNG\|300px\|desno\|mini\|Područje pod '''hamdanidskom''' upravom u [[10. stoljeće\|10. stoljeću]] (označeno crvenom bojom)]]
	'''Hamdanidi''' ([[Arapski jezik\|arap.]] حمدانيون‎) su bili [[Arapi\|arapska]] [[Šijiti\|šijitska]] dinastija koja je u [[10. stoljeće\|10. stoljeću]] vladala područjima današnje [[Sirija\|Sirije]], [[Irak]]a i [[Turska\|Turske]]. Hamdanidi potječu od [[Stari vijek\|starovjekovnog]] [[Kršćanstvo\|kršćanskog]] plemena [[Taghlib]] koje je naseljavalo sjevernu [[Arabija\|Arabiju]] odnosno južnu [[Mezopotamija\|Mezopotamiju]], a osnivačem njihove vladarske dinastije smatra se Hamdan ibn Hamdun kojem je [[Abasidi\|abasidski]] [[kalif]] [[890.]] godine povjerio upravu nad [[Mardin]]om u jugoistočnoj [[Anatolija\|Anatoliji]]. Njegovom sinu Abdulahu ([[904.]] – [[929.]]) povjerena je uprava nad [[Mosul]]om ([[906.]]) odnosno [[Bagdad]]om ([[914.]]), a Abdulahovom nasljedniku Hasanu Nasir ad-Dauli ([[929.]] – [[968.]]) Mosul, [[Alep]] i [[Diyarbakır]]. Hasanova tiranska vlast dovela je do njegovog svrgavanja od strane vlastite obitelji, a desetak godina kasnije dinastija doživljava veliki udarac kada ih [[979.]] godine u [[Mezopotamija\|Mezopotamiji]] poražava [[iran]]sko [[Bujidsko Carstvo]]. Hamdanidi su vodili sukobe i s [[Bizant]]om odnosno [[Fatimidi]]ma koji ih pokoravaju [[1003.]] godine. Hamdanidi su ostali upamćeni kao vrsni ratnici ali i pokrovitelji [[Arapi\|arapske]] umjetnosti, posebice književnosti.		'''Hamdanidi''' ([[Arapski jezik\|arap.]] حمدانيون‎) su bili [[Arapi\|arapska]] [[Šijiti\|šijitska]] dinastija koja je u [[10. stoljeće\|10. stoljeću]] vladala područjima današnje [[Sirija\|Sirije]], [[Irak]]a i [[Turska\|Turske]]. Hamdanidi potječu od [[Stari vijek\|starovjekovnog]] [[Kršćanstvo\|kršćanskog]] plemena [[Taghlib]] koje je naseljavalo sjevernu [[Arabija\|Arabiju]] odnosno južnu [[Mezopotamija\|Mezopotamiju]], a osnivačem njihove vladarske dinastije smatra se Hamdan ibn Hamdun kojem je [[Abasidi\|abasidski]] [[kalif]] [[890.]] godine povjerio upravu nad [[Mardin]]om u jugoistočnoj [[Anatolija\|Anatoliji]]. Njegovom sinu Abdulahu ([[904.]] – [[929.]]) povjerena je uprava nad [[Mosul]]om ([[906.]]) odnosno [[Bagdad]]om ([[914.]]), a Abdulahovom nasljedniku Hasanu Nasir ad-Dauli ([[929.]] – [[968.]]) Mosul, [[Alep]] i [[Diyarbakır]]. Hasanova tiranska vlast dovela je do njegovog svrgavanja od strane vlastite obitelji, a desetak godina kasnije dinastija doživljava veliki udarac kada ih [[979.]] godine u [[Mezopotamija\|Mezopotamiji]] poražava [[iran]]sko [[Bujidsko Carstvo]]. Hamdanidi su vodili sukobe i s [[Bizant]]om odnosno [[Fatimidi]]ma koji ih pokoravaju [[1003.]] godine. Hamdanidi su ostali upamćeni kao vrsni ratnici ali i pokrovitelji [[Arapi\|arapske]] umjetnosti, posebice književnosti.