Razlika između inačica stranice »Hamdanidi«
Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (brisanje nepotrebnog teksta) |
||
| (Nisu prikazane 2 međuinačice istog suradnika) | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Hamdanid Dynasty 890 - 1004 (AD).PNG|300px|desno|mini|Područje pod '''hamdanidskom''' upravom u [[10. stoljeće|10. stoljeću]] (označeno crvenom bojom)]] | |||
'''Hamdanidi''' ([[Arapski jezik|arap.]] حمدانيون) su bili [[Arapi|arapska]] [[Šijiti|šijitska]] dinastija koja je u [[10. stoljeće|10. stoljeću]] vladala područjima današnje [[Sirija|Sirije]], [[Irak]]a i [[Turska|Turske]]. Hamdanidi potječu od [[Stari vijek|starovjekovnog]] [[Kršćanstvo|kršćanskog]] plemena [[Taghlib]] koje je naseljavalo sjevernu [[Arabija|Arabiju]] odnosno južnu [[Mezopotamija|Mezopotamiju]], a osnivačem njihove vladarske dinastije smatra se Hamdan ibn Hamdun kojem je [[Abasidi|abasidski]] [[kalif]] [[890.]] godine povjerio upravu nad [[Mardin]]om u jugoistočnoj [[Anatolija|Anatoliji]]. Njegovom sinu Abdulahu ([[904.]] – [[929.]]) povjerena je uprava nad [[Mosul]]om ([[906.]]) odnosno [[Bagdad]]om ([[914.]]), a Abdulahovom nasljedniku Hasanu Nasir ad-Dauli ([[929.]] – [[968.]]) Mosul, [[Alep]] i [[Diyarbakır]]. Hasanova tiranska vlast dovela je do njegovog svrgavanja od strane vlastite obitelji, a desetak godina kasnije dinastija doživljava veliki udarac kada ih [[979.]] godine u [[Mezopotamija|Mezopotamiji]] poražava [[iran]]sko [[Bujidsko Carstvo]]. Hamdanidi su vodili sukobe i s [[Bizant]]om odnosno [[Fatimidi]]ma koji ih pokoravaju [[1003.]] godine. Hamdanidi su ostali upamćeni kao vrsni ratnici ali i pokrovitelji [[Arapi|arapske]] umjetnosti, posebice književnosti. | '''Hamdanidi''' ([[Arapski jezik|arap.]] حمدانيون) su bili [[Arapi|arapska]] [[Šijiti|šijitska]] dinastija koja je u [[10. stoljeće|10. stoljeću]] vladala područjima današnje [[Sirija|Sirije]], [[Irak]]a i [[Turska|Turske]]. Hamdanidi potječu od [[Stari vijek|starovjekovnog]] [[Kršćanstvo|kršćanskog]] plemena [[Taghlib]] koje je naseljavalo sjevernu [[Arabija|Arabiju]] odnosno južnu [[Mezopotamija|Mezopotamiju]], a osnivačem njihove vladarske dinastije smatra se Hamdan ibn Hamdun kojem je [[Abasidi|abasidski]] [[kalif]] [[890.]] godine povjerio upravu nad [[Mardin]]om u jugoistočnoj [[Anatolija|Anatoliji]]. Njegovom sinu Abdulahu ([[904.]] – [[929.]]) povjerena je uprava nad [[Mosul]]om ([[906.]]) odnosno [[Bagdad]]om ([[914.]]), a Abdulahovom nasljedniku Hasanu Nasir ad-Dauli ([[929.]] – [[968.]]) Mosul, [[Alep]] i [[Diyarbakır]]. Hasanova tiranska vlast dovela je do njegovog svrgavanja od strane vlastite obitelji, a desetak godina kasnije dinastija doživljava veliki udarac kada ih [[979.]] godine u [[Mezopotamija|Mezopotamiji]] poražava [[iran]]sko [[Bujidsko Carstvo]]. Hamdanidi su vodili sukobe i s [[Bizant]]om odnosno [[Fatimidi]]ma koji ih pokoravaju [[1003.]] godine. Hamdanidi su ostali upamćeni kao vrsni ratnici ali i pokrovitelji [[Arapi|arapske]] umjetnosti, posebice književnosti. | ||
== Literatura == | == Literatura == | ||
*{{eng oznaka}} {{ | *{{eng oznaka}} {{Citiranje weba|title=Hamdanid Dynasty|work=[[Encyclopædia Britannica]]|url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/253288/Hamdanid-Dynasty|year=2011.|accessdate=20. siječnja 2011}} | ||
*{{eng oznaka}} {{ | *{{eng oznaka}} {{Citiranje knjige|last=Bosworth|first=Clifford Edmund|title=The New Islamic Dynasties: A Chronological and Genealogical Manual|publisher=Columbia University Press|location=New York City|year=1996.|isbn=0231107145}} | ||
[[Kategorija:Arapi]] | [[Kategorija:Arapi]] | ||
[[Kategorija:Vladarske dinastije]] | [[Kategorija:Vladarske dinastije]] | ||
Trenutačna izmjena od 22:46, 6. ožujka 2022.
.PNG)
Područje pod hamdanidskom upravom u 10. stoljeću (označeno crvenom bojom)
Hamdanidi (arap. حمدانيون) su bili arapska šijitska dinastija koja je u 10. stoljeću vladala područjima današnje Sirije, Iraka i Turske. Hamdanidi potječu od starovjekovnog kršćanskog plemena Taghlib koje je naseljavalo sjevernu Arabiju odnosno južnu Mezopotamiju, a osnivačem njihove vladarske dinastije smatra se Hamdan ibn Hamdun kojem je abasidski kalif 890. godine povjerio upravu nad Mardinom u jugoistočnoj Anatoliji. Njegovom sinu Abdulahu (904. – 929.) povjerena je uprava nad Mosulom (906.) odnosno Bagdadom (914.), a Abdulahovom nasljedniku Hasanu Nasir ad-Dauli (929. – 968.) Mosul, Alep i Diyarbakır. Hasanova tiranska vlast dovela je do njegovog svrgavanja od strane vlastite obitelji, a desetak godina kasnije dinastija doživljava veliki udarac kada ih 979. godine u Mezopotamiji poražava iransko Bujidsko Carstvo. Hamdanidi su vodili sukobe i s Bizantom odnosno Fatimidima koji ih pokoravaju 1003. godine. Hamdanidi su ostali upamćeni kao vrsni ratnici ali i pokrovitelji arapske umjetnosti, posebice književnosti.
Literatura
- (engl.) "Hamdanid Dynasty". Encyclopædia Britannica. 2011.. http://www.britannica.com/EBchecked/topic/253288/Hamdanid-Dynasty Pristupljeno 20. siječnja 2011
- (engl.) Bosworth, Clifford Edmund (1996.). The New Islamic Dynasties: A Chronological and Genealogical Manual. New York City: Columbia University Press. ISBN 0231107145