Razlika između inačica stranice »Tisserandov parametar«
Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)) |
||
| (Nisu prikazane 2 međuinačice istog suradnika) | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Tisserandov parametar'''-->'''Tisserandov parametar''' ili '''Tisserandova invarijanta''' je vrijednost koja se koristi za kvalifikaciju odnosa između relativno malog [[nebesko tijelo|nebeskog tijela]] i većeg tijela koje [[perturbacija (astronomija)|perturbira]] njegovu [[planetarna putanja|orbitu]]. Tisserandov parametar je aproksimacija odnosa pomoću [[problem triju tijela|sustava triju tijela]], te se koristi u situacijama kada se mase svih triju tijela jako razlikuju (kao primjerice mase [[Sunce|Sunca]], nekog planeta i nekog asteroida). Nazvan je po francuskom astronomu [[Félix Tisserand|Félixu Tisserandu]]. | <!--'''Tisserandov parametar'''-->'''Tisserandov parametar''' ili '''Tisserandova invarijanta''' je vrijednost koja se koristi za kvalifikaciju odnosa između relativno malog [[nebesko tijelo|nebeskog tijela]] i većeg tijela koje [[perturbacija (astronomija)|perturbira]] njegovu [[planetarna putanja|orbitu]]. Tisserandov parametar je aproksimacija odnosa pomoću [[problem triju tijela|sustava triju tijela]], te se koristi u situacijama kada se mase svih triju tijela jako razlikuju (kao primjerice mase [[Sunce|Sunca]], nekog planeta i nekog asteroida). Nazvan je po francuskom astronomu [[Félix Tisserand|Félixu Tisserandu]]. | ||
Za tijelo s [[velika poluos|velikom poluosi]] ''a'', [[ekscentricitet]]om ''e'' i [[inklinacija orbite|inklinacijom]] ''i'', te veliku poluos ''a<sub>P</sub>'' perturbirajućeg tijela, Tisserandov parametar iznosi<ref>{{ | Za tijelo s [[velika poluos|velikom poluosi]] ''a'', [[ekscentricitet]]om ''e'' i [[inklinacija orbite|inklinacijom]] ''i'', te veliku poluos ''a<sub>P</sub>'' perturbirajućeg tijela, Tisserandov parametar iznosi<ref>{{Citiranje knjige |last1=Murray |first1=Carl D. | last2=Dermott | first2=Stanley F. |year= 2000|title=Solar System Dynamics|publisher=[[Cambridge University Press]] |isbn=0-521-57597-4|author2-link=Dermott's law }}</ref><ref>{{Cite journal|last=Bonsor|first=A.|last2=Wyatt|first2=M. C.|date=2012-03-11|title=The scattering of small bodies in planetary systems: constraints on the possible orbits of cometary material: Scattering in planetary systems|url=https://academic.oup.com/mnras/article-lookup/doi/10.1111/j.1365-2966.2011.20156.x|journal=Monthly Notices of the Royal Astronomical Society|language=en|volume=420|issue=4|pages=2990–3002|doi=10.1111/j.1365-2966.2011.20156.x|doi-access=free}}</ref> | ||
:<math>T_P\ = \frac{a_P}{a} + 2\cos i\sqrt{\frac{a}{a_P} (1-e^2)}</math> | :<math>T_P\ = \frac{a_P}{a} + 2\cos i\sqrt{\frac{a}{a_P} (1-e^2)}</math> | ||
| Redak 8: | Redak 8: | ||
== Primjene == | == Primjene == | ||
* Tisserandov parametar u odnosu na [[Jupiter]] (T<sub>J</sub>) često se koristi za raščlanjivanje [[asteroid]]a (obično T<sub>J</sub> > 3) od [[komet Jupiterove obitelji|kometa Jupiterove obitelji]] (obično vrijedi 2 < T<sub>J</sub> < 3).<ref>{{ | * Tisserandov parametar u odnosu na [[Jupiter]] (T<sub>J</sub>) često se koristi za raščlanjivanje [[asteroid]]a (obično T<sub>J</sub> > 3) od [[komet Jupiterove obitelji|kometa Jupiterove obitelji]] (obično vrijedi 2 < T<sub>J</sub> < 3).<ref>{{Citiranje weba|url=http://www2.ess.ucla.edu/~jewitt/tisserand.html|title=Dave Jewitt: Tisserand Parameter|website=www2.ess.ucla.edu|access-date=2018-03-27}}</ref> | ||
* [[Mali planet]]i [[damokloid]]i se definiraju kao tijela s T<sub>J</sub> < 2.<ref name="Damocloids-Jewitt">{{ | * [[Mali planet]]i [[damokloid]]i se definiraju kao tijela s T<sub>J</sub> < 2.<ref name="Damocloids-Jewitt">{{Citiranje weba|title = The Damocloids|date = August 2013|publisher= UCLA – Department of Earth and Space Sciences|author = Jewitt, David C.|url = http://www2.ess.ucla.edu/~jewitt/damocloid.html|accessdate = 15 February 2017}}</ref> | ||
* Očuvanje vrijednosti parametra prije i poslije susreta s perturbirajućim tijelom koristi se da bi se potvrdilo ili opovrgnulo da su nebeska tijela opažena (na različitim orbitama) prije i poslije susreta jedno te isto tijelo. | * Očuvanje vrijednosti parametra prije i poslije susreta s perturbirajućim tijelom koristi se da bi se potvrdilo ili opovrgnulo da su nebeska tijela opažena (na različitim orbitama) prije i poslije susreta jedno te isto tijelo. | ||
* Isti efekt daje nam do znanja i neka ograničenja na moć [[gravitacijska praćka|efekta praćke]] u pogonjenju zemaljskih letjelica prema rubu [[Sunčev sustav|Sunčevog sustava]]. | * Isti efekt daje nam do znanja i neka ograničenja na moć [[gravitacijska praćka|efekta praćke]] u pogonjenju zemaljskih letjelica prema rubu [[Sunčev sustav|Sunčevog sustava]]. | ||
* Predlaže se korištenje Tisserandovog parametra u odnosu na [[Neptun]] (T<sub>N</sub>) kod [[trans-neptunski objekt|transneptunskih objekata]] za razlikovanje objekata [[objekti raspršenog diska|raspršenog diska]] (pod utjecajem Neptuna) od [[odvojeni objekt|odvojenih objekata]] (posve izvan Neptunovog utjecaja). | * Predlaže se korištenje Tisserandovog parametra u odnosu na [[Neptun]] (T<sub>N</sub>) kod [[trans-neptunski objekt|transneptunskih objekata]] za razlikovanje objekata [[objekti raspršenog diska|raspršenog diska]] (pod utjecajem Neptuna) od [[odvojeni objekt|odvojenih objekata]] (posve izvan Neptunovog utjecaja). | ||
* Tisserandov parametar mogao bi se upotrijebiti da se pokaže prisutnost [[supermasivna crna rupa|supermasivne crne rupe]] u središtu [[Mliječna staza|Mliječne staze]] pomoću orbitalnih parametara obližnjih zvijezda.<ref name=DEGN>{{ | * Tisserandov parametar mogao bi se upotrijebiti da se pokaže prisutnost [[supermasivna crna rupa|supermasivne crne rupe]] u središtu [[Mliječna staza|Mliječne staze]] pomoću orbitalnih parametara obližnjih zvijezda.<ref name=DEGN>{{Citiranje knjige|last=Merritt|first=David|title=Dynamics and Evolution of Galactic Nuclei|year=2013|publisher=Princeton University Press|location=Princeton|isbn=9781400846122|url=https://openlibrary.org/works/OL16802359W/Dynamics_and_Evolution_of_Galactic_Nuclei}}</ref> | ||
== Vezani koncepti == | == Vezani koncepti == | ||
Trenutačna izmjena od 22:14, 2. siječnja 2022.
Tisserandov parametar ili Tisserandova invarijanta je vrijednost koja se koristi za kvalifikaciju odnosa između relativno malog nebeskog tijela i većeg tijela koje perturbira njegovu orbitu. Tisserandov parametar je aproksimacija odnosa pomoću sustava triju tijela, te se koristi u situacijama kada se mase svih triju tijela jako razlikuju (kao primjerice mase Sunca, nekog planeta i nekog asteroida). Nazvan je po francuskom astronomu Félixu Tisserandu.
Za tijelo s velikom poluosi a, ekscentricitetom e i inklinacijom i, te veliku poluos aP perturbirajućeg tijela, Tisserandov parametar iznosi[1][2]
- [math]\displaystyle{ T_P\ = \frac{a_P}{a} + 2\cos i\sqrt{\frac{a}{a_P} (1-e^2)} }[/math]
Tisserandov parametar koristan je jer se njegova vrijednost otprilike očuvava prilikom nekih perturbacija orbitalnih parametara manjeg tijela zahvaljujući Tisserandovoj relaciji.
Primjene
- Tisserandov parametar u odnosu na Jupiter (TJ) često se koristi za raščlanjivanje asteroida (obično TJ > 3) od kometa Jupiterove obitelji (obično vrijedi 2 < TJ < 3).[3]
- Mali planeti damokloidi se definiraju kao tijela s TJ < 2.[4]
- Očuvanje vrijednosti parametra prije i poslije susreta s perturbirajućim tijelom koristi se da bi se potvrdilo ili opovrgnulo da su nebeska tijela opažena (na različitim orbitama) prije i poslije susreta jedno te isto tijelo.
- Isti efekt daje nam do znanja i neka ograničenja na moć efekta praćke u pogonjenju zemaljskih letjelica prema rubu Sunčevog sustava.
- Predlaže se korištenje Tisserandovog parametra u odnosu na Neptun (TN) kod transneptunskih objekata za razlikovanje objekata raspršenog diska (pod utjecajem Neptuna) od odvojenih objekata (posve izvan Neptunovog utjecaja).
- Tisserandov parametar mogao bi se upotrijebiti da se pokaže prisutnost supermasivne crne rupe u središtu Mliječne staze pomoću orbitalnih parametara obližnjih zvijezda.[5]
Vezani koncepti
Parametar je povezan s tzv. Delaunayevim standardnim varijablama, kojima se proučavaju perturbacije hamiltonijana u sustavu triju tijela. Ne uračunavši perturbacije višeg reda, vrijednost izraza [math]\displaystyle{ \sqrt{a(1-e^2)}\cos i }[/math] ostaje konstantna.
Kao posljedica toga javlja se rezonanca između promjena inklinacije i ekscentriciteta - Kozaijev mehanizam. Tim mehanizmom tijela u gotovo kružnoj orbiti s visokim ekscentricitetom tokom vremena mogu postupno prijeći u veoma ekscentričnu orbitu s malom inklinacijom. Taj mehanizam utječe na orbite blizusunčevih kometa, koji nagnutu orbitu na sigurnoj udaljenosti od Sunca mijenjaju u orbitu u ekliptici, ali s perihelom veoma blizu Sunčeve površine.
Izvori
- ↑ Murray, Carl D.; Dermott, Stanley F. (2000). Solar System Dynamics. Cambridge University Press. ISBN 0-521-57597-4
- ↑ Bonsor, A.; Wyatt, M. C. (11. ožujka 2012.). "The scattering of small bodies in planetary systems: constraints on the possible orbits of cometary material: Scattering in planetary systems" (engl.). Monthly Notices of the Royal Astronomical Society 420 (4): 2990–3002. doi:10.1111/j.1365-2966.2011.20156.x. https://academic.oup.com/mnras/article-lookup/doi/10.1111/j.1365-2966.2011.20156.x
- ↑ "Dave Jewitt: Tisserand Parameter". http://www2.ess.ucla.edu/~jewitt/tisserand.html Pristupljeno 27. ožujka 2018.
- ↑ Jewitt, David C. (kolovoza 2013). "The Damocloids". UCLA – Department of Earth and Space Sciences. http://www2.ess.ucla.edu/~jewitt/damocloid.html Pristupljeno 15. veljače 2017.
- ↑ Merritt, David (2013). Dynamics and Evolution of Galactic Nuclei. Princeton: Princeton University Press. ISBN 9781400846122. https://openlibrary.org/works/OL16802359W/Dynamics_and_Evolution_of_Galactic_Nuclei