Razlika između inačica stranice »Tigranakert (Silvan)«
(Bot: Automatski unos stranica) Oznaka: poveznice na razdvojbe |
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)) |
||
Redak 81: | Redak 81: | ||
| bilješke = | | bilješke = | ||
}} | }} | ||
'''Tigranakert''' ([[Armenski jezik|armenski]]: ''Տիգրանակերտ'', [[Grčki jezik|grčki]]: Τιγρανόκερτα, ''Tigranόkerta'', [[Latinski jezik|latinski]]: ''Tigranocerta'') bio je [[glavni grad]] [[Armensko Kraljevstvo (stari vijek)|starovjekovnoga Armenskoga Kraljevstva]]. Grad nosi ime po [[Tigran Veliki|Tigranu Velikome]] koji ga je osnovao u [[1. stoljeće pr. Kr.|prvome stoljeću prije Krista]]. Točna lokacija grada nije poznata. Možda se nalazio u blizini današnjega [[Silvan, Diyarbakır|Silvana]] ili kraj obližnjega [[Arzen]]a u povijesnoj armenskoj regiji [[Arzanene]]<ref>See Thomas A. Sinclair, "The Site of Tigranocerta. I," ''[[Revue des Études Arméniennes]]'' 25 (1994-95): pp. 183-254; ''idem'', "The Site of Tigranocerta. II," ''Revue des Études Arméniennes'' 26 (1996-97): 51-117.</ref>, istočno od [[Diyarbakır]]a.<ref>[[Dion Kasije Kokejan]], ''Roman History'', [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Cassius_Dio/36*.html 36.2.3].</ref> Grad je dijelio ime s još [[Tigranakert|tri grada]]. Preostala tri grada nalazila su se u [[Tigranakert (Nahičevan)|Nahičevanu]], [[Tigranakert (Gorski Karabah)|Gorskome Karabahu]] i [[Tigranakert (Utik)|Utiku]].<ref>{{ | '''Tigranakert''' ([[Armenski jezik|armenski]]: ''Տիգրանակերտ'', [[Grčki jezik|grčki]]: Τιγρανόκερτα, ''Tigranόkerta'', [[Latinski jezik|latinski]]: ''Tigranocerta'') bio je [[glavni grad]] [[Armensko Kraljevstvo (stari vijek)|starovjekovnoga Armenskoga Kraljevstva]]. Grad nosi ime po [[Tigran Veliki|Tigranu Velikome]] koji ga je osnovao u [[1. stoljeće pr. Kr.|prvome stoljeću prije Krista]]. Točna lokacija grada nije poznata. Možda se nalazio u blizini današnjega [[Silvan, Diyarbakır|Silvana]] ili kraj obližnjega [[Arzen]]a u povijesnoj armenskoj regiji [[Arzanene]]<ref>See Thomas A. Sinclair, "The Site of Tigranocerta. I," ''[[Revue des Études Arméniennes]]'' 25 (1994-95): pp. 183-254; ''idem'', "The Site of Tigranocerta. II," ''Revue des Études Arméniennes'' 26 (1996-97): 51-117.</ref>, istočno od [[Diyarbakır]]a.<ref>[[Dion Kasije Kokejan]], ''Roman History'', [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Cassius_Dio/36*.html 36.2.3].</ref> Grad je dijelio ime s još [[Tigranakert|tri grada]]. Preostala tri grada nalazila su se u [[Tigranakert (Nahičevan)|Nahičevanu]], [[Tigranakert (Gorski Karabah)|Gorskome Karabahu]] i [[Tigranakert (Utik)|Utiku]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Karapetian|first=Samvel|title=Armenian Cultural Monuments in the Region of Karabakh|year=2001|publisher="Gitutiun" Publishing House of National Academy of Sciences of Armenia|location=Yerevan|isbn=9785808004689|page=213|authorlink=Samvel Karapetyan (autor)|quote=The data of records referring to these four towns, all of which were called Tigranakert and differed only by provinces, were often confused, if the name of the province; Aldznik, Goghtn, Utik or Artsakh...}}</ref> | ||
== Povijest == | == Povijest == | ||
Redak 94: | Redak 94: | ||
Tijekom istočnih osvajanja [[Pompej Veliki|Gneja Pompeja Velikoga]], Rimljani su privremeno zauzeli grad, no grad je vraćen Tigranu Velikome s dijelovima njegovoga kraljevstva nakon Tigranove predaje Pompeju. Tome predajom Tigran Veliki bio je prisiljen platiti Pompeju Velikome 6000 talenata. Nije poznato kada je uplaćen taj iznos. Rimljani su ponovno zauzeli grad pod vodstvom [[Gnej Domicije Korbulon|Gneja Domicija Korbulona]] tijekom [[Rimsko-partski rat (58. – 63.)|Rimsko-partskoga rata]] koji je trajao od [[58.]] do [[63.]] godine poslije Krista.<ref>[[Adrian Goldsworthy|Goldsworthy, Adrian]]. ''In the Name of Rome: The Men Who Won The Roman Empire, 2nd Ed.''. London: Weidenfeld & Nicolson, 2003.</ref> | Tijekom istočnih osvajanja [[Pompej Veliki|Gneja Pompeja Velikoga]], Rimljani su privremeno zauzeli grad, no grad je vraćen Tigranu Velikome s dijelovima njegovoga kraljevstva nakon Tigranove predaje Pompeju. Tome predajom Tigran Veliki bio je prisiljen platiti Pompeju Velikome 6000 talenata. Nije poznato kada je uplaćen taj iznos. Rimljani su ponovno zauzeli grad pod vodstvom [[Gnej Domicije Korbulon|Gneja Domicija Korbulona]] tijekom [[Rimsko-partski rat (58. – 63.)|Rimsko-partskoga rata]] koji je trajao od [[58.]] do [[63.]] godine poslije Krista.<ref>[[Adrian Goldsworthy|Goldsworthy, Adrian]]. ''In the Name of Rome: The Men Who Won The Roman Empire, 2nd Ed.''. London: Weidenfeld & Nicolson, 2003.</ref> | ||
Tijekom [[Osmansko Carstvo|osmanskoga]] razdoblja [[Armenci]] su grad [[Diyarbakır]] zvali Dikranagerd ([[Zapadnoarmenski dijalekt|zapadnoarmenski]] izgovor Tigranakerta).<ref>{{ | Tijekom [[Osmansko Carstvo|osmanskoga]] razdoblja [[Armenci]] su grad [[Diyarbakır]] zvali Dikranagerd ([[Zapadnoarmenski dijalekt|zapadnoarmenski]] izgovor Tigranakerta).<ref>{{Citiranje knjige|last=Hovannisian|first=Richard G.|title=Armenian Tigranakert/Diarbekir and Edessa/Urfa|year=2006|publisher=Mazda Publishers|location=Costa Mesa, California|isbn=9781568591537|page=2|authorlink=Richard G. Hovannisian|quote=The city that later generations of Armenians would call Dikranagerd was actually ancient Amid or Amida (now Diarbekir or Diyarbakir), a great walled city with seventy-two towers...}}</ref> | ||
== Izvori == | == Izvori == |
Trenutačna izmjena od 22:12, 2. siječnja 2022.
Tigranakert armenski: Տիգրանակերտ grčki: Τιγρανόκερτα, Tigranόkerta latinski: Tigranocerta | |
---|---|
Osnivač | Tigran Veliki |
Nazvan po | Tigran Veliki |
Zemljovid | |
Karta starovjekovnoga Armenskoga Kraljevstva |
Tigranakert (armenski: Տիգրանակերտ, grčki: Τιγρανόκερτα, Tigranόkerta, latinski: Tigranocerta) bio je glavni grad starovjekovnoga Armenskoga Kraljevstva. Grad nosi ime po Tigranu Velikome koji ga je osnovao u prvome stoljeću prije Krista. Točna lokacija grada nije poznata. Možda se nalazio u blizini današnjega Silvana ili kraj obližnjega Arzena u povijesnoj armenskoj regiji Arzanene[1], istočno od Diyarbakıra.[2] Grad je dijelio ime s još tri grada. Preostala tri grada nalazila su se u Nahičevanu, Gorskome Karabahu i Utiku.[3]
Povijest
Kako bi stvorio grad, Tigran Veliki potjerao je mnoge ljude iz svojih domova kako bi činili stanovništvo grada. Armensko se Kraljevstvo u to doba proširilo na istok do Kaspijskoga jezera, na zapadu do središnje Kapadocije, a na jugu do Judeje, sve do područja koja okružuju današnji Krak des Chevaliers.
Gradske tržnice bile su ispunjene trgovcima iz cijeloga antičkoga svijeta. Tigranakert brzo je postao izrazito važno komercijalno i kulturno središte bliskoga istoka. Tigran Veliki osnovao je veličanstveno kazalište, koji mu je bio strastveno posvećen, izvodile su drame i komedije čije su uloge uglavnom glumili grčki i armenski glumci. Plutarh je zapisao da je Tigranakert „veliki i lijepi grad gdje je prosječni čovjek i svaki činovnik učio ga obožavati”.[4] Helenistička kultura pod Artaksijadskom dinastijom imala je snažan utjecaj te je grčki jezik bio jezik dvora.
Rimska vojska pod vodstvom Lukula Licinija Lukula Pontskoga porazila je armensku vojsku pod vodstvom Tigrana Velikoga u bitci kod Tigranakerta koja se odvila 69. godine prije Krista. Poslije bitke rimska je vojska opljačkala grad te su stoga mnogi ljudi vratili svojima originalnima domovima.[5]
Nakon pljačke, koja je uključivala i uništenje kipova i hramova, grad je spaljen. Značajna količina zlata i srebra odvedena je u Rim kao ratni plijen. Lukul Licinije Lukul Pontski uzeo je većinu zlata i srebra iz istopljenih kipova, posuda, čaša i drugih vrijednih metala i dragoga kamenja. Tijekom pljačke mnogi stanovnici grada pobjegli su u sela. Zgrada novoosnovanoga kazališta također je nastradala u požaru. Grad se nikada nije oporavio od pljačke.[6]
Tijekom istočnih osvajanja Gneja Pompeja Velikoga, Rimljani su privremeno zauzeli grad, no grad je vraćen Tigranu Velikome s dijelovima njegovoga kraljevstva nakon Tigranove predaje Pompeju. Tome predajom Tigran Veliki bio je prisiljen platiti Pompeju Velikome 6000 talenata. Nije poznato kada je uplaćen taj iznos. Rimljani su ponovno zauzeli grad pod vodstvom Gneja Domicija Korbulona tijekom Rimsko-partskoga rata koji je trajao od 58. do 63. godine poslije Krista.[7]
Tijekom osmanskoga razdoblja Armenci su grad Diyarbakır zvali Dikranagerd (zapadnoarmenski izgovor Tigranakerta).[8]
Izvori
- ↑ See Thomas A. Sinclair, "The Site of Tigranocerta. I," Revue des Études Arméniennes 25 (1994-95): pp. 183-254; idem, "The Site of Tigranocerta. II," Revue des Études Arméniennes 26 (1996-97): 51-117.
- ↑ Dion Kasije Kokejan, Roman History, 36.2.3.
- ↑ Karapetian, Samvel (2001). Armenian Cultural Monuments in the Region of Karabakh. Yerevan: "Gitutiun" Publishing House of National Academy of Sciences of Armenia. str. 213. ISBN 9785808004689. "The data of records referring to these four towns, all of which were called Tigranakert and differed only by provinces, were often confused, if the name of the province; Aldznik, Goghtn, Utik or Artsakh..."
- ↑ Plutarh, 26.2.
- ↑ Holmes, T. Rice, "Tigranocerta." Journal of Roman Studies 7 (1917): pp. 120-38.
- ↑ Plutarh, Life of Lucullus, 29.3.
- ↑ Goldsworthy, Adrian. In the Name of Rome: The Men Who Won The Roman Empire, 2nd Ed.. London: Weidenfeld & Nicolson, 2003.
- ↑ Hovannisian, Richard G. (2006). Armenian Tigranakert/Diarbekir and Edessa/Urfa. Costa Mesa, California: Mazda Publishers. str. 2. ISBN 9781568591537. "The city that later generations of Armenians would call Dikranagerd was actually ancient Amid or Amida (now Diarbekir or Diyarbakir), a great walled city with seventy-two towers..."
Literatura
- Khachatryan, J. D.; Hakobyan, N. F. (2010). "Տիգրանակերտ մայրաքաղաքը". Lraber Hasarakakan Gitutyunneri. Yerevan: Armenian Academy of Sciences: 424–432. ISSN 0320-8117.
- Hakobyan, Hayk (2007). "Հին Հայաստանի մայրաքաղաք Տիգրանակերտը". Patma-Banasirakan Handes (3): 3–29.
- Schmitt, R.; Bailey, H. W. (1986). "Armenia and Iran iv. Iranian influences in Armenian Language". Encyclopaedia Iranica, Vol. II, Fasc. 4. pp. 445–465.