More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige, -{{Cite book +{{Citiranje knjige) |
||
| Redak 56: | Redak 56: | ||
'''Zelena zemlja''' je [[pigment]] koji nastaje u [[priroda|prirodi]] raspadanjem [[augit]]a, i ima je u velikim količinama oko talijanskog grada [[Verona|Verone]], po kome se često naziva '''veronska zemlja'''. Svojstven je po hladnom, plavičasto [[zelena|zelenom]] tonu. Posjeduje svestranu otpornost. Kao [[Uljene boje|uljana boja]] priprema se s većom količinom [[vezivo|veziva]], sporije suši, slabe je pokrivne moći a osušeni premaz je mek i elastičan. Koristi se u svim [[Slikarske tehnike|slikarskim tehnikama]]. Radi intenziviranja obojenosti, zelenoj zemlji se dodaju [[krom]]ov oksid ili kromov hidroksid. <ref> "Slikarska tehnologija – materijali i tehnika", [https://slikarskatehnologija.wordpress.com/], www.slikarskatehnologija, pristupljeno 20. 7. 2020. </ref> | '''Zelena zemlja''' je [[pigment]] koji nastaje u [[priroda|prirodi]] raspadanjem [[augit]]a, i ima je u velikim količinama oko talijanskog grada [[Verona|Verone]], po kome se često naziva '''veronska zemlja'''. Svojstven je po hladnom, plavičasto [[zelena|zelenom]] tonu. Posjeduje svestranu otpornost. Kao [[Uljene boje|uljana boja]] priprema se s većom količinom [[vezivo|veziva]], sporije suši, slabe je pokrivne moći a osušeni premaz je mek i elastičan. Koristi se u svim [[Slikarske tehnike|slikarskim tehnikama]]. Radi intenziviranja obojenosti, zelenoj zemlji se dodaju [[krom]]ov oksid ili kromov hidroksid. <ref> "Slikarska tehnologija – materijali i tehnika", [https://slikarskatehnologija.wordpress.com/], www.slikarskatehnologija, pristupljeno 20. 7. 2020. </ref> | ||
Zelena zemlja, poznata i kao '''terra verde''' ili '''veronska zelena''', je [[Anorganski pigmenti|anorganski pigment]] dobiven iz minerala seladonita i [[glaukonit]]a. <ref>[http://colourlex.com/project/green-earth/ Green earth] Colourlex. Retrieved August 29, 2016.</ref><ref>[http://www.webexhibits.org/pigments/indiv/overview/greenearth.html Green earth]. Pigments through the Ages. www.webexhibits.com. Retrieved August 29, 2016.</ref><ref name="StClair">{{ | Zelena zemlja, poznata i kao '''terra verde''' ili '''veronska zelena''', je [[Anorganski pigmenti|anorganski pigment]] dobiven iz minerala seladonita i [[glaukonit]]a. <ref>[http://colourlex.com/project/green-earth/ Green earth] Colourlex. Retrieved August 29, 2016.</ref><ref>[http://www.webexhibits.org/pigments/indiv/overview/greenearth.html Green earth]. Pigments through the Ages. www.webexhibits.com. Retrieved August 29, 2016.</ref><ref name="StClair">{{Citiranje knjige|title=The Secret Lives of Colour|last=St. Clair|first=Kassia|publisher=John Murray|year=2016|isbn=9781473630819|location=London|page=224–226|oclc=936144129}}</ref> Njegova [[kemijska formula]] je K[(Al, Fe<sup>III</sup>), (Fe<sup>II</sup>, Mg](AlSi<sub>3</sub>,Si<sub>4</sub>)0<sub>10</sub>(OH)<sub>2</sub>. <ref>[http://d-scholarship.pitt.edu/11954/1/a-baker-04-pigments.pdf Common Medieval Pigments]. d-scholarship.pitt.edu. Retrieved August 29, 2016.</ref> | ||
Zelena zemlja koju su prvi koristili [[stari Rim]]ljani otkrivena je na zidnim slikama [[Pompej]]a i [[Dura-Europos]]a. <ref>{{ | Zelena zemlja koju su prvi koristili [[stari Rim]]ljani otkrivena je na zidnim slikama [[Pompej]]a i [[Dura-Europos]]a. <ref>{{Citiranje knjige|last= Varichon|first= Anne|title= Couleurs – pigments et teintures dans les mains des peuples|year=2000|publisher=Seuil|pages=210–211|ref=<!-- {{sfnRef|Varichon|2000}} -->|isbn= 978-2-02084697-4}}</ref><ref name="b">Terre Verte. https://www.library.cornell.edu/preservation/paper/4PigAtlasWestern1.pdf. Retrieved August 30, 2016.</ref> Renesansni slikar i pisac Cennino Cennini tvrdio je da se "drevni nikada nisu pozlatili, osim ovim zelenim" koja se koristila kao podloga. U [[srednji vijek|srednjem vijeku]], jedna od njegovih najpoznatijih primjena bila je premazivanje boje tonova tijela. | ||
Visokokvalitetna ležišta mogu se naći u Engleskoj, Francuskoj, Cipru, Njemačkoj i u Monte Baldu kod Verone u Italiji. Boja se kreće od neutralne žute zelene do svijetlo zelenkaste do tamno mat maslinasto zelene. | Visokokvalitetna ležišta mogu se naći u Engleskoj, Francuskoj, Cipru, Njemačkoj i u Monte Baldu kod Verone u Italiji. Boja se kreće od neutralne žute zelene do svijetlo zelenkaste do tamno mat maslinasto zelene. | ||
Posljednja izmjena od 2. siječanj 2022. u 20:56
| Seladonit | |
|---|---|
 Zeleni kristali heulandita koji svoju zelenu boju duguju mnogim sitnim uključcima celadonita |
|
| Općenito | |
| Kategorija | Tinjac, filosilikat |
| Kemijska formula | |
| Identifikacija | |
| Boja | Svijetlo zeleni do plavo-zeleni mineral |
| Kristalni habitus | Romboedarski do tabelarni; zrnat do masivni i kao inkrustacija |
| Kristalni sustav | Monoklinski kristalni sustav |
| Kalavost | potpuna po {001} |
| Lom | Mrvljiv |
| Mohsova tvrdoća | 2 |
| Sjaj | Mat |
| Indeks loma | nα = 1,606 - 1,625 [1] nβ = 1,630 - 1,662 nγ = 1,579 - 1,661 |
| Optička svojstva | Biaksijalna negativna |
| Dvolom | δ = 0,027 |
| Ogreb | Bijeli |
| Specifična težina | 3,00 - 3,05 |
| Prozirnost | Proziran u tankim komadima |
2}}}](https://wikimedia.org/api/rest_v1/media/math/render/svg/8215c2e9a185e91281dea1e460d22583c8ddd618)
Seladonit (prema franc. céladon) je zeleni mineral, filosilikat iz skupine hidrotinjaca, po kemijskom sastavu sličan glaukonitu. Nalazi se u žilama i šupljinama vulkanskih stijena. Ponekad se još koristi za proizvodnju zelenoga pigmenta. [2]
Hidrotinjci
Podrobniji članak o temi: HidrotinjciHidrotinjci je skupni naziv za vrlo sitne čestice (reda veličine glinenih čestica) koje su bitne sastavnice šejlova (glinenih škriljevca) i slične tinjcima (liskunima). Riječ je o filosilikatima koji se od tinjaca razlikuju manjom zamjenom silicija s aluminijem u tetraedrima. Moguće su interstratifikacije s montmorilonitom, kao i neuređenost u slaganju strukturnih slojeva. Među varijetetima se obično izdvajaju:
- ilit, K1–1,5Al4(Si7–6,5Al1–1,5O20)(OH)4, kojim se često označava cijela skupina,
- glaukonit, koji je magnezijsko-aluminijski hidrotinjac s prijelazima do seladonita, koji je gotovo bez aluminija.
Prijelazni se oblici često označavaju kao hidromuskorit, hidrobiotit, hidroparagonit i teško ih je točno okarakterizirati. Hidrotinjci su tipični produkti trošenja (izluživanja) primarnih silikata, ali postoje naznake nastanka i iz koloidnih otopina agradacijom. [3]
Zelena zemlja
Podrobniji članak o temi: Zelena zemljaZelena zemlja je pigment koji nastaje u prirodi raspadanjem augita, i ima je u velikim količinama oko talijanskog grada Verone, po kome se često naziva veronska zemlja. Svojstven je po hladnom, plavičasto zelenom tonu. Posjeduje svestranu otpornost. Kao uljana boja priprema se s većom količinom veziva, sporije suši, slabe je pokrivne moći a osušeni premaz je mek i elastičan. Koristi se u svim slikarskim tehnikama. Radi intenziviranja obojenosti, zelenoj zemlji se dodaju kromov oksid ili kromov hidroksid. [4]
Zelena zemlja, poznata i kao terra verde ili veronska zelena, je anorganski pigment dobiven iz minerala seladonita i glaukonita. [5][6][7] Njegova kemijska formula je K[(Al, FeIII), (FeII, Mg](AlSi3,Si4)010(OH)2. [8]
Zelena zemlja koju su prvi koristili stari Rimljani otkrivena je na zidnim slikama Pompeja i Dura-Europosa. [9][10] Renesansni slikar i pisac Cennino Cennini tvrdio je da se "drevni nikada nisu pozlatili, osim ovim zelenim" koja se koristila kao podloga. U srednjem vijeku, jedna od njegovih najpoznatijih primjena bila je premazivanje boje tonova tijela.
Visokokvalitetna ležišta mogu se naći u Engleskoj, Francuskoj, Cipru, Njemačkoj i u Monte Baldu kod Verone u Italiji. Boja se kreće od neutralne žute zelene do svijetlo zelenkaste do tamno mat maslinasto zelene.
Izvori
- ↑ Mindat – Celadonite, www.mindat.org
- ↑ seladonit, [1] "Hrvatska enciklopedija", mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 24. 8. 2020.
- ↑ hidrotinjci, [2] "Hrvatska enciklopedija", mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 24. 8. 2020.
- ↑ "Slikarska tehnologija – materijali i tehnika", [3], www.slikarskatehnologija, pristupljeno 20. 7. 2020.
- ↑ Green earth Colourlex. Retrieved August 29, 2016.
- ↑ Green earth. Pigments through the Ages. www.webexhibits.com. Retrieved August 29, 2016.
- ↑ Lua error in Modul:Citation/CS1 at line 4096: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.
- ↑ Common Medieval Pigments. d-scholarship.pitt.edu. Retrieved August 29, 2016.
- ↑ Lua error in Modul:Citation/CS1 at line 4096: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.
- ↑ Terre Verte. https://www.library.cornell.edu/preservation/paper/4PigAtlasWestern1.pdf. Retrieved August 30, 2016.
