Razlika između inačica stranice »Saborna crkva Preobraženja Gospodnjeg u Zagrebu«

Saborna crkva Preobraženja Gospodnjeg u Zagrebu
	Katedrala (saborna crkva) Preobraženja Gospodnjeg na trgu Petra Preradovića u Zagrebu
Lokacija	Zagreb, Hrvatska
Arhitekt	Franjo Klein
Godine izgradnje	1866. godine
Renoviran	1883. – 1884. po nacrtu Hermana Bolléa
Religija	kršćanstvo, pravoslavlje
Arhitektonski stil	Neobizantska arhitektura

Inačica od 20:46, 2. siječnja 2022.

Saborna crkva Preobraženja Gospodnjeg u Zagrebu je katedrala Mitropolije zagrebačko-ljubljanske Srpske pravoslavne crkve u središtu Zagreba na Trgu Petra Preradovića.

Povijest

Saborna je crkva (katedrala) za Mitropoliju zagrebačko-ljubljansku. Izgrađena je 1866. godine po nacrtu hrvatskog arhitekta Franje Kleina. Obnovljena je od 1883. do 1884. godine po nacrtima arhitekta Hermana Bolléa. Tada je u nju postavljen sadašnji historicistički ikonostas s ikonama koje je radio slikar Epaminondas Bučevski, podrijetlom iz Černovaca u Bukovini. Bollé će u još dva navrata restaurirati Preobražensku crkvu - 1899. godine, kada na nju postavlja novu kapu zvonika i od 1913. do 1914. godine kada joj je potpuno modificirao pročelja.

Na ovom mjestu bila je katolička crkva sv. Margarete koja je pripadala Zagrebačkoj biskupiji, a spominje se od 1334. godine, kao župna crkva uz koju su se održavali "margaretski sajmovi" (održavali su se od 1337. godine). Kasnije je crkva pripala župi sv. Marka, a 1794. godine prodana je pravoslavnim trgovcima. Pravoslavna crkvena općina zagrebačka, kao i sve pravoslavne općine u Habsburškoj Monarhiji u to se vrijeme nazivala grčkom-neujedinjenom. U njezinoj su ranoj povijesti grčki i cincarski trgovci igrali izuzetno veliku ulogu. Sa sve većim doseljavanjem Srba udio Grka u pravoslavnom stanovništvu Zagreba se počeo smanjivati, a i započela je njihova asimilacija u srpski, te dijelom hrvatski etnikum. Od 1848. godine zagrebačka pravoslavna crkvena općina dobiva prefiks srpska, "proglašava se isključivo »srbskim obščestvom sv. preobraženske crkve u Zagrebu«"^[1].

Stara crkva srušena je 1866. godine što zbog dotrajalosti što stoga jer izgledom i reprezentativnošću nije odgovarala potrebama zagrebačke pravoslavne zajednice. Na njezinom mjestu sagrađena je sadašnja katedrala Preobraženja Gospodnjeg prema projektima Franje Kleina.^[2] Zbog ovakve povijesti, ulica koja prolazi iza katedrale i danas se zove Margaretska, a ona koja prolazi ispred nje zove se Preobraženska. Odlukom upravnog odbora srpske crkvene općine 1907. godine je na njihovoj zgradi u Zagrebu bila hrvatska zastava. Zbog toga je sazvana Skupština srpske akademske omladine iz Zagreba, koja je to najoštrije osudila, uz podsjećanje da je 1895. godine s ove iste zgrade morala biti skinuta srpska zastava.^[3]^[4]

Galerija

Po projektu Franje Kleina iz 1897.
Projekt Hermanna Bolléa iz 1897.
Preradovićev trg Zagreb, 1901.
Katedrala na Preradovićevom trgu danas
Pozlaćeni ikonostas (oltar)
Oltarski dio katedrale
Ulaz i horski dio
Unutrašnjost katedrale
Vitraji
Vitraji

Literatura

Mitropolit Jovan Pavlović, Dragan Damjanović, Nikolaj Muhin, Irina Buseva Davidova, Srpska pravoslavna crkvena opština i saborna crkva Preobraženja Gospodnjeg u Zagrebu, Preobraženski hram, Eparhijski upravni odbor Eparhije zagrebačko - ljubljanske, Zagreb, 2008., str. 11-32. (ISBN 978-953-98867-5-0)
Dragan Damjanović, Arhitektura ikonostasa u opusu Hermana Bolléa // Prostor, Znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam, sv. 18 (2010.), br. 1 (39); Zagreb, 2010., str. 62 – 79. (Hrčak)

Bilješke

↑ Igor Karaman, Zagrebački Gradec 1242-1850. (Prilozi sa znanstvenog skupa u povodu 750. obljetnice zagrebačke »Zlatne bule«) // Radovi: Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, sv. 27 br. 1, (1994.), str. 361. – 363., (Hrčak), str. 363.
↑ Krešimir Galović, Povijest Trga Petra Preradovića. Iz 19. u 21. stoljeće?, Vijenac, br. 342, 12. travnja 2007., pristupljeno 17. kolovoza 2019.
↑ Вишњић, Чедомир (2013.). Србобран 1901.-1914. - Српско коло 1903. - 1914., pp. 379.. Загреб, Београд: СКД Просвјета, Службени Гласник
↑ Србобран, бр. 101., 8. (21.) maja 1907.. Загреб. 1901.

Vanjske poveznice

[1] Igor Karaman, Zagrebački Gradec 1242-1850. (Prilozi sa znanstvenog skupa u povodu 750. obljetnice zagrebačke »Zlatne bule«) // Radovi: Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, sv. 27 br. 1, (1994.), str. 361. – 363., (Hrčak), str. 363.

[2] Krešimir Galović, Povijest Trga Petra Preradovića. Iz 19. u 21. stoljeće?, Vijenac, br. 342, 12. travnja 2007., pristupljeno 17. kolovoza 2019.

[3] Вишњић, Чедомир (2013.). Србобран 1901.-1914. - Српско коло 1903. - 1914., pp. 379.. Загреб, Београд: СКД Просвјета, Службени Гласник

[4] Србобран, бр. 101., 8. (21.) maja 1907.. Загреб. 1901.

[1]

[2]

[3]

[4]

@@ Redak 30: / Redak 30: @@
 Na ovom mjestu bila je katolička crkva sv. Margarete koja je pripadala [[Zagrebačka nadbiskupija|Zagrebačkoj biskupiji]], a spominje se od [[1334.]] godine, kao župna crkva uz koju su se održavali "margaretski sajmovi" (održavali su se od [[1337.]] godine). Kasnije je crkva pripala župi sv. Marka, a [[1794.]] godine prodana je pravoslavnim trgovcima. Pravoslavna crkvena općina zagrebačka, kao i sve pravoslavne općine u Habsburškoj Monarhiji u to se vrijeme nazivala grčkom-neujedinjenom. U njezinoj su ranoj povijesti [[Grci|grčki]] i [[Cincari|cincarski]] trgovci igrali izuzetno veliku ulogu. Sa sve većim doseljavanjem [[Srbi u Hrvatskoj|Srba]] udio [[Grci|Grka]] u pravoslavnom stanovništvu Zagreba se počeo smanjivati, a i započela je njihova asimilacija u [[Srbi|srpski]], te dijelom [[Hrvati|hrvatski]] etnikum. Od [[1848.]] godine zagrebačka pravoslavna crkvena općina dobiva prefiks srpska, ''"proglašava se isključivo »srbskim obščestvom sv. preobraženske crkve u Zagrebu«"''<ref>[[Igor Karaman]], ''Zagrebački Gradec 1242-1850. (Prilozi sa znanstvenog skupa u povodu 750. obljetnice zagrebačke »Zlatne bule«)'' // ''Radovi: Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu'', sv. 27 br. 1, (1994.), str. 361. – 363., {{Hrčak|id=78362}}, str. 363.</ref>.
-Stara crkva srušena je [[1866.]] godine što zbog dotrajalosti što stoga jer izgledom i reprezentativnošću nije odgovarala potrebama zagrebačke pravoslavne zajednice. Na njezinom mjestu sagrađena je sadašnja katedrala Preobraženja Gospodnjeg prema projektima Franje Kleina.<ref>[[Krešimir Galović]], [http://www.matica.hr/vijenac/342/iz-19-u-21-stoljece-6216/ ''Povijest Trga Petra Preradovića. Iz 19. u 21. stoljeće?''], ''[[Vijenac (časopis)|Vijenac]]'', br. 342, 12. travnja 2007., pristupljeno 17. kolovoza 2019.</ref> Zbog ovakve povijesti, ulica koja prolazi iza katedrale i danas se zove Margaretska, a ona koja prolazi ispred nje zove se Preobraženska. Odlukom upravnog odbora srpske crkvene općine [[1907.]] godine je na njihovoj zgradi u Zagrebu bila hrvatska zastava. Zbog toga je sazvana Skupština ''srpske akademske omladine'' iz Zagreba, koja je to najoštrije osudila, uz podsjećanje da je [[1895.]] godine s ove iste zgrade morala biti skinuta srpska zastava.<ref>{{Cite book|last= Вишњић |first= Чедомир |authorlink= |title= Србобран 1901.-1914. - Српско коло 1903. - 1914., pp. 379.|year= 2013. |url= |publisher= СКД Просвјета, Службени Гласник |location= Загреб, Београд |id= }}</ref><ref>{{Cite book|last= |first= |authorlink= |title= Србобран, бр. 101., 8. (21.) maja 1907.|year= 1901.|url= |publisher= |location= Загреб|id= }}</ref>
+Stara crkva srušena je [[1866.]] godine što zbog dotrajalosti što stoga jer izgledom i reprezentativnošću nije odgovarala potrebama zagrebačke pravoslavne zajednice. Na njezinom mjestu sagrađena je sadašnja katedrala Preobraženja Gospodnjeg prema projektima Franje Kleina.<ref>[[Krešimir Galović]], [http://www.matica.hr/vijenac/342/iz-19-u-21-stoljece-6216/ ''Povijest Trga Petra Preradovića. Iz 19. u 21. stoljeće?''], ''[[Vijenac (časopis)|Vijenac]]'', br. 342, 12. travnja 2007., pristupljeno 17. kolovoza 2019.</ref> Zbog ovakve povijesti, ulica koja prolazi iza katedrale i danas se zove Margaretska, a ona koja prolazi ispred nje zove se Preobraženska. Odlukom upravnog odbora srpske crkvene općine [[1907.]] godine je na njihovoj zgradi u Zagrebu bila hrvatska zastava. Zbog toga je sazvana Skupština ''srpske akademske omladine'' iz Zagreba, koja je to najoštrije osudila, uz podsjećanje da je [[1895.]] godine s ove iste zgrade morala biti skinuta srpska zastava.<ref>{{Citiranje knjige|last= Вишњић |first= Чедомир |authorlink= |title= Србобран 1901.-1914. - Српско коло 1903. - 1914., pp. 379.|year= 2013. |url= |publisher= СКД Просвјета, Службени Гласник |location= Загреб, Београд |id= }}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last= |first= |authorlink= |title= Србобран, бр. 101., 8. (21.) maja 1907.|year= 1901.|url= |publisher= |location= Загреб|id= }}</ref>
 == Galerija ==