Popis uobičajenih zabluda: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
← Starija izmjena
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige, -{{Cite book +{{Citiranje knjige)
 
Nisu prikazane 2 međuinačice
Redak 5: Redak 5:
[[Slika:fortune cookie broken 20040628 223252 1.jpg|thumb|[[Kolačić sudbine|Kolačiće sudbine]] povezuje se s [[Kineska kuhinja|kineskom kuhinjom]], no zapravo su izmišljeni u Japanu<ref name="solving"/> i gotovo ih se nikad ne jede u Kini, gdje ih se smatra američkim proizvodom.<ref name="snopesfortunecookie"/>]]
[[Slika:fortune cookie broken 20040628 223252 1.jpg|thumb|[[Kolačić sudbine|Kolačiće sudbine]] povezuje se s [[Kineska kuhinja|kineskom kuhinjom]], no zapravo su izmišljeni u Japanu<ref name="solving"/> i gotovo ih se nikad ne jede u Kini, gdje ih se smatra američkim proizvodom.<ref name="snopesfortunecookie"/>]]


* Često se pogrešno smatra da prženje zadržava vlagu u hrani; to nije slučaj. U usporedbi s jednakom količinom mesa koje se kuha bez prženja, tijekom prženja meso gubi vlagu. U općenitom je smislu prženje mesa korisno jer stvara smeđu koru bogatog okusa zbog [[Maillardova reakcija|Maillardove reakcije]].<ref>{{Citiranje web|url=http://www.cookthink.com/reference/7/Does_searing_meat_really_seal_in_moisture|title=Does searing meat really seal in moisture?|publisher=Cookthink.com|accessdate=August 29, 2009|archiveurl=https://web.archive.org/web/20131214115343/http://www.cookthink.com/reference/7/Does_searing_meat_really_seal_in_moisture|archivedate=December 14, 2013|url-status=dead}}</ref><ref name="McGee">{{cite book|author=McGee, Harold|title=On Food and Cooking |edition=Revised|publisher=Scribner|date=2004|isbn=978-0-684-80001-1|page=161}} "The Searing Question".</ref>
* Često se pogrešno smatra da prženje zadržava vlagu u hrani; to nije slučaj. U usporedbi s jednakom količinom mesa koje se kuha bez prženja, tijekom prženja meso gubi vlagu. U općenitom je smislu prženje mesa korisno jer stvara smeđu koru bogatog okusa zbog [[Maillardova reakcija|Maillardove reakcije]].<ref>{{Citiranje web|url=http://www.cookthink.com/reference/7/Does_searing_meat_really_seal_in_moisture|title=Does searing meat really seal in moisture?|publisher=Cookthink.com|accessdate=August 29, 2009|archiveurl=https://web.archive.org/web/20131214115343/http://www.cookthink.com/reference/7/Does_searing_meat_really_seal_in_moisture|archivedate=December 14, 2013|url-status=dead}}</ref><ref name="McGee">{{Citiranje knjige|author=McGee, Harold|title=On Food and Cooking |edition=Revised|publisher=Scribner|date=2004|isbn=978-0-684-80001-1|page=161}} "The Searing Question".</ref>
* Nije dokazano da [[mononatrijev glutaminat]] (MSG) izaziva pogoršanu [[migrena|migrenu]] ili ostale simptome takozvanog sindroma kineskog restorana. Iako postoje izvještaji o podskupu populacije osjetljivom na MSG, do takvih simptoma nije došlo tijekom ispitivanja pod kontrolom placeba.<ref>{{cite journal|last=Tarasoff|first=L.|date=December 1993|title=Monosodium L-glutamate: A double-blind study and review|journal=Food and Chemical Toxicology|volume=31|issue=12|pages=1019–35|doi=10.1016/0278-6915(93)90012-N|pmid=8282275}}</ref><ref>{{cite journal|last=Freeman |first=M. |date=October 2006 |title=Reconsidering the effects of monosodium glutamate: A literature review |journal=Journal of the American Academy of Nurse Practitioners |volume=18 |issue=10 |pages=482–86 |doi=10.1111/j.1745-7599.2006.00160.x |pmid=16999713 }}</ref>
* Nije dokazano da [[mononatrijev glutaminat]] (MSG) izaziva pogoršanu [[migrena|migrenu]] ili ostale simptome takozvanog sindroma kineskog restorana. Iako postoje izvještaji o podskupu populacije osjetljivom na MSG, do takvih simptoma nije došlo tijekom ispitivanja pod kontrolom placeba.<ref>{{cite journal|last=Tarasoff|first=L.|date=December 1993|title=Monosodium L-glutamate: A double-blind study and review|journal=Food and Chemical Toxicology|volume=31|issue=12|pages=1019–35|doi=10.1016/0278-6915(93)90012-N|pmid=8282275}}</ref><ref>{{cite journal|last=Freeman |first=M. |date=October 2006 |title=Reconsidering the effects of monosodium glutamate: A literature review |journal=Journal of the American Academy of Nurse Practitioners |volume=18 |issue=10 |pages=482–86 |doi=10.1111/j.1745-7599.2006.00160.x |pmid=16999713 }}</ref>
* [[Rok trajanja]] [[Twinkie]]sa jest otprilike 45 dana<ref>{{cite news|url=https://www.usatoday.com/story/money/business/2013/07/15/twinkies-release-smaller/2517709/|title=New Twinkies weigh less, have fewer calories|last=Choi|first=Candace|newspaper=[[USA Today]]|date=July 15, 2013|accessdate=July 15, 2013}}</ref> (izvorno su trajali 25) – što je mnogo kraće od onog što tvrdi uobičajeni (i pomalo šaljivi) mit da se Twinkiese može jesti više desetljeća.<ref>{{cite news |url=https://www.washingtonpost.com/wp-dyn/articles/A46062-2005Apr12.html |title=Twinkies, 75 Years and Counting |newspaper=The Washington Post |accessdate=August 30, 2011 |first=Candy |last=Sagon |date=April 13, 2005}}</ref> Na policama prodavaonica ostaju uglavnom sedam do deset dana.<ref>{{cite news|url=https://www.nytimes.com/2000/03/23/nyregion/twinkie-strike-afflicts-fans-with-snack-famine.html |title=Twinkie Strike Afflicts Fans With Snack Famine |last=Kelley |first=Tina |newspaper=New York Times |date=March 23, 2000| accessdate=February 10, 2012}}</ref>
* [[Rok trajanja]] [[Twinkie]]sa jest otprilike 45 dana<ref>{{Citiranje novina|url=https://www.usatoday.com/story/money/business/2013/07/15/twinkies-release-smaller/2517709/|title=New Twinkies weigh less, have fewer calories|last=Choi|first=Candace|newspaper=[[USA Today]]|date=July 15, 2013|accessdate=July 15, 2013}}</ref> (izvorno su trajali 25) – što je mnogo kraće od onog što tvrdi uobičajeni (i pomalo šaljivi) mit da se Twinkiese može jesti više desetljeća.<ref>{{Citiranje novina |url=https://www.washingtonpost.com/wp-dyn/articles/A46062-2005Apr12.html |title=Twinkies, 75 Years and Counting |newspaper=The Washington Post |accessdate=August 30, 2011 |first=Candy |last=Sagon |date=April 13, 2005}}</ref> Na policama prodavaonica ostaju uglavnom sedam do deset dana.<ref>{{Citiranje novina|url=https://www.nytimes.com/2000/03/23/nyregion/twinkie-strike-afflicts-fans-with-snack-famine.html |title=Twinkie Strike Afflicts Fans With Snack Famine |last=Kelley |first=Tina |newspaper=New York Times |date=March 23, 2000| accessdate=February 10, 2012}}</ref>
* [[Mit o otrovanim slatkišima|Priče o otrovanim slatkišima i voću]] su opovrgnute. Ne postoje dokazi o tome da su nepoznate osobe ubijale ili trajno ozlijedile djecu na takav način, kao što nema ni izvješća o tome da su neznanci ozljeđivali djecu otrovanim slatkišima ili jabukama. Izvor takvom strahovanju od otrovanih slatkiša vjerojatno leži u [[Ronald Clark O'Bryan|ubojstvu iz 1974. godine]] kad je otac za Noć vještica svojemu sinu dao slatkiš s cijanidom.<ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=9xOb-19lXx8C|title=Encyclopedia of Urban Legends|last=Brunvand|first=Jan Harold|date=January 1, 2012|publisher=ABC-CLIO|isbn=9781598847208|page=288|language=en}}</ref>
* [[Mit o otrovanim slatkišima|Priče o otrovanim slatkišima i voću]] su opovrgnute. Ne postoje dokazi o tome da su nepoznate osobe ubijale ili trajno ozlijedile djecu na takav način, kao što nema ni izvješća o tome da su neznanci ozljeđivali djecu otrovanim slatkišima ili jabukama. Izvor takvom strahovanju od otrovanih slatkiša vjerojatno leži u [[Ronald Clark O'Bryan|ubojstvu iz 1974. godine]] kad je otac za Noć vještica svojemu sinu dao slatkiš s cijanidom.<ref>{{Citiranje knjige|url=https://books.google.com/books?id=9xOb-19lXx8C|title=Encyclopedia of Urban Legends|last=Brunvand|first=Jan Harold|date=January 1, 2012|publisher=ABC-CLIO|isbn=9781598847208|page=288|language=en}}</ref>
* Uz iznimku određene kvarljive hrane, većinu hrane može se jesti i dugo nakon isteka roka trajanja.<ref name=CA-EXP>''See'' {{Citiranje web |url=http://www.consumeraffairs.com/nutrition/expiration_dates.htm |title=Expiration dates |publisher=Consumer Affairs |accessdate=November 11, 2011}}</ref><ref name="USDA-FAQ">{{Citiranje web|title=Food_Product_Dating|url=http://www.fsis.usda.gov/wps/portal/fsis/topics/food-safety-education/get-answers/food-safety-fact-sheets/food-labeling/food-product-dating/food-product-dating|accessdate=April 24, 2015}}</ref>
* Uz iznimku određene kvarljive hrane, većinu hrane može se jesti i dugo nakon isteka roka trajanja.<ref name=CA-EXP>''See'' {{Citiranje web |url=http://www.consumeraffairs.com/nutrition/expiration_dates.htm |title=Expiration dates |publisher=Consumer Affairs |accessdate=November 11, 2011}}</ref><ref name="USDA-FAQ">{{Citiranje web|title=Food_Product_Dating|url=http://www.fsis.usda.gov/wps/portal/fsis/topics/food-safety-education/get-answers/food-safety-fact-sheets/food-labeling/food-product-dating/food-product-dating|accessdate=April 24, 2015}}</ref>
* Sjemenke nisu ljuti dio [[čili]]ja. Zapravo, sjemenke sadrže manju količinu [[kapsaicin]]a, sastojka koji u sisavaca izaziva osjet ljutine. Najveća koncentracija kapsaicina nalazi se u placentacijskom tkivu na koje su sjemenke pričvršćene.<ref>{{Citiranje web |title=New Mexico State University – College of Agriculture and Home Economics (2005) |url=https://web.archive.org/web/20070504035555/http://spectre.nmsu.edu/dept/academic.html?i=1274&s=sub}}</ref>
* Sjemenke nisu ljuti dio [[čili]]ja. Zapravo, sjemenke sadrže manju količinu [[kapsaicin]]a, sastojka koji u sisavaca izaziva osjet ljutine. Najveća koncentracija kapsaicina nalazi se u placentacijskom tkivu na koje su sjemenke pričvršćene.<ref>{{Citiranje web |title=New Mexico State University – College of Agriculture and Home Economics (2005) |url=https://web.archive.org/web/20070504035555/http://spectre.nmsu.edu/dept/academic.html?i=1274&s=sub}}</ref>


===Povijest i hrana===
===Povijest i hrana===
* [[Kolačić sudbine|Kolačići sudbine]], iako se uglavnom vjeruje da pripadaju kineskoj kuhinji, zapravo su nastali u Japanu; Japanci su ih potom uvezli u SAD.<ref name="solving">{{cite news|last=Lee|first=Jennifer|date=January 16, 2008|newspaper=The New York Times|url=https://www.nytimes.com/2008/01/16/dining/16fort.html|title=Solving a Riddle Wrapped in a Mystery Inside a Cookie|accessdate=May 10, 2012}}</ref> Ti su kolačići vrlo rijetki u Kini, gdje ih se smatra simbolom američke kuhinje.<ref name="snopesfortunecookie">{{Citiranje web |url=http://www.snopes.com/food/origins/fortune.asp |title=Inscrutable Cookie |last=Mikkelson |first=Barbara |website=Snopes.com}}</ref>
* [[Kolačić sudbine|Kolačići sudbine]], iako se uglavnom vjeruje da pripadaju kineskoj kuhinji, zapravo su nastali u Japanu; Japanci su ih potom uvezli u SAD.<ref name="solving">{{Citiranje novina|last=Lee|first=Jennifer|date=January 16, 2008|newspaper=The New York Times|url=https://www.nytimes.com/2008/01/16/dining/16fort.html|title=Solving a Riddle Wrapped in a Mystery Inside a Cookie|accessdate=May 10, 2012}}</ref> Ti su kolačići vrlo rijetki u Kini, gdje ih se smatra simbolom američke kuhinje.<ref name="snopesfortunecookie">{{Citiranje web |url=http://www.snopes.com/food/origins/fortune.asp |title=Inscrutable Cookie |last=Mikkelson |first=Barbara |website=Snopes.com}}</ref>
* Miris trulog mesa u prošlosti se nije prikrivao [[začin]]ima prije hlađenja. Začini su bili skupa i luksuzna roba; oni koji su si ih mogli priuštiti mogli su nabaviti i dobro meso. Ne postoje suvremeni izvori koji navode da je jedna od svrha začina bila prikrivanje mirisa lošeg mesa.<ref>Paul Freedman, "Food Histories of the Middle Ages", in Kyri W. Claflin, Peter Scholliers, ''Writing Food History: A Global Perspective'', {{ISBN|1847888097}}, str. 24</ref><ref>[[Andrew Dalby]], ''Dangerous Tastes: The Story of Spices'', 2000., {{ISBN|0520236742}}, str. 156.</ref><ref>Andrew Jotischky, ''A Hermit's Cookbook: Monks, Food and Fasting in the Middle Ages'', 2011., {{ISBN|1441159916}}, str. 170</ref><ref name="krondl">Michael Krondl, ''The Taste of Conquest: The Rise and Fall of the Three Great Cities of Spice'', 2007., {{ISBN|9780345480835}}, str. 6</ref>
* Miris trulog mesa u prošlosti se nije prikrivao [[začin]]ima prije hlađenja. Začini su bili skupa i luksuzna roba; oni koji su si ih mogli priuštiti mogli su nabaviti i dobro meso. Ne postoje suvremeni izvori koji navode da je jedna od svrha začina bila prikrivanje mirisa lošeg mesa.<ref>Paul Freedman, "Food Histories of the Middle Ages", in Kyri W. Claflin, Peter Scholliers, ''Writing Food History: A Global Perspective'', {{ISBN|1847888097}}, str. 24</ref><ref>[[Andrew Dalby]], ''Dangerous Tastes: The Story of Spices'', 2000., {{ISBN|0520236742}}, str. 156.</ref><ref>Andrew Jotischky, ''A Hermit's Cookbook: Monks, Food and Fasting in the Middle Ages'', 2011., {{ISBN|1441159916}}, str. 170</ref><ref name="krondl">Michael Krondl, ''The Taste of Conquest: The Rise and Fall of the Three Great Cities of Spice'', 2007., {{ISBN|9780345480835}}, str. 6</ref>
* [[Tatarski biftek]] nisu osmislili mongolski ratnici koji bi smekšavali meso pod sedlom.<ref name="Mongol">{{Cite book |author= Turnbull, Stephen |title= Mongol Warrior 1200–1350 |edition= 1st |year= 2003. |publisher= Osprey Publishing |location= London |isbn= 978-1-84176-583-9 |page= [https://archive.org/details/mongolwarrior12000step/page/30 30] |url= https://archive.org/details/mongolwarrior12000step/page/30 }}</ref><ref>Nataša Polgar, "Joinville: A Hagiographic Story about Oneself and About the Other", ''Narodna umjetnost: hrvatski časopis za etnologiju i folkloristiku'' '''45''':1:21-41 (2008.), str. 31., 39.</ref><ref>[https://www.nytimes.com/2005/04/06/dining/the-raw-truth-dont-blame-the-mongols-or-their-horses.html The Raw Truth: Don't Blame the Mongols (or Their Horses)]</ref>
* [[Tatarski biftek]] nisu osmislili mongolski ratnici koji bi smekšavali meso pod sedlom.<ref name="Mongol">{{Citiranje knjige |author= Turnbull, Stephen |title= Mongol Warrior 1200–1350 |edition= 1st |year= 2003. |publisher= Osprey Publishing |location= London |isbn= 978-1-84176-583-9 |page= [https://archive.org/details/mongolwarrior12000step/page/30 30] |url= https://archive.org/details/mongolwarrior12000step/page/30 }}</ref><ref>Nataša Polgar, "Joinville: A Hagiographic Story about Oneself and About the Other", ''Narodna umjetnost: hrvatski časopis za etnologiju i folkloristiku'' '''45''':1:21-41 (2008.), str. 31., 39.</ref><ref>[https://www.nytimes.com/2005/04/06/dining/the-raw-truth-dont-blame-the-mongols-or-their-horses.html The Raw Truth: Don't Blame the Mongols (or Their Horses)]</ref>
* [[Šlag]] nije osmislio [[François Vatel]] 1671. u [[Chantilly (dvorac)|Chantillyju]]; potvrđeno je da je recept za šlag nastao barem stoljeće ranije u Italiji, ali se naziv ''crème chantilly'' pojavio tek u 19. stoljeću.<ref>Maryann Tebben, ''Sauces: A Global History'', 2014., {{ISBN|1780234139}}, peto poglavlje</ref>
* [[Šlag]] nije osmislio [[François Vatel]] 1671. u [[Chantilly (dvorac)|Chantillyju]]; potvrđeno je da je recept za šlag nastao barem stoljeće ranije u Italiji, ali se naziv ''crème chantilly'' pojavio tek u 19. stoljeću.<ref>Maryann Tebben, ''Sauces: A Global History'', 2014., {{ISBN|1780234139}}, peto poglavlje</ref>
* [[Purica (hrana)|Purica]] ne sadrži velike količine [[triptofan]]a i ne izaziva [[Postprandijalna somnolencija|pospanost]] više od ostalih vrsta hrane.<ref>Rachel C. Vreeman, Aaron E. Carroll, "Medical Myths", ''[[The British Medical Journal]]'' (sad pod imenom ''The BMJ'') '''335''':1288 (20. prosinca 2007.), {{doi|10.1136/bmj.39420.420370.25}}</ref>
* [[Purica (hrana)|Purica]] ne sadrži velike količine [[triptofan]]a i ne izaziva [[Postprandijalna somnolencija|pospanost]] više od ostalih vrsta hrane.<ref>Rachel C. Vreeman, Aaron E. Carroll, "Medical Myths", ''[[The British Medical Journal]]'' (sad pod imenom ''The BMJ'') '''335''':1288 (20. prosinca 2007.), {{doi|10.1136/bmj.39420.420370.25}}</ref>
* [[Katarina de' Medici]] i njezina svita nisu donijeli talijansku kuhinju na francuski dvor i tako stvorili francusku visoku kuhinju.<ref name="Wheaton2011">{{cite book|author=Barbara Ketcham Wheaton|title=Savoring the Past: The French Kitchen and Table from 1300 to 1789|url=https://books.google.com/books?id=OTzZT_3DQTcC|date=18 January 2011|publisher=Simon and Schuster|isbn=978-1-4391-4373-5|pages=43–51}}</ref><ref name="Mennell1996">{{cite book|author=Stephen Mennell|title=All Manners of Food: Eating and Taste in England and France from the Middle Ages to the Present|url=https://books.google.com/books?id=wdRnNPb8z3sC|edition=2nd|year=1996.|publisher=University of Illinois Press|isbn=978-0-252-06490-6|pages=65–66; 69–71}}</ref><ref>Antonella Campanini, "The Illusive Story Of Catherine de' Medici: A Gastronomic Myth", ''The New Gastronome'' [https://thenewgastronome.com/caterina-de-medici-a-gastronomic-myth/], summarizing Antonella Campanini, Loïc Bienassis, "La reine à la fourchette et autres histoires. Ce que la table française emprunta à l'Italie: analyse critique d'un mythe" in Florent Quellier, Pascal Briost, ''La Table de la Renaissance: Le mythe italien'', 2018., {{ISBN|9782753574069}}</ref>
* [[Katarina de' Medici]] i njezina svita nisu donijeli talijansku kuhinju na francuski dvor i tako stvorili francusku visoku kuhinju.<ref name="Wheaton2011">{{Citiranje knjige|author=Barbara Ketcham Wheaton|title=Savoring the Past: The French Kitchen and Table from 1300 to 1789|url=https://books.google.com/books?id=OTzZT_3DQTcC|date=18 January 2011|publisher=Simon and Schuster|isbn=978-1-4391-4373-5|pages=43–51}}</ref><ref name="Mennell1996">{{Citiranje knjige|author=Stephen Mennell|title=All Manners of Food: Eating and Taste in England and France from the Middle Ages to the Present|url=https://books.google.com/books?id=wdRnNPb8z3sC|edition=2nd|year=1996.|publisher=University of Illinois Press|isbn=978-0-252-06490-6|pages=65–66; 69–71}}</ref><ref>Antonella Campanini, "The Illusive Story Of Catherine de' Medici: A Gastronomic Myth", ''The New Gastronome'' [https://thenewgastronome.com/caterina-de-medici-a-gastronomic-myth/], summarizing Antonella Campanini, Loïc Bienassis, "La reine à la fourchette et autres histoires. Ce que la table française emprunta à l'Italie: analyse critique d'un mythe" in Florent Quellier, Pascal Briost, ''La Table de la Renaissance: Le mythe italien'', 2018., {{ISBN|9782753574069}}</ref>


====Mikrovalne pećnice====
====Mikrovalne pećnice====
Redak 26: Redak 26:
===Zakon, kriminal i vojska===
===Zakon, kriminal i vojska===
[[Slika:Violent_crime_rates_by_gender_1973-2003.png|thumb|Stopa nasilnih zločina smanjila se tijekom posljednjih desetljeća.]]
[[Slika:Violent_crime_rates_by_gender_1973-2003.png|thumb|Stopa nasilnih zločina smanjila se tijekom posljednjih desetljeća.]]
* Rijetko je potrebno čekati 24 sata prije prijave o nečijem nestanku. U slučajevima kad postoji dokaz o nasilju ili o neuobičajenoj odsutnosti, agencije za provedbu zakona u SAD-u često ističu da je važno čim prije započeti istragu.<ref name="missingperson">* {{cite news
* Rijetko je potrebno čekati 24 sata prije prijave o nečijem nestanku. U slučajevima kad postoji dokaz o nasilju ili o neuobičajenoj odsutnosti, agencije za provedbu zakona u SAD-u često ističu da je važno čim prije započeti istragu.<ref name="missingperson">* {{Citiranje novina
  |title      = Missing persons usually found
  |title      = Missing persons usually found
  |author      = Sparks, Preston
  |author      = Sparks, Preston
Redak 48: Redak 48:
  |url-status    = dead
  |url-status    = dead
}}</ref> Na internetskoj stranici britanske vlade masnim slovima piše: "Ne morate čekati 24 sata prije kontaktiranja s policijom."<ref>{{Citiranje web|url=https://www.gov.uk/report-missing-person |title=UK government Web site: Report or find a missing person |publisher=Gov.uk |date=June 3, 2013 |accessdate=August 18, 2013 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140122170802/https://www.gov.uk/report-missing-person |archivedate=January 22, 2014| url-status=live}}</ref>
}}</ref> Na internetskoj stranici britanske vlade masnim slovima piše: "Ne morate čekati 24 sata prije kontaktiranja s policijom."<ref>{{Citiranje web|url=https://www.gov.uk/report-missing-person |title=UK government Web site: Report or find a missing person |publisher=Gov.uk |date=June 3, 2013 |accessdate=August 18, 2013 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140122170802/https://www.gov.uk/report-missing-person |archivedate=January 22, 2014| url-status=live}}</ref>
* [[Obrana Twinkie|Nikad nitko nije tvrdio da su Twinkiesi razlog zbog kojeg su ubijeni George Moscone, gradonačelnik San Francisca, i nadzornik Harvey Milk]]. Tijekom suđenja [[Dan White|Danu Whiteu]] obrana je uspješno argumentirala da White nije dovoljno uračunljiv zbog toga što je patio od teške depresije. Iako je navela to što je jeo Twinkiese kao dokaz te depresije, nikad nije tvrdila da je to uzrok ubojstava. Usprkos tome, ljudi često kažu da su Whiteovi odvjetnici komentirali da ga je jedenje Twinkiesa natjeralo na ubojstva.<ref name="Twinkie">{{cite news |first=Carol |last=Pogash |title=Myth of the 'Twinkie defense' |url=http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/c/a/2003/11/23/INGRE343501.DTL |newspaper=[[San Francisco Chronicle]] |page=D-1 |date=November 23, 2003 |accessdate=March 20, 2007}}</ref>
* [[Obrana Twinkie|Nikad nitko nije tvrdio da su Twinkiesi razlog zbog kojeg su ubijeni George Moscone, gradonačelnik San Francisca, i nadzornik Harvey Milk]]. Tijekom suđenja [[Dan White|Danu Whiteu]] obrana je uspješno argumentirala da White nije dovoljno uračunljiv zbog toga što je patio od teške depresije. Iako je navela to što je jeo Twinkiese kao dokaz te depresije, nikad nije tvrdila da je to uzrok ubojstava. Usprkos tome, ljudi često kažu da su Whiteovi odvjetnici komentirali da ga je jedenje Twinkiesa natjeralo na ubojstva.<ref name="Twinkie">{{Citiranje novina |first=Carol |last=Pogash |title=Myth of the 'Twinkie defense' |url=http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/c/a/2003/11/23/INGRE343501.DTL |newspaper=[[San Francisco Chronicle]] |page=D-1 |date=November 23, 2003 |accessdate=March 20, 2007}}</ref>
* [[Oružane snage SAD-a]] od 1980-ih uglavnom su zabranile novačenje kao oblik odgode presude (odnosno, kao mogućnost kojom bi osuđenik izbjegao zatvor). Protokoli [[Ratna mornarica SAD-a|ratne mornarice SAD-a]] nisu naklonjeni takvoj praksi, dok ostala četiri ogranka imaju posebna pravila protiv nje.<ref>{{Citiranje web|title=Can a Judge Order Someone to Join the Military or Go to Jail? |url=https://www.thebalance.com/join-the-military-or-go-to-jail-3354033|website=The Balance|accessdate=December 30, 2017}}</ref><ref>{{Citiranje web|title=Judge said Army or jail, but military doesn't want him |url=https://www.stripes.com/news/judge-said-army-or-jail-but-military-doesn-t-want-him-1.44417|website=Stars And Stripes|accessdate=December 30, 2017}}</ref>
* [[Oružane snage SAD-a]] od 1980-ih uglavnom su zabranile novačenje kao oblik odgode presude (odnosno, kao mogućnost kojom bi osuđenik izbjegao zatvor). Protokoli [[Ratna mornarica SAD-a|ratne mornarice SAD-a]] nisu naklonjeni takvoj praksi, dok ostala četiri ogranka imaju posebna pravila protiv nje.<ref>{{Citiranje web|title=Can a Judge Order Someone to Join the Military or Go to Jail? |url=https://www.thebalance.com/join-the-military-or-go-to-jail-3354033|website=The Balance|accessdate=December 30, 2017}}</ref><ref>{{Citiranje web|title=Judge said Army or jail, but military doesn't want him |url=https://www.stripes.com/news/judge-said-army-or-jail-but-military-doesn-t-want-him-1.44417|website=Stars And Stripes|accessdate=December 30, 2017}}</ref>
* Zakoni o zakonitom sredstvu plaćanja u SAD-u ne tvrde da privatne tvrtke, osobe ili organizacije moraju prihvatiti materijalni novac kao oblik plaćanja.<ref name=LTSFAQ>{{Citiranje web
* Zakoni o zakonitom sredstvu plaćanja u SAD-u ne tvrde da privatne tvrtke, osobe ili organizacije moraju prihvatiti materijalni novac kao oblik plaćanja.<ref name=LTSFAQ>{{Citiranje web
Redak 63: Redak 63:
}}</ref><ref name="FRBFAQ">{{Citiranje web|title=FRB: Is it legal for a business in the United States to refuse cash as a form of payment?|url=https://www.federalreserve.gov/faqs/currency_12772.htm|website=Board of Governors of the Federal Reserve System|publisher=[[Federal Reserve System]]|accessdate=January 27, 2017|date=June 17, 2011|url-status=live|archiveurl=https://web.archive.org/web/20170121155832/https://www.federalreserve.gov/faqs/currency_12772.htm|archivedate=January 21, 2017}}</ref><ref>{{Citiranje web |url=https://www.forbes.com/sites/nathanlewis/2017/04/18/what-is-a-legal-tender-law-and-is-it-a-problem |archive-url=https://archive.today/20180603142035/https://www.forbes.com/sites/nathanlewis/2017/04/18/what-is-a-legal-tender-law-and-is-it-a-problem |url-status=dead |archive-date=June 3, 2018 |title=What is A "Legal Tender Law"? And, is It a Problem?}}</ref>
}}</ref><ref name="FRBFAQ">{{Citiranje web|title=FRB: Is it legal for a business in the United States to refuse cash as a form of payment?|url=https://www.federalreserve.gov/faqs/currency_12772.htm|website=Board of Governors of the Federal Reserve System|publisher=[[Federal Reserve System]]|accessdate=January 27, 2017|date=June 17, 2011|url-status=live|archiveurl=https://web.archive.org/web/20170121155832/https://www.federalreserve.gov/faqs/currency_12772.htm|archivedate=January 21, 2017}}</ref><ref>{{Citiranje web |url=https://www.forbes.com/sites/nathanlewis/2017/04/18/what-is-a-legal-tender-law-and-is-it-a-problem |archive-url=https://archive.today/20180603142035/https://www.forbes.com/sites/nathanlewis/2017/04/18/what-is-a-legal-tender-law-and-is-it-a-problem |url-status=dead |archive-date=June 3, 2018 |title=What is A "Legal Tender Law"? And, is It a Problem?}}</ref>
* Vlada SAD-a ne traži da se policajci predstave kao policajci ako su na tajnome zadatku, a policijski službenici smiju lagati tijekom takvih zadataka.<ref>{{Citiranje web|url=http://www.snopes.com/risque/hookers/cop.asp|title=Snopes on Entrapment|website=Snopes.com|accessdate=August 29, 2009}}</ref> Pojam policijske prevare kao oblik obrane optuženika zapravo se odnosi na to jesu li optuženu osobu prekomjerni pritisak (koji su izazvale npr. prijetnje) ili prevara službi za provedbu zakona natjerali na to da počini zločin koji inače ne bi počinila.<ref>''Sloane'' (1990.) 49 A Crim R 270.</ref>
* Vlada SAD-a ne traži da se policajci predstave kao policajci ako su na tajnome zadatku, a policijski službenici smiju lagati tijekom takvih zadataka.<ref>{{Citiranje web|url=http://www.snopes.com/risque/hookers/cop.asp|title=Snopes on Entrapment|website=Snopes.com|accessdate=August 29, 2009}}</ref> Pojam policijske prevare kao oblik obrane optuženika zapravo se odnosi na to jesu li optuženu osobu prekomjerni pritisak (koji su izazvale npr. prijetnje) ili prevara službi za provedbu zakona natjerali na to da počini zločin koji inače ne bi počinila.<ref>''Sloane'' (1990.) 49 A Crim R 270.</ref>
* Broj nasilnih zločina u SAD-u smanjio se između 1993. i 2017. godine. Stopa zločina u tom je razdoblju pala za 49 posto,<ref>{{Cite web|url=https://www.pewresearch.org/fact-tank/2019/01/03/5-facts-about-crime-in-the-u-s/|title=5 facts about crime in the U.S.}}</ref> "no većina Amerikanaca smatra da je broj oružanih razbojstava porastao".<ref>{{Cite web|url=https://www.pewresearch.org/fact-tank/2015/10/21/gun-homicides-steady-after-decline-in-90s-suicide-rate-edges-up/|title=Gun homicides steady after decline in '90s; suicide rate edges up}}</ref>
* Broj nasilnih zločina u SAD-u smanjio se između 1993. i 2017. godine. Stopa zločina u tom je razdoblju pala za 49 posto,<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.pewresearch.org/fact-tank/2019/01/03/5-facts-about-crime-in-the-u-s/|title=5 facts about crime in the U.S.}}</ref> "no većina Amerikanaca smatra da je broj oružanih razbojstava porastao".<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.pewresearch.org/fact-tank/2015/10/21/gun-homicides-steady-after-decline-in-90s-suicide-rate-edges-up/|title=Gun homicides steady after decline in '90s; suicide rate edges up}}</ref>
* [[Prvi amandman Ustava Sjedinjenih Država]] uglavnom onemogućuje vladi da postavi ograničenja na slobodu vjeroispovijesti, govora, tiska, okupljanja i podnošenje predstavki,<ref>{{cite news |last1=Willingham |first1=AJ |title=The First Amendment doesn't guarantee you the rights you think it does |url=https://www.cnn.com/2017/04/27/politics/first-amendment-explainer-trnd/index.html |accessdate=March 1, 2019 |publisher=CNN |date=September 6, 2018}}</ref> no to se ne odnosi na ograničenja fizičkih osoba ili privatnih tvrtki<ref>{{cite news |last1=McGregor |first1=Jena |title=The Google memo is a reminder that we generally don't have free speech at work |url=https://www.washingtonpost.com/news/on-leadership/wp/2017/08/08/the-google-memo-is-a-reminder-that-we-generally-dont-have-free-speech-at-work/ |accessdate=March 1, 2019 |work=Washington Post |date=August 8, 2017 |language=en}}</ref> ako ne djeluju u ime vlade.<ref>{{Citiranje web|last1=Dunn|first1=Christopher|title=Column: Applying the Constitution to Private Actors (New York Law Journal)|url=http://www.nyclu.org/oped/column-applying-constitution-private-actors-new-york-law-journal|publisher=New York Civil Liberties Union|accessdate=January 27, 2017|date=April 28, 2009}}</ref> Ostali zakoni privatnim tvrtkama i fizičkim osobama mogu onemogućiti ograničavanje prava na govor.<ref>{{cite news |last1=Berman-Gorvine |first1=Martin |title=Employer Ability to Silence Employee Speech Narrowing in Private Sector, Attorneys Say |url=https://www.bna.com/employer-ability-silence-n17179890580/ |accessdate=March 1, 2019 |work=Bloomberg BNA |date=May 19, 2014}}</ref>
* [[Prvi amandman Ustava Sjedinjenih Država]] uglavnom onemogućuje vladi da postavi ograničenja na slobodu vjeroispovijesti, govora, tiska, okupljanja i podnošenje predstavki,<ref>{{Citiranje novina |last1=Willingham |first1=AJ |title=The First Amendment doesn't guarantee you the rights you think it does |url=https://www.cnn.com/2017/04/27/politics/first-amendment-explainer-trnd/index.html |accessdate=March 1, 2019 |publisher=CNN |date=September 6, 2018}}</ref> no to se ne odnosi na ograničenja fizičkih osoba ili privatnih tvrtki<ref>{{Citiranje novina |last1=McGregor |first1=Jena |title=The Google memo is a reminder that we generally don't have free speech at work |url=https://www.washingtonpost.com/news/on-leadership/wp/2017/08/08/the-google-memo-is-a-reminder-that-we-generally-dont-have-free-speech-at-work/ |accessdate=March 1, 2019 |work=Washington Post |date=August 8, 2017 |language=en}}</ref> ako ne djeluju u ime vlade.<ref>{{Citiranje web|last1=Dunn|first1=Christopher|title=Column: Applying the Constitution to Private Actors (New York Law Journal)|url=http://www.nyclu.org/oped/column-applying-constitution-private-actors-new-york-law-journal|publisher=New York Civil Liberties Union|accessdate=January 27, 2017|date=April 28, 2009}}</ref> Ostali zakoni privatnim tvrtkama i fizičkim osobama mogu onemogućiti ograničavanje prava na govor.<ref>{{Citiranje novina |last1=Berman-Gorvine |first1=Martin |title=Employer Ability to Silence Employee Speech Narrowing in Private Sector, Attorneys Say |url=https://www.bna.com/employer-ability-silence-n17179890580/ |accessdate=March 1, 2019 |work=Bloomberg BNA |date=May 19, 2014}}</ref>
*Zagovaratelji [[prava životinja]] ne žele životinjama dodijeliti ista legalna prava kakva su dodijeljena ljudima, kao što je [[biračko pravo]].<ref>{{Cite news|url=https://www.theguardian.com/commentisfree/2010/mar/18/animal-rights-moral-chaos|title=Votes for dogs appeals, but giving animals rights is moral chaos {{!}} Simon Jenkins|last=Jenkins|first=Simon|date=2010-03-18|work=The Guardian|access-date=2019-11-09|language=en-GB|issn=0261-3077}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.thoughtco.com/what-are-animal-rights-127600|title=What Do Activists Mean By "Animal Rights?"|last=Agency|first=Doris Lin Doris Lin is the director of legal affairs for the Animal Protection League of New Jersey She previously worked for the Environmental Protection|website=ThoughtCo|language=en|access-date=2019-11-09}}</ref> Smatraju da bi životinje trebale imati prava na to da se njihovi interesi podjednako razmatraju. (Primjerice, [[hominidi|hominide]] ne zanima glasovanje, stoga im nije potrebno biračko pravo. No kako žele živjeti, trebali bi imati pravo na život.)<ref>{{Cite web|url=https://www.peta.org/about-peta/faq/what-rights-should-animals-have/|title=What rights should animals have?|date=2010-07-07|website=PETA|language=en-US|access-date=2019-11-09}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.bbc.co.uk/ethics/animals/rights/rights_1.shtml|title=BBC - Ethics - Animal ethics: Animal rights|website=www.bbc.co.uk|language=en-GB|access-date=2019-11-09}}</ref>
*Zagovaratelji [[prava životinja]] ne žele životinjama dodijeliti ista legalna prava kakva su dodijeljena ljudima, kao što je [[biračko pravo]].<ref>{{Cite news|url=https://www.theguardian.com/commentisfree/2010/mar/18/animal-rights-moral-chaos|title=Votes for dogs appeals, but giving animals rights is moral chaos {{!}} Simon Jenkins|last=Jenkins|first=Simon|date=2010-03-18|work=The Guardian|access-date=2019-11-09|language=en-GB|issn=0261-3077}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.thoughtco.com/what-are-animal-rights-127600|title=What Do Activists Mean By "Animal Rights?"|last=Agency|first=Doris Lin Doris Lin is the director of legal affairs for the Animal Protection League of New Jersey She previously worked for the Environmental Protection|website=ThoughtCo|language=en|access-date=2019-11-09}}</ref> Smatraju da bi životinje trebale imati prava na to da se njihovi interesi podjednako razmatraju. (Primjerice, [[hominidi|hominide]] ne zanima glasovanje, stoga im nije potrebno biračko pravo. No kako žele živjeti, trebali bi imati pravo na život.)<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.peta.org/about-peta/faq/what-rights-should-animals-have/|title=What rights should animals have?|date=2010-07-07|website=PETA|language=en-US|access-date=2019-11-09}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.bbc.co.uk/ethics/animals/rights/rights_1.shtml|title=BBC - Ethics - Animal ethics: Animal rights|website=www.bbc.co.uk|language=en-GB|access-date=2019-11-09}}</ref>
* Mafija i ostale kriminalne organizacije ne služe se cementnim cipelama kako bi utopile svoje žrtve. Tom se metodom koriste u jedinstvenim slučajevima kako bi na dno poslali već mrtve osobe.<ref>{{Citiranje web |url=https://philadelphia.cbslocal.com/2016/05/05/cops-seek-killer-of-man-who-washed-ashore-in-cement-shoes/ |title=Cops seek killer of man who washed ashore in 'cement shoes' |work=CBS 3 Philadelphia |agency=AP |author=Colleen Long |date=May 5, 2016 |accessdate=August 11, 2018}}</ref>
* Mafija i ostale kriminalne organizacije ne služe se cementnim cipelama kako bi utopile svoje žrtve. Tom se metodom koriste u jedinstvenim slučajevima kako bi na dno poslali već mrtve osobe.<ref>{{Citiranje web |url=https://philadelphia.cbslocal.com/2016/05/05/cops-seek-killer-of-man-who-washed-ashore-in-cement-shoes/ |title=Cops seek killer of man who washed ashore in 'cement shoes' |work=CBS 3 Philadelphia |agency=AP |author=Colleen Long |date=May 5, 2016 |accessdate=August 11, 2018}}</ref>


=== Glazba ===  
=== Glazba ===  
* "[[Edelweiss (pjesma)|Edelweiss]]" nije [[državna himna]] [[Austrija|Austrije]] nego originalna skladba skladana za mjuzikl ''[[Moje pjesme, moji snovi (1965.)|Moje pjesme, moji snovi]]''.<ref>7. studenog 2006. {{Citiranje web|url=https://www.bbc.co.uk/pressoffice/pressreleases/stories/2006/07_july/11/maria_facts.shtml|title=How Do You Solve a Problem Like Maria?|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140427083144/http://www.bbc.co.uk/pressoffice/pressreleases/stories/2006/07_july/11/maria_facts.shtml|archivedate=April 27, 2014|url-status=live}} BBC.</ref> Austrijska državna himna jest "[[Land der Berge, Land am Strome]]" ("Gorovita zemljo, zemljo na rijeci").<ref name="Vilain2010">{{cite book|last=Vilain|first=Robert|authorlink=Robert Vilain|title=Words and Music|url=https://books.google.com/books?id=9gNrhgXpPyYC&pg=PA24|year=2010|publisher=MHRA|isbn=978-1-907322-08-2|pages=24, 28}}</ref>
* "[[Edelweiss (pjesma)|Edelweiss]]" nije [[državna himna]] [[Austrija|Austrije]] nego originalna skladba skladana za mjuzikl ''[[Moje pjesme, moji snovi (1965.)|Moje pjesme, moji snovi]]''.<ref>7. studenog 2006. {{Citiranje web|url=https://www.bbc.co.uk/pressoffice/pressreleases/stories/2006/07_july/11/maria_facts.shtml|title=How Do You Solve a Problem Like Maria?|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140427083144/http://www.bbc.co.uk/pressoffice/pressreleases/stories/2006/07_july/11/maria_facts.shtml|archivedate=April 27, 2014|url-status=live}} BBC.</ref> Austrijska državna himna jest "[[Land der Berge, Land am Strome]]" ("Gorovita zemljo, zemljo na rijeci").<ref name="Vilain2010">{{Citiranje knjige|last=Vilain|first=Robert|authorlink=Robert Vilain|title=Words and Music|url=https://books.google.com/books?id=9gNrhgXpPyYC&pg=PA24|year=2010|publisher=MHRA|isbn=978-1-907322-08-2|pages=24, 28}}</ref>
* [[Phil Collins]] u svojem hitu "[[In the Air Tonight]]" iz 1981. godine nije pjevao o tome da je vidio da se netko utapa i potom se suočio s osobom iz publike koja je to dopustila.<ref>{{Cite web|url=https://www.snopes.com/fact-check/in-the-air-tonight/|title=FACT CHECK: In the Air Tonight|website=Snopes.com}}</ref>
* [[Phil Collins]] u svojem hitu "[[In the Air Tonight]]" iz 1981. godine nije pjevao o tome da je vidio da se netko utapa i potom se suočio s osobom iz publike koja je to dopustila.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.snopes.com/fact-check/in-the-air-tonight/|title=FACT CHECK: In the Air Tonight|website=Snopes.com}}</ref>
* Melodiju u pjesmama "[[Twinkle, Twinkle, Little Star]]", "[[Pjesma o abecedi|Pjesmi o abecedi]]" i "[[Baa, Baa, Black Sheep]]" nije skladao [[Wolfgang Amadeus Mozart]] kad mu je bilo pet godina; to je već bila popularna [[narodna glazba|narodna]] francuska melodija koja je postojala desetljećima prije nego što je Mozart skladao [[Dvanaest varijacija na "Ah vous dirai-je, Maman"|serijal varijacija na tu melodiju]] kad mu je bilo 25 ili 26 godina.<ref>{{Citiranje web |url=http://classicalmusic.about.com/od/classicalmusic101/qt/mozart_nursery_rhymes.htm |title=Mozart nursery rhymes| archiveurl = https://web.archive.org/web/20140412120344/http://classicalmusic.about.com/od/classicalmusic101/qt/mozart_nursery_rhymes.htm | archivedate = April 12, 2014| url-status=live}}</ref>
* Melodiju u pjesmama "[[Twinkle, Twinkle, Little Star]]", "[[Pjesma o abecedi|Pjesmi o abecedi]]" i "[[Baa, Baa, Black Sheep]]" nije skladao [[Wolfgang Amadeus Mozart]] kad mu je bilo pet godina; to je već bila popularna [[narodna glazba|narodna]] francuska melodija koja je postojala desetljećima prije nego što je Mozart skladao [[Dvanaest varijacija na "Ah vous dirai-je, Maman"|serijal varijacija na tu melodiju]] kad mu je bilo 25 ili 26 godina.<ref>{{Citiranje web |url=http://classicalmusic.about.com/od/classicalmusic101/qt/mozart_nursery_rhymes.htm |title=Mozart nursery rhymes| archiveurl = https://web.archive.org/web/20140412120344/http://classicalmusic.about.com/od/classicalmusic101/qt/mozart_nursery_rhymes.htm | archivedate = April 12, 2014| url-status=live}}</ref>
* [[Wolfgang Amadeus Mozart]] nije bio [[Austrijanci|Austrijanac]]. Za Mozartova života [[Salzburg]] nije bio dio [[Nadvojvodstvo Austrije|Nadvojvodstva Austrije]] nego je bio samostalna država pod imenom [[Salzburška Nadbiskupija]]. Salzburg je priključen [[Austrijsko Carstvo|Austrijskom Carstvu]] 1805. godine, četrnaest godina nakon Mozartove smrti. K tome, riječ "austrijski" za skladateljeva života odnosila se na prethodno spomenutu Austrijsku Nadbiskupiju, Austrijski okrug ili na [[Habsburška Monarhija|Habsburšku Monarhiju]], ali nijedna od tih država nije u svojem sastavu imala Salzburg, koji je bio dio Bavarskog okruga.<ref>Beales (2006a, 30)</ref><ref>Vidi "[[Mozartova narodnost]]" za više informacija.</ref>
* [[Wolfgang Amadeus Mozart]] nije bio [[Austrijanci|Austrijanac]]. Za Mozartova života [[Salzburg]] nije bio dio [[Nadvojvodstvo Austrije|Nadvojvodstva Austrije]] nego je bio samostalna država pod imenom [[Salzburška Nadbiskupija]]. Salzburg je priključen [[Austrijsko Carstvo|Austrijskom Carstvu]] 1805. godine, četrnaest godina nakon Mozartove smrti. K tome, riječ "austrijski" za skladateljeva života odnosila se na prethodno spomenutu Austrijsku Nadbiskupiju, Austrijski okrug ili na [[Habsburška Monarhija|Habsburšku Monarhiju]], ali nijedna od tih država nije u svojem sastavu imala Salzburg, koji je bio dio Bavarskog okruga.<ref>Beales (2006a, 30)</ref><ref>Vidi "[[Mozartova narodnost]]" za više informacija.</ref>
Redak 83: Redak 83:
====Židovstvo====
====Židovstvo====
[[Slika:Jan_Brueghel_de_Oude_en_Peter_Paul_Rubens_-_Het_aards_paradijs_met_de_zondeval_van_Adam_en_Eva.jpg|thumb|Iako ga se često u umjetnosti prikazuje kao jabuku, plod u [[Rajski vrt|rajskom vrtu]] nije imenovan u ''[[Knjiga postanka|Knjizi postanka]]''.<ref name="Szpek"/>]]
[[Slika:Jan_Brueghel_de_Oude_en_Peter_Paul_Rubens_-_Het_aards_paradijs_met_de_zondeval_van_Adam_en_Eva.jpg|thumb|Iako ga se često u umjetnosti prikazuje kao jabuku, plod u [[Rajski vrt|rajskom vrtu]] nije imenovan u ''[[Knjiga postanka|Knjizi postanka]]''.<ref name="Szpek"/>]]
* [[Zabranjeno voće]] spomenuto u [[Knjiga postanka|Knjizi postanka]] nikad se ne identificira s [[jabuka|jabukom]],<ref name="Szpek">{{cite book|title=Voices from the University: The Legacy of the Hebrew Bible|author=Szpek, Heidi|page=92|isbn=978-0-595-25619-8|year=2002}}</ref> što je zabluda koju je često prikazivala zapadnjačka umjetnost. Izvorni tekstovi na hebrejskom spominju samo ''drvo'' i ''plod''. Rani latinski prijevodi koriste riječ ''mali'', što može značiti i "zlo" i "jabuka", ovisno o tome je li "a" poimence kratak ili dug, iako je u to vrijeme u latinskom govoru već nestala razlika u duljini samoglasnika. U ranim germanskim jezicima riječ "jabuka" i njezine srodne riječi uglavnom su samo značile "plod". Njemački i francuski umjetnici često su taj plod prikazivali kao jabuku još od 12. stoljeća, a u ''[[Areopagitica|Areopagitici]]'' [[John Milton|Johna Miltona]] iz 1644. eksplicitno se plod navodi kao jabuku.<ref>{{Citiranje web|title=The Straight Dope: Was the forbidden fruit in the Garden of Eden an apple?|author=Adams, Cecil|url=http://www.straightdope.com/columns/read/2682/was-the-forbidden-fruit-in-the-garden-of-eden-an-apple|accessdate=January 15, 2010 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20140401002830/http://www.straightdope.com/columns/read/2682/was-the-forbidden-fruit-in-the-garden-of-eden-an-apple | archivedate = April 1, 2014| url-status=live|date=November 24, 2006}}</ref> Židovski učenjaci pretpostavili su da bi plod mogao biti grejpfrut, smokva, pšenica, marelica ili [[etrog]].<ref name="forbidden">
* [[Zabranjeno voće]] spomenuto u [[Knjiga postanka|Knjizi postanka]] nikad se ne identificira s [[jabuka|jabukom]],<ref name="Szpek">{{Citiranje knjige|title=Voices from the University: The Legacy of the Hebrew Bible|author=Szpek, Heidi|page=92|isbn=978-0-595-25619-8|year=2002}}</ref> što je zabluda koju je često prikazivala zapadnjačka umjetnost. Izvorni tekstovi na hebrejskom spominju samo ''drvo'' i ''plod''. Rani latinski prijevodi koriste riječ ''mali'', što može značiti i "zlo" i "jabuka", ovisno o tome je li "a" poimence kratak ili dug, iako je u to vrijeme u latinskom govoru već nestala razlika u duljini samoglasnika. U ranim germanskim jezicima riječ "jabuka" i njezine srodne riječi uglavnom su samo značile "plod". Njemački i francuski umjetnici često su taj plod prikazivali kao jabuku još od 12. stoljeća, a u ''[[Areopagitica|Areopagitici]]'' [[John Milton|Johna Miltona]] iz 1644. eksplicitno se plod navodi kao jabuku.<ref>{{Citiranje web|title=The Straight Dope: Was the forbidden fruit in the Garden of Eden an apple?|author=Adams, Cecil|url=http://www.straightdope.com/columns/read/2682/was-the-forbidden-fruit-in-the-garden-of-eden-an-apple|accessdate=January 15, 2010 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20140401002830/http://www.straightdope.com/columns/read/2682/was-the-forbidden-fruit-in-the-garden-of-eden-an-apple | archivedate = April 1, 2014| url-status=live|date=November 24, 2006}}</ref> Židovski učenjaci pretpostavili su da bi plod mogao biti grejpfrut, smokva, pšenica, marelica ili [[etrog]].<ref name="forbidden">
* [[Babilonski Talmud]], [[Berakhot (Talmud)|Berakhot]], 40a
* [[Babilonski Talmud]], [[Berakhot (Talmud)|Berakhot]], 40a
* [[Genesis Rabba]] 15 7
* [[Genesis Rabba]] 15 7
Redak 90: Redak 90:


====Kršćanstvo====
====Kršćanstvo====
* Biblija ne tvrdi da su baš tri mudraca posjetila bebu Isusa, da su bili kraljevi, da su jahali na devama i da su njihova imena Gašpar, Melkior i Baltazar. Implicira se da su postojala tri mudraca zbog opisa triju darova, ali znamo jedino da ih je bilo više (barem dva mudraca), možda i više od trojice – vjerojatno su na putu imali pratnju. [[Isusovo rođenje u likovnoj umjetnosti|U umjetničkim prikazima Isusova rođenja]] od trećeg su stoljeća gotovo uvijek bila tri mudraca.<ref>{{cite book|title=Iconography of Christian Art (English translation from German)|date=1971|volume=I|author=Schiller, G.|isbn=978-0-85331-270-3|page=96}}</ref> Biblija ističe da gornja granica između Isusova rođenja i posjeta mudraca iznosi dvije godine (Matej 2, 16), a zbog umjetničkih prikaza i bliskosti između tradicionalnih datuma 25. prosinca i 6. siječnja često se vjeruje da se posjet dogodio u isto vrijeme kad i rođenje, no u kasnijim je tradicijama spomenuto da se posjet dogodio i do dvije godine kasnije. Mudrace se povezuje s kraljevima kako bi se posjet povezalo s proročanstvima u [[Izaija (knjiga)|Knjizi o Izaiji]].<ref>Schiller, Gertud, ''Iconography of Christian Art, Vol. I'', str. 96, 1971. (English trans from German), Lund Humphries, London, {{ISBN|0853312702}}; ''The New Testament'' by Bart D. Ehrman 1999 {{ISBN|0-19-512639-4}} p. 109</ref>
* Biblija ne tvrdi da su baš tri mudraca posjetila bebu Isusa, da su bili kraljevi, da su jahali na devama i da su njihova imena Gašpar, Melkior i Baltazar. Implicira se da su postojala tri mudraca zbog opisa triju darova, ali znamo jedino da ih je bilo više (barem dva mudraca), možda i više od trojice – vjerojatno su na putu imali pratnju. [[Isusovo rođenje u likovnoj umjetnosti|U umjetničkim prikazima Isusova rođenja]] od trećeg su stoljeća gotovo uvijek bila tri mudraca.<ref>{{Citiranje knjige|title=Iconography of Christian Art (English translation from German)|date=1971|volume=I|author=Schiller, G.|isbn=978-0-85331-270-3|page=96}}</ref> Biblija ističe da gornja granica između Isusova rođenja i posjeta mudraca iznosi dvije godine (Matej 2, 16), a zbog umjetničkih prikaza i bliskosti između tradicionalnih datuma 25. prosinca i 6. siječnja često se vjeruje da se posjet dogodio u isto vrijeme kad i rođenje, no u kasnijim je tradicijama spomenuto da se posjet dogodio i do dvije godine kasnije. Mudrace se povezuje s kraljevima kako bi se posjet povezalo s proročanstvima u [[Izaija (knjiga)|Knjizi o Izaiji]].<ref>Schiller, Gertud, ''Iconography of Christian Art, Vol. I'', str. 96, 1971. (English trans from German), Lund Humphries, London, {{ISBN|0853312702}}; ''The New Testament'' by Bart D. Ehrman 1999 {{ISBN|0-19-512639-4}} p. 109</ref>
[[Slika:R%C3%A9gnier_Penitent_Mary_Magdalene.jpg|thumb|upright|Ne postoje dokazi u Bibliji ni u povijesti koji tvrde da je [[Marija Magdalena]] bila prostitutka.<ref name="Ehrman2006">{{cite book|url=https://books.google.com/?id=Tlvgp7WggvEC&pg=PA253&dq=Ehrman+%22to+you+as+apostles%22#v=onepage&q=Ehrman%20%22to%20you%20as%20apostles%22|title=Peter, Paul, and Mary Magdalene: The Followers of Jesus in History and Legend|last=Ehrman|first=Bart D.|date=2006|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-530013-0|location=Oxford, England|pages=189–190|ref=harv|authorlink=Bart D. Ehrman}}</ref>]]
[[Slika:R%C3%A9gnier_Penitent_Mary_Magdalene.jpg|thumb|upright|Ne postoje dokazi u Bibliji ni u povijesti koji tvrde da je [[Marija Magdalena]] bila prostitutka.<ref name="Ehrman2006">{{Citiranje knjige|url=https://books.google.com/?id=Tlvgp7WggvEC&pg=PA253&dq=Ehrman+%22to+you+as+apostles%22#v=onepage&q=Ehrman%20%22to%20you%20as%20apostles%22|title=Peter, Paul, and Mary Magdalene: The Followers of Jesus in History and Legend|last=Ehrman|first=Bart D.|date=2006|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-530013-0|location=Oxford, England|pages=189–190|ref=harv|authorlink=Bart D. Ehrman}}</ref>]]
* Tvrdnju da je [[Marija Magdalena]] bila prostitutka prije nego što je upoznala Isusa ne možemo pronaći ni u Bibliji ni u bilo kojim drugim ranokršćanskim zapisima. Zabluda je vjerojatno nastala zbog spajanja Marije Magdalene, [[Marija iz Betanije|Marije iz Betanije]] (koja je Isusu pomazala noge u Ivanu 11, 1 – 12) i neimenovane "grešnice" koja Isusu pomaže noge u Luki 7, 36 – 50.<ref name="Ehrman2006"/>
* Tvrdnju da je [[Marija Magdalena]] bila prostitutka prije nego što je upoznala Isusa ne možemo pronaći ni u Bibliji ni u bilo kojim drugim ranokršćanskim zapisima. Zabluda je vjerojatno nastala zbog spajanja Marije Magdalene, [[Marija iz Betanije|Marije iz Betanije]] (koja je Isusu pomazala noge u Ivanu 11, 1 – 12) i neimenovane "grešnice" koja Isusu pomaže noge u Luki 7, 36 – 50.<ref name="Ehrman2006"/>
* [[Sveti Pavao]] nije odbacio ime Savao. Rođen je kao Židov s rimskim državljanstvom koje je naslijedio od svoga oca, te je tako od rođenja imao hebrejsko i latinsko ime. [[Sveti Luka|Luka]] spominje supostojanje imena u Djelima apostolskim 13, 9: "...A Savao, koji se zove i Pavao...".<ref>{{cite book|last1=Marrow|first1=Stanley B.|title=Paul: His Letters and His Theology : an Introduction to Paul's Epistles|date=January 1, 1986|publisher=Paulist Press|isbn=978-0809127443|pages=5, 7|url=https://books.google.com/?id=RPu1qx50HmgC&pg=PA5}}</ref><ref>{{Citiranje web|title=Why did God change Saul's name to Paul?|url=http://www.catholic.com/quickquestions/why-did-god-change-sauls-name-to-paul|website=Catholic Answers|accessdate=August 31, 2014|url-status=dead|archiveurl=https://web.archive.org/web/20121030000303/http://www.catholic.com/quickquestions/why-did-god-change-sauls-name-to-paul|archivedate=October 30, 2012}}</ref>
* [[Sveti Pavao]] nije odbacio ime Savao. Rođen je kao Židov s rimskim državljanstvom koje je naslijedio od svoga oca, te je tako od rođenja imao hebrejsko i latinsko ime. [[Sveti Luka|Luka]] spominje supostojanje imena u Djelima apostolskim 13, 9: "...A Savao, koji se zove i Pavao...".<ref>{{Citiranje knjige|last1=Marrow|first1=Stanley B.|title=Paul: His Letters and His Theology : an Introduction to Paul's Epistles|date=January 1, 1986|publisher=Paulist Press|isbn=978-0809127443|pages=5, 7|url=https://books.google.com/?id=RPu1qx50HmgC&pg=PA5}}</ref><ref>{{Citiranje web|title=Why did God change Saul's name to Paul?|url=http://www.catholic.com/quickquestions/why-did-god-change-sauls-name-to-paul|website=Catholic Answers|accessdate=August 31, 2014|url-status=dead|archiveurl=https://web.archive.org/web/20121030000303/http://www.catholic.com/quickquestions/why-did-god-change-sauls-name-to-paul|archivedate=October 30, 2012}}</ref>
* Pojam "[[Bezgrješno začeće Blažene Djevice Marije|bezgrešnog začeća]]" ne odnosi se na [[Isusovo djevičansko rođenje]] niti aludira na vjerovanje u djevičansko rođenje [[Marija (majka Isusova)|Marije]], njegove majke. Zapravo se odnosi na rimokatoličko vjerovanje da je Marija bila bez [[istočni grijeh|istočna grijeha]] od trenutka njezina začeća.<ref>{{Citiranje web|title=Religion & Ethics – Beliefs: The Immaculate Conception|url=https://www.bbc.co.uk/religion/religions/christianity/beliefs/immaculateconception.shtml|date=2009|publisher=BBC| accessdate=January 5, 2011 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20120124033136/http://www.bbc.co.uk/religion/religions/christianity/beliefs/immaculateconception.shtml | archivedate = January 24, 2012| url-status=live}}</ref>
* Pojam "[[Bezgrješno začeće Blažene Djevice Marije|bezgrešnog začeća]]" ne odnosi se na [[Isusovo djevičansko rođenje]] niti aludira na vjerovanje u djevičansko rođenje [[Marija (majka Isusova)|Marije]], njegove majke. Zapravo se odnosi na rimokatoličko vjerovanje da je Marija bila bez [[istočni grijeh|istočna grijeha]] od trenutka njezina začeća.<ref>{{Citiranje web|title=Religion & Ethics – Beliefs: The Immaculate Conception|url=https://www.bbc.co.uk/religion/religions/christianity/beliefs/immaculateconception.shtml|date=2009|publisher=BBC| accessdate=January 5, 2011 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20120124033136/http://www.bbc.co.uk/religion/religions/christianity/beliefs/immaculateconception.shtml | archivedate = January 24, 2012| url-status=live}}</ref>
* Rimokatolička [[dogma]] ne tvrdi da je papa bez grijeha ili uvijek nepogrešiv.<ref name="infallible">* {{Citiranje web
* Rimokatolička [[dogma]] ne tvrdi da je papa bez grijeha ili uvijek nepogrešiv.<ref name="infallible">* {{Citiranje web
Redak 118: Redak 118:
  |archivedate = June 15, 2011
  |archivedate = June 15, 2011
  |df          = mdy-all
  |df          = mdy-all
}}</ref> Katolička dogma od 1870. tvrdi da su dogmatska učenja sadržana u otkrivenju koje objavljuje papa (namjerno i pod vrlo određenim uvjetima; uglavnom se to naziva ''[[ex cathedra]]'') nepogrešiva, iako se [[papina nezabludivost|papinu nezabludivost]] rijetko kad službeno zagovara. Iako većina teologa tvrdi da je papa nepogrešiv pri [[kanonizacija|kanonizaciji]],<ref>{{Cite web|url=http://www.newadvent.org/cathen/02364b.htm|title=CATHOLIC ENCYCLOPEDIA: Beatification and Canonization|website=www.newadvent.org}}</ref> većina nedavnih papa tijekom svojeg pontifikata nisu nijednom istaknuli svoju nezabludivost. Svejedno, dogma tvrdi da nije nepogrešiv čak ni kad govori po službenoj dužnosti.
}}</ref> Katolička dogma od 1870. tvrdi da su dogmatska učenja sadržana u otkrivenju koje objavljuje papa (namjerno i pod vrlo određenim uvjetima; uglavnom se to naziva ''[[ex cathedra]]'') nepogrešiva, iako se [[papina nezabludivost|papinu nezabludivost]] rijetko kad službeno zagovara. Iako većina teologa tvrdi da je papa nepogrešiv pri [[kanonizacija|kanonizaciji]],<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.newadvent.org/cathen/02364b.htm|title=CATHOLIC ENCYCLOPEDIA: Beatification and Canonization|website=www.newadvent.org}}</ref> većina nedavnih papa tijekom svojeg pontifikata nisu nijednom istaknuli svoju nezabludivost. Svejedno, dogma tvrdi da nije nepogrešiv čak ni kad govori po službenoj dužnosti.
*[[Bazilika sv. Petra]] nije [[majčinska Crkva]] rimokatoličke vjeroispovijesti niti je službeno papino sjedište.<ref name="St. Peters">{{Cite web|url=http://www.todayifoundout.com/index.php/2012/11/st-peters-basilica-in-vatican-is-not-the-official-church-of-the-pope/|title=St. Peter's Basilica in Vatican Is Not The Official Church Of The Pope|last=Noreen|date=19. studenog 2012.|website=Today I Found Out|language=en-US|accessdate=14. veljače 2019.}}</ref> Te titule pripadaju [[Bazilika sv. Ivana Lateranskog|bazilici sv. Ivana Lateranskog]], smještenoj u Rimu izvan [[Vatikan]]a, ali nad kojom Vatikan ima izvanteritorijalnu nadležnost.<ref name="St. Peters"/> Zbog toga bazilika sv. Petra nije [[katedrala]] u doslovnom smislu te riječi.<ref name="St. Peters"/> Međutim, bazilikom sv. Petra koristi se kao glavnom crkvom za brojne papine uloge.<ref name="St. Peters"/>
*[[Bazilika sv. Petra]] nije [[majčinska Crkva]] rimokatoličke vjeroispovijesti niti je službeno papino sjedište.<ref name="St. Peters">{{Citiranje weba|url=http://www.todayifoundout.com/index.php/2012/11/st-peters-basilica-in-vatican-is-not-the-official-church-of-the-pope/|title=St. Peter's Basilica in Vatican Is Not The Official Church Of The Pope|last=Noreen|date=19. studenog 2012.|website=Today I Found Out|language=en-US|accessdate=14. veljače 2019.}}</ref> Te titule pripadaju [[Bazilika sv. Ivana Lateranskog|bazilici sv. Ivana Lateranskog]], smještenoj u Rimu izvan [[Vatikan]]a, ali nad kojom Vatikan ima izvanteritorijalnu nadležnost.<ref name="St. Peters"/> Zbog toga bazilika sv. Petra nije [[katedrala]] u doslovnom smislu te riječi.<ref name="St. Peters"/> Međutim, bazilikom sv. Petra koristi se kao glavnom crkvom za brojne papine uloge.<ref name="St. Peters"/>


====Mormonizam====
====Mormonizam====
* Pripadnici [[Crkva Isusa Krista svetaca posljednjih dana|Crkve Isusa Krista svetaca posljednjih dana]] više ne prakticiraju poligamiju.<ref>{{cite news|url=http://www.sltrib.com/sltrib/news/54959212-78/believe-bible-church-god.html.csp|title=Utah Local News – Salt Lake City News, Sports, Archive |newspaper= The Salt Lake Tribune|accessdate=October 1, 2014}}</ref><ref>{{Citiranje web|url=https://www.bbc.co.uk/religion/religions/mormon/socialvalues/polygamy.shtml|title= Religions – Mormon: Polygamy|publisher=BBC|accessdate=October 1, 2014}}</ref><ref>{{Citiranje web|url=http://bigstory.ap.org/article/mormon-church-explains-polygamy-early-days |title=Mormon church explains polygamy in early days |work=The Big Story |accessdate=October 1, 2014 |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20141006140330/http://bigstory.ap.org/article/mormon-church-explains-polygamy-early-days |archivedate=October 6, 2014 }}</ref><ref>{{Citiranje web|url=http://mormon-polygamy.org/|title=Mormon Polygamy Misconceptions about Mormon Polygamy|work=Mormon Polygamy|accessdate=October 1, 2014}}</ref> Ta crkva zapravo [[ekskomunikacija|izopćuje]] pripadnike koji je prakticiraju.<ref>{{Citiranje web|url=http://www.mormon.org/faq/practice-of-polygamy|title=Do Mormons practice polygamy?|author=The Church of Jesus Christ of Latter-Day Saints|work=mormon.org|accessdate=October 1, 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141006084722/http://www.mormon.org/faq/practice-of-polygamy|archive-date=October 6, 2014|url-status=dead}}</ref> Međutim, neke fundamentalističke mormonske sekte i dalje prakticiraju poligamiju.<ref>{{Citiranje web|url=http://www.religioustolerance.org/lds_poly2.htm|title=Current practice of polygamy in the Mormon movement|accessdate=October 1, 2014}}</ref><ref>{{Citiranje web|url=http://abcnews.go.com/US/modern-polygamy-arizona-mormon-fundamentalists-seek-shed-stereotypes/story?id=19322087|title=Modern Polygamy: Arizona Mormon Fundamentalists Seek to Shed Stereotypes|work=ABC News|accessdate=October 1, 2014|date=March 14, 2014}}</ref>
* Pripadnici [[Crkva Isusa Krista svetaca posljednjih dana|Crkve Isusa Krista svetaca posljednjih dana]] više ne prakticiraju poligamiju.<ref>{{Citiranje novina|url=http://www.sltrib.com/sltrib/news/54959212-78/believe-bible-church-god.html.csp|title=Utah Local News – Salt Lake City News, Sports, Archive |newspaper= The Salt Lake Tribune|accessdate=October 1, 2014}}</ref><ref>{{Citiranje web|url=https://www.bbc.co.uk/religion/religions/mormon/socialvalues/polygamy.shtml|title= Religions – Mormon: Polygamy|publisher=BBC|accessdate=October 1, 2014}}</ref><ref>{{Citiranje web|url=http://bigstory.ap.org/article/mormon-church-explains-polygamy-early-days |title=Mormon church explains polygamy in early days |work=The Big Story |accessdate=October 1, 2014 |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20141006140330/http://bigstory.ap.org/article/mormon-church-explains-polygamy-early-days |archivedate=October 6, 2014 }}</ref><ref>{{Citiranje web|url=http://mormon-polygamy.org/|title=Mormon Polygamy Misconceptions about Mormon Polygamy|work=Mormon Polygamy|accessdate=October 1, 2014}}</ref> Ta crkva zapravo [[ekskomunikacija|izopćuje]] pripadnike koji je prakticiraju.<ref>{{Citiranje web|url=http://www.mormon.org/faq/practice-of-polygamy|title=Do Mormons practice polygamy?|author=The Church of Jesus Christ of Latter-Day Saints|work=mormon.org|accessdate=October 1, 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141006084722/http://www.mormon.org/faq/practice-of-polygamy|archive-date=October 6, 2014|url-status=dead}}</ref> Međutim, neke fundamentalističke mormonske sekte i dalje prakticiraju poligamiju.<ref>{{Citiranje web|url=http://www.religioustolerance.org/lds_poly2.htm|title=Current practice of polygamy in the Mormon movement|accessdate=October 1, 2014}}</ref><ref>{{Citiranje web|url=http://abcnews.go.com/US/modern-polygamy-arizona-mormon-fundamentalists-seek-shed-stereotypes/story?id=19322087|title=Modern Polygamy: Arizona Mormon Fundamentalists Seek to Shed Stereotypes|work=ABC News|accessdate=October 1, 2014|date=March 14, 2014}}</ref>


====Islam====
====Islam====
Redak 138: Redak 138:
  |quote=Neke muslimanke nose nikab, koji se često miješa s burkom .}}
  |quote=Neke muslimanke nose nikab, koji se često miješa s burkom .}}
</ref> Iako su burke često svijetloplave ili bijele, nikab je uglavnom crn, a hidžab je [[veo]] koji može biti bilo koje boje.
</ref> Iako su burke često svijetloplave ili bijele, nikab je uglavnom crn, a hidžab je [[veo]] koji može biti bilo koje boje.
* [[Fetva]] je neobvezujuća pravna izjava koju izdaje [[Ulema|islamski učenjak]] pod [[Šerijatsko pravo|islamskim zakonom]]; zbog toga je uobičajeno da se fetve različitih autora ne preklapaju. Uobičajena zabluda<ref>{{cite journal|last=Isbister|first=William H. |title=A "good" fatwa| journal=[[British Medical Journal]] |date=November 23, 2002|volume=325 |issue=7374 |page=1227 |pmc=1124693 |doi=10.1136/bmj.325.7374.1227}}</ref><ref>{{cite journal |last=Vultee |first=Fred|title=Fatwa on the Bunny|journal=Journal of Communication Inquiry |date=October 2006 |volume=30|issue=4|pages= 319–36 |doi=10.1177/0196859906290919 }}</ref> da taj pojam označava smrtnu presudu vjerojatno proistječe iz fetve iranskog ajatolaha [[Ruholah Homeini|Ruholaha Homeinija]] iz 1989., u kojoj je istaknuo da autor [[Salman Rushdie]] zaslužuje smrtnu kaznu za [[bogohuljenje]]. Zbog tog je događaja fetva dobila veliku pažnju zapadnjačkih medija.<ref>{{cite news|title=In Depth: Islam, Fatwa FAQ|url=http://www.cbc.ca/news/background/islam/fatwa.html|publisher=CBC News Online | date=June 15, 2006|accessdate=April 8, 2009 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20110714091706/http://www.cbc.ca/news/background/islam/fatwa.html | archivedate = July 14, 2011| url-status=dead}}</ref>
* [[Fetva]] je neobvezujuća pravna izjava koju izdaje [[Ulema|islamski učenjak]] pod [[Šerijatsko pravo|islamskim zakonom]]; zbog toga je uobičajeno da se fetve različitih autora ne preklapaju. Uobičajena zabluda<ref>{{cite journal|last=Isbister|first=William H. |title=A "good" fatwa| journal=[[British Medical Journal]] |date=November 23, 2002|volume=325 |issue=7374 |page=1227 |pmc=1124693 |doi=10.1136/bmj.325.7374.1227}}</ref><ref>{{cite journal |last=Vultee |first=Fred|title=Fatwa on the Bunny|journal=Journal of Communication Inquiry |date=October 2006 |volume=30|issue=4|pages= 319–36 |doi=10.1177/0196859906290919 }}</ref> da taj pojam označava smrtnu presudu vjerojatno proistječe iz fetve iranskog ajatolaha [[Ruholah Homeini|Ruholaha Homeinija]] iz 1989., u kojoj je istaknuo da autor [[Salman Rushdie]] zaslužuje smrtnu kaznu za [[bogohuljenje]]. Zbog tog je događaja fetva dobila veliku pažnju zapadnjačkih medija.<ref>{{Citiranje novina|title=In Depth: Islam, Fatwa FAQ|url=http://www.cbc.ca/news/background/islam/fatwa.html|publisher=CBC News Online | date=June 15, 2006|accessdate=April 8, 2009 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20110714091706/http://www.cbc.ca/news/background/islam/fatwa.html | archivedate = July 14, 2011| url-status=dead}}</ref>
* Riječ "[[džihad]]" nije uvijek značila "[[vjerski rat]]"; doslovan prijevod te arapske riječi glasi "borba". Iako postoji "džihad bil saif", odnosno džihad "korištenjem mača",<ref>{{cite book|first=Majid |last=Khadduri |title=War and Peace in the Law of Islam |publisher=[[Johns Hopkins Press]] |date=1955 |pages=74–80 |url=https://books.google.com/books?id=UHWd6gLZsFIC&lpg=PP1&pg=PA74|isbn=978-1-58477-695-6}}</ref> mnogi suvremeni islamski učenjaci tvrde da se odnosi na duhovnu borbu.<ref>{{cite book |first=Luke |last=Buckles|title=The Complete Idiot's Guide to World Religions|edition=3rd|page=157 |publisher=Alpha|date=2004| isbn=978-1-59257-222-9| url=https://books.google.com/books?id=ZPokHByS3N0C&pg=PA157}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.kuna.net.kw/NewsAgenciesPublicSite/ArticleDetails.aspx?id=1719934&Language=en|title=Western definition of "jihad" must be corrected – Italian expert |date=March 29, 2007|newspaper=[[Kuwait News Agency]] (KUNA) | archiveurl = https://web.archive.org/web/20111015041410/http://www.kuna.net.kw/NewsAgenciesPublicSite/ArticleDetails.aspx?id=1719934&Language=en | archivedate = October 15, 2011| url-status=live}}</ref> Učenjak [[Louay Safi]] izjavio je da su "zablude i nesporazumi u vezi prirode rata i mira u islamu podjednako prošireni u muslimanskim društvima i na Zapadu", kako nakon [[Napadi 11. rujna 2001.|napada 11. rujna 2001.]], tako i prije njih.<ref>{{cite book| title=Peace and the Limits of War: Transcending the Classical Conception of Jihad |first=Louay M. |last=Safi |url=https://books.google.com/books?id=1_PFEicd5LkC&pg=PP9|publisher=[[International Institute of Islamic Thought]]| date=2003 |page=preface |isbn=978-1-56564-402-1}}</ref>
* Riječ "[[džihad]]" nije uvijek značila "[[vjerski rat]]"; doslovan prijevod te arapske riječi glasi "borba". Iako postoji "džihad bil saif", odnosno džihad "korištenjem mača",<ref>{{Citiranje knjige|first=Majid |last=Khadduri |title=War and Peace in the Law of Islam |publisher=[[Johns Hopkins Press]] |date=1955 |pages=74–80 |url=https://books.google.com/books?id=UHWd6gLZsFIC&lpg=PP1&pg=PA74|isbn=978-1-58477-695-6}}</ref> mnogi suvremeni islamski učenjaci tvrde da se odnosi na duhovnu borbu.<ref>{{Citiranje knjige |first=Luke |last=Buckles|title=The Complete Idiot's Guide to World Religions|edition=3rd|page=157 |publisher=Alpha|date=2004| isbn=978-1-59257-222-9| url=https://books.google.com/books?id=ZPokHByS3N0C&pg=PA157}}</ref><ref>{{Citiranje novina|url=http://www.kuna.net.kw/NewsAgenciesPublicSite/ArticleDetails.aspx?id=1719934&Language=en|title=Western definition of "jihad" must be corrected – Italian expert |date=March 29, 2007|newspaper=[[Kuwait News Agency]] (KUNA) | archiveurl = https://web.archive.org/web/20111015041410/http://www.kuna.net.kw/NewsAgenciesPublicSite/ArticleDetails.aspx?id=1719934&Language=en | archivedate = October 15, 2011| url-status=live}}</ref> Učenjak [[Louay Safi]] izjavio je da su "zablude i nesporazumi u vezi prirode rata i mira u islamu podjednako prošireni u muslimanskim društvima i na Zapadu", kako nakon [[Napadi 11. rujna 2001.|napada 11. rujna 2001.]], tako i prije njih.<ref>{{Citiranje knjige| title=Peace and the Limits of War: Transcending the Classical Conception of Jihad |first=Louay M. |last=Safi |url=https://books.google.com/books?id=1_PFEicd5LkC&pg=PP9|publisher=[[International Institute of Islamic Thought]]| date=2003 |page=preface |isbn=978-1-56564-402-1}}</ref>
* [[Kuran]] mučenicima ne obećava 72 djevice u raju. Spominje da će sve ljude, bilo da su mučenici ili ne, u raju pratiti [[hurije]], no ne spominje se točan broj. Izvor za 72 djevice je [[hadis]] u [[Tirmizi]]jevoj zbirci ''[[Tirmizijin Sunen]]''.<ref name="guardian72virgins">{{cite news| url=https://www.theguardian.com/books/2002/jan/12/books.guardianreview5 | location=London |work=The Guardian | first=Ibn | last=Warraq | title=Virgins? What virgins? | date=January 12, 2002 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20130622000632/http://www.guardian.co.uk/books/2002/jan/12/books.guardianreview5 | archivedate = June 22, 2013| url-status=live}}</ref><ref>{{cite book |title=Urban Terrorism: Myths and Realities |page= 33 |author=Anjali Nirmal |publisher=Pointer Publishers |date=2009 |isbn= 978-81-7132-598-6 |url=https://books.google.com/books?id=8EqWnqdsgZMC&pg=PA33}}</ref> Hadisi su izjave i djela proroka Muhameda prema riječima drugih ljudi i zbog toga nisu dio samog Kurana. Muslimani ne moraju nužno vjerovati u istinitost svih hadisa, a pogotovo ne u one koje imaju premalo izvora, kao što je upravo taj.<ref name="Salahuddin Yusuf">Salahuddin Yusuf, ''Riyadhus Salihin'', commentary on Nawawi, Chapter 372, Dar-us-Salam Publications (1999.), {{ISBN|978-1-59144-053-6}} ,{{ISBN|978-1-59144-053-6}}</ref> K tome, raspravlja se o ispravnom prijevodu tog hadisa.<ref name="guardian72virgins" /> Međutim, u istoj se zbirci idući hadis smatra vjerodostojnim (''hasan sahih''): "Alah ima šest stvari za [[šehid|mučenika]]: oprošteno je prvo prolijevanje krvi (koje on pretrpi), prikazano mu je njegovo mjesto u raju, zaštićen je od kazne u grobu, osiguran od najvećeg terora, kruna dostojanstva stavljena je na njegovu glavu – a njezini dragulji bolji su od svijeta i onoga što je u njemu – oženjen je sa sedamdeset dvije supruge uz Al-Huril-Ayn od raja i može posredovati za sedamdeset njegovih bliskih srodnika."<ref>{{Cite web|url=https://sunnah.com/tirmidhi/22/46|title=Hadith – The Book on Virtues of Jihad – Jami' at-Tirmidhi – Sunnah.com – Sayings and Teachings of Prophet Muhammad (صلى الله عليه و سلم)|website=sunnah.com}}</ref>
* [[Kuran]] mučenicima ne obećava 72 djevice u raju. Spominje da će sve ljude, bilo da su mučenici ili ne, u raju pratiti [[hurije]], no ne spominje se točan broj. Izvor za 72 djevice je [[hadis]] u [[Tirmizi]]jevoj zbirci ''[[Tirmizijin Sunen]]''.<ref name="guardian72virgins">{{Citiranje novina| url=https://www.theguardian.com/books/2002/jan/12/books.guardianreview5 | location=London |work=The Guardian | first=Ibn | last=Warraq | title=Virgins? What virgins? | date=January 12, 2002 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20130622000632/http://www.guardian.co.uk/books/2002/jan/12/books.guardianreview5 | archivedate = June 22, 2013| url-status=live}}</ref><ref>{{Citiranje knjige |title=Urban Terrorism: Myths and Realities |page= 33 |author=Anjali Nirmal |publisher=Pointer Publishers |date=2009 |isbn= 978-81-7132-598-6 |url=https://books.google.com/books?id=8EqWnqdsgZMC&pg=PA33}}</ref> Hadisi su izjave i djela proroka Muhameda prema riječima drugih ljudi i zbog toga nisu dio samog Kurana. Muslimani ne moraju nužno vjerovati u istinitost svih hadisa, a pogotovo ne u one koje imaju premalo izvora, kao što je upravo taj.<ref name="Salahuddin Yusuf">Salahuddin Yusuf, ''Riyadhus Salihin'', commentary on Nawawi, Chapter 372, Dar-us-Salam Publications (1999.), {{ISBN|978-1-59144-053-6}} ,{{ISBN|978-1-59144-053-6}}</ref> K tome, raspravlja se o ispravnom prijevodu tog hadisa.<ref name="guardian72virgins" /> Međutim, u istoj se zbirci idući hadis smatra vjerodostojnim (''hasan sahih''): "Alah ima šest stvari za [[šehid|mučenika]]: oprošteno je prvo prolijevanje krvi (koje on pretrpi), prikazano mu je njegovo mjesto u raju, zaštićen je od kazne u grobu, osiguran od najvećeg terora, kruna dostojanstva stavljena je na njegovu glavu – a njezini dragulji bolji su od svijeta i onoga što je u njemu – oženjen je sa sedamdeset dvije supruge uz Al-Huril-Ayn od raja i može posredovati za sedamdeset njegovih bliskih srodnika."<ref>{{Citiranje weba|url=https://sunnah.com/tirmidhi/22/46|title=Hadith – The Book on Virtues of Jihad – Jami' at-Tirmidhi – Sunnah.com – Sayings and Teachings of Prophet Muhammad (صلى الله عليه و سلم)|website=sunnah.com}}</ref>


===Sport===
===Sport===
[[Slika:Marcos black belt.jpg|thumb|upright|[[Marcos Torregrosa]] nosi crni pojas s crvenom prugom]]
[[Slika:Marcos black belt.jpg|thumb|upright|[[Marcos Torregrosa]] nosi crni pojas s crvenom prugom]]
* [[Abner Doubleday]] nije osmislio [[bejzbol]] niti je bejzbol podrijetlom iz Cooperstowna u saveznoj državi New York. Smatra se da je proizašao iz ostalih igara s palicom i loptom kao što su [[kriket]] i [[rounders]], a prva je moderna inačica igre odigrana u New York Cityju. <ref>{{cite magazine|last=Cole|first=Diane|url=https://www.usnews.com/usnews/news/articles/060806/14ball.htm|title=Contrary to myth, baseball may have had no single inventor|magazine=US News and World Report|date=October 4, 1990|accessdate=August 6, 2009 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20131214105928/http://www.usnews.com/usnews/news/articles/060806/14ball.htm | archivedate = December 14, 2013| url-status=dead}}</ref><ref>{{cite news|last=Fox|first=Butterfield|url=https://www.nytimes.com/1990/10/04/nyregion/cooperstown-hoboken-try-new-york-city.html|title=Cooperstown? Hoboken? Try New York City|work=The New York Times|date=October 4, 1990|accessdate=April 3, 2009 }}</ref>
* [[Abner Doubleday]] nije osmislio [[bejzbol]] niti je bejzbol podrijetlom iz Cooperstowna u saveznoj državi New York. Smatra se da je proizašao iz ostalih igara s palicom i loptom kao što su [[kriket]] i [[rounders]], a prva je moderna inačica igre odigrana u New York Cityju. <ref>{{cite magazine|last=Cole|first=Diane|url=https://www.usnews.com/usnews/news/articles/060806/14ball.htm|title=Contrary to myth, baseball may have had no single inventor|magazine=US News and World Report|date=October 4, 1990|accessdate=August 6, 2009 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20131214105928/http://www.usnews.com/usnews/news/articles/060806/14ball.htm | archivedate = December 14, 2013| url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje novina|last=Fox|first=Butterfield|url=https://www.nytimes.com/1990/10/04/nyregion/cooperstown-hoboken-try-new-york-city.html|title=Cooperstown? Hoboken? Try New York City|work=The New York Times|date=October 4, 1990|accessdate=April 3, 2009 }}</ref>
* Crni pojas u borilačkim sportovima ne znači nužno da je osoba vrhunski borilac. Predstavljen je u [[džudo|džudu]] tijekom 1880-ih kako bi označio sposobnost u svim osnovnim tehnikama sporta. U različitim je borilačkim sportovima razina nakon prvog crnog pojasa različita. U džudu i nekim ostalim azijskim borilačkim vještinama borioci viših razina nose crvene i bijele pojaseve, dok najvještiji borioci nose jarkocrvene pojaseve.<ref>{{Citiranje web|url=http://r25.jp/magazine/ranking_review/10002000/1112008051512.html|title=柔道帯の最高位は、何と紅!? "紅帯"所持者に投げられてきた!|language=japanski|publisher=R25.jp|date=May 15, 2008|accessdate=November 11, 2008 |archiveurl = https://archive.today/20080519163156/http://r25.jp/magazine/ranking_review/10002000/1112008051512.html |archivedate = May 19, 2008}}</ref> Pojasevi u drugim borilačkim vještinama imaju određen broj zlatnih pruga koje označavaju razinu vještine onih koji ih nose.
* Crni pojas u borilačkim sportovima ne znači nužno da je osoba vrhunski borilac. Predstavljen je u [[džudo|džudu]] tijekom 1880-ih kako bi označio sposobnost u svim osnovnim tehnikama sporta. U različitim je borilačkim sportovima razina nakon prvog crnog pojasa različita. U džudu i nekim ostalim azijskim borilačkim vještinama borioci viših razina nose crvene i bijele pojaseve, dok najvještiji borioci nose jarkocrvene pojaseve.<ref>{{Citiranje web|url=http://r25.jp/magazine/ranking_review/10002000/1112008051512.html|title=柔道帯の最高位は、何と紅!? "紅帯"所持者に投げられてきた!|language=japanski|publisher=R25.jp|date=May 15, 2008|accessdate=November 11, 2008 |archiveurl = https://archive.today/20080519163156/http://r25.jp/magazine/ranking_review/10002000/1112008051512.html |archivedate = May 19, 2008}}</ref> Pojasevi u drugim borilačkim vještinama imaju određen broj zlatnih pruga koje označavaju razinu vještine onih koji ih nose.
* Trokutaste zastave u nogometu nisu rezervirane samo za one momčadi koje su u prošlosti osvojile [[FA kup]] usprkos tome što se naširoko vjeruje u suprotno;<ref>{{cite news|last=Corrigan |first=James |url=https://www.independent.co.uk/sport/football/news-and-comment/fa-cup-countdown-1927-and-all-that-5336727.html |title=FA Cup countdown: 1927 and all that |work=The Independent |date= January 5, 2006|accessdate=April 8, 2018}}</ref> takvo je vjerovanje nadahnulo scenu u filmu ''[[Grad blizanaca (1997.)|Grad blizanaca]]''. Pravila [[Engleski nogometni savez|Engleskog nogometnog saveza]] ne govore o tome, a odluku o tome kakvog oblika treba biti zastava često donose održavatelji terena određenog kluba.<ref>{{cite news|first=Jack |last=Williams |url=https://www.nytimes.com/2017/02/17/sports/soccer/corner-flags-english-premier-league-champion.html |title=You Can Tell an F.A. Cup Champion by Its Corner Flags. Or Not. |newspaper=The New York Times |date=February 17, 2017 |accessdate=April 8, 2018}}</ref>
* Trokutaste zastave u nogometu nisu rezervirane samo za one momčadi koje su u prošlosti osvojile [[FA kup]] usprkos tome što se naširoko vjeruje u suprotno;<ref>{{Citiranje novina|last=Corrigan |first=James |url=https://www.independent.co.uk/sport/football/news-and-comment/fa-cup-countdown-1927-and-all-that-5336727.html |title=FA Cup countdown: 1927 and all that |work=The Independent |date= January 5, 2006|accessdate=April 8, 2018}}</ref> takvo je vjerovanje nadahnulo scenu u filmu ''[[Grad blizanaca (1997.)|Grad blizanaca]]''. Pravila [[Engleski nogometni savez|Engleskog nogometnog saveza]] ne govore o tome, a odluku o tome kakvog oblika treba biti zastava često donose održavatelji terena određenog kluba.<ref>{{Citiranje novina|first=Jack |last=Williams |url=https://www.nytimes.com/2017/02/17/sports/soccer/corner-flags-english-premier-league-champion.html |title=You Can Tell an F.A. Cup Champion by Its Corner Flags. Or Not. |newspaper=The New York Times |date=February 17, 2017 |accessdate=April 8, 2018}}</ref>
* Indija se nije povukla iz [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Brazil 1950.|Svjetskog prvenstva u nogometu 1950. godine]] zato što je njezina momčad igrala bosih nogu, što je protivno [[FIFA]]-inim pravilima.<ref>{{Citiranje web |last1=Adhikari |first1=Somak |title=No, India Did Not Withdraw From The 1950 FIFA World Cup Because They Did Not Want To Wear Shoes |url=https://www.indiatimes.com/sports/kick-off/why-did-india-withdraw-from-the-1950-world-cup-no-it-wasn-t-because-they-had-to-wear-shoes-258199.html |website=The Times of India |publisher=The Times Group |accessdate=2 December 2019 |date=6 June 2018}}</ref> Indija se zapravo povukla zato što državno upravljačko tijelo, [[Sveindijski nogometni savez]] (AIFF), nije bilo dovoljno pripremljeno za sudjelovanje u prvenstvu i navelo je nekoliko razloga za povlačenje, među kojima su i nedostatak novca i prioritetnost [[Nogomet na Olimpijskim igrama|Olimpijskih igara]].<ref name="Brazil">{{cite news|last1=Kapadia|first1=Novy|title=The 1950 FIFA World Cup: A missed opportunity for India|url=https://www.sportskeeda.com/football/the-1950-fifa-world-cup-a-missed-opportunity-for-india|accessdate=17 March 2017|work=SportsKeeda|date=2 July 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20170322112300/https://www.sportskeeda.com/football/the-1950-fifa-world-cup-a-missed-opportunity-for-india|archive-date=22 March 2017|url-status=live}}</ref> Međutim, taj se mit često spominje u Indiji i šire kao činjenicu (pogotovo za vrijeme Svjetskih prvenstava).<ref>Lisi (2007), str. 49</ref><ref>{{Citiranje web|url=https://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=7/overview.html |title=1950 FIFA World Cup Brazil – Overview |publisher=[[FIFA]] |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120318000125/http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition%3D7/overview.html |archivedate=18 March 2012}}</ref> Sam je AIFF vjerojatno izvor tog mita.<ref name="Brazil"/>
* Indija se nije povukla iz [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Brazil 1950.|Svjetskog prvenstva u nogometu 1950. godine]] zato što je njezina momčad igrala bosih nogu, što je protivno [[FIFA]]-inim pravilima.<ref>{{Citiranje web |last1=Adhikari |first1=Somak |title=No, India Did Not Withdraw From The 1950 FIFA World Cup Because They Did Not Want To Wear Shoes |url=https://www.indiatimes.com/sports/kick-off/why-did-india-withdraw-from-the-1950-world-cup-no-it-wasn-t-because-they-had-to-wear-shoes-258199.html |website=The Times of India |publisher=The Times Group |accessdate=2 December 2019 |date=6 June 2018}}</ref> Indija se zapravo povukla zato što državno upravljačko tijelo, [[Sveindijski nogometni savez]] (AIFF), nije bilo dovoljno pripremljeno za sudjelovanje u prvenstvu i navelo je nekoliko razloga za povlačenje, među kojima su i nedostatak novca i prioritetnost [[Nogomet na Olimpijskim igrama|Olimpijskih igara]].<ref name="Brazil">{{Citiranje novina|last1=Kapadia|first1=Novy|title=The 1950 FIFA World Cup: A missed opportunity for India|url=https://www.sportskeeda.com/football/the-1950-fifa-world-cup-a-missed-opportunity-for-india|accessdate=17 March 2017|work=SportsKeeda|date=2 July 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20170322112300/https://www.sportskeeda.com/football/the-1950-fifa-world-cup-a-missed-opportunity-for-india|archive-date=22 March 2017|url-status=live}}</ref> Međutim, taj se mit često spominje u Indiji i šire kao činjenicu (pogotovo za vrijeme Svjetskih prvenstava).<ref>Lisi (2007), str. 49</ref><ref>{{Citiranje web|url=https://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=7/overview.html |title=1950 FIFA World Cup Brazil – Overview |publisher=[[FIFA]] |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120318000125/http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition%3D7/overview.html |archivedate=18 March 2012}}</ref> Sam je AIFF vjerojatno izvor tog mita.<ref name="Brazil"/>


===Riječi, fraze i jezici===
===Riječi, fraze i jezici===
Redak 228: Redak 228:
  |url-status=live
  |url-status=live
}}
}}
* {{cite book
* {{Citiranje knjige
  |date=2011
  |date=2011
  |title=Fuck
  |title=Fuck
Redak 241: Redak 241:
*</ref>
*</ref>
* Riječ "crap" ("govno") nije nastala [[regresivna derivacija|regresivnom derivacijom]] prezimena britanskog vodoinstalatera [[Thomas Crapper|Thomasa Crappera]] niti je njegovo prezime proizašlo iz riječi "crap", iako je vjerojatno populariziralo tu riječ.<ref>{{Citiranje web|url=http://www.snopes.com/business/names/crapper.asp|title=Thomas Crapper|date=May 31, 2011|website=[[Snopes.com]]|accessdate=June 17, 2011}}</ref> Prezime "Crapper" inačica je prezimena "Cropper", koje se izvorno odnosilo na nekoga tko ubire usjev.<ref>{{Citiranje web|url=http://www.etymonline.com/index.php?term=crap|title=Crap|first=Douglas |last=Harper|date=2010|work=[[Online Etymology Dictionary]]|accessdate=June 17, 2011
* Riječ "crap" ("govno") nije nastala [[regresivna derivacija|regresivnom derivacijom]] prezimena britanskog vodoinstalatera [[Thomas Crapper|Thomasa Crappera]] niti je njegovo prezime proizašlo iz riječi "crap", iako je vjerojatno populariziralo tu riječ.<ref>{{Citiranje web|url=http://www.snopes.com/business/names/crapper.asp|title=Thomas Crapper|date=May 31, 2011|website=[[Snopes.com]]|accessdate=June 17, 2011}}</ref> Prezime "Crapper" inačica je prezimena "Cropper", koje se izvorno odnosilo na nekoga tko ubire usjev.<ref>{{Citiranje web|url=http://www.etymonline.com/index.php?term=crap|title=Crap|first=Douglas |last=Harper|date=2010|work=[[Online Etymology Dictionary]]|accessdate=June 17, 2011
|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140427083257/http://www.etymonline.com/index.php?term=crap |archivedate=April 27, 2014|url-status=live}}</ref><ref>{{cite book|date=2003|title=Cropper|encyclopedia=Dictionary of American Family Names|publisher=Oxford University Press|url=http://www.ancestry.com/facts/cropper-family-history.ashx|accessdate=June 17, 2011|archiveurl=https://web.archive.org/web/20111102185622/http://www.ancestry.com/facts/cropper-family-history.ashx |archivedate=November 2, 2011|url-status=live}}</ref> Sama riječ "crap" podrijetlo vuče iz [[srednjovjekovni latinski jezik|srednjovjekovne latinske]] riječi ''crappa'', koja znači "[[pljeva]]".<ref>{{cite book|date=2001 |title=Crap |encyclopedia=American Heritage Dictionary of the English Language |publisher=Houghton Mifflin |url=http://education.yahoo.com/reference/dictionary/entry/crap |accessdate=June 17, 2011 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130121195235/http://education.yahoo.com/reference/dictionary/entry/crap |archivedate=January 21, 2013 |url-status=dead }}</ref>
|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140427083257/http://www.etymonline.com/index.php?term=crap |archivedate=April 27, 2014|url-status=live}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|date=2003|title=Cropper|encyclopedia=Dictionary of American Family Names|publisher=Oxford University Press|url=http://www.ancestry.com/facts/cropper-family-history.ashx|accessdate=June 17, 2011|archiveurl=https://web.archive.org/web/20111102185622/http://www.ancestry.com/facts/cropper-family-history.ashx |archivedate=November 2, 2011|url-status=live}}</ref> Sama riječ "crap" podrijetlo vuče iz [[srednjovjekovni latinski jezik|srednjovjekovne latinske]] riječi ''crappa'', koja znači "[[pljeva]]".<ref>{{Citiranje knjige|date=2001 |title=Crap |encyclopedia=American Heritage Dictionary of the English Language |publisher=Houghton Mifflin |url=http://education.yahoo.com/reference/dictionary/entry/crap |accessdate=June 17, 2011 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130121195235/http://education.yahoo.com/reference/dictionary/entry/crap |archivedate=January 21, 2013 |url-status=dead }}</ref>
* Izraz "rule of thumb" (doslovno "pravilo palca") nije potekao iz zakona koji je omogućio muškarcu da udara svoju ženu štapom ne debljem od njegova palca. Također, ne postoje dokazi da je takav zakon ikad postojao.<ref>{{cite journal |author=Henry Ansgar Kelly |date=September 1994 |title=Rule of Thumb and the Folklaw of the Husband's Stick |journal=Journal of Legal Education |volume=44 |issue=3 |pages=341–65}}</ref> Pravo podrijetlo te fraze i dalje nije poznato, ali lažna se etimologija naširoko pojavljivala u medijima kao što su ''[[The Washington Post]]'' (1989.), [[CNN]] (1993.) i ''[[Time (časopis)|Time]]'' (1983.).<ref>{{cite book|title=Who Stole Feminism? How Women Have Betrayed Women|publisher=Simon and Schuster|date=1995|first=Christina Hoff |last=Sommers|authorlink=Christina Hoff Sommers|pages=203–07, 296–97|isbn=978-0-684-80156-8|url=https://books.google.com/books?id=EIUtJziqIqAC&pg=PA203}}</ref>
* Izraz "rule of thumb" (doslovno "pravilo palca") nije potekao iz zakona koji je omogućio muškarcu da udara svoju ženu štapom ne debljem od njegova palca. Također, ne postoje dokazi da je takav zakon ikad postojao.<ref>{{cite journal |author=Henry Ansgar Kelly |date=September 1994 |title=Rule of Thumb and the Folklaw of the Husband's Stick |journal=Journal of Legal Education |volume=44 |issue=3 |pages=341–65}}</ref> Pravo podrijetlo te fraze i dalje nije poznato, ali lažna se etimologija naširoko pojavljivala u medijima kao što su ''[[The Washington Post]]'' (1989.), [[CNN]] (1993.) i ''[[Time (časopis)|Time]]'' (1983.).<ref>{{Citiranje knjige|title=Who Stole Feminism? How Women Have Betrayed Women|publisher=Simon and Schuster|date=1995|first=Christina Hoff |last=Sommers|authorlink=Christina Hoff Sommers|pages=203–07, 296–97|isbn=978-0-684-80156-8|url=https://books.google.com/books?id=EIUtJziqIqAC&pg=PA203}}</ref>
* Riječ "[[gringo]]" kao izraz za nekoga tko nije stanovnik Latinske Amerike nije nastala tijekom [[Američko-meksički rat|Američko-meksičkog rata]] (1846. – 1848.), [[Venezuelanski rat za nezavisnost|Venezuelanskog rata za nezavisnost]] (1811. – 1823), [[Meksička revolucija|Meksičke revolucije]] (1910. – 1920.) ili u vrijeme [[Divlji zapad|divljeg zapada]] (1865. – 1899.) kao iskrivljena inačica engleskog stiha "green grow" ("zeleno rastu") u pjesmi "[[Green Grow the Lilacs]]" (irskoj narodnoj pjesmi) ili "[[Green Grow the Rushes, O]]" (engleskoj narodnoj pjesmi) koju su pjevali [[Kopnena vojska SAD-a|američki vojnici]] i [[kauboj]]i;<ref>{{Citiranje web|url=http://www.snopes.com/language/stories/gringo.asp|title=Gringo|author=Mikkelson, Barbara|author2=David P.|last-author-amp=yes|date=April 13, 2011|website=[[Snopes.com]]|accessdate=June 17, 2011}}</ref> nije ni nastala tijekom tih vremena kao iskrivljena inačica fraze "Green, go home!" ("Zeleni, vratite se kući!"), za koju se pogrešno tvrdi da ju se uzvikivalo američkim trupama odjevenim u zelenu boju.<ref>{{Citiranje web|url=http://ask.yahoo.com/20000821.html|title=How Did the Term 'Gringo' Originate?|date=August 21, 2000|work=Ask Yahoo!|publisher=Yahoo! Inc.|accessdate=June 17, 2011|archiveurl=https://web.archive.org/web/20121117015326/http://ask.yahoo.com/20000821.html |archivedate=November 17, 2012|url-status=live}}</ref> Riječ je u početku samo značila "stranac" i vjerojatno je iskrivljeni oblik španjolske riječi ''griego'' za 'grčki' (nalik idiomu "It's Greek to me" (doslovno "To mi je grčki", u hrvatskom "to mi je špansko selo", "nepoznato mi je")).<ref>{{cite book|date=2001|title=Gringo|encyclopedia=American Heritage Dictionary of the English Language|url=http://education.yahoo.com/reference/dictionary/entry/gringo|accessdate=June 17, 2011|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130514193349/http://education.yahoo.com/reference/dictionary/entry/gringo|archivedate=May 14, 2013|url-status=dead}}</ref><br />[[Slika:PostcardIBringYouAMerryXmas1910.jpg|thumb|upright|"Xmas" uz sliku modernog Djeda Božićnjaka na božićnoj razglednici iz 1910. godine]]
* Riječ "[[gringo]]" kao izraz za nekoga tko nije stanovnik Latinske Amerike nije nastala tijekom [[Američko-meksički rat|Američko-meksičkog rata]] (1846. – 1848.), [[Venezuelanski rat za nezavisnost|Venezuelanskog rata za nezavisnost]] (1811. – 1823), [[Meksička revolucija|Meksičke revolucije]] (1910. – 1920.) ili u vrijeme [[Divlji zapad|divljeg zapada]] (1865. – 1899.) kao iskrivljena inačica engleskog stiha "green grow" ("zeleno rastu") u pjesmi "[[Green Grow the Lilacs]]" (irskoj narodnoj pjesmi) ili "[[Green Grow the Rushes, O]]" (engleskoj narodnoj pjesmi) koju su pjevali [[Kopnena vojska SAD-a|američki vojnici]] i [[kauboj]]i;<ref>{{Citiranje web|url=http://www.snopes.com/language/stories/gringo.asp|title=Gringo|author=Mikkelson, Barbara|author2=David P.|last-author-amp=yes|date=April 13, 2011|website=[[Snopes.com]]|accessdate=June 17, 2011}}</ref> nije ni nastala tijekom tih vremena kao iskrivljena inačica fraze "Green, go home!" ("Zeleni, vratite se kući!"), za koju se pogrešno tvrdi da ju se uzvikivalo američkim trupama odjevenim u zelenu boju.<ref>{{Citiranje web|url=http://ask.yahoo.com/20000821.html|title=How Did the Term 'Gringo' Originate?|date=August 21, 2000|work=Ask Yahoo!|publisher=Yahoo! Inc.|accessdate=June 17, 2011|archiveurl=https://web.archive.org/web/20121117015326/http://ask.yahoo.com/20000821.html |archivedate=November 17, 2012|url-status=live}}</ref> Riječ je u početku samo značila "stranac" i vjerojatno je iskrivljeni oblik španjolske riječi ''griego'' za 'grčki' (nalik idiomu "It's Greek to me" (doslovno "To mi je grčki", u hrvatskom "to mi je špansko selo", "nepoznato mi je")).<ref>{{Citiranje knjige|date=2001|title=Gringo|encyclopedia=American Heritage Dictionary of the English Language|url=http://education.yahoo.com/reference/dictionary/entry/gringo|accessdate=June 17, 2011|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130514193349/http://education.yahoo.com/reference/dictionary/entry/gringo|archivedate=May 14, 2013|url-status=dead}}</ref><br />[[Slika:PostcardIBringYouAMerryXmas1910.jpg|thumb|upright|"Xmas" uz sliku modernog Djeda Božićnjaka na božićnoj razglednici iz 1910. godine]]
* [[Italofobija|Italofobni]] izraz ''[[wop]]'' nije nastao kao pokrata za "without papers" ("bez papira") ili "without passport" ("bez putovnice") kao što se uglavnom misli;<ref name=IngTrifEtymonline>{{Citiranje web|title=Ingenious Trifling|url=http://www.etymonline.com/baloney.php|website=Etymoline|accessdate=October 1, 2015}}</ref><ref name=specious/><ref name=specious>{{cite book|last1=O'Conner|first1=Patricia T.|title=Origins of the Specious: Myths and Misconceptions of the English Language|date=2009|publisher=[[Random House]]|location=[[New York City|New York]]|page=145|url=https://books.google.com/books?id=hsu47CBwJPUC&lpg=PA145|isbn=9780812978100}}</ref><ref>{{cite magazine|last1=Will|authorlink=George Will|first1=George|title=Yogi Berra, an American Story|url=http://www.nationalreview.com/article/424509/yogi-berra-obituary-eulogy|accessdate=October 1, 2015|agency=[[Washington Post]]|magazine=[[National Review]]|date=September 23, 2015}}</ref> zapravo je nastao iz izraza ''[[guappo]]'' (u prijevodu ''lopov'') i koristilo ga se već 1908.,<ref name=DICTIONARY-Merriam-Webster>[http://www.merriam-webster.com/dictionary/wop Wop]. Merriam-webster.com. Pristupljeno 11. listopada 2015.</ref><ref name="Dictionary.com">[http://dictionary.reference.com/browse/wop Wop]. Dictionary.reference.com. Pristupljeno 11. listopada 2015.</ref> prije modernih zakona o imigraciji.<ref>{{cite news|title=Your immigrant ancestors came here legally? Are you sure?|newspaper=The Philadelphia Inquirer|author=Michael Matza|date=June 25, 2017|accessdate=January 16, 2018|url=http://www.philly.com/philly/news/breaking/your-immigrant-ancestors-came-here-legally-are-you-sure-20170625.html}}</ref>
* [[Italofobija|Italofobni]] izraz ''[[wop]]'' nije nastao kao pokrata za "without papers" ("bez papira") ili "without passport" ("bez putovnice") kao što se uglavnom misli;<ref name=IngTrifEtymonline>{{Citiranje web|title=Ingenious Trifling|url=http://www.etymonline.com/baloney.php|website=Etymoline|accessdate=October 1, 2015}}</ref><ref name=specious/><ref name=specious>{{Citiranje knjige|last1=O'Conner|first1=Patricia T.|title=Origins of the Specious: Myths and Misconceptions of the English Language|date=2009|publisher=[[Random House]]|location=[[New York City|New York]]|page=145|url=https://books.google.com/books?id=hsu47CBwJPUC&lpg=PA145|isbn=9780812978100}}</ref><ref>{{cite magazine|last1=Will|authorlink=George Will|first1=George|title=Yogi Berra, an American Story|url=http://www.nationalreview.com/article/424509/yogi-berra-obituary-eulogy|accessdate=October 1, 2015|agency=[[Washington Post]]|magazine=[[National Review]]|date=September 23, 2015}}</ref> zapravo je nastao iz izraza ''[[guappo]]'' (u prijevodu ''lopov'') i koristilo ga se već 1908.,<ref name=DICTIONARY-Merriam-Webster>[http://www.merriam-webster.com/dictionary/wop Wop]. Merriam-webster.com. Pristupljeno 11. listopada 2015.</ref><ref name="Dictionary.com">[http://dictionary.reference.com/browse/wop Wop]. Dictionary.reference.com. Pristupljeno 11. listopada 2015.</ref> prije modernih zakona o imigraciji.<ref>{{Citiranje novina|title=Your immigrant ancestors came here legally? Are you sure?|newspaper=The Philadelphia Inquirer|author=Michael Matza|date=June 25, 2017|accessdate=January 16, 2018|url=http://www.philly.com/philly/news/breaking/your-immigrant-ancestors-came-here-legally-are-you-sure-20170625.html}}</ref>
* ''[[Wetback]]'', etnička uvreda za nelegalne meksičke imigrante u SAD-u, nema nikakve veze s poslovima na farmi koji potiču znojenje ili s bilo kakvom drugom aktivnosti nakon migracije. Zapravo se odnosi na posljedice imigracije, prelazak preko rijeke [[Rio Grande]], zbog čega leđa postaju mokra ("wet back").<ref>{{cite book|title=Rio Grande Wetbacks: Mexican Migrant Workers|last=Norquest|first=Carrol|publisher=[[University of New Mexico Press]]|year=1972|isbn=978-0-8263-0220-5|url=https://archive.org/details/riograndewetback0000norq}}</ref>
* ''[[Wetback]]'', etnička uvreda za nelegalne meksičke imigrante u SAD-u, nema nikakve veze s poslovima na farmi koji potiču znojenje ili s bilo kakvom drugom aktivnosti nakon migracije. Zapravo se odnosi na posljedice imigracije, prelazak preko rijeke [[Rio Grande]], zbog čega leđa postaju mokra ("wet back").<ref>{{Citiranje knjige|title=Rio Grande Wetbacks: Mexican Migrant Workers|last=Norquest|first=Carrol|publisher=[[University of New Mexico Press]]|year=1972|isbn=978-0-8263-0220-5|url=https://archive.org/details/riograndewetback0000norq}}</ref>
* "[[420 (kultura upotrebe marihuane)|420]]" ne vuče podrijetlo iz losanđeleske [[policijska šifra|policijske šifre]] ili [[kriminalni zakonik|šifre kriminalnog zakonika]] za uživanje [[marihuana|marihuane]].<ref name="snopes420">{{Citiranje web|url=http://www.snopes.com/language/stories/420.asp |title=420 |first=Barbara |last=Mikkelson |date=June 13, 2008 |website=[[Snopes.com]] |accessdate=June 17, 2011 |archiveurl=https://www.webcitation.org/65t2vzUoL?url=http://www.snopes.com/language/stories/420.asp |archivedate=March 3, 2012 |url-status=live  }}</ref> U Kaliforniji policijska šifra 420 znači "nemiri maloljetnika",<ref>{{Citiranje web|url=http://www.bearcat1.com/radioca.htm|title=Radio Codes & Signals – California|work=National Communications Magazine|accessdate=June 17, 2011|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130917162459/http://www.bearcat1.com/radioca.htm |archivedate=September 17, 2013|url-status=live}}</ref> a točka 420 kriminalnog zakonika u Kaliforniji zabranjuje blokiranje pristupa javnom zemljištu.<ref name="snopes420" /><ref>{{Citiranje web|url=http://law.onecle.com/california/penal/420.html|title=California Penal Code Section 420|date=January 15, 2011|accessdate=June 17, 2011|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140427083515/http://law.onecle.com/california/penal/420.html |archivedate=April 27, 2014|url-status=live}}</ref> Taj se broj u tom smislu počeo koristiti 1971. godine u [[Srednja škola u San Rafaelu|Srednjoj školi u San Rafaelu]]; ondje je označavao vrijeme, 16 sati i 20 minuta, kad bi učenici izašli iz škole i pušili.<ref name="snopes420" />
* "[[420 (kultura upotrebe marihuane)|420]]" ne vuče podrijetlo iz losanđeleske [[policijska šifra|policijske šifre]] ili [[kriminalni zakonik|šifre kriminalnog zakonika]] za uživanje [[marihuana|marihuane]].<ref name="snopes420">{{Citiranje web|url=http://www.snopes.com/language/stories/420.asp |title=420 |first=Barbara |last=Mikkelson |date=June 13, 2008 |website=[[Snopes.com]] |accessdate=June 17, 2011 |archiveurl=https://www.webcitation.org/65t2vzUoL?url=http://www.snopes.com/language/stories/420.asp |archivedate=March 3, 2012 |url-status=live  }}</ref> U Kaliforniji policijska šifra 420 znači "nemiri maloljetnika",<ref>{{Citiranje web|url=http://www.bearcat1.com/radioca.htm|title=Radio Codes & Signals – California|work=National Communications Magazine|accessdate=June 17, 2011|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130917162459/http://www.bearcat1.com/radioca.htm |archivedate=September 17, 2013|url-status=live}}</ref> a točka 420 kriminalnog zakonika u Kaliforniji zabranjuje blokiranje pristupa javnom zemljištu.<ref name="snopes420" /><ref>{{Citiranje web|url=http://law.onecle.com/california/penal/420.html|title=California Penal Code Section 420|date=January 15, 2011|accessdate=June 17, 2011|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140427083515/http://law.onecle.com/california/penal/420.html |archivedate=April 27, 2014|url-status=live}}</ref> Taj se broj u tom smislu počeo koristiti 1971. godine u [[Srednja škola u San Rafaelu|Srednjoj školi u San Rafaelu]]; ondje je označavao vrijeme, 16 sati i 20 minuta, kad bi učenici izašli iz škole i pušili.<ref name="snopes420" />
* "[[Xmas]]" nije nastao kao sekularizacijski plan da se "Krista makne iz Božića".<ref name="Random House">"Uglavnom se tvrdi da je 'Xmas'&nbsp;... pokušaj nevjernika da maknu Isusa i izbace religiju iz blagdana."{{cite book |title=Origins of the Specious: Myths and Misconceptions of the English Language|last1=O'Conner|first1=Patricia T.|last2=Kellerman|first2=Stewart|date=2009|publisher=Random House|location=New York|isbn=978-1-4000-6660-5|page=77}}</ref> ''X'' u ovom slučaju označava grčko slovo [[hi]], početno slovo riječi Χριστός (''Hristos''), odnosno "Krist" na grčkom jeziku.<ref name="xmaschi">{{Citiranje web |url=http://www.crivoice.org/symbols/xmasorigin.html |title=The Origin of "Xmas" |accessdate=June 10, 2011 |publisher=CRI / Voice, Institute |author=Bratcher, Dennis|date=December 3, 2007|ref=Bra07 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130530044125/http://www.crivoice.org/symbols/xmasorigin.html |archivedate=May 30, 2013|url-status=live}}</ref> Korištenje riječi "Xmas" u engleskom jeziku može se pronaći već u godini 1021., kad su redovnici u Velikoj Britaniji koristili X umjesto riječi "Christ" radi [[abrevijatura|abrevijature]] dok bi transkribirali klasične rukopise u staroengleski jezik.<ref name="Random House" /> ''[[Oxfordski rječnik engleskog jezika]]'' tvrdi da je "riječ 'Xmas' umjesto riječi 'Christmas' prvi put zabilježena 1551."<ref>{{cite book |title=Origins of the Specious: Myths and Misconceptions of the English Language|last1=O'Conner|first1=Patricia T.|last2=Kellerman|first2=Stewart|date=2009|publisher=Random House|location=New York|isbn=978-1-4000-6660-5|page=78}}</ref>
* "[[Xmas]]" nije nastao kao sekularizacijski plan da se "Krista makne iz Božića".<ref name="Random House">"Uglavnom se tvrdi da je 'Xmas'&nbsp;... pokušaj nevjernika da maknu Isusa i izbace religiju iz blagdana."{{Citiranje knjige |title=Origins of the Specious: Myths and Misconceptions of the English Language|last1=O'Conner|first1=Patricia T.|last2=Kellerman|first2=Stewart|date=2009|publisher=Random House|location=New York|isbn=978-1-4000-6660-5|page=77}}</ref> ''X'' u ovom slučaju označava grčko slovo [[hi]], početno slovo riječi Χριστός (''Hristos''), odnosno "Krist" na grčkom jeziku.<ref name="xmaschi">{{Citiranje web |url=http://www.crivoice.org/symbols/xmasorigin.html |title=The Origin of "Xmas" |accessdate=June 10, 2011 |publisher=CRI / Voice, Institute |author=Bratcher, Dennis|date=December 3, 2007|ref=Bra07 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130530044125/http://www.crivoice.org/symbols/xmasorigin.html |archivedate=May 30, 2013|url-status=live}}</ref> Korištenje riječi "Xmas" u engleskom jeziku može se pronaći već u godini 1021., kad su redovnici u Velikoj Britaniji koristili X umjesto riječi "Christ" radi [[abrevijatura|abrevijature]] dok bi transkribirali klasične rukopise u staroengleski jezik.<ref name="Random House" /> ''[[Oxfordski rječnik engleskog jezika]]'' tvrdi da je "riječ 'Xmas' umjesto riječi 'Christmas' prvi put zabilježena 1551."<ref>{{Citiranje knjige |title=Origins of the Specious: Myths and Misconceptions of the English Language|last1=O'Conner|first1=Patricia T.|last2=Kellerman|first2=Stewart|date=2009|publisher=Random House|location=New York|isbn=978-1-4000-6660-5|page=78}}</ref>
* Izgovor koronalnih frikativa u španjolskomu jeziku nije nastao kao imitiranje govora kralja koji šuška. Samo je za jednog španjolskog kralja, [[Pedro I. od Kastilje|Pedra I. od Kastilje]], potvrđeno da je tako govorio, a trenutačni je izgovor nastao dva stoljeća poslije njegove smrti.<ref>{{cite news|title=QI: Quite interesting facts about Spain|url=https://www.telegraph.co.uk/men/the-filter/qi/8495579/QI-Quite-interesting-facts-about-Spain.html|accessdate=March 29, 2017|work=Telegraph|date=May 5, 2011}}</ref>
* Izgovor koronalnih frikativa u španjolskomu jeziku nije nastao kao imitiranje govora kralja koji šuška. Samo je za jednog španjolskog kralja, [[Pedro I. od Kastilje|Pedra I. od Kastilje]], potvrđeno da je tako govorio, a trenutačni je izgovor nastao dva stoljeća poslije njegove smrti.<ref>{{Citiranje novina|title=QI: Quite interesting facts about Spain|url=https://www.telegraph.co.uk/men/the-filter/qi/8495579/QI-Quite-interesting-facts-about-Spain.html|accessdate=March 29, 2017|work=Telegraph|date=May 5, 2011}}</ref>
* Automobil marke [[Chevrolet Nova]] imao je uspješnu prodaju na latinskoameričkom tržištu; [[General Motors]] nije morao preimenovati automobil. Iako fraza "''no va''" na španjolskom doista znači "ne ide", značenje riječi "''nova''" jest "nov"; vozači u Meksiku i Venezueli, gdje je prvi put prodavan, objeručke su ga kupovali. Usprkos suprotnim navodima nije bilo potrebe za time da se promijeni ime tog modela.<ref name="Snopes Chevy Nova story">{{Citiranje web |author=Mikkelson, Barbara and David |title=Don't Go Here |url=http://www.snopes.com/business/misxlate/nova.asp|website=[[Snopes.com]]|date=March 19, 2011|accessdate=October 3, 2015}}</ref><ref name="Transform magazine">{{Citiranje web|last=Benady|first=David|title=A rose by any other name|url=http://www.transformmagazine.net/articles/2014/a-rose-by-any-other-name/|publisher=Transform|date=December 3, 2014|accessdate=October 3, 2015}}</ref><ref name="Interchanges Level 3">{{cite book|last1=Richards|first1=Jack C.|last2=Hull|first2=Jonathan|last3=Proctor|first3=Susan|title=Interchange Level 3 Student's Book B with Self-study DVD-ROM|date=December 6, 2012|publisher=[[Cambridge University Press]]|isbn=978-1-107-65269-9|page=83|url=https://books.google.com/books?id=7f7XAAAAQBAJ&pg=PA83}}</ref>
* Automobil marke [[Chevrolet Nova]] imao je uspješnu prodaju na latinskoameričkom tržištu; [[General Motors]] nije morao preimenovati automobil. Iako fraza "''no va''" na španjolskom doista znači "ne ide", značenje riječi "''nova''" jest "nov"; vozači u Meksiku i Venezueli, gdje je prvi put prodavan, objeručke su ga kupovali. Usprkos suprotnim navodima nije bilo potrebe za time da se promijeni ime tog modela.<ref name="Snopes Chevy Nova story">{{Citiranje web |author=Mikkelson, Barbara and David |title=Don't Go Here |url=http://www.snopes.com/business/misxlate/nova.asp|website=[[Snopes.com]]|date=March 19, 2011|accessdate=October 3, 2015}}</ref><ref name="Transform magazine">{{Citiranje web|last=Benady|first=David|title=A rose by any other name|url=http://www.transformmagazine.net/articles/2014/a-rose-by-any-other-name/|publisher=Transform|date=December 3, 2014|accessdate=October 3, 2015}}</ref><ref name="Interchanges Level 3">{{Citiranje knjige|last1=Richards|first1=Jack C.|last2=Hull|first2=Jonathan|last3=Proctor|first3=Susan|title=Interchange Level 3 Student's Book B with Self-study DVD-ROM|date=December 6, 2012|publisher=[[Cambridge University Press]]|isbn=978-1-107-65269-9|page=83|url=https://books.google.com/books?id=7f7XAAAAQBAJ&pg=PA83}}</ref>
* [[Znakovni jezici]] nisu isti diljem svijeta. Izuzmemo li [[pidžin]]ske međunarodne znakove, svaka država ima svoj vlastiti znakovni jezik, a neke imaju i više od jednog (iako postoje značajne sličnosti među svim znakovnim jezicima).<ref>{{Citiranje web
* [[Znakovni jezici]] nisu isti diljem svijeta. Izuzmemo li [[pidžin]]ske međunarodne znakove, svaka država ima svoj vlastiti znakovni jezik, a neke imaju i više od jednog (iako postoje značajne sličnosti među svim znakovnim jezicima).<ref>{{Citiranje web
  |contribution  = Deaf sign language
  |contribution  = Deaf sign language
Redak 268: Redak 268:
  |archivedate  = 26. studenog 2013.
  |archivedate  = 26. studenog 2013.
  |df            = mdy-all
  |df            = mdy-all
}}</ref><ref name="Reilly2013">{{cite book|last1=Supalla|first1=Ted|authorlink1=Ted Supalla|last2=Webb|first2=Rebecca|editor1-last=Reilly|editor1-first=Judy Snitzer|editor2-last=Emmorey|editor2-first=Karen|title=Language, Gesture, and Space|chapter-url=https://books.google.com/books?id=xAKXpO7mCE0C&pg=PA333|date=June 17, 2013|publisher=Psychology Press|isbn=978-1-134-77966-6|pages=333–52|chapter=The grammar of international sign: A new look at pidgin languages.}}</ref><ref name="Omar2009">{{cite book|last=Omar|first=Hasuria Che|title=The Sustainability of the Translation Field|url=https://books.google.com/books?id=L38_jNlkADAC&pg=PA293|year=2009|publisher=ITBM|isbn=978-983-42179-6-9|page=293}}</ref>
}}</ref><ref name="Reilly2013">{{Citiranje knjige|last1=Supalla|first1=Ted|authorlink1=Ted Supalla|last2=Webb|first2=Rebecca|editor1-last=Reilly|editor1-first=Judy Snitzer|editor2-last=Emmorey|editor2-first=Karen|title=Language, Gesture, and Space|chapter-url=https://books.google.com/books?id=xAKXpO7mCE0C&pg=PA333|date=June 17, 2013|publisher=Psychology Press|isbn=978-1-134-77966-6|pages=333–52|chapter=The grammar of international sign: A new look at pidgin languages.}}</ref><ref name="Omar2009">{{Citiranje knjige|last=Omar|first=Hasuria Che|title=The Sustainability of the Translation Field|url=https://books.google.com/books?id=L38_jNlkADAC&pg=PA293|year=2009|publisher=ITBM|isbn=978-983-42179-6-9|page=293}}</ref>
* [[Eskimi|Eskimska]] plemena kao što su [[Inuiti]] i [[Aleuti (narod)|Aleuti]] nemaju neproporcionalan broj riječi za snijeg u [[Eskimsko-aleutski jezici|svojim jezicima]]. Taj je mit potekao iz pogrešnog shvaćanja izvorne izjave [[Franz Boas|Franza Boasa]] da Eskimi imaju različite riječi za različite koncepte vezane za snijeg; Boas je izjavio da je jednak slučaj u engleskom jeziku.<ref name="Pullum's explanation">[http://itre.cis.upenn.edu/~myl/languagelog/archives/000405.html Objašnjenje Geoffreyja K. Pulluma] na [[Language Log]]u: ''Popisa korijena koji se odnose na snijeg i na koje možemo staviti [sufikse] nije toliko dugačak [u eskimskoj jezičnoj skupini]: ''qani'' znači pahuljica, ''apu'' se odnosi na onaj snijeg koji prekriva tlo, postoji korijen koji znači "bljuzga", korijen koji znači "mećava", korijen koji znači "nanos snijega"... Ima ih još nekoliko – ugrubo postoji jednako toliko korijena i u engleskom jeziku. Svejedno, broj zasebnih riječi koje možete izvesti iz takvih korijena ne iznosti 50, 150, 1500 ili milijun – neograničen je. Samo izdržljivost određuje granice.''</ref><ref>Sedam najčešćih engleskih riječi za snijeg su ''snow'' ("snijeg"), ''hail'' ("tuča"), ''sleet'' ("susnježica"), ''ice'' ("led"), ''icicle'' ("ledenica"), ''slush'' ("bljuzga") i ''snowflake'' ("pahuljica"). Engleski jezik također ima riječ ''glacier'' ("ledenjak"), a četiri uobičajena izraza povezana sa skijanjem su ''pack'', ''powder'', ''crud'' i ''crust'', stoga možemo zaključiti da za snijeg u engleskom postoji barem 12 zasebnih riječi.</ref>
* [[Eskimi|Eskimska]] plemena kao što su [[Inuiti]] i [[Aleuti (narod)|Aleuti]] nemaju neproporcionalan broj riječi za snijeg u [[Eskimsko-aleutski jezici|svojim jezicima]]. Taj je mit potekao iz pogrešnog shvaćanja izvorne izjave [[Franz Boas|Franza Boasa]] da Eskimi imaju različite riječi za različite koncepte vezane za snijeg; Boas je izjavio da je jednak slučaj u engleskom jeziku.<ref name="Pullum's explanation">[http://itre.cis.upenn.edu/~myl/languagelog/archives/000405.html Objašnjenje Geoffreyja K. Pulluma] na [[Language Log]]u: ''Popisa korijena koji se odnose na snijeg i na koje možemo staviti [sufikse] nije toliko dugačak [u eskimskoj jezičnoj skupini]: ''qani'' znači pahuljica, ''apu'' se odnosi na onaj snijeg koji prekriva tlo, postoji korijen koji znači "bljuzga", korijen koji znači "mećava", korijen koji znači "nanos snijega"... Ima ih još nekoliko – ugrubo postoji jednako toliko korijena i u engleskom jeziku. Svejedno, broj zasebnih riječi koje možete izvesti iz takvih korijena ne iznosti 50, 150, 1500 ili milijun – neograničen je. Samo izdržljivost određuje granice.''</ref><ref>Sedam najčešćih engleskih riječi za snijeg su ''snow'' ("snijeg"), ''hail'' ("tuča"), ''sleet'' ("susnježica"), ''ice'' ("led"), ''icicle'' ("ledenica"), ''slush'' ("bljuzga") i ''snowflake'' ("pahuljica"). Engleski jezik također ima riječ ''glacier'' ("ledenjak"), a četiri uobičajena izraza povezana sa skijanjem su ''pack'', ''powder'', ''crud'' i ''crust'', stoga možemo zaključiti da za snijeg u engleskom postoji barem 12 zasebnih riječi.</ref>
* Član "the" u [[staroengleski jezik|staroengleskom]] i [[srednjoengleski jezik|srednjoengleskom jeziku]] nikad se nije pisao "ye" niti izgovarao "jej".<ref>{{Citiranje web|url=http://public.wsu.edu/~brians/errors/ye.html|title=Common Errors in English Usage – Ye|first=Paul |last=Brians|date=2011|work=Common Errors in English Usage|publisher=Washington State University|accessdate=June 24, 2011|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130531122316/http://public.wsu.edu/~brians/errors/ye.html |archivedate=May 31, 2013|url-status=live}}</ref> Zbrku je stvorila uobičajena fraza "[[ye olde]]", koja je nastala korištenjem slova [[Thorn (slovo)|thorn]] (þ) radi skraćivanja riječi "the"; to je slovo u srednjoengleskoj [[gotica|gotici]] ([[Slika:Middle English the.svg]]) sličilo slovu ''y'' s eksponentom ''e''.<ref>{{Citiranje web|url=http://www.etymonline.com/index.php?term=ye|title=Etymology Online|first=Douglas |last=Harper|date=2001–2010|work=Online Etymology Dictionary|publisher=Online Etymology Dictionary|accessdate=June 24, 2011|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140427082431/http://www.etymonline.com/index.php?term=ye |archivedate=April 27, 2014|url-status=live}}</ref>
* Član "the" u [[staroengleski jezik|staroengleskom]] i [[srednjoengleski jezik|srednjoengleskom jeziku]] nikad se nije pisao "ye" niti izgovarao "jej".<ref>{{Citiranje web|url=http://public.wsu.edu/~brians/errors/ye.html|title=Common Errors in English Usage – Ye|first=Paul |last=Brians|date=2011|work=Common Errors in English Usage|publisher=Washington State University|accessdate=June 24, 2011|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130531122316/http://public.wsu.edu/~brians/errors/ye.html |archivedate=May 31, 2013|url-status=live}}</ref> Zbrku je stvorila uobičajena fraza "[[ye olde]]", koja je nastala korištenjem slova [[Thorn (slovo)|thorn]] (þ) radi skraćivanja riječi "the"; to je slovo u srednjoengleskoj [[gotica|gotici]] ([[Slika:Middle English the.svg]]) sličilo slovu ''y'' s eksponentom ''e''.<ref>{{Citiranje web|url=http://www.etymonline.com/index.php?term=ye|title=Etymology Online|first=Douglas |last=Harper|date=2001–2010|work=Online Etymology Dictionary|publisher=Online Etymology Dictionary|accessdate=June 24, 2011|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140427082431/http://www.etymonline.com/index.php?term=ye |archivedate=April 27, 2014|url-status=live}}</ref>
Redak 274: Redak 274:
==Povijest==
==Povijest==
===Drevna===
===Drevna===
[[Slika:NAMABG-Aphaia Trojan Archer 3.JPG|thumb|upright|Starogrčki kipovi izvorno su bili obojeni jarkim bojama.<ref name="Brinkmann2008">{{cite book|chapter-url=https://books.google.com/?id=2gQesgryr8oC&printsec=frontcover&dq=ancient+Greek+sculptures+were+actually+brightly+painted#v=onepage&q=ancient%20Greek%20sculptures%20were%20actually%20brightly%20painted|title=The Color of Life: Polychromy in Sculpture from Antiquity to the Present|last=Brinkmann|first=Vinzenz|date=2008|publisher=The J. Paul Getty Museum and the Getty Research Institute|isbn=978-0-89-236-918-8|editor1-last=Panzanelli|editor1-first=Roberta|location=Los Angeles, California|pages=18–39|chapter=The Polychromy of Ancient Greek Sculpture|ref=harv|authorlink=Vinzenz Brinkmann|editor2-last=Schmidt|editor2-first=Eike D.|editor3-last=Lapatin|editor3-first=Kenneth}}</ref><ref name="Gurewitsch2006">{{Citiranje web|url=https://www.smithsonianmag.com/arts-culture/true-colors-17888/|title=True Colors: Archaeologist Vinzenz Brinkmann insists his eye-popping reproductions of ancient Greek sculptures are right on target|last1=Gurewitsch|first1=Matthew|date=July 2008|website=Smithsonian.com|publisher=Smithsonian Institution|accessdate=May 15, 2018|ref=harv}}</ref><ref name="Prisco2017">{{cite news|url=https://www.cnn.com/style/article/gods-in-color-ancient-world-polychromy/index.html|title='Gods in Color' returns antiquities to their original, colorful grandeur|last1=Prisco|first1=Jacopo|date=November 30, 2017|work=CNN style|accessdate=May 15, 2018|publisher=CNN|agency=Cable News Network|ref=harv}}</ref>]]
[[Slika:NAMABG-Aphaia Trojan Archer 3.JPG|thumb|upright|Starogrčki kipovi izvorno su bili obojeni jarkim bojama.<ref name="Brinkmann2008">{{Citiranje knjige|chapter-url=https://books.google.com/?id=2gQesgryr8oC&printsec=frontcover&dq=ancient+Greek+sculptures+were+actually+brightly+painted#v=onepage&q=ancient%20Greek%20sculptures%20were%20actually%20brightly%20painted|title=The Color of Life: Polychromy in Sculpture from Antiquity to the Present|last=Brinkmann|first=Vinzenz|date=2008|publisher=The J. Paul Getty Museum and the Getty Research Institute|isbn=978-0-89-236-918-8|editor1-last=Panzanelli|editor1-first=Roberta|location=Los Angeles, California|pages=18–39|chapter=The Polychromy of Ancient Greek Sculpture|ref=harv|authorlink=Vinzenz Brinkmann|editor2-last=Schmidt|editor2-first=Eike D.|editor3-last=Lapatin|editor3-first=Kenneth}}</ref><ref name="Gurewitsch2006">{{Citiranje web|url=https://www.smithsonianmag.com/arts-culture/true-colors-17888/|title=True Colors: Archaeologist Vinzenz Brinkmann insists his eye-popping reproductions of ancient Greek sculptures are right on target|last1=Gurewitsch|first1=Matthew|date=July 2008|website=Smithsonian.com|publisher=Smithsonian Institution|accessdate=May 15, 2018|ref=harv}}</ref><ref name="Prisco2017">{{Citiranje novina|url=https://www.cnn.com/style/article/gods-in-color-ancient-world-polychromy/index.html|title='Gods in Color' returns antiquities to their original, colorful grandeur|last1=Prisco|first1=Jacopo|date=November 30, 2017|work=CNN style|accessdate=May 15, 2018|publisher=CNN|agency=Cable News Network|ref=harv}}</ref>]]
[[Slika:Amphitheatre-Toulouse 2.JPG|thumb|upright|''[[Vomitorij]]'' pokraj rimske arene u [[Toulouse]]u]]
[[Slika:Amphitheatre-Toulouse 2.JPG|thumb|upright|''[[Vomitorij]]'' pokraj rimske arene u [[Toulouse]]u]]
* [[Starogrčko kiparstvo|Starogrčki kipovi]] izvorno su obojeni jarkim bojama; danas se doimaju bijelima jer su izvorni pigmenti izblijedjeli. Neki dobro očuvani kipovi i dalje sadrže tragove svojih izvornih boja.<ref name="Brinkmann2008"/><ref name="Gurewitsch2006"/><ref name="Prisco2017"/>
* [[Starogrčko kiparstvo|Starogrčki kipovi]] izvorno su obojeni jarkim bojama; danas se doimaju bijelima jer su izvorni pigmenti izblijedjeli. Neki dobro očuvani kipovi i dalje sadrže tragove svojih izvornih boja.<ref name="Brinkmann2008"/><ref name="Gurewitsch2006"/><ref name="Prisco2017"/>
* Stari Grci nisu koristili riječ "[[idiot]]" kako bi ponizili one koji nisu sudjelovali u građanskom životu ili nisu glasovali. Riječ ἰδιώτης odnosila se na običnog građanina kako bi ga razlikovala od državnog službenika. Kasnije je ta riječ počela opisivati bilo kakvog nestručnjaka ili laika, zatim neuku osobu ili neznalicu, a mnogo kasnije počela je značiti glupu ili mentalno zaostalu osobu.<ref>A.W. Sparkes, "Idiots, Ancient and Modern", ''Australian Journal of Political Science'' '''23''':1:101-102 (1988.) {{doi|10.1080/00323268808402051}}</ref>
* Stari Grci nisu koristili riječ "[[idiot]]" kako bi ponizili one koji nisu sudjelovali u građanskom životu ili nisu glasovali. Riječ ἰδιώτης odnosila se na običnog građanina kako bi ga razlikovala od državnog službenika. Kasnije je ta riječ počela opisivati bilo kakvog nestručnjaka ili laika, zatim neuku osobu ili neznalicu, a mnogo kasnije počela je značiti glupu ili mentalno zaostalu osobu.<ref>A.W. Sparkes, "Idiots, Ancient and Modern", ''Australian Journal of Political Science'' '''23''':1:101-102 (1988.) {{doi|10.1080/00323268808402051}}</ref>
* Povraćanje nije bilo uobičajeno tijekom rimskih večera.<ref>{{cite book|last=Fass|first=Patrick|title=Around the Roman Table|date=1994|publisher=[[University of Chicago Press]]|isbn=978-0-226-23347-5|pages=66–67|url=https://books.google.com/books?id=YXGlAr17oekC|ref=harv}}</ref> U [[antički Rim|antičkom Rimu]] postojao je ''[[vomitorij]]'', koji se koristio kao ulaz kroz koji su gomile ljudi ulazile u arenu i izlazile iz nje; nije to bila posebna soba u kojoj bi ljudi povraćali hranu tijekom obroka.<ref>{{cite book|last=McKeown|first=J.C.|title=A Cabinet of Roman Curiosities: Strange Tales and Surprising Facts from the World's Greatest Empire|date=2010|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-539375-0|pages=153–54|url=https://books.google.com/?id=YGYwlMZ3ursC&pg=PA153|ref=harv}}</ref>
* Povraćanje nije bilo uobičajeno tijekom rimskih večera.<ref>{{Citiranje knjige|last=Fass|first=Patrick|title=Around the Roman Table|date=1994|publisher=[[University of Chicago Press]]|isbn=978-0-226-23347-5|pages=66–67|url=https://books.google.com/books?id=YXGlAr17oekC|ref=harv}}</ref> U [[antički Rim|antičkom Rimu]] postojao je ''[[vomitorij]]'', koji se koristio kao ulaz kroz koji su gomile ljudi ulazile u arenu i izlazile iz nje; nije to bila posebna soba u kojoj bi ljudi povraćali hranu tijekom obroka.<ref>{{Citiranje knjige|last=McKeown|first=J.C.|title=A Cabinet of Roman Curiosities: Strange Tales and Surprising Facts from the World's Greatest Empire|date=2010|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-539375-0|pages=153–54|url=https://books.google.com/?id=YGYwlMZ3ursC&pg=PA153|ref=harv}}</ref>
* Grčku filozofkinju [[Hipatija|Hipatiju iz Aleksandrije]] razljućena gomila kršćanskih redovnika 415. godine nije ubila zbog njezinih vjerskih uvjerenja; razlog njezine smrti bila je njezina umiješanost u političkom sukobu između njezinog bliskog prijatelja i studenta Oresta, rimskog prefekta za Aleksandriju, i biskupa [[Ćiril Aleksandrijski|Ćirila]].<ref>{{cite book|last=Wessel|first=Susan|date=2004|title=Cyril of Alexandria and the Nestorian Controversy: The Making of a Saint and of a Heretic|url=https://books.google.com/?id=YcgSDAAAQBAJ&printsec=frontcover&dq=Cyril+of+Alexandria+and+the+Nestorian+controversy#v=onepage&q=Serapeum|location=Oxford, England|publisher=Oxford University Press|pages=36–38|isbn=978-0-19-926846-7}}</ref><ref name="Watts2008">{{cite book|url=https://books.google.com/?id=MKolDQAAQBAJ&printsec=frontcover&dq=City+and+School+in+Late+Antique+Athens+and+Alexandria#v=onepage&q=Hypatia|title=City and School in Late Antique Athens and Alexandria|last=Watts|first=Edward J.|date=2008|publisher=University of California Press|isbn=9780520258167|location=Berkeley and Los Angeles, California|pages=195–200}}</ref> Njezina smrt također nema nikakve veze s uništenjem Aleksandrijske knjižnice,<ref name="Theodore2016">{{cite book|last=Theodore|first=Jonathan|date=2016|title=The Modern Cultural Myth of the Decline and Fall of the Roman Empire|url=https://books.google.com/?id=3QPWDAAAQBAJ&pg=PA183&dq=Hypatia+of+Alexandria+astrolabe+discoveries#v=onepage&q=Hypatia%20of%20Alexandria%20astrolabe%20discoveries|location=Manchester, England|publisher=Palgrave, Macmillan|isbn=978-1-137-56997-4}}</ref> koja je vrlo vjerojatno prestala postojati nekoliko stoljeća prije njezina rođenja.<ref name="Theodore2016"/>
* Grčku filozofkinju [[Hipatija|Hipatiju iz Aleksandrije]] razljućena gomila kršćanskih redovnika 415. godine nije ubila zbog njezinih vjerskih uvjerenja; razlog njezine smrti bila je njezina umiješanost u političkom sukobu između njezinog bliskog prijatelja i studenta Oresta, rimskog prefekta za Aleksandriju, i biskupa [[Ćiril Aleksandrijski|Ćirila]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Wessel|first=Susan|date=2004|title=Cyril of Alexandria and the Nestorian Controversy: The Making of a Saint and of a Heretic|url=https://books.google.com/?id=YcgSDAAAQBAJ&printsec=frontcover&dq=Cyril+of+Alexandria+and+the+Nestorian+controversy#v=onepage&q=Serapeum|location=Oxford, England|publisher=Oxford University Press|pages=36–38|isbn=978-0-19-926846-7}}</ref><ref name="Watts2008">{{Citiranje knjige|url=https://books.google.com/?id=MKolDQAAQBAJ&printsec=frontcover&dq=City+and+School+in+Late+Antique+Athens+and+Alexandria#v=onepage&q=Hypatia|title=City and School in Late Antique Athens and Alexandria|last=Watts|first=Edward J.|date=2008|publisher=University of California Press|isbn=9780520258167|location=Berkeley and Los Angeles, California|pages=195–200}}</ref> Njezina smrt također nema nikakve veze s uništenjem Aleksandrijske knjižnice,<ref name="Theodore2016">{{Citiranje knjige|last=Theodore|first=Jonathan|date=2016|title=The Modern Cultural Myth of the Decline and Fall of the Roman Empire|url=https://books.google.com/?id=3QPWDAAAQBAJ&pg=PA183&dq=Hypatia+of+Alexandria+astrolabe+discoveries#v=onepage&q=Hypatia%20of%20Alexandria%20astrolabe%20discoveries|location=Manchester, England|publisher=Palgrave, Macmillan|isbn=978-1-137-56997-4}}</ref> koja je vrlo vjerojatno prestala postojati nekoliko stoljeća prije njezina rođenja.<ref name="Theodore2016"/>


===Srednji vijek i renesansa===
===Srednji vijek i renesansa===
* Istina je da je suvremeno [[očekivano trajanje života]] prilično visoko u usporedbi s onim u srednjem vijeku ili ranije;<ref name="Hawks 2009">{{citation |url=http://johnhawks.net/weblog/reviews/life_history/age-specific-mortality-lifespan-bad-science-2009.html|authorlink=John D. Hawks |last=Hawks|first=John |title=Human lifespans have not been constant for the last 2000 years|year=2009|postscript=.}}</ref> međutim, "očekivano trajanje života" često se pogrešno miješa s prosječnom dobi koju bi odrasla osoba mogla doživjeti. Ta zbrka mogla bi dovesti do uvjerenja da odrasla osoba ne može nadživjeti uobičajeno očekivano trajanje života, iako statistika sugerira da bi odrasla osoba koja je izbjegla mnoge uzroke smrti već kao adolescent trebala nadživjeti prosječno očekivano trajanje života koje se računa od rođenja.<ref name="Wanjek 2003"/> Prognoze koje se usredotočuju na dob, pogotovo na očekivano trajanje života nakon djetinjstva, mogu biti prilično različite od očekivanog trajanja života pri rođenju, pogotovo u predindustrijskim vremenima.<ref name="Wanjek 2003">{{citation |url= https://books.google.com/?id=oIJ5TKh7mPgC&pg=PA70&dq=%22this+is+one+of+the+biggest+misconceptions+about+old+age%22#v=onepage&q=%22this%20is%20one%20of%20the%20biggest%20misconceptions%20about%20old%20age%22&f=false |authorlink=Christopher Wanjek |last=Wanjek |first=Christopher |title=Bad Medicine: Misconceptions and Misuses Revealed, from Distance Healing to Vitamin O|publisher=Wiley |year=2002|pages=70–71|isbn=047143499X|postscript=.}}</ref>
* Istina je da je suvremeno [[očekivano trajanje života]] prilično visoko u usporedbi s onim u srednjem vijeku ili ranije;<ref name="Hawks 2009">{{citation |url=http://johnhawks.net/weblog/reviews/life_history/age-specific-mortality-lifespan-bad-science-2009.html|authorlink=John D. Hawks |last=Hawks|first=John |title=Human lifespans have not been constant for the last 2000 years|year=2009|postscript=.}}</ref> međutim, "očekivano trajanje života" često se pogrešno miješa s prosječnom dobi koju bi odrasla osoba mogla doživjeti. Ta zbrka mogla bi dovesti do uvjerenja da odrasla osoba ne može nadživjeti uobičajeno očekivano trajanje života, iako statistika sugerira da bi odrasla osoba koja je izbjegla mnoge uzroke smrti već kao adolescent trebala nadživjeti prosječno očekivano trajanje života koje se računa od rođenja.<ref name="Wanjek 2003"/> Prognoze koje se usredotočuju na dob, pogotovo na očekivano trajanje života nakon djetinjstva, mogu biti prilično različite od očekivanog trajanja života pri rođenju, pogotovo u predindustrijskim vremenima.<ref name="Wanjek 2003">{{citation |url= https://books.google.com/?id=oIJ5TKh7mPgC&pg=PA70&dq=%22this+is+one+of+the+biggest+misconceptions+about+old+age%22#v=onepage&q=%22this%20is%20one%20of%20the%20biggest%20misconceptions%20about%20old%20age%22&f=false |authorlink=Christopher Wanjek |last=Wanjek |first=Christopher |title=Bad Medicine: Misconceptions and Misuses Revealed, from Distance Healing to Vitamin O|publisher=Wiley |year=2002|pages=70–71|isbn=047143499X|postscript=.}}</ref>
* Ne postoje dokazi o tome da su [[Vikinzi]] na svojim kacigama imali rogove.<ref>{{cite book |title=World History: Societies of the Past |last=Kahn |first=Charles |date=2005 |publisher=Portage & Main Press |isbn=978-1-55379-045-7 |page=9 |url=https://books.google.com/?id=gEXCIH4tek8C|ref=harv }}</ref> Zapravo, ideja Vikinga koji nose rogate kacige potječe iz [[scenografija|scenografije]] za operni ciklus ''[[Prsten Nibelunga]]'' [[Richard Wagner|Richarda Wagnera]] iz 1876. godine.<ref>{{cite book|last=Frank|first=F.|title=The Invention of the Viking Horned Helmet|date=2000|publisher=International Scandinavian and Medieval Studies in Memory of Gerd Wolfgang Weber|url=https://www.scribd.com/doc/51267328/Frank-Invention-of-Horned-Helmet|ref=harv| archiveurl = https://web.archive.org/web/20140413142627/http://www.scribd.com/doc/51267328/Frank-Invention-of-Horned-Helmet | archivedate = April 13, 2014| url-status=live}}</ref>
* Ne postoje dokazi o tome da su [[Vikinzi]] na svojim kacigama imali rogove.<ref>{{Citiranje knjige |title=World History: Societies of the Past |last=Kahn |first=Charles |date=2005 |publisher=Portage & Main Press |isbn=978-1-55379-045-7 |page=9 |url=https://books.google.com/?id=gEXCIH4tek8C|ref=harv }}</ref> Zapravo, ideja Vikinga koji nose rogate kacige potječe iz [[scenografija|scenografije]] za operni ciklus ''[[Prsten Nibelunga]]'' [[Richard Wagner|Richarda Wagnera]] iz 1876. godine.<ref>{{Citiranje knjige|last=Frank|first=F.|title=The Invention of the Viking Horned Helmet|date=2000|publisher=International Scandinavian and Medieval Studies in Memory of Gerd Wolfgang Weber|url=https://www.scribd.com/doc/51267328/Frank-Invention-of-Horned-Helmet|ref=harv| archiveurl = https://web.archive.org/web/20140413142627/http://www.scribd.com/doc/51267328/Frank-Invention-of-Horned-Helmet | archivedate = April 13, 2014| url-status=live}}</ref>
* Vikinzi nisu pili iz lubanja pobijeđenih neprijatelja. Ta je ideja utemeljena na pogrešnom prijevodu [[skald|skaldske]] pjesničke tvorevine ''ór bjúgviðum hausa'' (grane lubanja) koja se odnosi na [[rog za piće|rogove za piće]].<ref>E. W. Gordon, ''Introduction to Old Norse'' (2nd edition, Oxford 1962.) pp. lxix–lxx.</ref>
* Vikinzi nisu pili iz lubanja pobijeđenih neprijatelja. Ta je ideja utemeljena na pogrešnom prijevodu [[skald|skaldske]] pjesničke tvorevine ''ór bjúgviðum hausa'' (grane lubanja) koja se odnosi na [[rog za piće|rogove za piće]].<ref>E. W. Gordon, ''Introduction to Old Norse'' (2nd edition, Oxford 1962.) pp. lxix–lxx.</ref>
* Vikinzi nisu Island nazvali "[[Island]]" kako bi obeshrabrili ljude u naseljavanju tog otoka. I [[Nadod]] i [[Hrafna-Flóki Vilgerðarson]] vidjeli su snijeg i led na otoku kad su ondje otputovali, zbog čega je otok dobio ime.<ref>Evans, Andrew. [https://news.nationalgeographic.com/2016/06/iceland-greenland-name-swap/ "Is Iceland Really Green and Greenland Really Icy?"], ''[[National Geographic]]'' (30. lipnja 2016.).</ref> [[Grenland]], s druge strane, dobio je ime u nadi da će privući doseljenike.<ref>{{cite book |url=http://www.gutenberg.org/files/17946/17946-h/17946-h.htm |title=Eirik the Red's Saga |publisher=Gutenberg.org |date=8 March 2006 |accessdate=6 September 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110511061916/http://www.gutenberg.org/files/17946/17946-h/17946-h.htm |archive-date=11 May 2011 |url-status=live }}</ref><ref name = ancientstandard>[http://ancientstandard.com/2010/12/17/how-greenland-got-its-name/ "How Greenland got its name"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120319050912/http://ancientstandard.com/2010/12/17/how-greenland-got-its-name/ |date=19 March 2012 }}. ''The Ancient Standard.'' 17. prosinca 2010.</ref><ref name=Grove>{{cite journal|author=Grove, Jonathan |year=2009 |url=https://cambridge.academia.edu/JonathanGrove/Papers/397439/The_Place_of_Greenland_In_Medieval_Icelandic_Saga_Narrative |title=The place of Greenland in medieval Icelandic saga narrative |journal=Journal of the North Atlantic |volume=2 |pages=30–51 |doi=10.3721/037.002.s206 |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120411212816/http://cambridge.academia.edu/JonathanGrove/Papers/397439/The_Place_of_Greenland_In_Medieval_Icelandic_Saga_Narrative |archivedate=11 April 2012}}</ref>
* Vikinzi nisu Island nazvali "[[Island]]" kako bi obeshrabrili ljude u naseljavanju tog otoka. I [[Nadod]] i [[Hrafna-Flóki Vilgerðarson]] vidjeli su snijeg i led na otoku kad su ondje otputovali, zbog čega je otok dobio ime.<ref>Evans, Andrew. [https://news.nationalgeographic.com/2016/06/iceland-greenland-name-swap/ "Is Iceland Really Green and Greenland Really Icy?"], ''[[National Geographic]]'' (30. lipnja 2016.).</ref> [[Grenland]], s druge strane, dobio je ime u nadi da će privući doseljenike.<ref>{{Citiranje knjige |url=http://www.gutenberg.org/files/17946/17946-h/17946-h.htm |title=Eirik the Red's Saga |publisher=Gutenberg.org |date=8 March 2006 |accessdate=6 September 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110511061916/http://www.gutenberg.org/files/17946/17946-h/17946-h.htm |archive-date=11 May 2011 |url-status=live }}</ref><ref name = ancientstandard>[http://ancientstandard.com/2010/12/17/how-greenland-got-its-name/ "How Greenland got its name"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120319050912/http://ancientstandard.com/2010/12/17/how-greenland-got-its-name/ |date=19 March 2012 }}. ''The Ancient Standard.'' 17. prosinca 2010.</ref><ref name=Grove>{{cite journal|author=Grove, Jonathan |year=2009 |url=https://cambridge.academia.edu/JonathanGrove/Papers/397439/The_Place_of_Greenland_In_Medieval_Icelandic_Saga_Narrative |title=The place of Greenland in medieval Icelandic saga narrative |journal=Journal of the North Atlantic |volume=2 |pages=30–51 |doi=10.3721/037.002.s206 |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120411212816/http://cambridge.academia.edu/JonathanGrove/Papers/397439/The_Place_of_Greenland_In_Medieval_Icelandic_Saga_Narrative |archivedate=11 April 2012}}</ref>
* Kralj [[Knut Veliki]] nije zapovjedio plimi da se zaustavi jer je bio arogantan.<ref>{{cite news|url= https://www.bbc.co.uk/news/magazine-13524677 |title=Is King Canute misunderstood?|publisher= BBC |ref=harv|date=May 26, 2011 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20140420145809/http://www.bbc.co.uk/news/magazine-13524677 | archivedate = April 20, 2014| url-status=live}}</ref> Njegova namjera, ako se taj događaj uopće dogodio, vrlo je vjerojatno bila dokazati članovima svojeg tajnog vijeća da nijedan čovjek nije svemoćan i da se svi moramo pokoriti silama koje su izvan naše kontrole – kao što je plima.
* Kralj [[Knut Veliki]] nije zapovjedio plimi da se zaustavi jer je bio arogantan.<ref>{{Citiranje novina|url= https://www.bbc.co.uk/news/magazine-13524677 |title=Is King Canute misunderstood?|publisher= BBC |ref=harv|date=May 26, 2011 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20140420145809/http://www.bbc.co.uk/news/magazine-13524677 | archivedate = April 20, 2014| url-status=live}}</ref> Njegova namjera, ako se taj događaj uopće dogodio, vrlo je vjerojatno bila dokazati članovima svojeg tajnog vijeća da nijedan čovjek nije svemoćan i da se svi moramo pokoriti silama koje su izvan naše kontrole – kao što je plima.
* Ne postoje dokazi da su se [[željezna djevica|željezne djevice]] koristile za mučenje ili da su čak bile izumljene u [[Srednji vijek|srednjem vijeku]]. Sastavljene su u 18. stoljeću od više [[artefakt|artefakata]] pronađenih u muzejima u pokušaju stvaranja upečatljivih predmeta za javne izložbe.<ref>{{cite book| first = Wolfgang| last = Schild| date = 2000| title = Die eiserne Jungfrau. Dichtung und Wahrheit (Schriftenreihe des Mittelalterlichen Kriminalmuseums Rothenburg o. d. Tauber Nr. 3)| location = Rothenburg ob der Tauber| ref=harv}}</ref>
* Ne postoje dokazi da su se [[željezna djevica|željezne djevice]] koristile za mučenje ili da su čak bile izumljene u [[Srednji vijek|srednjem vijeku]]. Sastavljene su u 18. stoljeću od više [[artefakt|artefakata]] pronađenih u muzejima u pokušaju stvaranja upečatljivih predmeta za javne izložbe.<ref>{{Citiranje knjige| first = Wolfgang| last = Schild| date = 2000| title = Die eiserne Jungfrau. Dichtung und Wahrheit (Schriftenreihe des Mittelalterlichen Kriminalmuseums Rothenburg o. d. Tauber Nr. 3)| location = Rothenburg ob der Tauber| ref=harv}}</ref>
* Metalni oklopi europskih vitezova nisu ih sprečavali u kretanju niti im je bilo potrebno da ih dizalica posjedne u sedlo. Uglavnom bi se borili stojećke, a mogli su se popeti na konja i sići s njega bez pomoći. Zapravo, vitezovi u potpunom oklopu bili su pokretniji od onih koji su nosili lančani oklop – takvi su oklopi teži i zbog svoje savitljivosti potrebno im je podstavljati tvrde materijale.<ref>{{Citiranje web|last=Breiding|first=Dirk|title=Department of Arms and Armor, The Metropolitan Museum of Art| url=http://www.metmuseum.org/toah/hd/aams/hd_aams.htm#weight_b|publisher=metmuseum.org|accessdate=February 23, 2012|ref=harv | archiveurl = https://web.archive.org/web/20140426172847/http://www.metmuseum.org/toah/hd/aams/hd_aams.htm | archivedate = April 26, 2014| url-status=live}}</ref> Ipak, istina je da je oklop tijekom viteških natjecanja krajem srednjeg vijeka bio dosta teži od onog koji se koristio u ratovanju,<ref>{{Citiranje web |url=http://madeofwynn.net/2012/10/08/medieval-anachronisms-part-3-cranes-hoisting-armored-knights/ |title=Cranes hoisting armored knights |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131029210602/http://madeofwynn.net/2012/10/08/medieval-anachronisms-part-3-cranes-hoisting-armored-knights/ |archivedate=October 29, 2013 |url-status=dead |access-date=October 23, 2013  }}</ref> što je vjerojatno dovelo do takve zablude.
* Metalni oklopi europskih vitezova nisu ih sprečavali u kretanju niti im je bilo potrebno da ih dizalica posjedne u sedlo. Uglavnom bi se borili stojećke, a mogli su se popeti na konja i sići s njega bez pomoći. Zapravo, vitezovi u potpunom oklopu bili su pokretniji od onih koji su nosili lančani oklop – takvi su oklopi teži i zbog svoje savitljivosti potrebno im je podstavljati tvrde materijale.<ref>{{Citiranje web|last=Breiding|first=Dirk|title=Department of Arms and Armor, The Metropolitan Museum of Art| url=http://www.metmuseum.org/toah/hd/aams/hd_aams.htm#weight_b|publisher=metmuseum.org|accessdate=February 23, 2012|ref=harv | archiveurl = https://web.archive.org/web/20140426172847/http://www.metmuseum.org/toah/hd/aams/hd_aams.htm | archivedate = April 26, 2014| url-status=live}}</ref> Ipak, istina je da je oklop tijekom viteških natjecanja krajem srednjeg vijeka bio dosta teži od onog koji se koristio u ratovanju,<ref>{{Citiranje web |url=http://madeofwynn.net/2012/10/08/medieval-anachronisms-part-3-cranes-hoisting-armored-knights/ |title=Cranes hoisting armored knights |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131029210602/http://madeofwynn.net/2012/10/08/medieval-anachronisms-part-3-cranes-hoisting-armored-knights/ |archivedate=October 29, 2013 |url-status=dead |access-date=October 23, 2013  }}</ref> što je vjerojatno dovelo do takve zablude.
* Suvremeni povjesničari ne slažu se oko toga jesu li [[pojas nevinosti|pojasevi nevinosti]], sprave zbog kojih žene nisu mogle stupati u [[snošaj|seksualne odnose]], izmišljeni u srednjemu vijeku. Za većinu postojećih pojaseva nevinosti danas se smatra da su lažnjaci ili sprave nastale radi sprečavanja samozadovoljavanja, kao i da su nastali u 19. stoljeću ili početkom 20. stoljeća. Takve potonje spomenute sprave nastale su zbog uvjerenja da samozadovoljavanje vodi u ludilo; uglavnom su ih kupovali roditelji za svoju djecu tinejdžerske dobi.<ref>{{cite book|title=Misconceptions About the Middle Ages|last=Keyser|first=Linda Migl|date=2008|publisher=Routledge|editor-last=Harris|editor-first=Stephen J.|chapter=The Medieval Chastity Belt Unbuckled|ref=have|editor2-last=Grigsby|editor2-first=Bryon L.}}</ref>
* Suvremeni povjesničari ne slažu se oko toga jesu li [[pojas nevinosti|pojasevi nevinosti]], sprave zbog kojih žene nisu mogle stupati u [[snošaj|seksualne odnose]], izmišljeni u srednjemu vijeku. Za većinu postojećih pojaseva nevinosti danas se smatra da su lažnjaci ili sprave nastale radi sprečavanja samozadovoljavanja, kao i da su nastali u 19. stoljeću ili početkom 20. stoljeća. Takve potonje spomenute sprave nastale su zbog uvjerenja da samozadovoljavanje vodi u ludilo; uglavnom su ih kupovali roditelji za svoju djecu tinejdžerske dobi.<ref>{{Citiranje knjige|title=Misconceptions About the Middle Ages|last=Keyser|first=Linda Migl|date=2008|publisher=Routledge|editor-last=Harris|editor-first=Stephen J.|chapter=The Medieval Chastity Belt Unbuckled|ref=have|editor2-last=Grigsby|editor2-first=Bryon L.}}</ref>
[[Slika:Gossuin de Metz - L'image du monde - BNF Fr. 574 fo42 - miniature.jpg|thumb|upright|Srednjovjekovni prikaz okrugle Zemlje.]]
[[Slika:Gossuin de Metz - L'image du monde - BNF Fr. 574 fo42 - miniature.jpg|thumb|upright|Srednjovjekovni prikaz okrugle Zemlje.]]
* [[Srednji vijek|Srednjovjekovni Europljani]] [[Mit o ravnoj ploči|nisu vjerovali da je Zemlja ravna ploča]]. Učenjaci su znali da je Zemlja okrugla barem od 500. godine pr. Kr.<ref name="washingtonpost.com">{{Citiranje web|url=https://www.washingtonpost.com/blogs/answer-sheet/post/busting-a-myth-about-columbus-and-a-flat-earth/2011/10/10/gIQAXszQaL_blog.html|title=Busting a myth about Columbus and a flat Earth|website=Washington Post|language=en|access-date=September 29, 2018}}</ref> Taj su mit osmislili protestanti u 17. stoljeću kako bi kritizirali nauk Katoličke Crkve.<ref>{{Citiranje web|url=http://www.patheos.com/resources/additional-resources/2010/05/science-versus-christianity|title=Science Versus Christianity?|website=www.patheos.com|language=en|access-date=September 29, 2018}}</ref>
* [[Srednji vijek|Srednjovjekovni Europljani]] [[Mit o ravnoj ploči|nisu vjerovali da je Zemlja ravna ploča]]. Učenjaci su znali da je Zemlja okrugla barem od 500. godine pr. Kr.<ref name="washingtonpost.com">{{Citiranje web|url=https://www.washingtonpost.com/blogs/answer-sheet/post/busting-a-myth-about-columbus-and-a-flat-earth/2011/10/10/gIQAXszQaL_blog.html|title=Busting a myth about Columbus and a flat Earth|website=Washington Post|language=en|access-date=September 29, 2018}}</ref> Taj su mit osmislili protestanti u 17. stoljeću kako bi kritizirali nauk Katoličke Crkve.<ref>{{Citiranje web|url=http://www.patheos.com/resources/additional-resources/2010/05/science-versus-christianity|title=Science Versus Christianity?|website=www.patheos.com|language=en|access-date=September 29, 2018}}</ref>
:* [[Kristofor Kolumbo]] nije teško dobio podršku za [[Putovanja Kristofora Kolumba|svoja putovanja]] zbog vjerovanja u to da je Zemlja ravna ploča nego zbog ozbiljnih sumnji da bi istočna Indija mogla biti dalje nego što je mislio.<ref>{{cite book | title=The Myth of the Flat Earth | encyclopedia=Misconceptions about the Middle Ages | publisher=Routledge | accessdate=January 26, 2014 | author=Louise M. Bishop | editor=Stephen Harris | editor2=Bryon L. Grigsby | date=2010 | url=https://books.google.com/books?id=hdCTAgAAQBAJ&lpg=PT149| isbn=9781135986667 }}</ref> Zapravo, Kolumbo je uvelike podcijenio duljinu Zemljina opsega zbog dvije pogreške pri računanju.<ref>{{Citiranje web|url=https://spectrum.ieee.org/tech-talk/at-work/test-and-measurement/columbuss-geographical-miscalculations|title=Columbus's Geographical Miscalculations|website=IEEE Spectrum: Technology, Engineering, and Science News|language=en|access-date=October 3, 2018|date=October 9, 2012}}</ref> On i sva njegova posada umrli bi od gladi, žeđi ili skorbuta da nisu slučajno naišli na karipske otoke koji se nalaze u blizini obale Sjeverne Amerike.<ref>{{Cite book|title=Coming of Age in the Milky Way|last=Ferris|first=Timothy|publisher=Harper Perennial|year=2003|isbn=978-0060535957|location=|pages=}}</ref><ref>{{Citiranje web|url=https://www.americanheritage.com/content/everything-you-need-know-about-columbus|title=Everything You Need To Know About Columbus {{!}} AMERICAN HERITAGE|website=www.americanheritage.com|language=en|access-date=September 29, 2018}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://www.livescience.com/16468-christopher-columbus-myths-flat-earth-discovered-americas.html|title=Top 5 Misconceptions About Columbus|work=Live Science|access-date=September 29, 2018}}</ref> Mit da je Kolumbo otkrio da je Zemlja okrugla popularizirali su autori poput [[Washington Irving|Washingtona Irvinga]], koji je o tome pisao u knjizi ''[[Povijest života i putovanja Kristofora Kolumba]]''.<ref name="washingtonpost.com"/><ref>{{Citiranje web|url=http://dhayton.haverford.edu/blog/2014/12/02/washington-irvings-columbus-and-the-flat-earth/|title=Washington Irving's Columbus and the Flat Earth – Darin Hayton|website=dhayton.haverford.edu|language=en-US|access-date=September 29, 2018}}</ref>  
:* [[Kristofor Kolumbo]] nije teško dobio podršku za [[Putovanja Kristofora Kolumba|svoja putovanja]] zbog vjerovanja u to da je Zemlja ravna ploča nego zbog ozbiljnih sumnji da bi istočna Indija mogla biti dalje nego što je mislio.<ref>{{Citiranje knjige | title=The Myth of the Flat Earth | encyclopedia=Misconceptions about the Middle Ages | publisher=Routledge | accessdate=January 26, 2014 | author=Louise M. Bishop | editor=Stephen Harris | editor2=Bryon L. Grigsby | date=2010 | url=https://books.google.com/books?id=hdCTAgAAQBAJ&lpg=PT149| isbn=9781135986667 }}</ref> Zapravo, Kolumbo je uvelike podcijenio duljinu Zemljina opsega zbog dvije pogreške pri računanju.<ref>{{Citiranje web|url=https://spectrum.ieee.org/tech-talk/at-work/test-and-measurement/columbuss-geographical-miscalculations|title=Columbus's Geographical Miscalculations|website=IEEE Spectrum: Technology, Engineering, and Science News|language=en|access-date=October 3, 2018|date=October 9, 2012}}</ref> On i sva njegova posada umrli bi od gladi, žeđi ili skorbuta da nisu slučajno naišli na karipske otoke koji se nalaze u blizini obale Sjeverne Amerike.<ref>{{Citiranje knjige|title=Coming of Age in the Milky Way|last=Ferris|first=Timothy|publisher=Harper Perennial|year=2003|isbn=978-0060535957|location=|pages=}}</ref><ref>{{Citiranje web|url=https://www.americanheritage.com/content/everything-you-need-know-about-columbus|title=Everything You Need To Know About Columbus {{!}} AMERICAN HERITAGE|website=www.americanheritage.com|language=en|access-date=September 29, 2018}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://www.livescience.com/16468-christopher-columbus-myths-flat-earth-discovered-americas.html|title=Top 5 Misconceptions About Columbus|work=Live Science|access-date=September 29, 2018}}</ref> Mit da je Kolumbo otkrio da je Zemlja okrugla popularizirali su autori poput [[Washington Irving|Washingtona Irvinga]], koji je o tome pisao u knjizi ''[[Povijest života i putovanja Kristofora Kolumba]]''.<ref name="washingtonpost.com"/><ref>{{Citiranje web|url=http://dhayton.haverford.edu/blog/2014/12/02/washington-irvings-columbus-and-the-flat-earth/|title=Washington Irving's Columbus and the Flat Earth – Darin Hayton|website=dhayton.haverford.edu|language=en-US|access-date=September 29, 2018}}</ref>  
*[[Kristofor Kolumbo]] nije prvi Europljanin koji je posjetio američki kontinent:<ref name="Zeruvabel2003">{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=YkLCiKN0x4UC&pg=PA90|title=Terra cognita: the mental discovery of America|author1=Eviatar Zerubavel|date=2003|publisher=Transaction Publishers|isbn=978-0-7658-0987-2|pages=90–91}}</ref><ref>Sale, Kirkpatrick (1991.). ''The Conquest of Paradise: Christopher Columbus and the Columbian Legacy''. {{ISBN|978-1-84511-154-0}}. str. 204–09</ref> [[Leif Ericsson]], a vjerojatno i ostali [[Vikinzi]] prije njega, istraživali su [[Vinland]], mjesto koje je ili otok [[Newfoundland]] (dio današnje Kanade) ili Newfoundland s dijelovima sjevernoameričkog kontinenta. Ruševine u [[L'Anse aux Meadows]]u dokazuju da se na Newfoundlandu nalazila barem jedna vikinška naseobina, što potvrđuje priču [[Saga o Eriku Crvenom|Sage o Eriku Crvenom]]. Kolumbo također nikad nije došao do kopna koje danas zauzimaju Sjedinjene Američke Države; tijekom svojih je četiriju putovanja, među kojima je i dolazak 12. listopada 1492. (datum na koji se slavi [[Kolumbov dan]]), uglavnom istraživao karipske otoke koji su danas u posjedu nezavisnih država.
*[[Kristofor Kolumbo]] nije prvi Europljanin koji je posjetio američki kontinent:<ref name="Zeruvabel2003">{{Citiranje knjige|url=https://books.google.com/books?id=YkLCiKN0x4UC&pg=PA90|title=Terra cognita: the mental discovery of America|author1=Eviatar Zerubavel|date=2003|publisher=Transaction Publishers|isbn=978-0-7658-0987-2|pages=90–91}}</ref><ref>Sale, Kirkpatrick (1991.). ''The Conquest of Paradise: Christopher Columbus and the Columbian Legacy''. {{ISBN|978-1-84511-154-0}}. str. 204–09</ref> [[Leif Ericsson]], a vjerojatno i ostali [[Vikinzi]] prije njega, istraživali su [[Vinland]], mjesto koje je ili otok [[Newfoundland]] (dio današnje Kanade) ili Newfoundland s dijelovima sjevernoameričkog kontinenta. Ruševine u [[L'Anse aux Meadows]]u dokazuju da se na Newfoundlandu nalazila barem jedna vikinška naseobina, što potvrđuje priču [[Saga o Eriku Crvenom|Sage o Eriku Crvenom]]. Kolumbo također nikad nije došao do kopna koje danas zauzimaju Sjedinjene Američke Države; tijekom svojih je četiriju putovanja, među kojima je i dolazak 12. listopada 1492. (datum na koji se slavi [[Kolumbov dan]]), uglavnom istraživao karipske otoke koji su danas u posjedu nezavisnih država.
* [[Meksici]] iz [[Astečko carstvo|Astečkog carstva]] nisu pomislili da su [[Hernán Cortés]] i njegova posada bogovi tijekom Cortésova [[Španjolsko osvajanje Meksika|osvajanja tog carstva]]. Taj je mit izmislio Francisco López de Gómara, koji nikad nije posjetio Meksiko i koji je izmislio mit dok je radio za umirovljenog Cortésa u Španjolskoj nekoliko godina nakon osvajanja.<ref>Wills, Matthew (17. siječnja 2020.). [https://daily.jstor.org/the-mexica-didnt-believe-the-conquistadors-were-gods/ The Mexica Didn’t Believe the Conquistadors Were Gods]. ''JSTOR''. Pristupljeno 19. siječnja 2020.</ref>
* [[Meksici]] iz [[Astečko carstvo|Astečkog carstva]] nisu pomislili da su [[Hernán Cortés]] i njegova posada bogovi tijekom Cortésova [[Španjolsko osvajanje Meksika|osvajanja tog carstva]]. Taj je mit izmislio Francisco López de Gómara, koji nikad nije posjetio Meksiko i koji je izmislio mit dok je radio za umirovljenog Cortésa u Španjolskoj nekoliko godina nakon osvajanja.<ref>Wills, Matthew (17. siječnja 2020.). [https://daily.jstor.org/the-mexica-didnt-believe-the-conquistadors-were-gods/ The Mexica Didn’t Believe the Conquistadors Were Gods]. ''JSTOR''. Pristupljeno 19. siječnja 2020.</ref>
* [[Marko Polo]] nije uvezao tjesteninu u Europu iz Kine,<ref>{{Citiranje web|url=http://www.ilovepasta.org/faqs.html|title=National Pasta Association |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120320211605/http://www.ilovepasta.org/faqs.html |archivedate=March 20, 2012|url-status=dead}} article ''FAQs'' section "Who "invented" pasta?"; "The story that it was Marco Polo who imported noodles to Italy and thereby gave birth to the country's pasta culture is the most pervasive myth in the history of Italian food." (Dickie 2008, str. 48).</ref> što je zabluda koju je predstavio ''Macaroni Journal'', časopis udruženja prehrambenih industrija, s ciljem reklamiranja tjestenine u SAD-u.<ref>S. Serventi, F. Sabban ''La pasta. Storia e cultura di un cibo universale'', VII. Economica Laterza 2004.</ref> Marko Polo u svojim ''[[Milion: Putovanja Marka Pola|Putovanjima]]'' opisuje hranu nalik "lazanjama", ali se koristi izrazom koji mu je već poznat. [[Tvrda pšenica|Tvrdu pšenicu]], odnosno tjesteninu kakvu danas poznajemo, u Europu su uvezli [[Arapi]] iz Libije tijekom [[Arapsko osvajanje Sicilije|osvajanja]] [[Sicilija|Sicilije]] krajem 9. stoljeća,<ref name="Serventi 2002 10">{{cite book |title=Pasta: The Story of a Universal Food |last=Serventi |first=Silvano |date=2002 |publisher=Columbia University Press |translator-first=Antony |translator-last=Shugaar |isbn=978-0-231-12442-3 |location=New York |page=[https://archive.org/details/pastastoryofuniv00silv/page/10 10] |first2=Françoise |last2=Sabban |url=https://archive.org/details/pastastoryofuniv00silv/page/10 }}</ref> što se zbilo četiri stoljeća prije Polovih putovanja u Kinu.
* [[Marko Polo]] nije uvezao tjesteninu u Europu iz Kine,<ref>{{Citiranje web|url=http://www.ilovepasta.org/faqs.html|title=National Pasta Association |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120320211605/http://www.ilovepasta.org/faqs.html |archivedate=March 20, 2012|url-status=dead}} article ''FAQs'' section "Who "invented" pasta?"; "The story that it was Marco Polo who imported noodles to Italy and thereby gave birth to the country's pasta culture is the most pervasive myth in the history of Italian food." (Dickie 2008, str. 48).</ref> što je zabluda koju je predstavio ''Macaroni Journal'', časopis udruženja prehrambenih industrija, s ciljem reklamiranja tjestenine u SAD-u.<ref>S. Serventi, F. Sabban ''La pasta. Storia e cultura di un cibo universale'', VII. Economica Laterza 2004.</ref> Marko Polo u svojim ''[[Milion: Putovanja Marka Pola|Putovanjima]]'' opisuje hranu nalik "lazanjama", ali se koristi izrazom koji mu je već poznat. [[Tvrda pšenica|Tvrdu pšenicu]], odnosno tjesteninu kakvu danas poznajemo, u Europu su uvezli [[Arapi]] iz Libije tijekom [[Arapsko osvajanje Sicilije|osvajanja]] [[Sicilija|Sicilije]] krajem 9. stoljeća,<ref name="Serventi 2002 10">{{Citiranje knjige |title=Pasta: The Story of a Universal Food |last=Serventi |first=Silvano |date=2002 |publisher=Columbia University Press |translator-first=Antony |translator-last=Shugaar |isbn=978-0-231-12442-3 |location=New York |page=[https://archive.org/details/pastastoryofuniv00silv/page/10 10] |first2=Françoise |last2=Sabban |url=https://archive.org/details/pastastoryofuniv00silv/page/10 }}</ref> što se zbilo četiri stoljeća prije Polovih putovanja u Kinu.
* [[Inkvizicija]] nije zahtijevala vjeru u [[geocentrični sustav]] umjesto u [[heliocentrični sustav]] jer je tako tvrdila Biblija. U to je vrijeme već prevladao [[Tychov sustav]], a tad nije dokazano da je pogrešan jer [[zvjezdana paralaksa]] nije proučavana do 19. stoljeća. Zapravo je najveći čimbenik u odgađanju podrške Kopernikovom sustavu bila činjenica da je većinu dokaza za heliocentrični sustav već primjereno objasnio Tychov sustav.<ref name="Scientific American">{{cite journal |last1=Danielson |first1=Dennis |last2=Graney |first2=Christopher M. |title=The Case against Copernicus |journal=Scientific American |issue=siječanj 2014. |pages=72-77}}</ref>
* [[Inkvizicija]] nije zahtijevala vjeru u [[geocentrični sustav]] umjesto u [[heliocentrični sustav]] jer je tako tvrdila Biblija. U to je vrijeme već prevladao [[Tychov sustav]], a tad nije dokazano da je pogrešan jer [[zvjezdana paralaksa]] nije proučavana do 19. stoljeća. Zapravo je najveći čimbenik u odgađanju podrške Kopernikovom sustavu bila činjenica da je većinu dokaza za heliocentrični sustav već primjereno objasnio Tychov sustav.<ref name="Scientific American">{{cite journal |last1=Danielson |first1=Dennis |last2=Graney |first2=Christopher M. |title=The Case against Copernicus |journal=Scientific American |issue=siječanj 2014. |pages=72-77}}</ref>


Redak 304: Redak 304:
* [[George Washington]] nije imao drvene zube. Njegovo je zubalo načinjeno od zlata, nosorogove bjelokosti, olova, životinjskih zuba (među kojima su zubi konja i magarca),<ref>{{Citiranje web|url=http://www.nbcnews.com/id/6875436 |title=Washington's False Teeth Not Wooden |publisher=NBC News |date=January 27, 2005 |accessdate=August 29, 2009 }}</ref> a vjerojatno i ljudskih zuba kupljenih od robova.<ref>{{Citiranje web|last1=Thompson|first1=Mary V.|title=The Private Life of George Washington's Slaves|url=https://www.pbs.org/wgbh/pages/frontline/shows/jefferson/video/lives.html|accessdate=June 16, 2014}}</ref>
* [[George Washington]] nije imao drvene zube. Njegovo je zubalo načinjeno od zlata, nosorogove bjelokosti, olova, životinjskih zuba (među kojima su zubi konja i magarca),<ref>{{Citiranje web|url=http://www.nbcnews.com/id/6875436 |title=Washington's False Teeth Not Wooden |publisher=NBC News |date=January 27, 2005 |accessdate=August 29, 2009 }}</ref> a vjerojatno i ljudskih zuba kupljenih od robova.<ref>{{Citiranje web|last1=Thompson|first1=Mary V.|title=The Private Life of George Washington's Slaves|url=https://www.pbs.org/wgbh/pages/frontline/shows/jefferson/video/lives.html|accessdate=June 16, 2014}}</ref>
* [[Američka deklaracija o neovisnosti]] nije potpisana 4. srpnja 1776. godine. Nakon što je 2. srpnja [[Drugi Kontinentalni kongres]] glasao u korist objave neovisnosti, konačni je sastav dokumenta odobren 4. srpnja, a tiskan je i podijeljen 4. i 5. srpnja.<ref>{{Citiranje web|url=https://www.archives.gov/exhibits/charters/declaration_history.html |title=Declaration of Independence – A History |accessdate=April 4, 2011 |work=archives.gov |publisher=U.S. National Archives and Records Administration |archiveurl=https://www.webcitation.org/5mr8D8v2a?url=http://www.archives.gov/exhibits/charters/declaration_history.html |archivedate=January 17, 2010 |url-status=live  }}</ref> Međutim, samo se potpisivanje tog dokumenta dogodilo 2. kolovoza 1776. godine.<ref>{{Citiranje web|url=http://www.gallup.com/poll/3742/new-poll-gauges-americans-general-knowledge-levels.aspx|date=July 6, 1999|title=New Poll Gauges Americans' General Knowledge Levels|first=Steve |last=Crabtree|quote=Fifty-five percent say it commemorates the signing of the Declaration of Independence (this is a common misconception, and close to being accurate; July 4th is actually the date in 1776 when the Continental Congress approved the Declaration, which was officially signed on August 2nd.) Another 32 percent give a more general answer, saying that July 4th celebrates Independence Day.|publisher=Gallup News Service|accessdate=January 13, 2011 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20140327130003/http://www.gallup.com/poll/3742/New-Poll-Gauges-Americans-General-Knowledge-Levels.aspx | archivedate = March 27, 2014| url-status=live}}</ref>
* [[Američka deklaracija o neovisnosti]] nije potpisana 4. srpnja 1776. godine. Nakon što je 2. srpnja [[Drugi Kontinentalni kongres]] glasao u korist objave neovisnosti, konačni je sastav dokumenta odobren 4. srpnja, a tiskan je i podijeljen 4. i 5. srpnja.<ref>{{Citiranje web|url=https://www.archives.gov/exhibits/charters/declaration_history.html |title=Declaration of Independence – A History |accessdate=April 4, 2011 |work=archives.gov |publisher=U.S. National Archives and Records Administration |archiveurl=https://www.webcitation.org/5mr8D8v2a?url=http://www.archives.gov/exhibits/charters/declaration_history.html |archivedate=January 17, 2010 |url-status=live  }}</ref> Međutim, samo se potpisivanje tog dokumenta dogodilo 2. kolovoza 1776. godine.<ref>{{Citiranje web|url=http://www.gallup.com/poll/3742/new-poll-gauges-americans-general-knowledge-levels.aspx|date=July 6, 1999|title=New Poll Gauges Americans' General Knowledge Levels|first=Steve |last=Crabtree|quote=Fifty-five percent say it commemorates the signing of the Declaration of Independence (this is a common misconception, and close to being accurate; July 4th is actually the date in 1776 when the Continental Congress approved the Declaration, which was officially signed on August 2nd.) Another 32 percent give a more general answer, saying that July 4th celebrates Independence Day.|publisher=Gallup News Service|accessdate=January 13, 2011 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20140327130003/http://www.gallup.com/poll/3742/New-Poll-Gauges-Americans-General-Knowledge-Levels.aspx | archivedate = March 27, 2014| url-status=live}}</ref>
* [[Benjamin Franklin]] nije predložio da bi [[divlji puran]] trebao biti simbol Sjedinjenih Država umjesto [[bjeloglavi orao|bjeloglavog orla]]. Iako je bio u povjerenstvu koje je namjeravalo dizajnirati pečat nakon [[Američka deklaracija o neovisnosti|Američke deklaracije o neovisnosti]], zapravo je predložio sliku [[Mojsije|Mojsija]]. Njegovo protivljenje korištenju orla za nacionalni simbol i preferiranje purana spomenuto je 1784. u pismu njegovoj kćeri, u kojem je raspravljao o tome što se [[Društvo Cincinnatija]] koristilo orlom; nikad to nije izjavio javno.<ref name="Franklin turkey proposal">{{cite news|last=Lund|first=Nicholas|title=Did Benjamin Franklin ''Really'' Say the National Symbol Should Be the Turkey?|url=http://www.slate.com/articles/health_and_science/holidays/2013/11/benjamin_franklin_turkey_symbol_why_he_hated_the_bald_eagle_for_the_great.html|newspaper=[[Slate (website)|Slate]]|date=November 21, 2013|accessdate=November 22, 2013| archiveurl = https://web.archive.org/web/20140427083733/http://www.slate.com/articles/health_and_science/holidays/2013/11/benjamin_franklin_turkey_symbol_why_he_hated_the_bald_eagle_for_the_great.html | archivedate = April 27, 2014| url-status=live}}</ref><ref name="AHS turkey page">{{Citiranje web|last=McMillan|first=Joseph|url=http://americanheraldry.org/pages/index.php?n=MMM.Turkey|title=The Arms of the United States: Benjamin Franklin and the Turkey|publisher=American Heraldry Society|date=May 18, 2007|accessdate=November 24, 2013|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140427082418/http://www.americanheraldry.org/pages/index.php?n=MMM.Turkey|archivedate=April 27, 2014|url-status=dead}}</ref>
* [[Benjamin Franklin]] nije predložio da bi [[divlji puran]] trebao biti simbol Sjedinjenih Država umjesto [[bjeloglavi orao|bjeloglavog orla]]. Iako je bio u povjerenstvu koje je namjeravalo dizajnirati pečat nakon [[Američka deklaracija o neovisnosti|Američke deklaracije o neovisnosti]], zapravo je predložio sliku [[Mojsije|Mojsija]]. Njegovo protivljenje korištenju orla za nacionalni simbol i preferiranje purana spomenuto je 1784. u pismu njegovoj kćeri, u kojem je raspravljao o tome što se [[Društvo Cincinnatija]] koristilo orlom; nikad to nije izjavio javno.<ref name="Franklin turkey proposal">{{Citiranje novina|last=Lund|first=Nicholas|title=Did Benjamin Franklin ''Really'' Say the National Symbol Should Be the Turkey?|url=http://www.slate.com/articles/health_and_science/holidays/2013/11/benjamin_franklin_turkey_symbol_why_he_hated_the_bald_eagle_for_the_great.html|newspaper=[[Slate (website)|Slate]]|date=November 21, 2013|accessdate=November 22, 2013| archiveurl = https://web.archive.org/web/20140427083733/http://www.slate.com/articles/health_and_science/holidays/2013/11/benjamin_franklin_turkey_symbol_why_he_hated_the_bald_eagle_for_the_great.html | archivedate = April 27, 2014| url-status=live}}</ref><ref name="AHS turkey page">{{Citiranje web|last=McMillan|first=Joseph|url=http://americanheraldry.org/pages/index.php?n=MMM.Turkey|title=The Arms of the United States: Benjamin Franklin and the Turkey|publisher=American Heraldry Society|date=May 18, 2007|accessdate=November 24, 2013|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140427082418/http://www.americanheraldry.org/pages/index.php?n=MMM.Turkey|archivedate=April 27, 2014|url-status=dead}}</ref>
* [[Benjamin Banneker]] nije se prisjetio [[L'Enfantov plan|plana za izgradnju grada Washingtona, D.C.]] [[Pierre Charles L'Enfant|Pierrea Charlesa L'Enfanta]] niti ga je ponovno oblikovao, nije pomagao u planiranju i mjerenju tog grada, nije postavio kamene međaše za izvorni Kolumbijski distrikt, nije napisao jedan od prvih almanaha u SAD-u, nije izmislio sat niti je među prvima proučavao [[periodični cvrčak|periodične cvrčke]].
* [[Benjamin Banneker]] nije se prisjetio [[L'Enfantov plan|plana za izgradnju grada Washingtona, D.C.]] [[Pierre Charles L'Enfant|Pierrea Charlesa L'Enfanta]] niti ga je ponovno oblikovao, nije pomagao u planiranju i mjerenju tog grada, nije postavio kamene međaše za izvorni Kolumbijski distrikt, nije napisao jedan od prvih almanaha u SAD-u, nije izmislio sat niti je među prvima proučavao [[periodični cvrčak|periodične cvrčke]].
* Nikad nije postojao prijedlog zakona da [[njemački jezik|njemački]] postane službeni jezik Sjedinjenih Država koji je odbačen jednim glasom u [[Zastupnički dom Sjedinjenih Država|Zastupničkom domu Sjedinjenih Država]] niti je takav zakon ikad predložen na državnoj razini. Godine 1794. grupa njemačkih imigranata podnijela je peticiju kojom je tražila da vlada određene zakone prevede na njemački, no prijedlog nije uvažen jer su 42 osobe glasale protiv, a 41 osoba glasala je za. Taj je događaj poslužio kao predložak za [[Legenda o Muhlenbergu|legendu o Muhlenbergu]], nazvanu po [[Frederick Muhlenberg|Fredericku Muhlenbergu]], tadašnjem [[predsjednik Zastupničkog doma Sjedinjenih Država|predsjedniku Zastupničkog doma]] njemačkog podrijetla, koji je odbio glasati.<ref>{{cite book |title= Der Dativ ist dem Genetiv sein Tod |authorlink= Bastian Sick |first= Bastian |last= Sick |publisher= Kieperheuer & Witsch |date= 2004 |isbn= 978-3-462-03448-6 |url= https://archive.org/details/derdativistdemge00sick }}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.ulib.iupui.edu/kade/adams/chap7.html|archiveurl=https://web.archive.org/web/20100624133002/http://www.ulib.iupui.edu/kade/adams/chap7.html|url-status=dead|title=Willi Paul Adams: ''The German Americans.'' Chapter 7: ''German or English''|archivedate=June 24, 2010}}</ref><ref>{{Cite web |url= http://www.snopes.com/language/apocryph/german.asp |date=9. srpnja 2007. |title= The German Vote |publisher= [[Snopes.com]] }}</ref>
* Nikad nije postojao prijedlog zakona da [[njemački jezik|njemački]] postane službeni jezik Sjedinjenih Država koji je odbačen jednim glasom u [[Zastupnički dom Sjedinjenih Država|Zastupničkom domu Sjedinjenih Država]] niti je takav zakon ikad predložen na državnoj razini. Godine 1794. grupa njemačkih imigranata podnijela je peticiju kojom je tražila da vlada određene zakone prevede na njemački, no prijedlog nije uvažen jer su 42 osobe glasale protiv, a 41 osoba glasala je za. Taj je događaj poslužio kao predložak za [[Legenda o Muhlenbergu|legendu o Muhlenbergu]], nazvanu po [[Frederick Muhlenberg|Fredericku Muhlenbergu]], tadašnjem [[predsjednik Zastupničkog doma Sjedinjenih Država|predsjedniku Zastupničkog doma]] njemačkog podrijetla, koji je odbio glasati.<ref>{{Citiranje knjige |title= Der Dativ ist dem Genetiv sein Tod |authorlink= Bastian Sick |first= Bastian |last= Sick |publisher= Kieperheuer & Witsch |date= 2004 |isbn= 978-3-462-03448-6 |url= https://archive.org/details/derdativistdemge00sick }}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=http://www.ulib.iupui.edu/kade/adams/chap7.html|archiveurl=https://web.archive.org/web/20100624133002/http://www.ulib.iupui.edu/kade/adams/chap7.html|url-status=dead|title=Willi Paul Adams: ''The German Americans.'' Chapter 7: ''German or English''|archivedate=June 24, 2010}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url= http://www.snopes.com/language/apocryph/german.asp |date=9. srpnja 2007. |title= The German Vote |publisher= [[Snopes.com]] }}</ref>


===Suvremena povijest===
===Suvremena povijest===
[[Slika:Eastlake - Napoleon on the Bellerophon.jpg|thumb|upright|''Napoleon na Belerofontu'', slika Napoleona I. umjetnika [[Charles Lock Eastlake|Charlesa Locka Eastlakea]]. Usprkos onome što njegov nadimak Mali Kaplar može insinuirati, Napoleon je za ono vrijeme bio visokoga rasta.]]
[[Slika:Eastlake - Napoleon on the Bellerophon.jpg|thumb|upright|''Napoleon na Belerofontu'', slika Napoleona I. umjetnika [[Charles Lock Eastlake|Charlesa Locka Eastlakea]]. Usprkos onome što njegov nadimak Mali Kaplar može insinuirati, Napoleon je za ono vrijeme bio visokoga rasta.]]
* [[Napoleon|Napoleon Bonaparte]] nije bio kratkoga rasta. Zapravo je za svoga života bio malo viši od prosječnog Francuza.<ref name="WrongAnswer">{{cite book |title= Sorry, Wrong Answer: Trivia Questions That Even Know-It-Alls Get Wrong |authorlink= Rod L. Evans |first= Rod L. |last= Evans |publisher= Penguin Books |date= 2010 |isbn= 978-0-399-53586-4 |accessdate=December 31, 2011 |url= https://books.google.com/books?id=Q7CkHF7xTuYC&pg=PT116 }}</ref><ref name="CBS">{{cite news |date= February 11, 2009 |title= Forget Napoleon – Height Rules |publisher= [[CBS News]] |accessdate=December 31, 2011 |url= http://www.cbsnews.com/stories/2003/10/17/health/main578654.shtml |archiveurl= https://web.archive.org/web/20130702045955/http://www.cbsnews.com/stories/2003/10/17/health/main578654.shtml | archivedate = July 2, 2013| url-status=live}}</ref> Nakon njegove smrti 1821. godine izmjereno je da je u francuskim stopama visok 5 stopa i 2 inča, odnosno 170 cm.<ref>{{Citiranje web |url=http://www.napoleon.org/en/essential_napoleon/faq/index.asp#ancre54 |title=Fondation Napoléon |publisher=Napoleon.org|accessdate=August 29, 2009 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20140417162738/http://www.napoleon.org/en/essential_napoleon/faq/index.asp | archivedate = April 17, 2014| url-status=live}}</ref><ref>{{Citiranje web|title=La taille de Napoléon |url=http://www.napoleon.org/fr/salle_lecture/articles/files/Taillenapo_RIN_89_oct1963_2006.asp |language=French |accessdate=July 22, 2010 |archiveurl=https://www.webcitation.org/5jk3XhZKJ?url=http://www.napoleon.org/fr/salle_lecture/articles/files/Taillenapo_RIN_89_oct1963_2006.asp |archivedate=September 12, 2009 |url-status=live  }}</ref> Nadimak ''le Petit Caporal'' (Mali Kaplar) koristio se od milja.<ref>{{Citiranje web|last=Wilde|first=Robert|title=Was Napoleon Bonaparte Short?|url=http://europeanhistory.about.com/od/bonapartenapoleon/a/napoleonheight.htm|work=European History|publisher=About.com|accessdate=April 5, 2011 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20140213194649/http://europeanhistory.about.com/od/bonapartenapoleon/a/napoleonheight.htm | archivedate = February 13, 2014| url-status=live}}</ref> Napoleona je često pratio pripadnik njegove carske garde, kojeg se često biralo na temelju njegove visine<ref>{{Citiranje web|title=Napoleon's Imperial Guard|url=http://napoleonistyka.atspace.com/IMPERIAL_GUARD_infantry_1.htm| archiveurl = https://web.archive.org/web/20140427082423/http://napoleonistyka.atspace.com/IMPERIAL_GUARD_infantry_1.htm | archivedate = April 27, 2014| url-status=live}}</ref> – zbog čega se moglo vjerovati da je u usporedbi s njime bio nižega rasta.
* [[Napoleon|Napoleon Bonaparte]] nije bio kratkoga rasta. Zapravo je za svoga života bio malo viši od prosječnog Francuza.<ref name="WrongAnswer">{{Citiranje knjige |title= Sorry, Wrong Answer: Trivia Questions That Even Know-It-Alls Get Wrong |authorlink= Rod L. Evans |first= Rod L. |last= Evans |publisher= Penguin Books |date= 2010 |isbn= 978-0-399-53586-4 |accessdate=December 31, 2011 |url= https://books.google.com/books?id=Q7CkHF7xTuYC&pg=PT116 }}</ref><ref name="CBS">{{Citiranje novina |date= February 11, 2009 |title= Forget Napoleon – Height Rules |publisher= [[CBS News]] |accessdate=December 31, 2011 |url= http://www.cbsnews.com/stories/2003/10/17/health/main578654.shtml |archiveurl= https://web.archive.org/web/20130702045955/http://www.cbsnews.com/stories/2003/10/17/health/main578654.shtml | archivedate = July 2, 2013| url-status=live}}</ref> Nakon njegove smrti 1821. godine izmjereno je da je u francuskim stopama visok 5 stopa i 2 inča, odnosno 170 cm.<ref>{{Citiranje web |url=http://www.napoleon.org/en/essential_napoleon/faq/index.asp#ancre54 |title=Fondation Napoléon |publisher=Napoleon.org|accessdate=August 29, 2009 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20140417162738/http://www.napoleon.org/en/essential_napoleon/faq/index.asp | archivedate = April 17, 2014| url-status=live}}</ref><ref>{{Citiranje web|title=La taille de Napoléon |url=http://www.napoleon.org/fr/salle_lecture/articles/files/Taillenapo_RIN_89_oct1963_2006.asp |language=French |accessdate=July 22, 2010 |archiveurl=https://www.webcitation.org/5jk3XhZKJ?url=http://www.napoleon.org/fr/salle_lecture/articles/files/Taillenapo_RIN_89_oct1963_2006.asp |archivedate=September 12, 2009 |url-status=live  }}</ref> Nadimak ''le Petit Caporal'' (Mali Kaplar) koristio se od milja.<ref>{{Citiranje web|last=Wilde|first=Robert|title=Was Napoleon Bonaparte Short?|url=http://europeanhistory.about.com/od/bonapartenapoleon/a/napoleonheight.htm|work=European History|publisher=About.com|accessdate=April 5, 2011 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20140213194649/http://europeanhistory.about.com/od/bonapartenapoleon/a/napoleonheight.htm | archivedate = February 13, 2014| url-status=live}}</ref> Napoleona je često pratio pripadnik njegove carske garde, kojeg se često biralo na temelju njegove visine<ref>{{Citiranje web|title=Napoleon's Imperial Guard|url=http://napoleonistyka.atspace.com/IMPERIAL_GUARD_infantry_1.htm| archiveurl = https://web.archive.org/web/20140427082423/http://napoleonistyka.atspace.com/IMPERIAL_GUARD_infantry_1.htm | archivedate = April 27, 2014| url-status=live}}</ref> – zbog čega se moglo vjerovati da je u usporedbi s njime bio nižega rasta.
* [[Cinco de Mayo]] nije datum na koji se slavi [[Grito de Dolores|Dan neovisnosti Meksika]] nego pobjeda meksičke vojske nad francuskom u [[Bitka kod Pueble|Bitci kod Pueble]] 5. svibnja 1862. Meksičku neovisnost od Španjolske koja je započela Meksičkom deklaracijom neovisnosti 1810. godine slavi se 16. rujna.<ref name="NatGeo">{{Citiranje web|url=http://news.nationalgeographic.com/news/2006/05/0505_060505_cinco_de_mayo.html |work=National Geographic News |title=Cinco de Mayo, From Mexican Fiesta to Popular U.S. Holiday |first=Stefan |last=Lovgren |date=May 5, 2006 |archiveurl=https://www.webcitation.org/5QBwlWfYP?url=http://news.nationalgeographic.com/news/2006/05/0505_060505_cinco_de_mayo.html |archivedate=July 9, 2007 |url-status=live  }}</ref><ref name="DN">{{Citiranje web |url=http://news.discovery.com/history/cinco-de-mayo-not-mexicos-independence-day.html |title=Cinco de Mayo: NOT Mexico's Independence Day |author=Lauren Effron |publisher=[[Discovery Channel]] |date=May 5, 2010 |accessdate=May 5, 2011 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20120321055147/http://news.discovery.com/history/cinco-de-mayo-not-mexicos-independence-day.html |archivedate=March 21, 2012| url-status=live}}</ref>
* [[Cinco de Mayo]] nije datum na koji se slavi [[Grito de Dolores|Dan neovisnosti Meksika]] nego pobjeda meksičke vojske nad francuskom u [[Bitka kod Pueble|Bitci kod Pueble]] 5. svibnja 1862. Meksičku neovisnost od Španjolske koja je započela Meksičkom deklaracijom neovisnosti 1810. godine slavi se 16. rujna.<ref name="NatGeo">{{Citiranje web|url=http://news.nationalgeographic.com/news/2006/05/0505_060505_cinco_de_mayo.html |work=National Geographic News |title=Cinco de Mayo, From Mexican Fiesta to Popular U.S. Holiday |first=Stefan |last=Lovgren |date=May 5, 2006 |archiveurl=https://www.webcitation.org/5QBwlWfYP?url=http://news.nationalgeographic.com/news/2006/05/0505_060505_cinco_de_mayo.html |archivedate=July 9, 2007 |url-status=live  }}</ref><ref name="DN">{{Citiranje web |url=http://news.discovery.com/history/cinco-de-mayo-not-mexicos-independence-day.html |title=Cinco de Mayo: NOT Mexico's Independence Day |author=Lauren Effron |publisher=[[Discovery Channel]] |date=May 5, 2010 |accessdate=May 5, 2011 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20120321055147/http://news.discovery.com/history/cinco-de-mayo-not-mexicos-independence-day.html |archivedate=March 21, 2012| url-status=live}}</ref>
* Javnost i mediji u SAD-u uglavnom su bili naklonjeni [[Kupnja Aljaske|kupnji Aljaske]]. Zapravo je manji broj ljudi smatrao da je kupnja besmislena.<ref name=haycox1990>{{cite journal|last1=Haycox|first1=Stephen|title=Haycox, Stephen. "Truth and Expectation: Myth in Alaska History|journal=Northern Review|date=1990|volume=6|url=http://journals.sfu.ca/nr/index.php/nr/article/viewFile/397/390|accessdate=August 31, 2015}}</ref><ref name="Welch1958">{{cite journal |first=Richard E., Jr. |last=Welch |title=American Public Opinion and the Purchase of Russian America |journal=[[American Slavic and East European Review]] |year=1958 |volume=17 |issue=4 |pages=481–494 |jstor=3001132 |doi=10.2307/3001132 }}</ref><ref>Howard I. Kushner, "'Seward's Folly'?: American Commerce in Russian America and the Alaska Purchase". ''California Historical Quarterly'' (1975.): 4–26.</ref><ref name=log>{{cite news|title=Biographer calls Seward's Folly a myth|url=http://www.thesewardphoenixlog.com/story/2014/04/03/features/biographer-calls-sewards-folly-a-myth/2492.html|accessdate=August 31, 2015|agency=The Seward Phoenix LOG|date=April 3, 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20170622084130/http://www.thesewardphoenixlog.com/story/2014/04/03/features/biographer-calls-sewards-folly-a-myth/2492.html|archive-date=June 22, 2017|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite video|url=https://www.c-span.org/video/?326990-1/founding-anchorage-alaska|title=Founding of Anchorage, Alaska|last=|first=|date=July 9, 2015 |type=Adobe Flash |access-date=December 22, 2017|people=Professor Preston Jones (Featured Speaker)|publisher=CSPAN}}</ref>
* Javnost i mediji u SAD-u uglavnom su bili naklonjeni [[Kupnja Aljaske|kupnji Aljaske]]. Zapravo je manji broj ljudi smatrao da je kupnja besmislena.<ref name=haycox1990>{{cite journal|last1=Haycox|first1=Stephen|title=Haycox, Stephen. "Truth and Expectation: Myth in Alaska History|journal=Northern Review|date=1990|volume=6|url=http://journals.sfu.ca/nr/index.php/nr/article/viewFile/397/390|accessdate=August 31, 2015}}</ref><ref name="Welch1958">{{cite journal |first=Richard E., Jr. |last=Welch |title=American Public Opinion and the Purchase of Russian America |journal=[[American Slavic and East European Review]] |year=1958 |volume=17 |issue=4 |pages=481–494 |jstor=3001132 |doi=10.2307/3001132 }}</ref><ref>Howard I. Kushner, "'Seward's Folly'?: American Commerce in Russian America and the Alaska Purchase". ''California Historical Quarterly'' (1975.): 4–26.</ref><ref name=log>{{Citiranje novina|title=Biographer calls Seward's Folly a myth|url=http://www.thesewardphoenixlog.com/story/2014/04/03/features/biographer-calls-sewards-folly-a-myth/2492.html|accessdate=August 31, 2015|agency=The Seward Phoenix LOG|date=April 3, 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20170622084130/http://www.thesewardphoenixlog.com/story/2014/04/03/features/biographer-calls-sewards-folly-a-myth/2492.html|archive-date=June 22, 2017|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite video|url=https://www.c-span.org/video/?326990-1/founding-anchorage-alaska|title=Founding of Anchorage, Alaska|last=|first=|date=July 9, 2015 |type=Adobe Flash |access-date=December 22, 2017|people=Professor Preston Jones (Featured Speaker)|publisher=CSPAN}}</ref>
* [[Kaubojski šešir]]i u početku nisu bili popularni na [[divlji zapad|divljem zapadu]]; uglavnom su se nosili [[polucilindar|polucilindri]].<ref>{{Citiranje web|title=The Hat That Won the West |url=https://news.google.com/newspapers?nid=336&dat=19571026&id=xQQpAAAAIBAJ&sjid=PkgDAAAAIBAJ&pg=7036,5636283 |accessdate=10. veljače 2010.}}</ref> Nekoliko godina nakon [[Američki građanski rat|Američkog građanskog rata]] tvrtka [[John B. Stetson Company|Stetson]] uvelike je reklamirala model šešira "[[Boss of the Plains]]", što je uvelike doprinijelo popularnosti kaubojskog šešira, no njegov karakterističan udubljeni obod nije postao uobičajen sve do kraja 19. stoljeća.<ref>Snyder, Jeffrey B. (1997.) ''Stetson Hats and the John B. Stetson Company 1865–1970''. str. 50 {{ISBN|0-7643-0211-6}}</ref>
* [[Kaubojski šešir]]i u početku nisu bili popularni na [[divlji zapad|divljem zapadu]]; uglavnom su se nosili [[polucilindar|polucilindri]].<ref>{{Citiranje web|title=The Hat That Won the West |url=https://news.google.com/newspapers?nid=336&dat=19571026&id=xQQpAAAAIBAJ&sjid=PkgDAAAAIBAJ&pg=7036,5636283 |accessdate=10. veljače 2010.}}</ref> Nekoliko godina nakon [[Američki građanski rat|Američkog građanskog rata]] tvrtka [[John B. Stetson Company|Stetson]] uvelike je reklamirala model šešira "[[Boss of the Plains]]", što je uvelike doprinijelo popularnosti kaubojskog šešira, no njegov karakterističan udubljeni obod nije postao uobičajen sve do kraja 19. stoljeća.<ref>Snyder, Jeffrey B. (1997.) ''Stetson Hats and the John B. Stetson Company 1865–1970''. str. 50 {{ISBN|0-7643-0211-6}}</ref>
* Iako ju se često spominje u popularnoj kulturi<ref name="The Atlantic">{{cite magazine |title=Victorian-Era Orgasms and the Crisis of Peer Review |magazine=The Atlantic|url=https://www.theatlantic.com/health/archive/2018/09/victorian-vibrators-orgasms-doctors/569446/|accessdate=September 25, 2018|date=September 6, 2018}}</ref><ref>{{Citiranje web |title=Why the Movie "Hysteria" Gets Its Vibrator History Wrong |publisher=Dildographer|url=https://dildographer.com/2012/05/04/why-the-movie-hysteria-gets-its-vibrator-history-wrong/|accessdate=September 25, 2018|date=May 4, 2012}}</ref> i društvu općenito,<ref>King, Helen ''Galen and the widow. Towards a history of therapeutic masturbation in ancient gynaecology''. Eugesta, Journal of Gender Studies in Antiquity, 2011, str. 206-208</ref><ref>{{Citiranje web |title=Buzzkill: Vibrators and the Victorians (NSFW) |publisher=The Whores of Yore|url=https://www.thewhoresofyore.com/kates-journal/buzzkill-vibrators-and-the-victorians|accessdate=September 25, 2018}}</ref><ref name="The Guardian">{{cite news |title=No, no, no! Victorians didn't invent the vibrator |newspaper=The Guardian|url=https://www.theguardian.com/commentisfree/2014/nov/10/victorians-invent-vibrator-orgasms-women-doctors-fantasy|accessdate=September 25, 2018|date=November 10, 2014|last1=Riddell|first1=Fern}}</ref> ideja da su doktori iz Viktorijanskog doba izumili [[vibrator]] kako bi izliječili žensku 'histeriju' izazivanjem orgazma proizvod je jednog rada<ref>{{Citiranje web |title=Hysteria |publisher=Welcome Collection|url=https://wellcomecollection.org/articles/hysteria|accessdate=September 25, 2018}}</ref> kojemu većina povjesničara odbacuje vjerodostojnost.<ref name="The Atlantic"/><ref name="The Guardian"/><ref>King, Helen ''Galen and the widow. Towards a history of therapeutic masturbation in ancient gynaecology''. Eugesta, Journal of Gender Studies in Antiquity, 2011, str. 227-231</ref>
* Iako ju se često spominje u popularnoj kulturi<ref name="The Atlantic">{{cite magazine |title=Victorian-Era Orgasms and the Crisis of Peer Review |magazine=The Atlantic|url=https://www.theatlantic.com/health/archive/2018/09/victorian-vibrators-orgasms-doctors/569446/|accessdate=September 25, 2018|date=September 6, 2018}}</ref><ref>{{Citiranje web |title=Why the Movie "Hysteria" Gets Its Vibrator History Wrong |publisher=Dildographer|url=https://dildographer.com/2012/05/04/why-the-movie-hysteria-gets-its-vibrator-history-wrong/|accessdate=September 25, 2018|date=May 4, 2012}}</ref> i društvu općenito,<ref>King, Helen ''Galen and the widow. Towards a history of therapeutic masturbation in ancient gynaecology''. Eugesta, Journal of Gender Studies in Antiquity, 2011, str. 206-208</ref><ref>{{Citiranje web |title=Buzzkill: Vibrators and the Victorians (NSFW) |publisher=The Whores of Yore|url=https://www.thewhoresofyore.com/kates-journal/buzzkill-vibrators-and-the-victorians|accessdate=September 25, 2018}}</ref><ref name="The Guardian">{{Citiranje novina |title=No, no, no! Victorians didn't invent the vibrator |newspaper=The Guardian|url=https://www.theguardian.com/commentisfree/2014/nov/10/victorians-invent-vibrator-orgasms-women-doctors-fantasy|accessdate=September 25, 2018|date=November 10, 2014|last1=Riddell|first1=Fern}}</ref> ideja da su doktori iz Viktorijanskog doba izumili [[vibrator]] kako bi izliječili žensku 'histeriju' izazivanjem orgazma proizvod je jednog rada<ref>{{Citiranje web |title=Hysteria |publisher=Welcome Collection|url=https://wellcomecollection.org/articles/hysteria|accessdate=September 25, 2018}}</ref> kojemu većina povjesničara odbacuje vjerodostojnost.<ref name="The Atlantic"/><ref name="The Guardian"/><ref>King, Helen ''Galen and the widow. Towards a history of therapeutic masturbation in ancient gynaecology''. Eugesta, Journal of Gender Studies in Antiquity, 2011, str. 227-231</ref>
* [[Veliki požar u Chicagu]] 1871. godine nije izazvala krava [[Catherine O'Leary]] tako što je prevrnula petrolejku. Novinar je izmislio tu priču da bi potaknuo veću prodaju novina, a kasnije je to i priznao.<ref>{{Citiranje web | title = The O'Leary Legend | website= Chicago History Museum | url = http://www.chicagohistory.org/fire/oleary/essay-2.html | accessdate = 2007-03-18 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20110110110402/http://www.chicagohistory.org/fire/oleary/essay-2.html | archivedate=2011-01-10}}</ref>  
* [[Veliki požar u Chicagu]] 1871. godine nije izazvala krava [[Catherine O'Leary]] tako što je prevrnula petrolejku. Novinar je izmislio tu priču da bi potaknuo veću prodaju novina, a kasnije je to i priznao.<ref>{{Citiranje web | title = The O'Leary Legend | website= Chicago History Museum | url = http://www.chicagohistory.org/fire/oleary/essay-2.html | accessdate = 2007-03-18 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20110110110402/http://www.chicagohistory.org/fire/oleary/essay-2.html | archivedate=2011-01-10}}</ref>  
* Tvrdnja da je [[Frederic Remington]] tijekom zadatka na Kubi 1897. godine [[William Randolph Hearst|Williamu Randolphu Hearstu]] telegrafom poslao poruku "Neće biti [[Španjolsko-američki rat|rata]]. Želim se vratiti" i da mu je Hearst odgovorio "Molim te, ostani. Ti nas opskrbi slikama, a ja ću nas opskrbiti ratom" nije dokazana. Ta se anegdota izvorno pojavila u knjizi [[James Creelman|Jamesa Creelmana]], no ne postoje dokazi da su razmijenili takve poruke, kao ni vjerodostojniji dokazi da nisu.<ref name="GIW">{{cite book|last1=Campbell |first1=W. Joseph|title=Getting it Wrong: Ten of the Greatest Misreported Stories in American Journalism|url=https://archive.org/details/gettingitwrongte0000camp |url-access=registration |date=2010|publisher=University of California Press|location=Berkeley|isbn=978-0-520-26209-6|pages=[https://archive.org/details/gettingitwrongte0000camp/page/9 9–25]}}</ref><ref name="Yellow">Campbell, W. Joseph (2003). [https://books.google.com/books?id=TflDlgzRtSYC&pg=PA72 ''Yellow Journalism: Puncturing the Myths, Defining the Legacies'']. [[Praeger Publishers|Praeger]]. str. 72. {{ISBN|978-0-275-98113-6}}</ref>
* Tvrdnja da je [[Frederic Remington]] tijekom zadatka na Kubi 1897. godine [[William Randolph Hearst|Williamu Randolphu Hearstu]] telegrafom poslao poruku "Neće biti [[Španjolsko-američki rat|rata]]. Želim se vratiti" i da mu je Hearst odgovorio "Molim te, ostani. Ti nas opskrbi slikama, a ja ću nas opskrbiti ratom" nije dokazana. Ta se anegdota izvorno pojavila u knjizi [[James Creelman|Jamesa Creelmana]], no ne postoje dokazi da su razmijenili takve poruke, kao ni vjerodostojniji dokazi da nisu.<ref name="GIW">{{Citiranje knjige|last1=Campbell |first1=W. Joseph|title=Getting it Wrong: Ten of the Greatest Misreported Stories in American Journalism|url=https://archive.org/details/gettingitwrongte0000camp |url-access=registration |date=2010|publisher=University of California Press|location=Berkeley|isbn=978-0-520-26209-6|pages=[https://archive.org/details/gettingitwrongte0000camp/page/9 9–25]}}</ref><ref name="Yellow">Campbell, W. Joseph (2003). [https://books.google.com/books?id=TflDlgzRtSYC&pg=PA72 ''Yellow Journalism: Puncturing the Myths, Defining the Legacies'']. [[Praeger Publishers|Praeger]]. str. 72. {{ISBN|978-0-275-98113-6}}</ref>
* Prezimena imigranata nisu amerikanizirana (samovoljno, slučajno ili kako drugačije) tijekom doseljenja na [[Ellis (otok)|otok Ellis]]. Tamošnji službenici nisu vodili evidenciju ni o čemu osim o brodskim tovarnim listovima napisanim u mjestu polaska; nisu postojali papiri koji bi doveli do takva učinka, a kamoli kakav zakon. U to je vrijeme u New Yorku svatko mogao promijeniti svoje ime tako što bi se koristio novim slovkanjem.<ref name="Ellis Island">{{Citiranje web|url=http://www.nypl.org/blog/2013/07/02/name-changes-ellis-island |title=Why Your Family Name Was Not Changed at Ellis Island (and One That Was) |archiveurl=https://www.webcitation.org/6dNXZP0bp?url=http://www.nypl.org/blog/2013/07/02/name-changes-ellis-island |archivedate=November 28, 2015 |url-status=live  }}</ref> Takva su imena poznata pod izrazom "[[Ellis Island Special]]".
* Prezimena imigranata nisu amerikanizirana (samovoljno, slučajno ili kako drugačije) tijekom doseljenja na [[Ellis (otok)|otok Ellis]]. Tamošnji službenici nisu vodili evidenciju ni o čemu osim o brodskim tovarnim listovima napisanim u mjestu polaska; nisu postojali papiri koji bi doveli do takva učinka, a kamoli kakav zakon. U to je vrijeme u New Yorku svatko mogao promijeniti svoje ime tako što bi se koristio novim slovkanjem.<ref name="Ellis Island">{{Citiranje web|url=http://www.nypl.org/blog/2013/07/02/name-changes-ellis-island |title=Why Your Family Name Was Not Changed at Ellis Island (and One That Was) |archiveurl=https://www.webcitation.org/6dNXZP0bp?url=http://www.nypl.org/blog/2013/07/02/name-changes-ellis-island |archivedate=November 28, 2015 |url-status=live  }}</ref> Takva su imena poznata pod izrazom "[[Ellis Island Special]]".
* Uobičajenu sliku [[Djed Božićnjak|Djeda Božićnjaka]] kao veselog starca odjevenog u crveno nije stvorila tvrtka [[The Coca-Cola Company]] kao reklamni trik. Iako je tijekom povijesti bio različitih karakteristika i boje odjeće, u popularnoj je kulturi Djed Božićnjak u to vrijeme već bio oblikovan i često se pojavljivao u reklamama mnogih tvrtki i masovnih medija u vrijeme kad se Coca-Cola počela koristiti njegovom slikom 1930-ih godina.<ref name="Santa">
* Uobičajenu sliku [[Djed Božićnjak|Djeda Božićnjaka]] kao veselog starca odjevenog u crveno nije stvorila tvrtka [[The Coca-Cola Company]] kao reklamni trik. Iako je tijekom povijesti bio različitih karakteristika i boje odjeće, u popularnoj je kulturi Djed Božićnjak u to vrijeme već bio oblikovan i često se pojavljivao u reklamama mnogih tvrtki i masovnih medija u vrijeme kad se Coca-Cola počela koristiti njegovom slikom 1930-ih godina.<ref name="Santa">
Redak 323: Redak 323:
* White Rock Beverages, "{{Citiranje web|url=http://www.bevnet.com/news/2006/12-18-2006-white_rock_coke_santa_claus.asp |title=Coca-Cola's Santa Claus: Not The Real Thing! |archiveurl=https://www.webcitation.org/5mCN7QiUB?url=http://www.snopes.com/holidays/christmas/santa/cocacola.asp |archivedate=December 22, 2009 |url-status=live |date=December 18, 2006 }}," BevNET.com, 18. prosinca 2006. Pristupljeno 19. siječnja 2007.
* White Rock Beverages, "{{Citiranje web|url=http://www.bevnet.com/news/2006/12-18-2006-white_rock_coke_santa_claus.asp |title=Coca-Cola's Santa Claus: Not The Real Thing! |archiveurl=https://www.webcitation.org/5mCN7QiUB?url=http://www.snopes.com/holidays/christmas/santa/cocacola.asp |archivedate=December 22, 2009 |url-status=live |date=December 18, 2006 }}," BevNET.com, 18. prosinca 2006. Pristupljeno 19. siječnja 2007.
* [[:Slika:Santa1902PuckCover.jpg|Djed Božićnjak na naslovnici časopisa Puck iz 1902.]], [[:Slika:Santa1904PuckCover.jpg|Djed Božićnjak na naslovnici časopisa Puck iz 1904.]], [[:Slika:Santa1905PuckCover.jpg|Djed Božićnjak na naslovnici časopisa Puck iz 1905.]].
* [[:Slika:Santa1902PuckCover.jpg|Djed Božićnjak na naslovnici časopisa Puck iz 1902.]], [[:Slika:Santa1904PuckCover.jpg|Djed Božićnjak na naslovnici časopisa Puck iz 1904.]], [[:Slika:Santa1905PuckCover.jpg|Djed Božićnjak na naslovnici časopisa Puck iz 1905.]].
* {{cite book|last=Hoffman|first=Robert C.|title=Postcards from Santa Claus: Sights and Sentiments from the Last Century|url=https://books.google.com/books?id=nQV6Dl334DEC|date=October 2001|publisher=Square One Publishers, Inc.|isbn=978-0-7570-0105-5}}
* {{Citiranje knjige|last=Hoffman|first=Robert C.|title=Postcards from Santa Claus: Sights and Sentiments from the Last Century|url=https://books.google.com/books?id=nQV6Dl334DEC|date=October 2001|publisher=Square One Publishers, Inc.|isbn=978-0-7570-0105-5}}
</ref>
</ref>
* Talijanski diktator [[Benito Mussolini]] nije "natjerao vlakove da budu točni". Veći dio popravaka dovršen je prije nego što su Mussolini i [[Nacionalna fašistička stranka|fašisti]] 1922. došli na vlast. Izvješća iz toga doba također tvrde da je legendarna točnost talijanskih vlakova bila više propaganda nego stvarnost.<ref>{{cite news|url=https://www.independent.co.uk/opinion/rear-window-making-italy-work-did-mussolini-really-get-the-trains-running-on-time-1367688.html|title=Rear Window: Making Italy work: Did Mussolini really get the trains running on time|accessdate=September 3, 2010 |work=The Independent |location=London |first=Brian|last=Cathcart|date=April 3, 1994 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120124072305/http://www.independent.co.uk/opinion/rear-window-making-italy-work-did-mussolini-really-get-the-trains-running-on-time-1367688.html |archivedate=January 24, 2012 |url-status=live}}</ref>
* Talijanski diktator [[Benito Mussolini]] nije "natjerao vlakove da budu točni". Veći dio popravaka dovršen je prije nego što su Mussolini i [[Nacionalna fašistička stranka|fašisti]] 1922. došli na vlast. Izvješća iz toga doba također tvrde da je legendarna točnost talijanskih vlakova bila više propaganda nego stvarnost.<ref>{{Citiranje novina|url=https://www.independent.co.uk/opinion/rear-window-making-italy-work-did-mussolini-really-get-the-trains-running-on-time-1367688.html|title=Rear Window: Making Italy work: Did Mussolini really get the trains running on time|accessdate=September 3, 2010 |work=The Independent |location=London |first=Brian|last=Cathcart|date=April 3, 1994 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120124072305/http://www.independent.co.uk/opinion/rear-window-making-italy-work-did-mussolini-really-get-the-trains-running-on-time-1367688.html |archivedate=January 24, 2012 |url-status=live}}</ref>
* [[Orson Welles|Wellesova]] [[Rat svjetova (radiodrama)|radijska adaptacija]] romana ''[[Rat svjetova (roman)|Rat svjetova]]'' [[H. G. Wells]]a nije izazvala paniku diljem SAD-u 1938. godine. Samo ju je manji broj slušatelja radija slušao, a izolirana izvješća o raštrkanim incidentima i češćem nazivanju hitnih službi idući su dan napuhale novine, koje su željele diskreditirati radio jer nisu htjele imati reklamnu konkurenciju. I Welles i CBS, koji su se u početku ispričavali, poslije su shvatili da im mit koristi i u kasnijim su ga godina prigrlili.<ref name="2013 Slate article">{{cite news|last1=Pooley|first1=Jefferson|last2=Socolow|first2=Michael|title=The Myth of the ''War of the Worlds'' Panic|url=http://www.slate.com/articles/arts/history/2013/10/orson_welles_war_of_the_worlds_panic_myth_the_infamous_radio_broadcast_did.html|newspaper=[[Slate (website)|Slate]]|date=October 28, 2013|accessdate=November 24, 2013| archiveurl = https://web.archive.org/web/20140509160518/http://www.slate.com/articles/arts/history/2013/10/orson_welles_war_of_the_worlds_panic_myth_the_infamous_radio_broadcast_did.html | archivedate = May 9, 2014| url-status=live}}</ref><ref name="Getting It Wrong">{{cite book | last1 = Campbell | first1 = W. Joseph. | title = Getting it wrong : ten of the greatest misreported stories in American Journalism |url=https://books.google.com/?id=SodvJ4EuTggC| date = 2010 | publisher = University of California Press | location = Berkeley | isbn = 978-0-520-26209-6 | pages =26–44}}</ref>
* [[Orson Welles|Wellesova]] [[Rat svjetova (radiodrama)|radijska adaptacija]] romana ''[[Rat svjetova (roman)|Rat svjetova]]'' [[H. G. Wells]]a nije izazvala paniku diljem SAD-u 1938. godine. Samo ju je manji broj slušatelja radija slušao, a izolirana izvješća o raštrkanim incidentima i češćem nazivanju hitnih službi idući su dan napuhale novine, koje su željele diskreditirati radio jer nisu htjele imati reklamnu konkurenciju. I Welles i CBS, koji su se u početku ispričavali, poslije su shvatili da im mit koristi i u kasnijim su ga godina prigrlili.<ref name="2013 Slate article">{{Citiranje novina|last1=Pooley|first1=Jefferson|last2=Socolow|first2=Michael|title=The Myth of the ''War of the Worlds'' Panic|url=http://www.slate.com/articles/arts/history/2013/10/orson_welles_war_of_the_worlds_panic_myth_the_infamous_radio_broadcast_did.html|newspaper=[[Slate (website)|Slate]]|date=October 28, 2013|accessdate=November 24, 2013| archiveurl = https://web.archive.org/web/20140509160518/http://www.slate.com/articles/arts/history/2013/10/orson_welles_war_of_the_worlds_panic_myth_the_infamous_radio_broadcast_did.html | archivedate = May 9, 2014| url-status=live}}</ref><ref name="Getting It Wrong">{{Citiranje knjige | last1 = Campbell | first1 = W. Joseph. | title = Getting it wrong : ten of the greatest misreported stories in American Journalism |url=https://books.google.com/?id=SodvJ4EuTggC| date = 2010 | publisher = University of California Press | location = Berkeley | isbn = 978-0-520-26209-6 | pages =26–44}}</ref>
* Nema dokaza da je poljska konjica hrabro, ali uzaludno napala njemačke [[tenk]]ove koristeći se kopljima i mačevima tijekom [[Njemačka invazija Poljske|njemačke invazije na Poljsku]] 1939. godine. Tu je priču vjerojatno nadahnula njemačka propaganda nakon [[Bitka kod Krojantyja|Bitke kod Krojantyja]], tijekom koje je poljska konjička brigada iznenadila njemačko pješaštvo na otvorenom, uspješno ga napala i rastjerala ga, a kasnije su ju otjerala oklopna kola. Iako je poljska konjica i dalje nosila sablje za takve prilike, zapravo je bila naučena na borbu na nogama ([[draguni]]), a koristila se laganim protutenkovskim oružjem.<ref>{{Citiranje web|last=Ankerstjerne|first=Christian|title=The myth of Polish cavalry charges|url=http://www.panzerworld.net/fallweiss.html#polish-cavalry-charges-against-tanks|publisher=Panzerworld|accessdate=April 5, 2011 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20120804070934/http://www.panzerworld.net/fallweiss.html | archivedate = August 4, 2012| url-status=live}}</ref><ref>{{Citiranje web|url=http://www.polamjournal.com/Library/APHistory/Cavalry_Myth/cavalry_myth.html |title=The Mythical Polish Cavalry Charge |work=Polish American Journal |publisher=Polamjournal.com |date=July 2008 |accessdate=February 9, 2012 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6AvQeRgCM?url=http://www.polamjournal.com/Library/APHistory/Cavalry_Myth/cavalry_myth.html |archivedate=September 24, 2012 |url-status=live  }}</ref>
* Nema dokaza da je poljska konjica hrabro, ali uzaludno napala njemačke [[tenk]]ove koristeći se kopljima i mačevima tijekom [[Njemačka invazija Poljske|njemačke invazije na Poljsku]] 1939. godine. Tu je priču vjerojatno nadahnula njemačka propaganda nakon [[Bitka kod Krojantyja|Bitke kod Krojantyja]], tijekom koje je poljska konjička brigada iznenadila njemačko pješaštvo na otvorenom, uspješno ga napala i rastjerala ga, a kasnije su ju otjerala oklopna kola. Iako je poljska konjica i dalje nosila sablje za takve prilike, zapravo je bila naučena na borbu na nogama ([[draguni]]), a koristila se laganim protutenkovskim oružjem.<ref>{{Citiranje web|last=Ankerstjerne|first=Christian|title=The myth of Polish cavalry charges|url=http://www.panzerworld.net/fallweiss.html#polish-cavalry-charges-against-tanks|publisher=Panzerworld|accessdate=April 5, 2011 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20120804070934/http://www.panzerworld.net/fallweiss.html | archivedate = August 4, 2012| url-status=live}}</ref><ref>{{Citiranje web|url=http://www.polamjournal.com/Library/APHistory/Cavalry_Myth/cavalry_myth.html |title=The Mythical Polish Cavalry Charge |work=Polish American Journal |publisher=Polamjournal.com |date=July 2008 |accessdate=February 9, 2012 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6AvQeRgCM?url=http://www.polamjournal.com/Library/APHistory/Cavalry_Myth/cavalry_myth.html |archivedate=September 24, 2012 |url-status=live  }}</ref>
* Tijekom [[Treći Reich|nacističke]] okupacije [[Danska|Danske]] u vrijeme Drugog svjetskog rata kralj [[Kristijan X.]] nije nacistima otežao identifikaciju Židova tako što je sam nosio [[Žuta značka|žutu zvijezdu]]. Danski Židovi nikad nisu morali nositi Davidovu zvijezdu. Danski pokret otpora pomogao je većem broju Židova da napusti zemlju prije završetka rata.<ref name="DenmarkOccupation">
* Tijekom [[Treći Reich|nacističke]] okupacije [[Danska|Danske]] u vrijeme Drugog svjetskog rata kralj [[Kristijan X.]] nije nacistima otežao identifikaciju Židova tako što je sam nosio [[Žuta značka|žutu zvijezdu]]. Danski Židovi nikad nisu morali nositi Davidovu zvijezdu. Danski pokret otpora pomogao je većem broju Židova da napusti zemlju prije završetka rata.<ref name="DenmarkOccupation">
Redak 356: Redak 356:
[[Slika:Albert_Einstein_as_a_child.jpg|thumb|upright|[[Albert Einstein]], fotografiran kao četrnaestogodišnjak, nije pao matematiku.]]
[[Slika:Albert_Einstein_as_a_child.jpg|thumb|upright|[[Albert Einstein]], fotografiran kao četrnaestogodišnjak, nije pao matematiku.]]
* [[Albert Einstein]] nije pao matematiku (nikad nije "pao na ispitu iz matematike"). Kad je ugledao kolumnu koja je tvrdila da jest, Einstein je izjavio: "Nikad nisam pao matematiku... Prije nego što sam napunio 15 godina, ovladao sam [[diferencijalni račun|diferencijalnim računima]] i [[integral]]ima."<ref>{{Citiranje web|url=http://content.time.com/time/specials/packages/article/0,28804,1936731_1936743_1936758,00.html |title=Making the Grade |work=[[Time (časopis)|Time]] |date=April 5, 2007 |accessdate=December 31, 2013 |author=Isaacson, Walter |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140329164620/http://content.time.com/time/specials/packages/article/0%2C28804%2C1936731_1936743_1936758%2C00.html |archivedate=March 29, 2014 |url-status=live }}</ref><ref>{{Citiranje web|last=Jones|first=Andrew Zimmerman|title=Physics Myth Month – Einstein Failed Mathematics?|url=http://physics.about.com/b/2007/09/19/physics-myth-month-einstein-failed-mathematics.htm|accessdate=May 4, 2011 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20140412011826/http://physics.about.com/b/2007/09/19/physics-myth-month-einstein-failed-mathematics.htm | archivedate = April 12, 2014| url-status=live}}</ref> Međutim, Einstein 1895. nije položio prvi prijemni ispit [[ETH Zürich|švicarskog Federalnog instituta za tehnologiju]] (ETH), kad je bio dvije godine mlađi od svojih kolega studenata, ali je postigao iznimno dobre rezultate u matematičkim i znanstvenim zadacima; položio je ispit iz drugog pokušaja.<ref>{{Citiranje web|last=Kruszelnicki |first=Karl |title=Einstein Failed School |url=http://www.abc.net.au/science/articles/2004/06/23/1115185.htm?site=science/greatmomentsinscience |accessdate=July 12, 2012 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140427082641/http://www.abc.net.au/science/articles/2004/06/23/1115185.htm?site=science%2Fgreatmomentsinscience |archivedate=April 27, 2014 |url-status=live |date=June 22, 2004 }}</ref>
* [[Albert Einstein]] nije pao matematiku (nikad nije "pao na ispitu iz matematike"). Kad je ugledao kolumnu koja je tvrdila da jest, Einstein je izjavio: "Nikad nisam pao matematiku... Prije nego što sam napunio 15 godina, ovladao sam [[diferencijalni račun|diferencijalnim računima]] i [[integral]]ima."<ref>{{Citiranje web|url=http://content.time.com/time/specials/packages/article/0,28804,1936731_1936743_1936758,00.html |title=Making the Grade |work=[[Time (časopis)|Time]] |date=April 5, 2007 |accessdate=December 31, 2013 |author=Isaacson, Walter |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140329164620/http://content.time.com/time/specials/packages/article/0%2C28804%2C1936731_1936743_1936758%2C00.html |archivedate=March 29, 2014 |url-status=live }}</ref><ref>{{Citiranje web|last=Jones|first=Andrew Zimmerman|title=Physics Myth Month – Einstein Failed Mathematics?|url=http://physics.about.com/b/2007/09/19/physics-myth-month-einstein-failed-mathematics.htm|accessdate=May 4, 2011 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20140412011826/http://physics.about.com/b/2007/09/19/physics-myth-month-einstein-failed-mathematics.htm | archivedate = April 12, 2014| url-status=live}}</ref> Međutim, Einstein 1895. nije položio prvi prijemni ispit [[ETH Zürich|švicarskog Federalnog instituta za tehnologiju]] (ETH), kad je bio dvije godine mlađi od svojih kolega studenata, ali je postigao iznimno dobre rezultate u matematičkim i znanstvenim zadacima; položio je ispit iz drugog pokušaja.<ref>{{Citiranje web|last=Kruszelnicki |first=Karl |title=Einstein Failed School |url=http://www.abc.net.au/science/articles/2004/06/23/1115185.htm?site=science/greatmomentsinscience |accessdate=July 12, 2012 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140427082641/http://www.abc.net.au/science/articles/2004/06/23/1115185.htm?site=science%2Fgreatmomentsinscience |archivedate=April 27, 2014 |url-status=live |date=June 22, 2004 }}</ref>
* Glumac [[Ronald Reagan]] nikad nije razmatran za ulogu Ricka Blainea u filmu ''[[Casablanca (1942.)|Casablanca]]'' iz 1942. godine, lik koji je na koncu glumio [[Humphrey Bogart]]. To je mišljenje potaknula rana studijska izjava za tisak u kojoj su navedeni detalji o produkciji – ondje se pojavilo i njegovo ime kako bi se potaknulo zanimanje za film. Međutim, kad je film objavljen, [[Warner Brothers|Warner Bros.]] znao da je da Reagan neko vrijeme neće moći glumiti jer više nije mogao odgađati služenje vojnoga roka.<ref>{{cite book|last=Harmetz|first=Aljean|authorlink=Aljean Harmetz|title=Round Up the Usual Suspects: The Making of ''Casablanca'' – Bogart, Bergman, and World War II|url=https://archive.org/details/roundupusualsusp00harm|url-access=registration|date=1992|publisher=Hyperion|isbn=978-1-56282-761-8|page=[https://archive.org/details/roundupusualsusp00harm/page/72 72]}}</ref> Studijski zapisi pokazuju da je producent [[Hal B. Wallis]] oduvijek želio da Bogart bude u glavnoj ulozi.<ref>{{cite book|last=Sklar|first=Robert|title=City Boys: Cagney, Bogart, Garfield|date=1992|publisher=Princeton University Press|location=New Jersey|isbn=978-0-691-04795-9|page=[https://archive.org/details/cityboyscagneybo0000skla/page/135 135]|url=https://archive.org/details/cityboyscagneybo0000skla/page/135}}</ref><ref name="Snopes Reagan Casablanca page">{{Citiranje web|last=Mikkelson|first=Barbara and David P.|title=The Blaine Truth|url=http://www.snopes.com/movies/films/reagan.asp|website=[[Snopes.com]]|date=August 17, 2007|accessdate=March 25, 2012 }}</ref>
* Glumac [[Ronald Reagan]] nikad nije razmatran za ulogu Ricka Blainea u filmu ''[[Casablanca (1942.)|Casablanca]]'' iz 1942. godine, lik koji je na koncu glumio [[Humphrey Bogart]]. To je mišljenje potaknula rana studijska izjava za tisak u kojoj su navedeni detalji o produkciji – ondje se pojavilo i njegovo ime kako bi se potaknulo zanimanje za film. Međutim, kad je film objavljen, [[Warner Brothers|Warner Bros.]] znao da je da Reagan neko vrijeme neće moći glumiti jer više nije mogao odgađati služenje vojnoga roka.<ref>{{Citiranje knjige|last=Harmetz|first=Aljean|authorlink=Aljean Harmetz|title=Round Up the Usual Suspects: The Making of ''Casablanca'' – Bogart, Bergman, and World War II|url=https://archive.org/details/roundupusualsusp00harm|url-access=registration|date=1992|publisher=Hyperion|isbn=978-1-56282-761-8|page=[https://archive.org/details/roundupusualsusp00harm/page/72 72]}}</ref> Studijski zapisi pokazuju da je producent [[Hal B. Wallis]] oduvijek želio da Bogart bude u glavnoj ulozi.<ref>{{Citiranje knjige|last=Sklar|first=Robert|title=City Boys: Cagney, Bogart, Garfield|date=1992|publisher=Princeton University Press|location=New Jersey|isbn=978-0-691-04795-9|page=[https://archive.org/details/cityboyscagneybo0000skla/page/135 135]|url=https://archive.org/details/cityboyscagneybo0000skla/page/135}}</ref><ref name="Snopes Reagan Casablanca page">{{Citiranje web|last=Mikkelson|first=Barbara and David P.|title=The Blaine Truth|url=http://www.snopes.com/movies/films/reagan.asp|website=[[Snopes.com]]|date=August 17, 2007|accessdate=March 25, 2012 }}</ref>
* Američki senator [[George Smathers]] nikad nije seoskoj publici održao govor u kojem je svojeg protivnika, [[Claude Pepper|Claudea Peppera]], opisao "ekstrovertiranim" ("extrovert") i izjavio da je njegova sestra "glumica" ("thespian") u nadi da će publika pomiješati te riječi s onima koje zvuče slično – "perverznim" ("pervert") i "lezbijka" ("lesbian"). Časopis ''[[Time (časopis)|Time]]'', koji se katkad navodi kao izvor za tu tvrdnju, tu je priču o navodnom govoru opisao kao tadašnju "lovačku priču"<ref>{{cite news|url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,805369,00.html |work=Time |title=Florida: Anything Goes |date=April 17, 1950 |accessdate=May 3, 2010 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130624133711/http://www.time.com/time/magazine/article/0%2C9171%2C805369%2C00.html |archivedate=June 24, 2013 |url-status=live }}</ref> i dodao da nijedne floridske novine nisu izvijestile o takvu govoru tijekom kampanje. Glavni izvjestitelj koji je pisao o Smathersu komentirao je da je Smathers uvijek držao isti uobičajeni govor. Smathers je nudio 10.000 dolara onome tko bi mogao dokazati da je održao takav govor; nikad ga nitko nije dokazao.<ref name="SPTtimes Smathers story">{{cite news|last=Nohlgren|first=Stephen|title=A born winner, if not a native Floridian|url=http://www.sptimes.com/2003/11/29/State/A_born_winner__if_not.shtml|newspaper=[[St. Petersburg Times]]|date=November 29, 2003|accessdate=October 8, 2011 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20121005062919/http://www.sptimes.com/2003/11/29/State/A_born_winner__if_not.shtml | archivedate = October 5, 2012| url-status=live}}</ref>
* Američki senator [[George Smathers]] nikad nije seoskoj publici održao govor u kojem je svojeg protivnika, [[Claude Pepper|Claudea Peppera]], opisao "ekstrovertiranim" ("extrovert") i izjavio da je njegova sestra "glumica" ("thespian") u nadi da će publika pomiješati te riječi s onima koje zvuče slično – "perverznim" ("pervert") i "lezbijka" ("lesbian"). Časopis ''[[Time (časopis)|Time]]'', koji se katkad navodi kao izvor za tu tvrdnju, tu je priču o navodnom govoru opisao kao tadašnju "lovačku priču"<ref>{{Citiranje novina|url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,805369,00.html |work=Time |title=Florida: Anything Goes |date=April 17, 1950 |accessdate=May 3, 2010 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130624133711/http://www.time.com/time/magazine/article/0%2C9171%2C805369%2C00.html |archivedate=June 24, 2013 |url-status=live }}</ref> i dodao da nijedne floridske novine nisu izvijestile o takvu govoru tijekom kampanje. Glavni izvjestitelj koji je pisao o Smathersu komentirao je da je Smathers uvijek držao isti uobičajeni govor. Smathers je nudio 10.000 dolara onome tko bi mogao dokazati da je održao takav govor; nikad ga nitko nije dokazao.<ref name="SPTtimes Smathers story">{{Citiranje novina|last=Nohlgren|first=Stephen|title=A born winner, if not a native Floridian|url=http://www.sptimes.com/2003/11/29/State/A_born_winner__if_not.shtml|newspaper=[[St. Petersburg Times]]|date=November 29, 2003|accessdate=October 8, 2011 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20121005062919/http://www.sptimes.com/2003/11/29/State/A_born_winner__if_not.shtml | archivedate = October 5, 2012| url-status=live}}</ref>
* Rečenica [[John F. Kennedy|Johna F. Kennedyja]] "[[Ich bin ein Berliner]]" na standardnom njemačkom jeziku znači "Ja sam Berlinac."<ref>{{cite book|last=Daum|first=Andreas W.|title=Kennedy in Berlin|publisher=Cambridge University Press|pages=148–49|date=2007|url=https://books.google.com/books?id=IrK1TG34vw8C&pg=PT148|isbn=978-3-506-71991-1}}</ref><ref>{{Citiranje web|url=http://www.canoo.net/services/OnlineGrammar/Wort/Artikel/Gebrauch/ArtIndef.html|title=Gebrauch des unbestimmten Artikels (German, "Use of the indefinite article")|publisher=Canoo Engineering AG|accessdate=July 5, 2010 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20140328165614/http://canoo.net/services/OnlineGrammar/Wort/Artikel/Gebrauch/ArtIndef.html | archivedate = March 28, 2014| url-status=live}}</ref> [[Urbana legenda]] tvrdi da se riječ "Berliner" zbog njegova korištenja neodređenog člana "ein" prevodi kao ''krafna'' i da je Berlince nasmijala ta navodna pogreška. Riječ "Berliner" u Berlinu se rijetko kad odnosi na krafne, gdje ih se uglavnom naziva ''ein Pfannkuchen''.<ref>{{Citiranje web|title=German Myth 6: JFK a Jelly Doughnut? Berlin Speech 1963|url=http://german.about.com/library/blgermyth06.htm|work=German Misnomers, Myths and Mistakes|publisher=About.com|accessdate=April 5, 2011 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20140209152717/http://german.about.com/library/blgermyth06.htm | archivedate = February 9, 2014| url-status=live}}</ref>
* Rečenica [[John F. Kennedy|Johna F. Kennedyja]] "[[Ich bin ein Berliner]]" na standardnom njemačkom jeziku znači "Ja sam Berlinac."<ref>{{Citiranje knjige|last=Daum|first=Andreas W.|title=Kennedy in Berlin|publisher=Cambridge University Press|pages=148–49|date=2007|url=https://books.google.com/books?id=IrK1TG34vw8C&pg=PT148|isbn=978-3-506-71991-1}}</ref><ref>{{Citiranje web|url=http://www.canoo.net/services/OnlineGrammar/Wort/Artikel/Gebrauch/ArtIndef.html|title=Gebrauch des unbestimmten Artikels (German, "Use of the indefinite article")|publisher=Canoo Engineering AG|accessdate=July 5, 2010 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20140328165614/http://canoo.net/services/OnlineGrammar/Wort/Artikel/Gebrauch/ArtIndef.html | archivedate = March 28, 2014| url-status=live}}</ref> [[Urbana legenda]] tvrdi da se riječ "Berliner" zbog njegova korištenja neodređenog člana "ein" prevodi kao ''krafna'' i da je Berlince nasmijala ta navodna pogreška. Riječ "Berliner" u Berlinu se rijetko kad odnosi na krafne, gdje ih se uglavnom naziva ''ein Pfannkuchen''.<ref>{{Citiranje web|title=German Myth 6: JFK a Jelly Doughnut? Berlin Speech 1963|url=http://german.about.com/library/blgermyth06.htm|work=German Misnomers, Myths and Mistakes|publisher=About.com|accessdate=April 5, 2011 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20140209152717/http://german.about.com/library/blgermyth06.htm | archivedate = February 9, 2014| url-status=live}}</ref>
* [[Afroamerikanci|Afroamerički]] intelektualac i aktivist [[W.E.B. Du Bois]] nije se odrekao američkog državljanstva dok je živio u [[Gana|Gani]] malo prije svoje smrti,<ref name="Dubois controversy book">{{cite book|last1=Bass|first1=Amy|title=Those about Him Remained Silent: The Battle Over W.E.B. Du Bois|date=2009|publisher=[[University of Minnesota Press]]|isbn=9780816644957|page=155|url=https://books.google.com/books?id=wn7B_04lNJkC&pg=PA155}}</ref> kako se inače tvrdi.<ref name="Fox news renunciation claim">{{cite news|title=Renouncing citizenship is usually all about the Benjamins, say experts|url=http://www.foxnews.com/politics/2012/05/11/renouncing-citizenship-is-usually-all-about-benjamins-say-experts/|newspaper=[[Fox News]]|date=May 11, 2012|accessdate=May 18, 2015}}</ref><ref name="HuffPost renunuciation claim">{{cite news|title=Celebrities Who Renounced Their Citizenship|url=http://www.huffingtonpost.com/2013/02/01/celebrities-who-renounced-citizenship_n_2602099.html|newspaper=[[Huffington Post]]|date=February 1, 2012|accessdate=May 18, 2015}}</ref><ref name="Harlem Renaissance Encyclopedia">{{cite book|last1=Aberjhani|first1=Sandra L. West|title=Encyclopedia of the Harlem Renaissance|date=2003|publisher=Infobase Publishing|isbn=9781438130170|page=89|url=https://books.google.com/books?id=XP48QWTmjyUC&pg=PA89}}</ref> Početkom 1963., zbog njegovog članstva u Komunističkoj partiji i podrške Sovjetskom Savezu, [[Državno tajništvo Sjedinjenih Američkih Država]] nije obnovilo njegovu [[Putovnica Sjedinjenih Američkih Država|putovnicu]] dok je u Gani nadgledao stvaranje ''[[Encyclopedia Africana|Encyclopedia Africane]]''. Nakon što je napustio veleposlanstvo, izjavio je da će se zbog toga odreći državljanstva. Ipak, iako je uzeo gansko državljanstvo, nije se službeno odrekao američkog državljanstva,<ref name="Lewis Du Bois bio">{{cite book|last1=Lewis|first1=David|title=W.E.B. Du Bois: A Biography|date=2009|publisher=MacMillan|isbn=9780805088052|page=841|url=https://books.google.com/books?id=BU4vH95YySgC&pg=PA841}}</ref> a možda to nikad nije niti namjeravao.<ref name="Dubois controversy book" />
* [[Afroamerikanci|Afroamerički]] intelektualac i aktivist [[W.E.B. Du Bois]] nije se odrekao američkog državljanstva dok je živio u [[Gana|Gani]] malo prije svoje smrti,<ref name="Dubois controversy book">{{Citiranje knjige|last1=Bass|first1=Amy|title=Those about Him Remained Silent: The Battle Over W.E.B. Du Bois|date=2009|publisher=[[University of Minnesota Press]]|isbn=9780816644957|page=155|url=https://books.google.com/books?id=wn7B_04lNJkC&pg=PA155}}</ref> kako se inače tvrdi.<ref name="Fox news renunciation claim">{{Citiranje novina|title=Renouncing citizenship is usually all about the Benjamins, say experts|url=http://www.foxnews.com/politics/2012/05/11/renouncing-citizenship-is-usually-all-about-benjamins-say-experts/|newspaper=[[Fox News]]|date=May 11, 2012|accessdate=May 18, 2015}}</ref><ref name="HuffPost renunuciation claim">{{Citiranje novina|title=Celebrities Who Renounced Their Citizenship|url=http://www.huffingtonpost.com/2013/02/01/celebrities-who-renounced-citizenship_n_2602099.html|newspaper=[[Huffington Post]]|date=February 1, 2012|accessdate=May 18, 2015}}</ref><ref name="Harlem Renaissance Encyclopedia">{{Citiranje knjige|last1=Aberjhani|first1=Sandra L. West|title=Encyclopedia of the Harlem Renaissance|date=2003|publisher=Infobase Publishing|isbn=9781438130170|page=89|url=https://books.google.com/books?id=XP48QWTmjyUC&pg=PA89}}</ref> Početkom 1963., zbog njegovog članstva u Komunističkoj partiji i podrške Sovjetskom Savezu, [[Državno tajništvo Sjedinjenih Američkih Država]] nije obnovilo njegovu [[Putovnica Sjedinjenih Američkih Država|putovnicu]] dok je u Gani nadgledao stvaranje ''[[Encyclopedia Africana|Encyclopedia Africane]]''. Nakon što je napustio veleposlanstvo, izjavio je da će se zbog toga odreći državljanstva. Ipak, iako je uzeo gansko državljanstvo, nije se službeno odrekao američkog državljanstva,<ref name="Lewis Du Bois bio">{{Citiranje knjige|last1=Lewis|first1=David|title=W.E.B. Du Bois: A Biography|date=2009|publisher=MacMillan|isbn=9780805088052|page=841|url=https://books.google.com/books?id=BU4vH95YySgC&pg=PA841}}</ref> a možda to nikad nije niti namjeravao.<ref name="Dubois controversy book" />
* Kad je konobarica [[Ubojstvo Kitty Genovese|Kitty Genovese ubijena]] 1964. godine ispred svog stana u [[Queens, New York|Queensu]], 37 susjeda nije stajalo i gledalo i nije odbilo nazvati policiju dok nije umrla, kao što je ''[[The New York Times]]'' izvorno izvijestio,<ref name="NYT Kitty Genovese story">{{cite news|last=Gansberg |first=Martin |url=http://www.37themovie.com/images/about/NYTimes_KittyGenoveseArticle.pdf |title=37 Who Saw Murder Didn't Call the Police |newspaper=New York Times |date=March 27, 1964 |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150807055841/http://www.37themovie.com/images/about/NYTimes_KittyGenoveseArticle.pdf |archivedate=August 7, 2015 }}</ref> što je dovelo do javnog ogorčenja koje je opstalo nekoliko godina. Kasniji izvještaji spominju da policijsko izvješće na koje se ''Times'' prvotno oslanjao nije bilo točno, da je Genovese napadnuta dvaput na različitim mjestima i da je samo šestero ili sedmero osoba vidjelo što se događa jer su mnogi očevidci samo dijelom čuli što se događa i nisu shvatili što se zbiva. Neki od njih pozvali su policiju; jedan je izjavio "Nisam se želio miješati", što je stav koji se kasnije pripisao svim susjedima koji su dijelom vidjeli ili čuli napad.<ref name="American Heritage Genovese article">{{cite news|author= Rasenberger, Jim| url= http://www.americanheritage.com/content/nightmare-austin-street|title= Nightmare on Austin Street| work= [[American Heritage]]| date= October 2006|accessdate=May 18, 2015}}</ref>
* Kad je konobarica [[Ubojstvo Kitty Genovese|Kitty Genovese ubijena]] 1964. godine ispred svog stana u [[Queens, New York|Queensu]], 37 susjeda nije stajalo i gledalo i nije odbilo nazvati policiju dok nije umrla, kao što je ''[[The New York Times]]'' izvorno izvijestio,<ref name="NYT Kitty Genovese story">{{Citiranje novina|last=Gansberg |first=Martin |url=http://www.37themovie.com/images/about/NYTimes_KittyGenoveseArticle.pdf |title=37 Who Saw Murder Didn't Call the Police |newspaper=New York Times |date=March 27, 1964 |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150807055841/http://www.37themovie.com/images/about/NYTimes_KittyGenoveseArticle.pdf |archivedate=August 7, 2015 }}</ref> što je dovelo do javnog ogorčenja koje je opstalo nekoliko godina. Kasniji izvještaji spominju da policijsko izvješće na koje se ''Times'' prvotno oslanjao nije bilo točno, da je Genovese napadnuta dvaput na različitim mjestima i da je samo šestero ili sedmero osoba vidjelo što se događa jer su mnogi očevidci samo dijelom čuli što se događa i nisu shvatili što se zbiva. Neki od njih pozvali su policiju; jedan je izjavio "Nisam se želio miješati", što je stav koji se kasnije pripisao svim susjedima koji su dijelom vidjeli ili čuli napad.<ref name="American Heritage Genovese article">{{Citiranje novina|author= Rasenberger, Jim| url= http://www.americanheritage.com/content/nightmare-austin-street|title= Nightmare on Austin Street| work= [[American Heritage]]| date= October 2006|accessdate=May 18, 2015}}</ref>
* Sastav [[Rolling Stones]] nije svirao pjesmu "[[Sympathy for the Devil]]" tijekom [[Altamontski besplatni koncert|besplatnog koncerta na trkalištu Altamont]] kad je [[Meredith Curly Hunter, Jr.|Meredith Hunter]] nasmrt izbo član lokalnog ogranka motorističkog kluba [[Hells Angels]] koji je bio zaštitar na koncertu. Iako je događaj koji je završio Hunterinom smrću počeo dok je grupa svirala tu pjesmu, zbog čega je pjesma nakratko prekinuta, zapravo je završio u vrijeme kad je skupina svirala pjesmu "[[Under My Thumb]]".<ref>{{Citiranje web |last=Cruickshank |first=Douglas |title=Sympathy for the Devil |website=Salon.com |url=http://www.salon.com/2002/01/14/sympathy/ |accessdate=June 25, 2006 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20160303203823/http://www.salon.com/2002/01/14/sympathy/ | archivedate = March 3, 2016| url-status=live}}</ref><ref>{{Citiranje web|last=Zentgraf |first=Nico |title=The Complete Works of the Rolling Stones 1962–2008 |url=http://www.nzentgraf.de/books/tcw/works1.htm |accessdate=February 23, 2008 |archiveurl=https://www.webcitation.org/66TBnfczo?url=http://www.nzentgraf.de/books/tcw/works1.htm |archivedate=March 27, 2012 |url-status=live  }}</ref> Za zabludu je zaslužan pogrešan izvještaj ''[[Rolling Stone]]a''.<ref name="burks1970">{{Citiranje web |last=Burks |first=John |title=Rock & Roll's Worst Day |work=Rolling Stone |date=February 7, 1970 |url=https://www.rollingstone.com/news/story/5934386/rock__rolls_worst_day |accessdate=September 13, 2008 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20090422123137/http://www.rollingstone.com/news/story/5934386/rock__rolls_worst_day | archivedate = April 22, 2009| url-status=live}}</ref>
* Sastav [[Rolling Stones]] nije svirao pjesmu "[[Sympathy for the Devil]]" tijekom [[Altamontski besplatni koncert|besplatnog koncerta na trkalištu Altamont]] kad je [[Meredith Curly Hunter, Jr.|Meredith Hunter]] nasmrt izbo član lokalnog ogranka motorističkog kluba [[Hells Angels]] koji je bio zaštitar na koncertu. Iako je događaj koji je završio Hunterinom smrću počeo dok je grupa svirala tu pjesmu, zbog čega je pjesma nakratko prekinuta, zapravo je završio u vrijeme kad je skupina svirala pjesmu "[[Under My Thumb]]".<ref>{{Citiranje web |last=Cruickshank |first=Douglas |title=Sympathy for the Devil |website=Salon.com |url=http://www.salon.com/2002/01/14/sympathy/ |accessdate=June 25, 2006 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20160303203823/http://www.salon.com/2002/01/14/sympathy/ | archivedate = March 3, 2016| url-status=live}}</ref><ref>{{Citiranje web|last=Zentgraf |first=Nico |title=The Complete Works of the Rolling Stones 1962–2008 |url=http://www.nzentgraf.de/books/tcw/works1.htm |accessdate=February 23, 2008 |archiveurl=https://www.webcitation.org/66TBnfczo?url=http://www.nzentgraf.de/books/tcw/works1.htm |archivedate=March 27, 2012 |url-status=live  }}</ref> Za zabludu je zaslužan pogrešan izvještaj ''[[Rolling Stone]]a''.<ref name="burks1970">{{Citiranje web |last=Burks |first=John |title=Rock & Roll's Worst Day |work=Rolling Stone |date=February 7, 1970 |url=https://www.rollingstone.com/news/story/5934386/rock__rolls_worst_day |accessdate=September 13, 2008 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20090422123137/http://www.rollingstone.com/news/story/5934386/rock__rolls_worst_day | archivedate = April 22, 2009| url-status=live}}</ref>
* Iako ga je jedan časopis o arhitekturi prije same izgradnje pohvalio kao "najbolju visoku stambenu zgradu godine", projekt [[Pruitt–Igoe]] za izgradnju državnih stanova u [[St. Louis, Missouri|St. Louisu u Missouriju]], za koji se smatralo da oprimjeruje promašaje [[gradska obnova|gradske obnove]] u američkim gradovima prije nego što je srušen početkom 1970-ih, nikad nije osvojio nagrade za svoj dizajn.<ref name="AIA Pruitt Igoe page">{{Citiranje web|last=Cendón|first=Sara Fernández|title=Pruitt-Igoe 40 Years Later |url=http://www.aia.org/practicing/AIAB092656|archive-url=https://web.archive.org/web/20140314062237/http://www.aia.org/practicing/AIAB092656|url-status=dead|archive-date=March 14, 2014|publisher=[[American Institute of Architects]]|date=February 3, 2012|accessdate=December 31, 2014|quote=For example, Pruitt-Igoe is often cited as an AIA-award recipient, but the project never won any architectural awards. }}</ref> Arhitektonsko poduzeće koje je dizajniralo zgrade osvojilo je nagradu za raniji projekt u St. Louisu, koji se vjerojatno brka s projektom Pruitt–Igoe.<ref name="Pruitt Igoe Myth">{{cite journal|last=Bristol|first=Katharine|title=The Pruitt–Igoe Myth|journal=[[Journal of Architectural Education]]|date=May 1991|volume=44|issue=3|page=168|url=http://www.pruitt-igoe.com/temp/1991-bristol-pruitt-igoemyth.pdf|issn=1531-314X|doi=10.1111/j.1531-314X.2010.01093.x|quote=Though it is commonly accorded the epithet 'award-winning,"' Pruitt-Igoe never won any kind of architectural prize. An earlier St. Louis housing project by the same team of architects, the John Cochran Garden Apartments, did win two architectural awards. At some point this prize seems to have been incorrectly attributed to Pruitt-Igoe|access-date=December 31, 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20150924082652/http://www.pruitt-igoe.com/temp/1991-bristol-pruitt-igoemyth.pdf|archive-date=September 24, 2015|url-status=dead}}</ref>
* Iako ga je jedan časopis o arhitekturi prije same izgradnje pohvalio kao "najbolju visoku stambenu zgradu godine", projekt [[Pruitt–Igoe]] za izgradnju državnih stanova u [[St. Louis, Missouri|St. Louisu u Missouriju]], za koji se smatralo da oprimjeruje promašaje [[gradska obnova|gradske obnove]] u američkim gradovima prije nego što je srušen početkom 1970-ih, nikad nije osvojio nagrade za svoj dizajn.<ref name="AIA Pruitt Igoe page">{{Citiranje web|last=Cendón|first=Sara Fernández|title=Pruitt-Igoe 40 Years Later |url=http://www.aia.org/practicing/AIAB092656|archive-url=https://web.archive.org/web/20140314062237/http://www.aia.org/practicing/AIAB092656|url-status=dead|archive-date=March 14, 2014|publisher=[[American Institute of Architects]]|date=February 3, 2012|accessdate=December 31, 2014|quote=For example, Pruitt-Igoe is often cited as an AIA-award recipient, but the project never won any architectural awards. }}</ref> Arhitektonsko poduzeće koje je dizajniralo zgrade osvojilo je nagradu za raniji projekt u St. Louisu, koji se vjerojatno brka s projektom Pruitt–Igoe.<ref name="Pruitt Igoe Myth">{{cite journal|last=Bristol|first=Katharine|title=The Pruitt–Igoe Myth|journal=[[Journal of Architectural Education]]|date=May 1991|volume=44|issue=3|page=168|url=http://www.pruitt-igoe.com/temp/1991-bristol-pruitt-igoemyth.pdf|issn=1531-314X|doi=10.1111/j.1531-314X.2010.01093.x|quote=Though it is commonly accorded the epithet 'award-winning,"' Pruitt-Igoe never won any kind of architectural prize. An earlier St. Louis housing project by the same team of architects, the John Cochran Garden Apartments, did win two architectural awards. At some point this prize seems to have been incorrectly attributed to Pruitt-Igoe|access-date=December 31, 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20150924082652/http://www.pruitt-igoe.com/temp/1991-bristol-pruitt-igoemyth.pdf|archive-date=September 24, 2015|url-status=dead}}</ref>
Redak 370: Redak 370:
[[Slika:Great Wall of China, Satellite image.jpeg|thumb|Satelitska slika dijela [[Kineski zid|Kineskog zida]]; prostire se od donjeg lijevog kuta prema gornjem desnom (međutim, ono što je upadljivije i što se prostire od gornjeg lijevog kuta prema donjem desnom jest rijeka). Prikazano područje pokriva 12 kilometara kvadratnih.]]
[[Slika:Great Wall of China, Satellite image.jpeg|thumb|Satelitska slika dijela [[Kineski zid|Kineskog zida]]; prostire se od donjeg lijevog kuta prema gornjem desnom (međutim, ono što je upadljivije i što se prostire od gornjeg lijevog kuta prema donjem desnom jest rijeka). Prikazano područje pokriva 12 kilometara kvadratnih.]]
* [[Kineski zid]] nije, kako se tvrdi, jedini umjetni objekt vidljiv iz svemira ili s površine Mjeseca. Niti jedan od [[Program Apollo|Apollovih]] astronauta nije izjavio da je vidio bilo kakve umjetne objekte s površine Mjeseca, a čak i astronauti koji orbitiraju oko Zemlje Kineski zid mogu vidjeti samo uz pomoć instrumenata koji povećavaju sliku. Svjetla gradova, međutim, mogu se lako uočiti na noćnoj strani Zemlje iz orbite.<ref>{{Citiranje web|url=https://science.nasa.gov/science-news/science-at-nasa/2003/24mar_noseprints/ |title=Space Station Astrophotography |publisher=NASA|date=March 24, 2003|accessdate=January 13, 2011 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20140404162248/https://science.nasa.gov/science-news/science-at-nasa/2003/24mar_noseprints/ | archivedate = April 4, 2014| url-status=live}}</ref>
* [[Kineski zid]] nije, kako se tvrdi, jedini umjetni objekt vidljiv iz svemira ili s površine Mjeseca. Niti jedan od [[Program Apollo|Apollovih]] astronauta nije izjavio da je vidio bilo kakve umjetne objekte s površine Mjeseca, a čak i astronauti koji orbitiraju oko Zemlje Kineski zid mogu vidjeti samo uz pomoć instrumenata koji povećavaju sliku. Svjetla gradova, međutim, mogu se lako uočiti na noćnoj strani Zemlje iz orbite.<ref>{{Citiranje web|url=https://science.nasa.gov/science-news/science-at-nasa/2003/24mar_noseprints/ |title=Space Station Astrophotography |publisher=NASA|date=March 24, 2003|accessdate=January 13, 2011 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20140404162248/https://science.nasa.gov/science-news/science-at-nasa/2003/24mar_noseprints/ | archivedate = April 4, 2014| url-status=live}}</ref>
* [[Crna rupa|Crne rupe]] imaju jednaku gravitaciju kao i svaka masa jednake veličine iz koje su nastale. Privući će obližnje objekte, kao i svako drugo planetarno tijelo, osim kad su vrlo blizu crnoj rupi.<ref>{{cite book|last=Wolfson|first=Richard|title=Simply Einstein: relativity demystified|publisher=W. W. Norton & Company|date=2002|page=261|url=https://books.google.com/books?id=OUJWKdlFKeQC&pg=PA219|isbn=978-0-393-05154-4}}</ref> Kad bi Sunce zamijenila crna rupa jednake mase, orbite planeta zapravo se ne bi promijenile. Crna rupa ''može'' se ponašati kao "svemirski usisavač" i privući značajnu količinu materije, ali samo ako je zvijezda iz koje je nastala već tako djelovala na materiju koja ju okružuje.<ref>{{Citiranje web|url=http://oyc.yale.edu/astronomy/astr-160/lecture-9#transcript |title=Frontiers And Controversies In Astrophysics Lecture 9 |publisher=[[Yale University]] |accessdate=April 26, 2011 }}</ref>
* [[Crna rupa|Crne rupe]] imaju jednaku gravitaciju kao i svaka masa jednake veličine iz koje su nastale. Privući će obližnje objekte, kao i svako drugo planetarno tijelo, osim kad su vrlo blizu crnoj rupi.<ref>{{Citiranje knjige|last=Wolfson|first=Richard|title=Simply Einstein: relativity demystified|publisher=W. W. Norton & Company|date=2002|page=261|url=https://books.google.com/books?id=OUJWKdlFKeQC&pg=PA219|isbn=978-0-393-05154-4}}</ref> Kad bi Sunce zamijenila crna rupa jednake mase, orbite planeta zapravo se ne bi promijenile. Crna rupa ''može'' se ponašati kao "svemirski usisavač" i privući značajnu količinu materije, ali samo ako je zvijezda iz koje je nastala već tako djelovala na materiju koja ju okružuje.<ref>{{Citiranje web|url=http://oyc.yale.edu/astronomy/astr-160/lecture-9#transcript |title=Frontiers And Controversies In Astrophysics Lecture 9 |publisher=[[Yale University]] |accessdate=April 26, 2011 }}</ref>
* Godišnja doba ne događaju se zato što je cijela [[Zemlja]] bliže [[Sunce|Suncu]] u vrijeme ljeta nego u vrijeme zime – događaju se zbog toga što je Zemljina [[Nagib osi|os nagnuta]] za 23.4 stupnja. Svaka je polutka nagnuta prema Suncu u vrijeme svojega ljeta ([[sjeverna polutka]] nagnuta je u srpnju, a [[južna polutka]] nagnuta je u siječnju), zbog čega dolazi do duljih dana i izravnijeg sunčevog svjetla, a zimi se događa suprotno.<ref>{{Citiranje web|url=http://www.adlerplanetarium.org/education/resources/sunearth/section06i.shtml|publisher=Adler Planetarium |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071216004548/http://www.adlerplanetarium.org/education/resources/sunearth/section06i.shtml|archivedate=December 16, 2007|title=Sun-Earth Connection|accessdate=May 8, 2009}}</ref><ref>{{Citiranje web|url=http://istp.gsfc.nasa.gov/istp/outreach/sunearthmiscons.html|title=Ten Things You Thought You Knew about Sun-Earth Science|publisher=NASA|accessdate=May 8, 2009 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20130221092931/http://istp.gsfc.nasa.gov/istp/outreach/sunearthmiscons.html | archivedate = February 21, 2013| url-status=live}}</ref>
* Godišnja doba ne događaju se zato što je cijela [[Zemlja]] bliže [[Sunce|Suncu]] u vrijeme ljeta nego u vrijeme zime – događaju se zbog toga što je Zemljina [[Nagib osi|os nagnuta]] za 23.4 stupnja. Svaka je polutka nagnuta prema Suncu u vrijeme svojega ljeta ([[sjeverna polutka]] nagnuta je u srpnju, a [[južna polutka]] nagnuta je u siječnju), zbog čega dolazi do duljih dana i izravnijeg sunčevog svjetla, a zimi se događa suprotno.<ref>{{Citiranje web|url=http://www.adlerplanetarium.org/education/resources/sunearth/section06i.shtml|publisher=Adler Planetarium |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071216004548/http://www.adlerplanetarium.org/education/resources/sunearth/section06i.shtml|archivedate=December 16, 2007|title=Sun-Earth Connection|accessdate=May 8, 2009}}</ref><ref>{{Citiranje web|url=http://istp.gsfc.nasa.gov/istp/outreach/sunearthmiscons.html|title=Ten Things You Thought You Knew about Sun-Earth Science|publisher=NASA|accessdate=May 8, 2009 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20130221092931/http://istp.gsfc.nasa.gov/istp/outreach/sunearthmiscons.html | archivedate = February 21, 2013| url-status=live}}</ref>
* Kad meteor ili svemirski brod uđe u atmosferu, vrućinu pri ulasku ne stvara toliko trenje koliko [[adijabatski proces|komprimirani zrak nastao adijabatskim procesom]] ispred objekta.<ref>{{Citiranje web|url=http://www.nasa.gov/centers/ames/research/2007/faq-shuttleglass_prt.htm |title=NASA – Spacecraft Design |accessdate=January 7, 2013 |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090709055746/http://www.nasa.gov/centers/ames/research/2007/faq-shuttleglass_prt.htm |archivedate=July 9, 2009 }}</ref><ref>{{Citiranje web|url=http://blogs.discovermagazine.com/badastronomy/2009/03/30/more-booming-fireballs/ |title=More booming fireballs |accessdate=January 7, 2013 |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131215231308/http://blogs.discovermagazine.com/badastronomy/2009/03/30/more-booming-fireballs/ |archivedate=December 15, 2013 |date=March 30, 2009 }}</ref><ref>{{Citiranje web |url=http://blogs.discovermagazine.com/badastronomy/2008/12/14/meteor-propter-hoc/ |title=Meteor propter hoc |author=Phil Plait |date=December 14, 2008 |work=Bad Astronomy |publisher=Discover |accessdate=January 19, 2014| archiveurl = https://web.archive.org/web/20140203034517/http://blogs.discovermagazine.com/badastronomy/2008/12/14/meteor-propter-hoc/ | archivedate = February 3, 2014| url-status=live}}</ref>
* Kad meteor ili svemirski brod uđe u atmosferu, vrućinu pri ulasku ne stvara toliko trenje koliko [[adijabatski proces|komprimirani zrak nastao adijabatskim procesom]] ispred objekta.<ref>{{Citiranje web|url=http://www.nasa.gov/centers/ames/research/2007/faq-shuttleglass_prt.htm |title=NASA – Spacecraft Design |accessdate=January 7, 2013 |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090709055746/http://www.nasa.gov/centers/ames/research/2007/faq-shuttleglass_prt.htm |archivedate=July 9, 2009 }}</ref><ref>{{Citiranje web|url=http://blogs.discovermagazine.com/badastronomy/2009/03/30/more-booming-fireballs/ |title=More booming fireballs |accessdate=January 7, 2013 |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131215231308/http://blogs.discovermagazine.com/badastronomy/2009/03/30/more-booming-fireballs/ |archivedate=December 15, 2013 |date=March 30, 2009 }}</ref><ref>{{Citiranje web |url=http://blogs.discovermagazine.com/badastronomy/2008/12/14/meteor-propter-hoc/ |title=Meteor propter hoc |author=Phil Plait |date=December 14, 2008 |work=Bad Astronomy |publisher=Discover |accessdate=January 19, 2014| archiveurl = https://web.archive.org/web/20140203034517/http://blogs.discovermagazine.com/badastronomy/2008/12/14/meteor-propter-hoc/ | archivedate = February 3, 2014| url-status=live}}</ref>
* [[Balansiranje jaja]] moguće je izvesti svakog dana godine, ne samo tijekom proljetne ravnodnevice.<ref>{{Citiranje web | url=http://www.snopes.com/science/equinox.asp | title=Infernal Egguinox | work=[[Snopes.com]] | date=March 6, 2012 | accessdate=January 29, 2014}}</ref> Isto tako, ne postoji poveznica između astronomskih fenomena i mogućnosti balansiranja jaja.<ref name="AP">{{cite news|url=http://www.apnewsarchive.com/1987/Equinox-Returns-and-Eggs-Keep-Balancing/id-0cf1b28fd3bb7e0efa8f91da775ea6e8|title=Equinox Returns and Eggs Keep Balancing|author=Schmid, Randolph|date=September 20, 1987|accessdate=January 29, 2014|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140427084100/http://www.apnewsarchive.com/1987/Equinox-Returns-and-Eggs-Keep-Balancing/id-0cf1b28fd3bb7e0efa8f91da775ea6e8|archivedate=April 27, 2014|url-status=live|agency=Associated Press}}</ref>
* [[Balansiranje jaja]] moguće je izvesti svakog dana godine, ne samo tijekom proljetne ravnodnevice.<ref>{{Citiranje web | url=http://www.snopes.com/science/equinox.asp | title=Infernal Egguinox | work=[[Snopes.com]] | date=March 6, 2012 | accessdate=January 29, 2014}}</ref> Isto tako, ne postoji poveznica između astronomskih fenomena i mogućnosti balansiranja jaja.<ref name="AP">{{Citiranje novina|url=http://www.apnewsarchive.com/1987/Equinox-Returns-and-Eggs-Keep-Balancing/id-0cf1b28fd3bb7e0efa8f91da775ea6e8|title=Equinox Returns and Eggs Keep Balancing|author=Schmid, Randolph|date=September 20, 1987|accessdate=January 29, 2014|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140427084100/http://www.apnewsarchive.com/1987/Equinox-Returns-and-Eggs-Keep-Balancing/id-0cf1b28fd3bb7e0efa8f91da775ea6e8|archivedate=April 27, 2014|url-status=live|agency=Associated Press}}</ref>
* Nije istina da je [[NASA]] nepotrebno potrošila milijune dolara na razvoj svemirske kemijske olovke dok se Sovjetski Savez služio običnim olovkama. Svemirsku je kemijsku olovku samostalno razvio Paul C. Fisher, osnivač tvrtke Fisher Pen Company, koji je u projekt uložio vlastitih milijun dolara.<ref>[https://www.spacepen.com/about-us.aspx "Fisher Space Pen – Our story"] Pristupljeno 4. veljače 2019.</ref> NASA je testirala i odobrila kemijsku za korištenje u svemiru te je zatim kupila 400 kemijski, svaku za šest dolara.<ref>[https://history.nasa.gov/spacepen.html "NASA – The Fisher Space Pen"] Pristupljeno 4. veljače 2019.</ref> Sovjetski je Savez naknadno također kupio svemirsku kemijsku za vlastite svemirske letove.
* Nije istina da je [[NASA]] nepotrebno potrošila milijune dolara na razvoj svemirske kemijske olovke dok se Sovjetski Savez služio običnim olovkama. Svemirsku je kemijsku olovku samostalno razvio Paul C. Fisher, osnivač tvrtke Fisher Pen Company, koji je u projekt uložio vlastitih milijun dolara.<ref>[https://www.spacepen.com/about-us.aspx "Fisher Space Pen – Our story"] Pristupljeno 4. veljače 2019.</ref> NASA je testirala i odobrila kemijsku za korištenje u svemiru te je zatim kupila 400 kemijski, svaku za šest dolara.<ref>[https://history.nasa.gov/spacepen.html "NASA – The Fisher Space Pen"] Pristupljeno 4. veljače 2019.</ref> Sovjetski je Savez naknadno također kupio svemirsku kemijsku za vlastite svemirske letove.


Redak 379: Redak 379:
====Kralježnjaci====
====Kralježnjaci====
[[Slika:10 - Cristina Sánchez.jpg|thumb|Bika ne razljućuje crvena boja plašta]]
[[Slika:10 - Cristina Sánchez.jpg|thumb|Bika ne razljućuje crvena boja plašta]]
* Stariji slonovi koji se bliže smrti ne napuštaju svoje krdo i ne odlaze instinktivno na određeno odredište znano kao [[groblje slonova]] kako bi ondje umrli.<ref>{{cite news|last=Spanney|first=Laura|title=Not Many People Know That|url=https://www.newscientist.com/article/mg14519625.100-not-many-people-know-that.html|accessdate=November 11, 2011|newspaper=New Scientist|date=January 28, 1995 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20140427082329/http://www.newscientist.com/article/mg14519625.100-not-many-people-know-that.html | archivedate = April 27, 2014| url-status=live}}</ref>
* Stariji slonovi koji se bliže smrti ne napuštaju svoje krdo i ne odlaze instinktivno na određeno odredište znano kao [[groblje slonova]] kako bi ondje umrli.<ref>{{Citiranje novina|last=Spanney|first=Laura|title=Not Many People Know That|url=https://www.newscientist.com/article/mg14519625.100-not-many-people-know-that.html|accessdate=November 11, 2011|newspaper=New Scientist|date=January 28, 1995 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20140427082329/http://www.newscientist.com/article/mg14519625.100-not-many-people-know-that.html | archivedate = April 27, 2014| url-status=live}}</ref>
* Bikove ne uzrujava crvena boja plašteva kojima se služe profesionalni [[matador]]i. Goveda su [[dikromazija|dikromati]] i ne percipiraju crvenu kao jarku boju. Bika na napad ne tjera boja plašta nego to što matadora doživljava kao prijetnju.<ref name="matador">
* Bikove ne uzrujava crvena boja plašteva kojima se služe profesionalni [[matador]]i. Goveda su [[dikromazija|dikromati]] i ne percipiraju crvenu kao jarku boju. Bika na napad ne tjera boja plašta nego to što matadora doživljava kao prijetnju.<ref name="matador">
* {{Citiranje web
* {{Citiranje web
Redak 405: Redak 405:
  |url-status=dead
  |url-status=dead
}}
}}
* {{cite book
* {{Citiranje knjige
  |chapter-url=https://books.google.com/books?id=GhmrNYJhcrIC&pg=PA45
  |chapter-url=https://books.google.com/books?id=GhmrNYJhcrIC&pg=PA45
  |title=The Biology of Animal Stress
  |title=The Biology of Animal Stress
Redak 421: Redak 421:
* {{Citiranje web|title=Cool Pet Facts - North Shore Animal League America.htm|url=http://www.animalleague.org/kids/cool_pet_facts.html|accessdate=May 22, 2011|url-status=dead|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110725012738/http://www.animalleague.org/kids/cool_pet_facts.html|archivedate=July 25, 2011}}
* {{Citiranje web|title=Cool Pet Facts - North Shore Animal League America.htm|url=http://www.animalleague.org/kids/cool_pet_facts.html|accessdate=May 22, 2011|url-status=dead|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110725012738/http://www.animalleague.org/kids/cool_pet_facts.html|archivedate=July 25, 2011}}
* {{Citiranje web|title=Dog noses – myths and facts about your dog's nose – weekly pet tips by Pets.ca|url=http://www.pets.ca/dogs/tips/dog-noses-facts-and-myths-pet-tip-115/|accessdate=May 22, 2011}}
* {{Citiranje web|title=Dog noses – myths and facts about your dog's nose – weekly pet tips by Pets.ca|url=http://www.pets.ca/dogs/tips/dog-noses-facts-and-myths-pet-tip-115/|accessdate=May 22, 2011}}
* {{cite book|last=Varasdi|first=J. Allen|title=Myth Information|date=1989|publisher=Ballantine Books|isbn=978-0-345-35985-8|page=267|url=https://books.google.com/books?id=Euz0P7x98z0C|quote=Dogs do not sweat with their tongues as most people believe. They do have some sweat glands, but the ones of most importance are on the pads, or soles, of their feet.}}
* {{Citiranje knjige|last=Varasdi|first=J. Allen|title=Myth Information|date=1989|publisher=Ballantine Books|isbn=978-0-345-35985-8|page=267|url=https://books.google.com/books?id=Euz0P7x98z0C|quote=Dogs do not sweat with their tongues as most people believe. They do have some sweat glands, but the ones of most importance are on the pads, or soles, of their feet.}}
* {{cite book|last=Segaloff|first=Nat|title=The Everything tall tales, legends & outrageous lies book|date=2001|publisher=Adams Media Corp.|isbn=978-1-58062-514-2|page=265|url=https://books.google.com/books?id=03vYAAAAMAAJ|quote=Of course, dogs sweat. You would, too, if you had to wear a fur coat in hot weather. Dogs excrete moisture through the pads on their paws.}}
* {{Citiranje knjige|last=Segaloff|first=Nat|title=The Everything tall tales, legends & outrageous lies book|date=2001|publisher=Adams Media Corp.|isbn=978-1-58062-514-2|page=265|url=https://books.google.com/books?id=03vYAAAAMAAJ|quote=Of course, dogs sweat. You would, too, if you had to wear a fur coat in hot weather. Dogs excrete moisture through the pads on their paws.}}
* {{cite book|last=Olien|first=Michael D.|title=The human myth : an introduction to anthropology|date=1978|publisher=Harper & Row|location=New York|isbn=978-0-06-044918-6|page=568|url=https://books.google.com/books?id=mvFKAAAAYAAJ|quote=It is another folk tale that dogs do not sweat except through the tongue. This is an incorrect belief as dogs possess sweat glands all over the body.}}
* {{Citiranje knjige|last=Olien|first=Michael D.|title=The human myth : an introduction to anthropology|date=1978|publisher=Harper & Row|location=New York|isbn=978-0-06-044918-6|page=568|url=https://books.google.com/books?id=mvFKAAAAYAAJ|quote=It is another folk tale that dogs do not sweat except through the tongue. This is an incorrect belief as dogs possess sweat glands all over the body.}}
* {{cite journal|last=Aoki|first=T.|author2=Wada, M.|title=Functional Activity of the Sweat Glands in the Hairy Skin of the Dog|journal=Science|date=August 2, 1951|volume=114|issue=2953|pages=123–24|doi=10.1126/science.114.2953.123|bibcode=1951Sci...114..123A|pmid=14854926}}
* {{cite journal|last=Aoki|first=T.|author2=Wada, M.|title=Functional Activity of the Sweat Glands in the Hairy Skin of the Dog|journal=Science|date=August 2, 1951|volume=114|issue=2953|pages=123–24|doi=10.1126/science.114.2953.123|bibcode=1951Sci...114..123A|pmid=14854926}}
* {{cite journal|last=Creighton|first=C|title=Three cases of Tumour arising from Skin-glands in the Dog, showing the connection between disorder of the glandular structure and function, and cancerous invasion of the connective tissue|journal=Medico-Chirurgical Transactions|date=1882|volume=65|pages=53–70.3|pmid=20896600|pmc=2121351|doi=10.1177/095952878206500108}}
* {{cite journal|last=Creighton|first=C|title=Three cases of Tumour arising from Skin-glands in the Dog, showing the connection between disorder of the glandular structure and function, and cancerous invasion of the connective tissue|journal=Medico-Chirurgical Transactions|date=1882|volume=65|pages=53–70.3|pmid=20896600|pmc=2121351|doi=10.1177/095952878206500108}}
Redak 459: Redak 459:
* Zmijska čeljust ne može se izglaviti. Stražnji dio donjih čeljusnih kostiju sadrži kvadratnu kost koja omogućuje istezanje čeljusti. Prednje dijelove donjih čeljusnih kostiju spaja rastezljivi ligament koji im omogućuje da se saviju prema van, zbog čega se povećavaju usta.
* Zmijska čeljust ne može se izglaviti. Stražnji dio donjih čeljusnih kostiju sadrži kvadratnu kost koja omogućuje istezanje čeljusti. Prednje dijelove donjih čeljusnih kostiju spaja rastezljivi ligament koji im omogućuje da se saviju prema van, zbog čega se povećavaju usta.
* Sok od rajčice ne pomaže u otklanjanju [[tvor]]ova mirisa; samo se čini da funkcionira zbog olfaktivnog zamora.<ref>[http://scienceline.org/2006/07/ask-cosier-skunk/ Is it true that tomato sauce will get rid of the smell of a skunk?]. Scienceline. Pristupljeno 5. travnja 2012.</ref> U slučaju da tvor pošprica psa, [[Društvo za zaštitu životinja Sjedinjenih Država]] predlaže spoj razrijeđenog vodikovog peroksida (3%), sode bikarbone i tekućine za pranje suđa.<ref>{{Citiranje web | url = http://www.humanesociety.org/animals/dogs/tips/de-skunking_dog.html | title = De-skunking your dog | publisher = [[Društvo za zaštitu životinja Sjedinjenih Država]]}}</ref>
* Sok od rajčice ne pomaže u otklanjanju [[tvor]]ova mirisa; samo se čini da funkcionira zbog olfaktivnog zamora.<ref>[http://scienceline.org/2006/07/ask-cosier-skunk/ Is it true that tomato sauce will get rid of the smell of a skunk?]. Scienceline. Pristupljeno 5. travnja 2012.</ref> U slučaju da tvor pošprica psa, [[Društvo za zaštitu životinja Sjedinjenih Država]] predlaže spoj razrijeđenog vodikovog peroksida (3%), sode bikarbone i tekućine za pranje suđa.<ref>{{Citiranje web | url = http://www.humanesociety.org/animals/dogs/tips/de-skunking_dog.html | title = De-skunking your dog | publisher = [[Društvo za zaštitu životinja Sjedinjenih Država]]}}</ref>
*[[Dikobraz]]i ne izbacuju svoje bodlje. Mogu ih odlomiti, ali ne i baciti.<ref>{{cite book|title=Encyclopædia Britannica: Or, A Dictionary of Arts, Sciences, and Miscellaneous Literature, Enlarged and Improved|url=https://books.google.com/books?id=Is0nAAAAMAAJ&pg=PA501|year=1823|publisher=Archibald Constable|pages=501–}}</ref><ref>{{cite book|author=Shepard, Thomas Goodwin|title=The natural history of secession|url=https://books.google.com/books?id=MTA5AAAAMAAJ&pg=PA78|year=1865|publisher=Derby & Miller|pages=78–}}</ref>
*[[Dikobraz]]i ne izbacuju svoje bodlje. Mogu ih odlomiti, ali ne i baciti.<ref>{{Citiranje knjige|title=Encyclopædia Britannica: Or, A Dictionary of Arts, Sciences, and Miscellaneous Literature, Enlarged and Improved|url=https://books.google.com/books?id=Is0nAAAAMAAJ&pg=PA501|year=1823|publisher=Archibald Constable|pages=501–}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|author=Shepard, Thomas Goodwin|title=The natural history of secession|url=https://books.google.com/books?id=MTA5AAAAMAAJ&pg=PA78|year=1865|publisher=Derby & Miller|pages=78–}}</ref>


====Beskralježnjaci====
====Beskralježnjaci====
[[Slika:AD2009Aug08 Bombus pratorum.jpg|thumb|''[[Bombus pratorum]]'' iznad cvjetova [[Purpurna ehinaceja|purpurne ehinaceje]]; raširena zabluda glasi da bumbari ne mogu letjeti.]]
[[Slika:AD2009Aug08 Bombus pratorum.jpg|thumb|''[[Bombus pratorum]]'' iznad cvjetova [[Purpurna ehinaceja|purpurne ehinaceje]]; raširena zabluda glasi da bumbari ne mogu letjeti.]]
* Kišne gliste ne postaju dvije gliste kad ih se prereže napola. Samo ograničen broj vrsta kišnih glista<ref>{{cite journal|doi=10.1002/jez.1401170102|title=Simultaneous anterior and posterior regeneration and other growth phenomena in Maldanid polychaetes|date=1942|last1=Moment|first1=Gairdner B.|journal=Journal of Experimental Zoology|volume=117|pages=1–13}}</ref> može obnoviti prednje dijelove tijela. Kad se takve kišne gliste prepolovi, samo se prednja polovica (ona na kojoj se nalaze usta) može hraniti i preživjeti, a druga polovica umire.<ref>{{Citiranje web|url=https://www.bbc.co.uk/gardening/gardening_with_children/didyouknow_worms.shtml|title=Gardening with children – Worms|publisher=BBC|accessdate=August 29, 2009 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20140428073719/http://www.bbc.co.uk/gardening/gardening_with_children/didyouknow_worms.shtml | archivedate = April 28, 2014| url-status=live}}</ref> Međutim, neke vrste [[planarije|planarijskih]] [[plošnjaka]] doista postanu dva nova plošnjaka kad ih se prepolovi.<ref>{{cite journal |last1=Reddien |first1=Peter W. |last2=Alvarado |first2=Alejandro Sanchez |title=Fundamentals of planarian regeneration |journal=Annual Review of Cell and Developmental Biology |volume=20 |pages=725–57 |date=2004 |pmid=15473858 |doi=10.1146/annurev.cellbio.20.010403.095114}}</ref>
* Kišne gliste ne postaju dvije gliste kad ih se prereže napola. Samo ograničen broj vrsta kišnih glista<ref>{{cite journal|doi=10.1002/jez.1401170102|title=Simultaneous anterior and posterior regeneration and other growth phenomena in Maldanid polychaetes|date=1942|last1=Moment|first1=Gairdner B.|journal=Journal of Experimental Zoology|volume=117|pages=1–13}}</ref> može obnoviti prednje dijelove tijela. Kad se takve kišne gliste prepolovi, samo se prednja polovica (ona na kojoj se nalaze usta) može hraniti i preživjeti, a druga polovica umire.<ref>{{Citiranje web|url=https://www.bbc.co.uk/gardening/gardening_with_children/didyouknow_worms.shtml|title=Gardening with children – Worms|publisher=BBC|accessdate=August 29, 2009 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20140428073719/http://www.bbc.co.uk/gardening/gardening_with_children/didyouknow_worms.shtml | archivedate = April 28, 2014| url-status=live}}</ref> Međutim, neke vrste [[planarije|planarijskih]] [[plošnjaka]] doista postanu dva nova plošnjaka kad ih se prepolovi.<ref>{{cite journal |last1=Reddien |first1=Peter W. |last2=Alvarado |first2=Alejandro Sanchez |title=Fundamentals of planarian regeneration |journal=Annual Review of Cell and Developmental Biology |volume=20 |pages=725–57 |date=2004 |pmid=15473858 |doi=10.1146/annurev.cellbio.20.010403.095114}}</ref>
* [[Kućna muha|Kućne muhe]] prosječno žive 20 do 30 dana, ne 24 sata.<ref>{{cite news |title=The Housefly |url=http://www.newton.dep.anl.gov/natbltn/400-499/nb453.htm |newspaper=Forest Preserve District of Cook County (Illinois) |date=April 15, 1972 |accessdate=January 16, 2011 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20130301174011/http://www.newton.dep.anl.gov/natbltn/400-499/nb453.htm | archivedate = March 1, 2013| url-status=live}}</ref> Do zablude vjerojatno dolazi jer ih se brka s [[vodencvjetokrilaši]]ma; [[dolania|određene vrste]] vodencvjetokrilaša mogu živjeti i do 5 minuta.<ref name=Sweeney>{{cite journal |author1=Sweeney, Bernard W. |author2=Vannote, Robin L. |year=1982 |title=Population Synchrony in Mayflies: A Predator Satiation Hypothesis |journal=Evolution |volume=36 |issue=4 |pages=810–822 |doi=10.2307/2407894 |jstor=2407894 }}</ref> Jajašce kućne muhe razvit će se u larvu unutar 24 sata od nastanka.<ref>{{Citiranje web |url=http://house-flies.net/ |title=House Fly |date=2010 |publisher=House-flies.net |accessdate=June 17, 2011 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20140104001103/http://house-flies.net/ | archivedate = January 4, 2014| url-status=live}}</ref>
* [[Kućna muha|Kućne muhe]] prosječno žive 20 do 30 dana, ne 24 sata.<ref>{{Citiranje novina |title=The Housefly |url=http://www.newton.dep.anl.gov/natbltn/400-499/nb453.htm |newspaper=Forest Preserve District of Cook County (Illinois) |date=April 15, 1972 |accessdate=January 16, 2011 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20130301174011/http://www.newton.dep.anl.gov/natbltn/400-499/nb453.htm | archivedate = March 1, 2013| url-status=live}}</ref> Do zablude vjerojatno dolazi jer ih se brka s [[vodencvjetokrilaši]]ma; [[dolania|određene vrste]] vodencvjetokrilaša mogu živjeti i do 5 minuta.<ref name=Sweeney>{{cite journal |author1=Sweeney, Bernard W. |author2=Vannote, Robin L. |year=1982 |title=Population Synchrony in Mayflies: A Predator Satiation Hypothesis |journal=Evolution |volume=36 |issue=4 |pages=810–822 |doi=10.2307/2407894 |jstor=2407894 }}</ref> Jajašce kućne muhe razvit će se u larvu unutar 24 sata od nastanka.<ref>{{Citiranje web |url=http://house-flies.net/ |title=House Fly |date=2010 |publisher=House-flies.net |accessdate=June 17, 2011 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20140104001103/http://house-flies.net/ | archivedate = January 4, 2014| url-status=live}}</ref>
* Dugonogi pauci (''[[Pholcidae]]'') nisu najotrovniji pauci na svijetu; iako mogu probiti ljudsku kožu, manja količina otrova koju nose stvara samo blaže peckanje koje traje nekoliko sekundi.<ref>{{Citiranje web |url=http://dsc.discovery.com/fansites/mythbusters/episode/episode-tab-07.html |title=Buried in Concrete : Daddy Long Legs |archiveurl=https://www.webcitation.org/5x6WICDFF?url=http://dsc.discovery.com/fansites/mythbusters/episode/episode-tab-07.html |archivedate=March 11, 2011 |url-status=dead  }}. ''[[MythBusters]]''. Discovery Channel. 25. veljače 2004.</ref> K tome, u engleskom govornom području izraz ''daddy longlegs'', koji se odnosi na dugonoge paukove, u raznim dijalektima odnosi se na kosce (red ''[[Opiliones]]'', koji čine [[paučnjaci]], ali ne i pauci), [[komari (kukci)|komare]] (koji su kukci) i mužjake [[komarci|komaraca]] (koji su također kukci), a katkad se za sve te vrste pogrešno smatra da su otrovne.<ref>{{Citiranje web|title=UCR Spider Site – Daddy Long Legs Myth|url=http://spiders.ucr.edu/daddylonglegs.html |publisher=[[University of California Riverside]] | archiveurl = https://web.archive.org/web/20131104173738/http://spiders.ucr.edu/daddylonglegs.html | archivedate = November 4, 2013| url-status=live}}</ref><ref>{{Citiranje web|title=Spider Myths – If it could only bite |url=http://www.washington.edu/burkemuseum/spidermyth/myths/daddyvenom.html |date=2003 |publisher=Burke Museum of Natural History & Culture, University of Washington |archiveurl=https://www.webcitation.org/5QgD7DosN?url=http://www.washington.edu/burkemuseum/spidermyth/myths/daddyvenom.html |archivedate=July 28, 2007 |url-status=live  }}</ref>
* Dugonogi pauci (''[[Pholcidae]]'') nisu najotrovniji pauci na svijetu; iako mogu probiti ljudsku kožu, manja količina otrova koju nose stvara samo blaže peckanje koje traje nekoliko sekundi.<ref>{{Citiranje web |url=http://dsc.discovery.com/fansites/mythbusters/episode/episode-tab-07.html |title=Buried in Concrete : Daddy Long Legs |archiveurl=https://www.webcitation.org/5x6WICDFF?url=http://dsc.discovery.com/fansites/mythbusters/episode/episode-tab-07.html |archivedate=March 11, 2011 |url-status=dead  }}. ''[[MythBusters]]''. Discovery Channel. 25. veljače 2004.</ref> K tome, u engleskom govornom području izraz ''daddy longlegs'', koji se odnosi na dugonoge paukove, u raznim dijalektima odnosi se na kosce (red ''[[Opiliones]]'', koji čine [[paučnjaci]], ali ne i pauci), [[komari (kukci)|komare]] (koji su kukci) i mužjake [[komarci|komaraca]] (koji su također kukci), a katkad se za sve te vrste pogrešno smatra da su otrovne.<ref>{{Citiranje web|title=UCR Spider Site – Daddy Long Legs Myth|url=http://spiders.ucr.edu/daddylonglegs.html |publisher=[[University of California Riverside]] | archiveurl = https://web.archive.org/web/20131104173738/http://spiders.ucr.edu/daddylonglegs.html | archivedate = November 4, 2013| url-status=live}}</ref><ref>{{Citiranje web|title=Spider Myths – If it could only bite |url=http://www.washington.edu/burkemuseum/spidermyth/myths/daddyvenom.html |date=2003 |publisher=Burke Museum of Natural History & Culture, University of Washington |archiveurl=https://www.webcitation.org/5QgD7DosN?url=http://www.washington.edu/burkemuseum/spidermyth/myths/daddyvenom.html |archivedate=July 28, 2007 |url-status=live  }}</ref>
* Način na koji lete [[bumbari]] i njihova aerodinamika dobro je poznata usprkos urbanoj legendi da matematika dokazuje da ne bi smjeli moći letjeti. Tijekom 1930-ih francuski je entomolog [[Antoine Magnan]] u knjizi ''Let kukaca'' (''Le Vol des Insectes'') doista pretpostavio da bumbari teoretski ne bi smjeli moći letjeti.<ref name="bumblebee">
* Način na koji lete [[bumbari]] i njihova aerodinamika dobro je poznata usprkos urbanoj legendi da matematika dokazuje da ne bi smjeli moći letjeti. Tijekom 1930-ih francuski je entomolog [[Antoine Magnan]] u knjizi ''Let kukaca'' (''Le Vol des Insectes'') doista pretpostavio da bumbari teoretski ne bi smjeli moći letjeti.<ref name="bumblebee">
* Chatfield, Matthew (4. siječnja 2008.). {{Citiranje web |url=http://www.naturenet.net/blogs/2008/01/some-scientist-once-proved-that-bees-cant-fly |title=Some scientist once proved that bees can't fly...? |date=January 4, 2008 }}. ''naturenet.net''. The Ranger's Blog.{{Citiranje web | author = Ivars Peterson| date = September 13, 2004| title = Flight of the Bumblebee| work = Ivars Peterson's MathTrek| publisher = [[Mathematical Association of America]]| url = https://www.sciencenews.org/article/flight-bumblebee| accessdate =November 18, 2011}} Priču o bumbarima može se i povezati s knjigom zoologa [[Antoine Magnan|Antoinea Magnana]] iz 1934., koji aludira na račun svojeg pomoćnika Andréa Sainte-Laguëa, koji je po struci bio inženjer. Zaključak je vjerojatno utemeljen na činjenici da takva krila, koja su mala, a bumbar se kreće sporo, ne bi mogla podići bumbarovu masu tijela. {{cite magazine |author=Michael Dickinson |title=Solving the Mystery of Insect Flight |magazine=Scientific American |date=June 2001 |page= 50 |url=http://www.nature.com/scientificamerican/journal/v284/n6/pdf/scientificamerican0601-48.pdf }}</ref> Magnan je kasnije uvidio svoju pogrešku i opozvao prijedlog. Međutim, hipoteza je postala generalizirana pogrešna tvrdnja da "znanstvenici smatraju da bumbari ne bi smjeli moći letjeti".
* Chatfield, Matthew (4. siječnja 2008.). {{Citiranje web |url=http://www.naturenet.net/blogs/2008/01/some-scientist-once-proved-that-bees-cant-fly |title=Some scientist once proved that bees can't fly...? |date=January 4, 2008 }}. ''naturenet.net''. The Ranger's Blog.{{Citiranje web | author = Ivars Peterson| date = September 13, 2004| title = Flight of the Bumblebee| work = Ivars Peterson's MathTrek| publisher = [[Mathematical Association of America]]| url = https://www.sciencenews.org/article/flight-bumblebee| accessdate =November 18, 2011}} Priču o bumbarima može se i povezati s knjigom zoologa [[Antoine Magnan|Antoinea Magnana]] iz 1934., koji aludira na račun svojeg pomoćnika Andréa Sainte-Laguëa, koji je po struci bio inženjer. Zaključak je vjerojatno utemeljen na činjenici da takva krila, koja su mala, a bumbar se kreće sporo, ne bi mogla podići bumbarovu masu tijela. {{cite magazine |author=Michael Dickinson |title=Solving the Mystery of Insect Flight |magazine=Scientific American |date=June 2001 |page= 50 |url=http://www.nature.com/scientificamerican/journal/v284/n6/pdf/scientificamerican0601-48.pdf }}</ref> Magnan je kasnije uvidio svoju pogrešku i opozvao prijedlog. Međutim, hipoteza je postala generalizirana pogrešna tvrdnja da "znanstvenici smatraju da bumbari ne bi smjeli moći letjeti".
* Urbana legenda da za života osoba proguta velik broj paukova dok spava nije utemeljena na stvarnim činjenicama. Spavač proizvodi svakakve zvukove i vibracije tako što diše, hrče i tako što mu kuca srce, a sve to paukove upozorava na opasnost.<ref>{{Citiranje web|title=Spider Myths – Swallowing Spiders|url=https://www.burkemuseum.org/collections-and-research/biology/arachnology-and-entomology/spider-myths/myth-you-swallow-spiders|publisher=Burke Museum|accessdate=5. veljače 2020.|date=2010.}}</ref><ref>{{cite magazine|last1=Sneed|first1=Annie|title=Fact or Fiction? People Swallow 8 Spiders a Year While They Sleep|url=http://www.scientificamerican.com/article/fact-or-fiction-people-swallow-8-spiders-a-year-while-they-sleep1/|magazine=Scientific American|accessdate=June 7, 2015|date=April 15, 2014}}</ref>
* Urbana legenda da za života osoba proguta velik broj paukova dok spava nije utemeljena na stvarnim činjenicama. Spavač proizvodi svakakve zvukove i vibracije tako što diše, hrče i tako što mu kuca srce, a sve to paukove upozorava na opasnost.<ref>{{Citiranje web|title=Spider Myths – Swallowing Spiders|url=https://www.burkemuseum.org/collections-and-research/biology/arachnology-and-entomology/spider-myths/myth-you-swallow-spiders|publisher=Burke Museum|accessdate=5. veljače 2020.|date=2010.}}</ref><ref>{{cite magazine|last1=Sneed|first1=Annie|title=Fact or Fiction? People Swallow 8 Spiders a Year While They Sleep|url=http://www.scientificamerican.com/article/fact-or-fiction-people-swallow-8-spiders-a-year-while-they-sleep1/|magazine=Scientific American|accessdate=June 7, 2015|date=April 15, 2014}}</ref>
* [[Uholaže]] se ne penju namjerno u ušne kanale, iako postoji nekoliko anegdotičnih izvještaja o tome da su pronađene u nečijem uhu.<ref>{{cite journal|last=Fisher |first=JR |title=Earwig in the ear|journal=Western Journal of Medicine |year=1986|volume=145|issue=2|page=245|pmid=3765607|pmc=1306897 }}</ref> Entomolozi smatraju da ime zapravo aludira na izgled stražnjih krilca, koja su jedinstvena među kukcima, a kad se rašire podsjećaju na ljudsko uho.<ref>{{cite book|last=Costa|first=J.T.|title=The Other Insect Societies|publisher=Harvard University Press|location=United States, Harvard University|date=2006}}</ref><ref>{{Citiranje web|url=http://www.ento.csiro.au/education/insects/dermaptera.html|title=Dermaptera: earwigs|publisher=[[CSIRO]]|work=Insects and their Allies|accessdate=November 16, 2015}}</ref>
* [[Uholaže]] se ne penju namjerno u ušne kanale, iako postoji nekoliko anegdotičnih izvještaja o tome da su pronađene u nečijem uhu.<ref>{{cite journal|last=Fisher |first=JR |title=Earwig in the ear|journal=Western Journal of Medicine |year=1986|volume=145|issue=2|page=245|pmid=3765607|pmc=1306897 }}</ref> Entomolozi smatraju da ime zapravo aludira na izgled stražnjih krilca, koja su jedinstvena među kukcima, a kad se rašire podsjećaju na ljudsko uho.<ref>{{Citiranje knjige|last=Costa|first=J.T.|title=The Other Insect Societies|publisher=Harvard University Press|location=United States, Harvard University|date=2006}}</ref><ref>{{Citiranje web|url=http://www.ento.csiro.au/education/insects/dermaptera.html|title=Dermaptera: earwigs|publisher=[[CSIRO]]|work=Insects and their Allies|accessdate=November 16, 2015}}</ref>
* Često se tvrdi da su [[Zapadna medonosna pčela|pčele medarice]] nužne za proizvodnju ljudske hrane i da bi bez njihovog oprašivanja čovječanstvo ili umro od gladi ili izumrlo.<ref>{{Citiranje web|url=https://www.elitedaily.com/news/world/humans-need-bees-to-survive/755737|title=If All The Bees In The World Die, Humans Will Not Survive|first=John|last=Haltiwanger|website=Elite Daily}}</ref><ref>[https://www.businessinsider.com.au/the-world-without-honeybees-2013-6#if-bees-dies-beekeepers-who-make-their-living-by-managing-bee-colonies-will-go-out-of-business-1 A Devastating Look At Our World If Honeybees Disappeared]<br/>"Svijet bez pčela medarica značio bi svijet bez voća, povrća, orašastih plodova i sjemenki."</ref> Citat "Kad bi pčele nestale s lica Zemlje, čovjek bi imao još samo četiri godine za život" pogrešno se pripisuje Albertu Einsteinu.<ref>[https://tonic.vice.com/en_us/article/d7ezaq/what-would-happen-if-all-the-bees-died-tomorrow What Would Happen if All the Bees Went Extinct?]<br/>"Prvo, esejski dio: "Nikad nisam vidio da išta definitivno povezuje taj citat s Einsteinom", kaže Mark Dykes, glavni inspektor Teksaške službe za inspekciju pčela. Provjeritelji citata se slažu. Ali dokazivanje da je poruka pogrešna? To je složenije."</ref><ref>[https://www.nrdc.org/onearth/would-world-without-bees-be-world-without-us Would a World Without Bees Be a World Without Us?]<br/>"Za Alberta Einsteina katkad kažu da je rekao "Ako pčela nestane s lica Zemlje, čovjek ne bi imao više od četiri godine za život." Prilično je neuvjerljivo da je to rekao Einstein. Kao prvo, nema dokaza da je to rekao. Kao drugo, ta je izjava hiperbolična i pogrešna (a Einstein je rijetko bio u krivu)."</ref> Zapravo, mnogim važnim usjevima uopće nije potrebno da ih kukci oprašuju. Deset najvažnijih usjeva,<ref>{{Citiranje web|url=https://www.businessinsider.com/10-crops-that-feed-the-world-2011-9|title=The 10 Most Important Crops In The World|first=Eric|last=Goldschein|website=Business Insider}}</ref> koji čine 60 % sve energije koju ljudi dobivaju iz hrane,<ref>{{Citiranje web|url=https://www.worldatlas.com/articles/most-important-staple-foods-in-the-world.html|title=What Are the World's Most Important Staple Foods?|website=WorldAtlas}}</ref> pripadaju toj kategoriji.
* Često se tvrdi da su [[Zapadna medonosna pčela|pčele medarice]] nužne za proizvodnju ljudske hrane i da bi bez njihovog oprašivanja čovječanstvo ili umro od gladi ili izumrlo.<ref>{{Citiranje web|url=https://www.elitedaily.com/news/world/humans-need-bees-to-survive/755737|title=If All The Bees In The World Die, Humans Will Not Survive|first=John|last=Haltiwanger|website=Elite Daily}}</ref><ref>[https://www.businessinsider.com.au/the-world-without-honeybees-2013-6#if-bees-dies-beekeepers-who-make-their-living-by-managing-bee-colonies-will-go-out-of-business-1 A Devastating Look At Our World If Honeybees Disappeared]<br/>"Svijet bez pčela medarica značio bi svijet bez voća, povrća, orašastih plodova i sjemenki."</ref> Citat "Kad bi pčele nestale s lica Zemlje, čovjek bi imao još samo četiri godine za život" pogrešno se pripisuje Albertu Einsteinu.<ref>[https://tonic.vice.com/en_us/article/d7ezaq/what-would-happen-if-all-the-bees-died-tomorrow What Would Happen if All the Bees Went Extinct?]<br/>"Prvo, esejski dio: "Nikad nisam vidio da išta definitivno povezuje taj citat s Einsteinom", kaže Mark Dykes, glavni inspektor Teksaške službe za inspekciju pčela. Provjeritelji citata se slažu. Ali dokazivanje da je poruka pogrešna? To je složenije."</ref><ref>[https://www.nrdc.org/onearth/would-world-without-bees-be-world-without-us Would a World Without Bees Be a World Without Us?]<br/>"Za Alberta Einsteina katkad kažu da je rekao "Ako pčela nestane s lica Zemlje, čovjek ne bi imao više od četiri godine za život." Prilično je neuvjerljivo da je to rekao Einstein. Kao prvo, nema dokaza da je to rekao. Kao drugo, ta je izjava hiperbolična i pogrešna (a Einstein je rijetko bio u krivu)."</ref> Zapravo, mnogim važnim usjevima uopće nije potrebno da ih kukci oprašuju. Deset najvažnijih usjeva,<ref>{{Citiranje web|url=https://www.businessinsider.com/10-crops-that-feed-the-world-2011-9|title=The 10 Most Important Crops In The World|first=Eric|last=Goldschein|website=Business Insider}}</ref> koji čine 60 % sve energije koju ljudi dobivaju iz hrane,<ref>{{Citiranje web|url=https://www.worldatlas.com/articles/most-important-staple-foods-in-the-world.html|title=What Are the World's Most Important Staple Foods?|website=WorldAtlas}}</ref> pripadaju toj kategoriji.
* [[Bogomoljke]] rijetko jedu mužjake za vrijeme parenja, pogotovo u prirodnom okruženju. U studiji koja se odvijala u laboratoriju [[Sveučilište Središnjeg Arkansasa|Sveučilišta Središnjeg Arkansasa]] otkriveno da je jednom od 45 puta ženka pojela mužjaka prije parenja i da je mužjak pojeo ženku jednako mnogo puta.<ref>{{Citiranje web|url=https://entomologytoday.org/2013/12/22/do-female-praying-mantises-always-eat-the-males/|title=Do Female Praying Mantises Always Eat the Males?|website=EntomologyToday}}</ref>
* [[Bogomoljke]] rijetko jedu mužjake za vrijeme parenja, pogotovo u prirodnom okruženju. U studiji koja se odvijala u laboratoriju [[Sveučilište Središnjeg Arkansasa|Sveučilišta Središnjeg Arkansasa]] otkriveno da je jednom od 45 puta ženka pojela mužjaka prije parenja i da je mužjak pojeo ženku jednako mnogo puta.<ref>{{Citiranje web|url=https://entomologytoday.org/2013/12/22/do-female-praying-mantises-always-eat-the-males/|title=Do Female Praying Mantises Always Eat the Males?|website=EntomologyToday}}</ref>
Redak 475: Redak 475:
====Biljke====
====Biljke====
[[Slika:Helianthus annuus sunflower.jpg|thumbnail|[[Suncokret]]i iza kojih se nalazi Sunce.]]
[[Slika:Helianthus annuus sunflower.jpg|thumbnail|[[Suncokret]]i iza kojih se nalazi Sunce.]]
* [[Božićna zvijezda|Božićne zvijezde]] nisu vrlo otrovne za ljude ili mačke. Iako je istina da blago iritiraju kožu i želudac,<ref name="southern">{{cite book | title = Euphorbia, The Southern Living Garden Book; Bender Steve |date=January 2004 | edition = 2nd | isbn = 978-0-376-03910-1 | publisher = Oxmoor House | location = Birmingham, Alabama | page = 306}}</ref> a ako ih se pojede, mogu izazvati [[proljev]] i povraćanje,<ref name="fiction">{{Citiranje web| url=http://www.medicinenet.com/script/main/art.asp?articlekey=55606| title= Are Poinsettia Plants Poisonous? Fact or Fiction? |publisher=MedicineNet|accessdate=December 21, 2007 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20130509062941/http://www.medicinenet.com/script/main/art.asp?articlekey=55606 | archivedate = May 9, 2013| url-status=live}}</ref> istraživanje ''[[American Journal of Emergency Medicine]]a'' o 22.793 slučaja prijavljenih [[Američka udruga centara za kontrolu otrova|Američkoj udruzi centara za kontrolu otrova]] pokazalo je da nijedan pacijent nije umro, a da je samo manjem broju slučajeva  bilo potrebno liječenje.<ref name="ajem">{{cite journal |author=Krenzelok E.P. |author2=Jacobsen T.D. |author3=Aronis J. M. |title=Poinsettia exposures have good outcomes...just as we thought |journal=[[American Journal of Emergency Medicine|Am J Emerg Med]] |volume=14 |issue=7 |pages=671–74 |date=November 1996 |pmid=8906768 |doi=10.1016/S0735-6757(96)90086-8 }}</ref> Prema [[Američko društvo za sprečavanje okrutnosti prema životinjama|ASPCA-i]] božićne zvijezde mačkama mogu izazvati blaže ili jače gastrointestinalne tegobe, a proljev i povraćanje najteže su posljedice probavljanja tog cvijeta.<ref name="ASPCA">{{Citiranje web|title=Ask the Expert: Poison Control > Poinsettia |url=http://www.aspca.org/Pet-care/ask-the-expert/ask-the-expert-poison-control/poinsettia.aspx |publisher=[[ASPCA]] |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110110210836/http://www.aspca.org/Pet-care/ask-the-expert/ask-the-expert-poison-control/poinsettia.aspx |archivedate=January 10, 2011 }}</ref>
* [[Božićna zvijezda|Božićne zvijezde]] nisu vrlo otrovne za ljude ili mačke. Iako je istina da blago iritiraju kožu i želudac,<ref name="southern">{{Citiranje knjige | title = Euphorbia, The Southern Living Garden Book; Bender Steve |date=January 2004 | edition = 2nd | isbn = 978-0-376-03910-1 | publisher = Oxmoor House | location = Birmingham, Alabama | page = 306}}</ref> a ako ih se pojede, mogu izazvati [[proljev]] i povraćanje,<ref name="fiction">{{Citiranje web| url=http://www.medicinenet.com/script/main/art.asp?articlekey=55606| title= Are Poinsettia Plants Poisonous? Fact or Fiction? |publisher=MedicineNet|accessdate=December 21, 2007 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20130509062941/http://www.medicinenet.com/script/main/art.asp?articlekey=55606 | archivedate = May 9, 2013| url-status=live}}</ref> istraživanje ''[[American Journal of Emergency Medicine]]a'' o 22.793 slučaja prijavljenih [[Američka udruga centara za kontrolu otrova|Američkoj udruzi centara za kontrolu otrova]] pokazalo je da nijedan pacijent nije umro, a da je samo manjem broju slučajeva  bilo potrebno liječenje.<ref name="ajem">{{cite journal |author=Krenzelok E.P. |author2=Jacobsen T.D. |author3=Aronis J. M. |title=Poinsettia exposures have good outcomes...just as we thought |journal=[[American Journal of Emergency Medicine|Am J Emerg Med]] |volume=14 |issue=7 |pages=671–74 |date=November 1996 |pmid=8906768 |doi=10.1016/S0735-6757(96)90086-8 }}</ref> Prema [[Američko društvo za sprečavanje okrutnosti prema životinjama|ASPCA-i]] božićne zvijezde mačkama mogu izazvati blaže ili jače gastrointestinalne tegobe, a proljev i povraćanje najteže su posljedice probavljanja tog cvijeta.<ref name="ASPCA">{{Citiranje web|title=Ask the Expert: Poison Control > Poinsettia |url=http://www.aspca.org/Pet-care/ask-the-expert/ask-the-expert-poison-control/poinsettia.aspx |publisher=[[ASPCA]] |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110110210836/http://www.aspca.org/Pet-care/ask-the-expert/ask-the-expert-poison-control/poinsettia.aspx |archivedate=January 10, 2011 }}</ref>
* [[Suncokret]]i ne pokazuju uvijek prema Suncu. Suncokreti u cvatu cijeli su dan okrenuti u određenom smjeru (često prema istoku), ali ne nužno prema Suncu.<ref name="Gerard1597">Gerard, John (1597). {{Citiranje web |url=http://www.botanicus.org/page/1956748 |title=Herball, or Generall Historie of Plantes | archiveurl = https://web.archive.org/web/20140427083100/http://www.botanicus.org/page/1956748 | archivedate = April 27, 2014| url-status=live}}. London: John Norton. str. 612–14. Pristupljeno 8. kolovoza 2012. Popularna botanička knjiga u Engleskoj 17. stoljeća.</ref><ref name="Hangarter">"Mnogi ljudi pogrešno vjeruju da cvjetovi uzgojenog suncokreta (Helianthus annuus) prate Sunčevo kretanje... Nezreli cvjetni pupoljci doista prate Sunce i tijekom sunčanih dana pratit će Sunce dok se kreće od istoka ka zapadu... Međutim, kad cvjetni pupoljci počnu sazrijevati i cvjetati, stabljika i cvijet se učvršćuju i cvijet gleda prema istoku."{{Citiranje web|url=http://plantsinmotion.bio.indiana.edu/plantmotion/movements/tropism/solartrack/solartrack.html|title=Solar tracking: sunflower plants|last=Hangarter|first=Roger P|work=Plants-In-Motion website|publisher=Indiana University|accessdate=August 22, 2012 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20131019131750/http://plantsinmotion.bio.indiana.edu/plantmotion/movements/tropism/solartrack/solartrack.html | archivedate = October 19, 2013| url-status=live}}</ref><ref name="sunflowers">
* [[Suncokret]]i ne pokazuju uvijek prema Suncu. Suncokreti u cvatu cijeli su dan okrenuti u određenom smjeru (često prema istoku), ali ne nužno prema Suncu.<ref name="Gerard1597">Gerard, John (1597). {{Citiranje web |url=http://www.botanicus.org/page/1956748 |title=Herball, or Generall Historie of Plantes | archiveurl = https://web.archive.org/web/20140427083100/http://www.botanicus.org/page/1956748 | archivedate = April 27, 2014| url-status=live}}. London: John Norton. str. 612–14. Pristupljeno 8. kolovoza 2012. Popularna botanička knjiga u Engleskoj 17. stoljeća.</ref><ref name="Hangarter">"Mnogi ljudi pogrešno vjeruju da cvjetovi uzgojenog suncokreta (Helianthus annuus) prate Sunčevo kretanje... Nezreli cvjetni pupoljci doista prate Sunce i tijekom sunčanih dana pratit će Sunce dok se kreće od istoka ka zapadu... Međutim, kad cvjetni pupoljci počnu sazrijevati i cvjetati, stabljika i cvijet se učvršćuju i cvijet gleda prema istoku."{{Citiranje web|url=http://plantsinmotion.bio.indiana.edu/plantmotion/movements/tropism/solartrack/solartrack.html|title=Solar tracking: sunflower plants|last=Hangarter|first=Roger P|work=Plants-In-Motion website|publisher=Indiana University|accessdate=August 22, 2012 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20131019131750/http://plantsinmotion.bio.indiana.edu/plantmotion/movements/tropism/solartrack/solartrack.html | archivedate = October 19, 2013| url-status=live}}</ref><ref name="sunflowers">
* {{cite journal
* {{cite journal
Redak 509: Redak 509:


====Evolucija i paleontologija====
====Evolucija i paleontologija====
* Riječ ''[[teorija]]'' u frazi "teorija [[evolucija|evolucije]]" ne implicira sumnje znanstvenika u vjerodostojnost toga pojma; koncepti ''teorije'' i ''hipoteze'' nose određena značenja u znanstvenom vokabularu. Iako ''teorija'' u kolokvijalnoj upotrebi može označavati slutnju ili pretpostavku, ''[[znanstvena teorija]]'' jest skup načela koji objašnjava ''fenomene koje se može promotriti'' koristeći se [[naturalizam (filozofija)|naturalističkim]] izrazima.<ref>{{Citiranje web|url=https://www.msu.edu/~pennock5/research/papers/Pennock_TeachingEvoNatureSci.pdf|title=Evolutionary Science and Society: Educating a New Generation (TOC)|publisher=MSU.edu|work=Revised Proceedings of the BSCS, AIBS Symposium|date=November 2004|accessdate=January 13, 2011|pages=11–12}}</ref><ref>{{Citiranje web|url=http://chandra.harvard.edu/chronicle/0308/theo/index.html|title=It Is Not Just a Theory... It Is a Theory!|date=July 7, 2008|publisher=[[Harvard-Smithsonian Center for Astrophysics]]|work=Chandra Chronicles|accessdate=April 8, 2009 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131214120846/http://chandra.harvard.edu/chronicle/0308/theo/index.html |archivedate=December 14, 2013|url-status=live}}</ref> "Znanstvena činjenica i teorija nisu odvojive po kategoriji",<ref>{{cite book |title=The Structure of Scientific Revolutions|edition=Third|authorlink=Thomas S. Kuhn|last=Kuhn|first=Thomas S.|date=1996|publisher=University of Chicago Press|location=Chicago|isbn=978-0-226-45808-3|page=7}}</ref> a ''teorija'' u izrazu "teorija evolucije" istovjetna je teoriji u [[Germinativna teorija bolesti|germinativnoj teoriji bolesti]] ili teoriji [[gravitacija|gravitacije]].<ref>{{Citiranje web|url=http://evoled.dbs.umt.edu/lessons/miscon.htm#3|title=Misconceptions about the Nature of Science|publisher=[[University of Montana]], Div. Biological Sciences|work=UMT.edu|accessdate=April 8, 2009|archiveurl=https://web.archive.org/web/20111017233007/http://evoled.dbs.umt.edu/lessons/miscon.htm#3|archivedate=October 17, 2011|url-status=dead}}</ref>
* Riječ ''[[teorija]]'' u frazi "teorija [[evolucija|evolucije]]" ne implicira sumnje znanstvenika u vjerodostojnost toga pojma; koncepti ''teorije'' i ''hipoteze'' nose određena značenja u znanstvenom vokabularu. Iako ''teorija'' u kolokvijalnoj upotrebi može označavati slutnju ili pretpostavku, ''[[znanstvena teorija]]'' jest skup načela koji objašnjava ''fenomene koje se može promotriti'' koristeći se [[naturalizam (filozofija)|naturalističkim]] izrazima.<ref>{{Citiranje web|url=https://www.msu.edu/~pennock5/research/papers/Pennock_TeachingEvoNatureSci.pdf|title=Evolutionary Science and Society: Educating a New Generation (TOC)|publisher=MSU.edu|work=Revised Proceedings of the BSCS, AIBS Symposium|date=November 2004|accessdate=January 13, 2011|pages=11–12}}</ref><ref>{{Citiranje web|url=http://chandra.harvard.edu/chronicle/0308/theo/index.html|title=It Is Not Just a Theory... It Is a Theory!|date=July 7, 2008|publisher=[[Harvard-Smithsonian Center for Astrophysics]]|work=Chandra Chronicles|accessdate=April 8, 2009 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131214120846/http://chandra.harvard.edu/chronicle/0308/theo/index.html |archivedate=December 14, 2013|url-status=live}}</ref> "Znanstvena činjenica i teorija nisu odvojive po kategoriji",<ref>{{Citiranje knjige |title=The Structure of Scientific Revolutions|edition=Third|authorlink=Thomas S. Kuhn|last=Kuhn|first=Thomas S.|date=1996|publisher=University of Chicago Press|location=Chicago|isbn=978-0-226-45808-3|page=7}}</ref> a ''teorija'' u izrazu "teorija evolucije" istovjetna je teoriji u [[Germinativna teorija bolesti|germinativnoj teoriji bolesti]] ili teoriji [[gravitacija|gravitacije]].<ref>{{Citiranje web|url=http://evoled.dbs.umt.edu/lessons/miscon.htm#3|title=Misconceptions about the Nature of Science|publisher=[[University of Montana]], Div. Biological Sciences|work=UMT.edu|accessdate=April 8, 2009|archiveurl=https://web.archive.org/web/20111017233007/http://evoled.dbs.umt.edu/lessons/miscon.htm#3|archivedate=October 17, 2011|url-status=dead}}</ref>
* Evolucija ne pokušava objasniti podrijetlo života<ref>{{Citiranje web|url=http://evolution.berkeley.edu/evolibrary/misconceptions_faq.php#a1 |title=Misconceptions about evolution |publisher=Evolution.berkeley.edu |accessdate=February 9, 2012 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131027002124/http://evolution.berkeley.edu/evolibrary/misconceptions_faq.php |archivedate=October 27, 2013|url-status=live}}</ref> ili podrijetlo i razvoj svemira. Teorija evolucije uglavnom se bavi promjenama koje su se tijekom vremena događale u uzastopnim generacijama nakon nastanka života.<ref>{{Citiranje web|url=http://www.talkorigins.org/faqs/faq-misconceptions.html |title=Five Major Misconceptions about Evolution |publisher=TalkOrigins |date=October 1, 2003 |accessdate=February 9, 2012 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131003174642/http://www.talkorigins.org/faqs/faq-misconceptions.html |archivedate=October 3, 2013|url-status=live}}</ref> Znanstveni model koji se bavi podrijetlom i nastankom prvih organizama iz organskih ili neorganskih molekula zove se [[abiogeneza]], a glavna teorija koja objašnjava rani razvoj svemira naziva se teorijom [[Veliki prasak|Velikog praska]].[[Slika:Aegyptopithecus NT.jpg|thumb|Rekonstrukcija ''[[Aegyptopithecus]]a'', primata koji je prethodio odvajanju čovječje generacije i generacije [[majmuni Starog svijeta|majmuna Starog svijeta]] tijekom [[Evolucija čovjeka|evolucije čovjeka]]]]
* Evolucija ne pokušava objasniti podrijetlo života<ref>{{Citiranje web|url=http://evolution.berkeley.edu/evolibrary/misconceptions_faq.php#a1 |title=Misconceptions about evolution |publisher=Evolution.berkeley.edu |accessdate=February 9, 2012 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131027002124/http://evolution.berkeley.edu/evolibrary/misconceptions_faq.php |archivedate=October 27, 2013|url-status=live}}</ref> ili podrijetlo i razvoj svemira. Teorija evolucije uglavnom se bavi promjenama koje su se tijekom vremena događale u uzastopnim generacijama nakon nastanka života.<ref>{{Citiranje web|url=http://www.talkorigins.org/faqs/faq-misconceptions.html |title=Five Major Misconceptions about Evolution |publisher=TalkOrigins |date=October 1, 2003 |accessdate=February 9, 2012 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131003174642/http://www.talkorigins.org/faqs/faq-misconceptions.html |archivedate=October 3, 2013|url-status=live}}</ref> Znanstveni model koji se bavi podrijetlom i nastankom prvih organizama iz organskih ili neorganskih molekula zove se [[abiogeneza]], a glavna teorija koja objašnjava rani razvoj svemira naziva se teorijom [[Veliki prasak|Velikog praska]].[[Slika:Aegyptopithecus NT.jpg|thumb|Rekonstrukcija ''[[Aegyptopithecus]]a'', primata koji je prethodio odvajanju čovječje generacije i generacije [[majmuni Starog svijeta|majmuna Starog svijeta]] tijekom [[Evolucija čovjeka|evolucije čovjeka]]]]
* Ljudi nisu evoluirali ni iz jedne od živućih vrsta [[Čimpanze|čimpanzi]] ([[obična čimpanza|obične čimpanze]] i [[bonobo|bonoba]]).<ref>{{cite journal|last=Johnson|first=N. A. |first2=J. J.|last2=Smith |first3=B.|last3=Pobiner |first4=C.|last4=Schrein |title=Why Are Chimps Still Chimps?|journal=The American Biology Teacher|date=Feb 2012|volume=74|issue=2 |pages=74–80|doi=10.1525/abt.2012.74.2.3|jstor=3738744 }}</ref> Međutim, ljudi i čimpanze evoluirali su iz ''[[Posljednji zajednički predak čimpanze i čovjeka|zajedničkog pretka]]''.<ref>{{cite book|pages=124–26|url=https://books.google.com/books?id=LavQGJVq5ScC&pg=PA124|title=Tree of Origin: What Primate Behavior Can Tell Us About Human Social Evolution|isbn=978-0-674-01004-8|last1=De Waal|first1=Frans B. M|date=October 15, 2002}}</ref><ref>William H. Calvin, 2002. "A Brain for All Seasons: Human Evolution and Abrupt Climate Change." University of Chicago Press. Chicago.</ref> [[Posljednji predak]] ljudi i ostalih živućih čimpanzi živio je prije pet do osam milijuna godina.<ref name="pbs_evolution_faq">{{Citiranje web|url=https://www.pbs.org/wgbh/evolution/library/faq/cat02.html#Q01|title=Evolution: Frequently Asked Questions|publisher=PBS.org|accessdate=August 29, 2009 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131214115407/http://www.pbs.org/wgbh/evolution/library/faq/cat02.html |archivedate=December 14, 2013|url-status=live}}</ref>
* Ljudi nisu evoluirali ni iz jedne od živućih vrsta [[Čimpanze|čimpanzi]] ([[obična čimpanza|obične čimpanze]] i [[bonobo|bonoba]]).<ref>{{cite journal|last=Johnson|first=N. A. |first2=J. J.|last2=Smith |first3=B.|last3=Pobiner |first4=C.|last4=Schrein |title=Why Are Chimps Still Chimps?|journal=The American Biology Teacher|date=Feb 2012|volume=74|issue=2 |pages=74–80|doi=10.1525/abt.2012.74.2.3|jstor=3738744 }}</ref> Međutim, ljudi i čimpanze evoluirali su iz ''[[Posljednji zajednički predak čimpanze i čovjeka|zajedničkog pretka]]''.<ref>{{Citiranje knjige|pages=124–26|url=https://books.google.com/books?id=LavQGJVq5ScC&pg=PA124|title=Tree of Origin: What Primate Behavior Can Tell Us About Human Social Evolution|isbn=978-0-674-01004-8|last1=De Waal|first1=Frans B. M|date=October 15, 2002}}</ref><ref>William H. Calvin, 2002. "A Brain for All Seasons: Human Evolution and Abrupt Climate Change." University of Chicago Press. Chicago.</ref> [[Posljednji predak]] ljudi i ostalih živućih čimpanzi živio je prije pet do osam milijuna godina.<ref name="pbs_evolution_faq">{{Citiranje web|url=https://www.pbs.org/wgbh/evolution/library/faq/cat02.html#Q01|title=Evolution: Frequently Asked Questions|publisher=PBS.org|accessdate=August 29, 2009 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131214115407/http://www.pbs.org/wgbh/evolution/library/faq/cat02.html |archivedate=December 14, 2013|url-status=live}}</ref>
* Evolucija ne označava razvoj inferiornih u superiorne organizme, a ne mora nužno niti rezultirati u [[Evolucija biološke složenosti|većoj složenosti organizma]]. Populacija može evoluirati tako da postane jednostavnije građe ili da joj se smanji [[genom]], ali biološka ''[[devolucija]]'' naziv je koji se pogrešno koristi.<ref>{{Citiranje web|url=http://www.scientificamerican.com/article.cfm?id=is-the-human-race-evolvin |title=Is the human race evolving or devolving? |date=July 20, 1998 |work=[[Scientific American]] |archiveurl=https://www.webcitation.org/68aoSPybe?url=http://www.scientificamerican.com/article.cfm?id=is-the-human-race-evolvin |archivedate=June 21, 2012 |url-status=live}}</ref><ref name="pmid11893328">{{cite journal |last1=Moran |first1=Nancy A. |title=Microbial MinimalismGenome Reduction in Bacterial Pathogens |journal=Cell |volume=108 |issue=5 |pages=583–86 |date=2002 |pmid=11893328 |doi=10.1016/S0092-8674(02)00665-7}}</ref>
* Evolucija ne označava razvoj inferiornih u superiorne organizme, a ne mora nužno niti rezultirati u [[Evolucija biološke složenosti|većoj složenosti organizma]]. Populacija može evoluirati tako da postane jednostavnije građe ili da joj se smanji [[genom]], ali biološka ''[[devolucija]]'' naziv je koji se pogrešno koristi.<ref>{{Citiranje web|url=http://www.scientificamerican.com/article.cfm?id=is-the-human-race-evolvin |title=Is the human race evolving or devolving? |date=July 20, 1998 |work=[[Scientific American]] |archiveurl=https://www.webcitation.org/68aoSPybe?url=http://www.scientificamerican.com/article.cfm?id=is-the-human-race-evolvin |archivedate=June 21, 2012 |url-status=live}}</ref><ref name="pmid11893328">{{cite journal |last1=Moran |first1=Nancy A. |title=Microbial MinimalismGenome Reduction in Bacterial Pathogens |journal=Cell |volume=108 |issue=5 |pages=583–86 |date=2002 |pmid=11893328 |doi=10.1016/S0092-8674(02)00665-7}}</ref>
* [[Ortogeneza|Evolucija ne "planira" poboljšati sposobnost preživljavanja organizma]].<ref>{{Citiranje web|url=http://evolution.berkeley.edu/evolibrary/misconceptions_faq.php#b1 |title=Misconceptions about natural selection and adaptation: ''Natural selection involves organisms 'trying' to adapt.'' |work=Misconceptions about evolution |publisher=University of California Museum of Paleontology |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131027002124/http://evolution.berkeley.edu/evolibrary/misconceptions_faq.php |archivedate=October 27, 2013|url-status=live}}</ref><ref>{{Citiranje web|url=http://evolution.berkeley.edu/evolibrary/misconceptions_faq.php#b2|title=Misconceptions about natural selection and adaptation: ''Natural selection gives organisms what they 'need.' '' |work=Misconceptions about evolution |publisher=University of California Museum of Paleontology |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131027002124/http://evolution.berkeley.edu/evolibrary/misconceptions_faq.php |archivedate=October 27, 2013|url-status=live}}</ref> Do te zablude često dolazi jer biolozi uglavnom [[Teleologija u biologiji|govore o svrsi]] na sažet način (ponekad se to naziva "metaforom svrhe");<ref name="Hanke2004">{{cite book |date=2004 |author=Hanke, David |chapter=Teleology: The explanation that bedevils biology |pages=143–55 |title=Explanations: Styles of explanation in science |editor=John Cornwell |place=Oxford & New York |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-860778-6 |chapter-url=https://books.google.com/?id=ZWpq14vS7WQC&pg=PA143}}</ref> manje je nespretno reći "Dinosauri su možda razvili perje radi udvaranja" nego "Perje je možda dobilo istaknutu ulogu u vrijeme svog nastanka jer su dinosauri zbog njih imali selektivnu prednost tijekom udvaranja u usporedbi s dinosaurima bez perja".<ref>{{Cite journal|url=https://www.newscientist.com/article/dn22428-dinosaurs-may-have-evolved-feathers-for-courtship.htmlNew |title=Scientist: "Dinosaurs may have evolved feathers for courtship" |doi=10.1126/science.1225376 |date=October 25, 2012 |accessdate=August 18, 2013|archiveurl=https://web.archive.org/web/20131214120634/http://www.newscientist.com/article/dn22428-dinosaurs-may-have-evolved-feathers-for-courtship.htmlNew |archivedate=December 14, 2013|url-status=live |volume=338 |issue=6106 |journal=Science |pages=510–14 |pmid=23112330|bibcode=2012Sci...338..510Z |author1=Zelenitsky DK |author2=Therrien F |author3=Erickson GM |author4=DeBuhr CL |author5=Kobayashi Y |author6=Eberth DA |author7=Hadfield F}}</ref>
* [[Ortogeneza|Evolucija ne "planira" poboljšati sposobnost preživljavanja organizma]].<ref>{{Citiranje web|url=http://evolution.berkeley.edu/evolibrary/misconceptions_faq.php#b1 |title=Misconceptions about natural selection and adaptation: ''Natural selection involves organisms 'trying' to adapt.'' |work=Misconceptions about evolution |publisher=University of California Museum of Paleontology |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131027002124/http://evolution.berkeley.edu/evolibrary/misconceptions_faq.php |archivedate=October 27, 2013|url-status=live}}</ref><ref>{{Citiranje web|url=http://evolution.berkeley.edu/evolibrary/misconceptions_faq.php#b2|title=Misconceptions about natural selection and adaptation: ''Natural selection gives organisms what they 'need.' '' |work=Misconceptions about evolution |publisher=University of California Museum of Paleontology |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131027002124/http://evolution.berkeley.edu/evolibrary/misconceptions_faq.php |archivedate=October 27, 2013|url-status=live}}</ref> Do te zablude često dolazi jer biolozi uglavnom [[Teleologija u biologiji|govore o svrsi]] na sažet način (ponekad se to naziva "metaforom svrhe");<ref name="Hanke2004">{{Citiranje knjige |date=2004 |author=Hanke, David |chapter=Teleology: The explanation that bedevils biology |pages=143–55 |title=Explanations: Styles of explanation in science |editor=John Cornwell |place=Oxford & New York |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-860778-6 |chapter-url=https://books.google.com/?id=ZWpq14vS7WQC&pg=PA143}}</ref> manje je nespretno reći "Dinosauri su možda razvili perje radi udvaranja" nego "Perje je možda dobilo istaknutu ulogu u vrijeme svog nastanka jer su dinosauri zbog njih imali selektivnu prednost tijekom udvaranja u usporedbi s dinosaurima bez perja".<ref>{{Cite journal|url=https://www.newscientist.com/article/dn22428-dinosaurs-may-have-evolved-feathers-for-courtship.htmlNew |title=Scientist: "Dinosaurs may have evolved feathers for courtship" |doi=10.1126/science.1225376 |date=October 25, 2012 |accessdate=August 18, 2013|archiveurl=https://web.archive.org/web/20131214120634/http://www.newscientist.com/article/dn22428-dinosaurs-may-have-evolved-feathers-for-courtship.htmlNew |archivedate=December 14, 2013|url-status=live |volume=338 |issue=6106 |journal=Science |pages=510–14 |pmid=23112330|bibcode=2012Sci...338..510Z |author1=Zelenitsky DK |author2=Therrien F |author3=Erickson GM |author4=DeBuhr CL |author5=Kobayashi Y |author6=Eberth DA |author7=Hadfield F}}</ref>
* Nisu svi [[dinosauri]] izumrli tijekom [[Kredno–paleogeni događaj izumiranja|kredno-paleogenog događaja izumiranja]]. [[Podrijetlo ptica|Ptice su evoluirale]] iz malih pernatih [[Teropodi|teropoda]] u vrijeme [[Jura (geološko razdoblje)|Jure]]. Iako je velik broj dinosaura izumro krajem [[Kreda (geološko razdoblje)|Krede]], neke su ptice preživjele. Zbog toga su dinosauri dio suvremene faune.<ref>{{cite book |author=Padian K. |author2=Chiappe L. M. |editor=Currie PJ |editor2=Padian K |title=Encyclopedia of Dinosaurs|date=1997|publisher=Academic Press|location=San Diego|pages=41–96|chapter=Bird Origins}}</ref>
* Nisu svi [[dinosauri]] izumrli tijekom [[Kredno–paleogeni događaj izumiranja|kredno-paleogenog događaja izumiranja]]. [[Podrijetlo ptica|Ptice su evoluirale]] iz malih pernatih [[Teropodi|teropoda]] u vrijeme [[Jura (geološko razdoblje)|Jure]]. Iako je velik broj dinosaura izumro krajem [[Kreda (geološko razdoblje)|Krede]], neke su ptice preživjele. Zbog toga su dinosauri dio suvremene faune.<ref>{{Citiranje knjige |author=Padian K. |author2=Chiappe L. M. |editor=Currie PJ |editor2=Padian K |title=Encyclopedia of Dinosaurs|date=1997|publisher=Academic Press|location=San Diego|pages=41–96|chapter=Bird Origins}}</ref>
* Ljudi i dinosauri (ako izuzmemo [[ptice]]) nisu živjeli u istom razdoblju.<ref name="science_daily">{{Citiranje web|url=https://www.sciencedaily.com/releases/2009/03/090312115133.htm |title=American Adults Flunk Basic Science |work=[[Science Daily]]|date=March 13, 2009 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140402041004/https://www.sciencedaily.com/releases/2009/03/090312115133.htm |archivedate=April 2, 2014|url-status=live}}</ref> Posljednji neptičji dinosauri izumrli su prije 66 milijuna godina tijekom kredno-paleogenog događaja izumiranja, a najraniji organizmi vrste ''[[homo]]'' (ljudi) evoluirali su prije 2,3 ili 2,4 milijuna godina. Na temelju tih podataka prošlo je 63 milijuna godina između posljednjih neptičjih dinosaura i najranijih ljudi. Međutim, ljudi jesu živjeli u isto vrijeme kad i [[Mammuthus primigenius|vuneni mamuti]] i [[sabljozube mačke]] – sisavcima koje se pogrešno često prikazuje u suživotu s ljudima i dinosaurima.<ref>{{Citiranje web|url=http://www.nationalgeographic.com.au/history/why-did-the-woolly-mammoth-die-out.aspx|title=Why Did the Woolly Mammoth Die Out?|date=March 26, 2011|website=National Geographic|access-date=August 2, 2016}}</ref><br />[[Slika:Palais de la Decouverte Tyrannosaurus rex p1050042.jpg|thumb|''[[Tyrannosaurus rex]]''. Neptičji dinosauri izumrli su tijekom [[kredsko-paleogenog događaj izumiranja|kredsko-paleogenog događaja izumiranja]] krajem [[Kreda (geološko razdoblje)|krede]].]]
* Ljudi i dinosauri (ako izuzmemo [[ptice]]) nisu živjeli u istom razdoblju.<ref name="science_daily">{{Citiranje web|url=https://www.sciencedaily.com/releases/2009/03/090312115133.htm |title=American Adults Flunk Basic Science |work=[[Science Daily]]|date=March 13, 2009 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140402041004/https://www.sciencedaily.com/releases/2009/03/090312115133.htm |archivedate=April 2, 2014|url-status=live}}</ref> Posljednji neptičji dinosauri izumrli su prije 66 milijuna godina tijekom kredno-paleogenog događaja izumiranja, a najraniji organizmi vrste ''[[homo]]'' (ljudi) evoluirali su prije 2,3 ili 2,4 milijuna godina. Na temelju tih podataka prošlo je 63 milijuna godina između posljednjih neptičjih dinosaura i najranijih ljudi. Međutim, ljudi jesu živjeli u isto vrijeme kad i [[Mammuthus primigenius|vuneni mamuti]] i [[sabljozube mačke]] – sisavcima koje se pogrešno često prikazuje u suživotu s ljudima i dinosaurima.<ref>{{Citiranje web|url=http://www.nationalgeographic.com.au/history/why-did-the-woolly-mammoth-die-out.aspx|title=Why Did the Woolly Mammoth Die Out?|date=March 26, 2011|website=National Geographic|access-date=August 2, 2016}}</ref><br />[[Slika:Palais de la Decouverte Tyrannosaurus rex p1050042.jpg|thumb|''[[Tyrannosaurus rex]]''. Neptičji dinosauri izumrli su tijekom [[kredsko-paleogenog događaj izumiranja|kredsko-paleogenog događaja izumiranja]] krajem [[Kreda (geološko razdoblje)|krede]].]]
* [[Nafta]] nije nastala iz dinosaura nego bakterija i algi.<ref>{{Cite web|url=https://www.thoughtco.com/does-oil-come-from-dinosaurs-1092003|title=Does Oil Really Come From Dinosaurs?|first1=Bob |last1=Strauss|website=ThoughtCo |date=August 15, 2019| accessdate=September 4, 2019}}</ref>
* [[Nafta]] nije nastala iz dinosaura nego bakterija i algi.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.thoughtco.com/does-oil-come-from-dinosaurs-1092003|title=Does Oil Really Come From Dinosaurs?|first1=Bob |last1=Strauss|website=ThoughtCo |date=August 15, 2019| accessdate=September 4, 2019}}</ref>
* [[Sisavci]] nisu evoluirali ni iz jedne suvremene grupe [[gmazovi|gmazova]]; sisavci i gmazovi evoluirali su iz zajedničkog pretka. Ubrzo nakon pojave prvih gmazolikih životinja te su se vrste razdijelile u [[sauropsid]]e i [[sinapsidi|sinapside]].<ref>{{cite book|last=Cowen|first=R.|title=History of Life|url=https://books.google.com/books?id=qvyBS4gwPF4C&pg=PA154|year=2000|publisher=[[Blackwell Science]]|location=Oxford, UK.|isbn=978-0-632-04444-3|page=154}}</ref> Rodoslovna linija koja je dovela do sisavaca (sinapsida) odvojila se od linije koja je dovela do linija suvremenih gmazova (sauropsida) prije 320 milijuna godina, sredinom [[Karbon (geološko razdoblje)|karbona]]. Tek poslije toga (krajem karbona ili početkom [[cisural]]a) odvojile su se suvremene grupe gmazova ([[lepidosauria]], [[kornjače]] i [[crocodylinae]]). Sami sisavci jedini su preživjeli oblik sinapsida.<ref>[[Alfred Romer|Romer, A.S]]. & Parsons, T.S. (1977). ''The Vertebrate Body''. 5th ed. Saunders, Philadelphia. (6th ed. 1985.)</ref>
* [[Sisavci]] nisu evoluirali ni iz jedne suvremene grupe [[gmazovi|gmazova]]; sisavci i gmazovi evoluirali su iz zajedničkog pretka. Ubrzo nakon pojave prvih gmazolikih životinja te su se vrste razdijelile u [[sauropsid]]e i [[sinapsidi|sinapside]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Cowen|first=R.|title=History of Life|url=https://books.google.com/books?id=qvyBS4gwPF4C&pg=PA154|year=2000|publisher=[[Blackwell Science]]|location=Oxford, UK.|isbn=978-0-632-04444-3|page=154}}</ref> Rodoslovna linija koja je dovela do sisavaca (sinapsida) odvojila se od linije koja je dovela do linija suvremenih gmazova (sauropsida) prije 320 milijuna godina, sredinom [[Karbon (geološko razdoblje)|karbona]]. Tek poslije toga (krajem karbona ili početkom [[cisural]]a) odvojile su se suvremene grupe gmazova ([[lepidosauria]], [[kornjače]] i [[crocodylinae]]). Sami sisavci jedini su preživjeli oblik sinapsida.<ref>[[Alfred Romer|Romer, A.S]]. & Parsons, T.S. (1977). ''The Vertebrate Body''. 5th ed. Saunders, Philadelphia. (6th ed. 1985.)</ref>


==== Bioinformatika ====
==== Bioinformatika ====
* Ne postoji [[ljudski genom]] (ili genom bilo kojeg drugog sisavca) čiji je DNK [[Sekvenciranje DNK|posve sekvenciran]]. Do 2017. prema nekim pretpostavkama nije sekvencirano između 4 i 9 posto ljudskog genoma.<ref>{{Cite web|url=https://www.statnews.com/2017/06/20/human-genome-not-fully-sequenced/|title=Psst, the human genome was never completely sequenced|date=June 20, 2017|website=STAT|language=en-US|access-date=August 16, 2019}}</ref>
* Ne postoji [[ljudski genom]] (ili genom bilo kojeg drugog sisavca) čiji je DNK [[Sekvenciranje DNK|posve sekvenciran]]. Do 2017. prema nekim pretpostavkama nije sekvencirano između 4 i 9 posto ljudskog genoma.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.statnews.com/2017/06/20/human-genome-not-fully-sequenced/|title=Psst, the human genome was never completely sequenced|date=June 20, 2017|website=STAT|language=en-US|access-date=August 16, 2019}}</ref>


=== Računalstvo i internet ===
=== Računalstvo i internet ===
Redak 548: Redak 548:
*  
*  
* [http://www.linux.com/learn/tutorials/284124-myth-busting-is-linux-immune-to-viruses Myth Busting: Is Linux Immune to Viruses? &#124; Linux.com] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140430080334/http://www.linux.com/learn/tutorials/284124-myth-busting-is-linux-immune-to-viruses |date=April 30, 2014 }}</ref> Postoje specijalizirani zloćudne programske podrške koje napadaju računala s operacijskim sustavima macOS i Linux.
* [http://www.linux.com/learn/tutorials/284124-myth-busting-is-linux-immune-to-viruses Myth Busting: Is Linux Immune to Viruses? &#124; Linux.com] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140430080334/http://www.linux.com/learn/tutorials/284124-myth-busting-is-linux-immune-to-viruses |date=April 30, 2014 }}</ref> Postoje specijalizirani zloćudne programske podrške koje napadaju računala s operacijskim sustavima macOS i Linux.
* [[Duboki web|Duboka mreža]] nije prepuna pornografskog sadržaja, internetskih stranica za [[nelegalna trgovina droge|nelegalnu trgovinu droge]] i ukradenih bankovnih podataka. Područje koje sadrži takve nelegalne podatke manji je dio duboke mreže koji se zove "[[mračna mreža]]". Velik dio duboke mreže sastoji se od akademskih knjižnica, baza podataka i svega ostalog što ne indeksiraju uobičajene tražilice.<ref>{{Cite web|url=https://www.pandasecurity.com/mediacenter/news/deep-web-myths-truths-need-know/|title=The Deep Web: Myths And Truths You Need To Know | website=Panda Security | publisher=Panda Security|date=27. travnja 2017.}}</ref>
* [[Duboki web|Duboka mreža]] nije prepuna pornografskog sadržaja, internetskih stranica za [[nelegalna trgovina droge|nelegalnu trgovinu droge]] i ukradenih bankovnih podataka. Područje koje sadrži takve nelegalne podatke manji je dio duboke mreže koji se zove "[[mračna mreža]]". Velik dio duboke mreže sastoji se od akademskih knjižnica, baza podataka i svega ostalog što ne indeksiraju uobičajene tražilice.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.pandasecurity.com/mediacenter/news/deep-web-myths-truths-need-know/|title=The Deep Web: Myths And Truths You Need To Know | website=Panda Security | publisher=Panda Security|date=27. travnja 2017.}}</ref>
* [[Privatni način pretraživanja]], kao što je anonimni način, ne onemogućava web-stranicama ili [[pružatelj internetskih usluga|pružateljima internetskih usluga]] da prate korisnika koji se koristi takvim načinom pretraživanja. I dalje se mogu služiti informacijama kao što su [[IP adresa|IP adrese]] ili [[korisnički račun|korisničkim računima]] radi identifikacije korisnika.<ref>{{Cite web|url=https://www.fastcompany.com/90311396/incognito-mode-wont-keep-you-private-try-browser-compartmentalization|title=Incognito mode won't keep your browsing private. Do this instead|last=Grothaus|first=Michael|date=12. travnja 2019.|website=Fast Company|language=en-US|access-date=14. kolovoza 2019.}}</ref><ref>[https://www.privacyflake.com/2018/08/incognito-mode-browsing-myths.html Incognito Mode Browsing Myths]</ref> Međutim, [[virtualna privatna mreža|virtualne privatne mreže]] i [[Tor (programska podrška)|Tor]] mogu spriječiti praćenje.
* [[Privatni način pretraživanja]], kao što je anonimni način, ne onemogućava web-stranicama ili [[pružatelj internetskih usluga|pružateljima internetskih usluga]] da prate korisnika koji se koristi takvim načinom pretraživanja. I dalje se mogu služiti informacijama kao što su [[IP adresa|IP adrese]] ili [[korisnički račun|korisničkim računima]] radi identifikacije korisnika.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.fastcompany.com/90311396/incognito-mode-wont-keep-you-private-try-browser-compartmentalization|title=Incognito mode won't keep your browsing private. Do this instead|last=Grothaus|first=Michael|date=12. travnja 2019.|website=Fast Company|language=en-US|access-date=14. kolovoza 2019.}}</ref><ref>[https://www.privacyflake.com/2018/08/incognito-mode-browsing-myths.html Incognito Mode Browsing Myths]</ref> Međutim, [[virtualna privatna mreža|virtualne privatne mreže]] i [[Tor (programska podrška)|Tor]] mogu spriječiti praćenje.


===Gospodarstvo===
===Gospodarstvo===
[[Slika:Extreme poverty 1981–2008.png|right|thumb|Ovaj grafikon prikazuje stopu svjetske populacije koja živi u [[ekstremno siromaštvo|ekstremnom siromaštvu]] od 1981. do 2008. prema podacima [[Svjetska banka|Svjetske banke]].]]
[[Slika:Extreme poverty 1981–2008.png|right|thumb|Ovaj grafikon prikazuje stopu svjetske populacije koja živi u [[ekstremno siromaštvo|ekstremnom siromaštvu]] od 1981. do 2008. prema podacima [[Svjetska banka|Svjetske banke]].]]


* Koristimo li se često korištenom metrikom jednog dolara na dan (prema vrijednosti američkih dolara 1990. godine), ukupan se broj ljudi koji žive u ekstremnom i posvemašnjem siromaštvu diljem svijeta smanjio tijekom posljednjih desetljeća, ali veći broj ispitanika u nekoliko država pogrešno vjeruje da se povećao ili da je ostao isti. K tome, broj ljudi koji živi u ekstremnom siromaštvu također se smanjio, bez obzira na to kojom se stopom prihoda koristimo.<ref>{{Citiranje web | url=https://ourworldindata.org/extreme-poverty | title=Global Extreme Poverty}}</ref><ref name="Factfulness: Ten Reasons We're Wrong About the World--and Why Things Are Better Than You Think">Rosling, Hans; Rönnlund, Anna; Rosling, Ola. {{cite book|title=Factfulness: Ten Reasons We're Wrong About the World—and Why Things Are Better Than You Think|url=https://books.google.com/books?id=j-4yDwAAQBAJ&pg=PA7|date=travanj 2018.|publisher=Flatiron Books|isbn=9781250123817|page=7}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://reason.com/2019/01/31/global-poverty-decline-denialism/|title=Global Poverty Decline Denialism|date=31. siječnja 2019.}}</ref>
* Koristimo li se često korištenom metrikom jednog dolara na dan (prema vrijednosti američkih dolara 1990. godine), ukupan se broj ljudi koji žive u ekstremnom i posvemašnjem siromaštvu diljem svijeta smanjio tijekom posljednjih desetljeća, ali veći broj ispitanika u nekoliko država pogrešno vjeruje da se povećao ili da je ostao isti. K tome, broj ljudi koji živi u ekstremnom siromaštvu također se smanjio, bez obzira na to kojom se stopom prihoda koristimo.<ref>{{Citiranje web | url=https://ourworldindata.org/extreme-poverty | title=Global Extreme Poverty}}</ref><ref name="Factfulness: Ten Reasons We're Wrong About the World--and Why Things Are Better Than You Think">Rosling, Hans; Rönnlund, Anna; Rosling, Ola. {{Citiranje knjige|title=Factfulness: Ten Reasons We're Wrong About the World—and Why Things Are Better Than You Think|url=https://books.google.com/books?id=j-4yDwAAQBAJ&pg=PA7|date=travanj 2018.|publisher=Flatiron Books|isbn=9781250123817|page=7}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://reason.com/2019/01/31/global-poverty-decline-denialism/|title=Global Poverty Decline Denialism|date=31. siječnja 2019.}}</ref>
* Neujednačenost prihoda u SAD-u znatno je veća nego što se to obično misli.<ref>{{Cite journal | url=http://www.slate.com/articles/business/moneybox/2014/09/americans_have_no_idea_how_bad_inequality_is_new_harvard_business_school.html | title=Americans Have No Idea How Bad Inequality Really is| journal=Slate| date=26. rujna 2014.}}</ref><ref>{{Citiranje web|url=https://www.hbs.edu/faculty/Publication%20Files/kiatpongsan%20norton%202014_f02b004a-c2de-4358-9811-ea273d372af7.pdf |title=Data |website=www.hbs.edu }}</ref>
* Neujednačenost prihoda u SAD-u znatno je veća nego što se to obično misli.<ref>{{Cite journal | url=http://www.slate.com/articles/business/moneybox/2014/09/americans_have_no_idea_how_bad_inequality_is_new_harvard_business_school.html | title=Americans Have No Idea How Bad Inequality Really is| journal=Slate| date=26. rujna 2014.}}</ref><ref>{{Citiranje web|url=https://www.hbs.edu/faculty/Publication%20Files/kiatpongsan%20norton%202014_f02b004a-c2de-4358-9811-ea273d372af7.pdf |title=Data |website=www.hbs.edu }}</ref>
* Cijena kupcima nije najvažniji čimbenik kad odlučuju o kupnji proizvoda.<ref>{{Citiranje web|url=https://www.forbes.com/sites/forbesagencycouncil/2019/02/05/three-ways-to-crush-e-commerce-busting-common-misconceptions/|title=Three Ways To Crush E-Commerce: Busting Common Misconceptions|first=Rafael|last=Romis|website=Forbes}}</ref>
* Cijena kupcima nije najvažniji čimbenik kad odlučuju o kupnji proizvoda.<ref>{{Citiranje web|url=https://www.forbes.com/sites/forbesagencycouncil/2019/02/05/three-ways-to-crush-e-commerce-busting-common-misconceptions/|title=Three Ways To Crush E-Commerce: Busting Common Misconceptions|first=Rafael|last=Romis|website=Forbes}}</ref>
* [[Monopol]]isti ne pokušavaju prodati proizvode po najvećoj mogućoj cijeni niti pokušavaju steći što veći prihod po proizvodu nego pokušavaju povećati totalni prihod.<ref>McConnell, Campbell R. Economics : principles, problems, and policies / Campbell R. McConnell, Stanley L. Brue.– 17th ed. str. 431.</ref>
* [[Monopol]]isti ne pokušavaju prodati proizvode po najvećoj mogućoj cijeni niti pokušavaju steći što veći prihod po proizvodu nego pokušavaju povećati totalni prihod.<ref>McConnell, Campbell R. Economics : principles, problems, and policies / Campbell R. McConnell, Stanley L. Brue.– 17th ed. str. 431.</ref>
* Ne postoji odrediva količina rada za bilo kakvu proizvodnju. Ta se zabluda pojavila u [[Luditi|ludističkom]] pokretu i kasnijim povezanim pokretima kao argument da automatizacija dovodi do trajne, strukturne nezaposlenosti ili da propisi koji ograničavaju količinu rada mogu smanjiti stopu nezaposlenosti. Zapravo količina posla za bilo kakvu proizvodnju nije fiksna. Razlike u podjeli dobiti, efikasnosti i ekonomiji učenja mogu promijeniti količinu posla u određenoj proizvodnji.<ref>{{Cite web|url=http://www.economist.com/economics-a-to-z/l|title=Economics A-Z terms beginning with L|website=The Economist|accessdate=21. prosinca 2016.}}</ref><ref>{{cite book |last1=Bishop |first1=Matthew |authorlink1=Matthew Bishop (journalist) |title=Essential Economics: An A to Z Guide |date=travanj 2004. |publisher=Bloomberg Press |isbn=9781861975805 |chapter-url=http://www.economist.com/economics-a-to-z/l#node-21529454 |chapter=Lump of labour fallacy |quote=One of the best-known fallacies in ECONOMICS is the notion that there is a fixed amount of work to be done - a lump of LABOUR - which can be shared out in different ways to create fewer or more jobs... |url-access=registration |url=https://archive.org/details/essentialeconomi00bish }}</ref>
* Ne postoji odrediva količina rada za bilo kakvu proizvodnju. Ta se zabluda pojavila u [[Luditi|ludističkom]] pokretu i kasnijim povezanim pokretima kao argument da automatizacija dovodi do trajne, strukturne nezaposlenosti ili da propisi koji ograničavaju količinu rada mogu smanjiti stopu nezaposlenosti. Zapravo količina posla za bilo kakvu proizvodnju nije fiksna. Razlike u podjeli dobiti, efikasnosti i ekonomiji učenja mogu promijeniti količinu posla u određenoj proizvodnji.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.economist.com/economics-a-to-z/l|title=Economics A-Z terms beginning with L|website=The Economist|accessdate=21. prosinca 2016.}}</ref><ref>{{Citiranje knjige |last1=Bishop |first1=Matthew |authorlink1=Matthew Bishop (journalist) |title=Essential Economics: An A to Z Guide |date=travanj 2004. |publisher=Bloomberg Press |isbn=9781861975805 |chapter-url=http://www.economist.com/economics-a-to-z/l#node-21529454 |chapter=Lump of labour fallacy |quote=One of the best-known fallacies in ECONOMICS is the notion that there is a fixed amount of work to be done - a lump of LABOUR - which can be shared out in different ways to create fewer or more jobs... |url-access=registration |url=https://archive.org/details/essentialeconomi00bish }}</ref>
* Prihod nije čimbenik u određivanju kreditnog bodovanja u Sjedinjenim Državama.<ref>{{Cite web|url=http://okcfox.com/news/consumer-watch/consumer-watch-many-americans-think-income-affects-credit-score|title=Consumer Watch: Many Americans think income affects credit score|first=Mireya|last=Garcia|date=15. srpnja 2019.|website=KOKH}}</ref>
* Prihod nije čimbenik u određivanju kreditnog bodovanja u Sjedinjenim Državama.<ref>{{Citiranje weba|url=http://okcfox.com/news/consumer-watch/consumer-watch-many-americans-think-income-affects-credit-score|title=Consumer Watch: Many Americans think income affects credit score|first=Mireya|last=Garcia|date=15. srpnja 2019.|website=KOKH}}</ref>


===Ekologija===
===Ekologija===
Redak 568: Redak 568:
* U [[Južna Koreja|Južnoj se Koreji]] uglavnom pogrešno vjeruje da spavanje u zatvorenoj sobi s uključenim [[ventilator]]om dovodi do "[[smrt od ventilatora|smrti od ventilatora]]". Prema riječima [[Vlada Južne Koreje|vlade Južne Koreje]]: "U određenim slučajevima ventilator koji je predugo uključen može dovesti do smrti [[asfiksija|gušenjem]], [[hipotermija|hipotermije]] ili požara zbog pregrijavanja."<ref>{{Citiranje web|url=http://www.esquire.com/news-politics/q-and-a/a5522/korean-fan-death-0209/|title=Why Do Koreans Think Electric Fans Will Kill Them?|date=22. siječnja 2009.|website=Esquire|access-date=2. kolovoza 2016.}}</ref> Korejski odbor za zaštitu potrošača izdao je sigurnosno upozorenje da ventilatori moraju biti postavljeni na timer, da trebaju puhati u drugom smjeru i da sva vrata koja vode u sobu trebaju biti otvorena.  Prema Yeonu Dong-suu, dekanu medicinskog fakulteta Sveučilišta Kwandong, "Ako je soba potpuno zatvorena, tad zbog strujanja ventilatora temperatura u njoj može pasti dovoljno nisko da osoba umre od hipotermije." Međutim, uključeni ventilator u praznoj sobi neće joj sniziti temperaturu; zapravo će zbog gubitka energije u motoru i [[viskoznost|viskoznog trošenja]] ventilator zapravo malo ''zagrijati'' sobu.
* U [[Južna Koreja|Južnoj se Koreji]] uglavnom pogrešno vjeruje da spavanje u zatvorenoj sobi s uključenim [[ventilator]]om dovodi do "[[smrt od ventilatora|smrti od ventilatora]]". Prema riječima [[Vlada Južne Koreje|vlade Južne Koreje]]: "U određenim slučajevima ventilator koji je predugo uključen može dovesti do smrti [[asfiksija|gušenjem]], [[hipotermija|hipotermije]] ili požara zbog pregrijavanja."<ref>{{Citiranje web|url=http://www.esquire.com/news-politics/q-and-a/a5522/korean-fan-death-0209/|title=Why Do Koreans Think Electric Fans Will Kill Them?|date=22. siječnja 2009.|website=Esquire|access-date=2. kolovoza 2016.}}</ref> Korejski odbor za zaštitu potrošača izdao je sigurnosno upozorenje da ventilatori moraju biti postavljeni na timer, da trebaju puhati u drugom smjeru i da sva vrata koja vode u sobu trebaju biti otvorena.  Prema Yeonu Dong-suu, dekanu medicinskog fakulteta Sveučilišta Kwandong, "Ako je soba potpuno zatvorena, tad zbog strujanja ventilatora temperatura u njoj može pasti dovoljno nisko da osoba umre od hipotermije." Međutim, uključeni ventilator u praznoj sobi neće joj sniziti temperaturu; zapravo će zbog gubitka energije u motoru i [[viskoznost|viskoznog trošenja]] ventilator zapravo malo ''zagrijati'' sobu.
*Buđenje [[mjesečarenje|mjesečara]] ne dovodi do štetnih posljedica. Iako je istina da bi takva osoba mogla neko vrijeme nakon buđenja biti zbunjena ili dezorijentirana, buđenje ju ni na koji drugi način ne ozljeđuje. Zapravo, mjesečari bi se mogli povrijediti ako se spotaknu ili izgube ravnotežu tijekom mjesečarenja.<ref>{{Citiranje web|url=http://www.medicinenet.com/sleepwalking/article.htm|title=Sleepwalking: Causes, Symptoms, and Treatments|publisher=MedicineNet, Inc| author1==Mersch, John |accessdate=10. svibnja 2009. | archiveurl = https://web.archive.org/web/20131026073747/http://www.medicinenet.com/sleepwalking/article.htm | archivedate = 26. listopada 2013.| url-status=live}}</ref><ref>{{Citiranje web|url=http://www.sleepfoundation.org/article/sleep-related-problems/sleepwalking|title=Sleepwalking|publisher=National Sleep Foundation|accessdate=10. svibnja 2009. | archiveurl = https://web.archive.org/web/20131229075629/http://www.sleepfoundation.org/article/sleep-related-problems/sleepwalking | archivedate = 29. prosinca 2013.| url-status=live}}</ref>
*Buđenje [[mjesečarenje|mjesečara]] ne dovodi do štetnih posljedica. Iako je istina da bi takva osoba mogla neko vrijeme nakon buđenja biti zbunjena ili dezorijentirana, buđenje ju ni na koji drugi način ne ozljeđuje. Zapravo, mjesečari bi se mogli povrijediti ako se spotaknu ili izgube ravnotežu tijekom mjesečarenja.<ref>{{Citiranje web|url=http://www.medicinenet.com/sleepwalking/article.htm|title=Sleepwalking: Causes, Symptoms, and Treatments|publisher=MedicineNet, Inc| author1==Mersch, John |accessdate=10. svibnja 2009. | archiveurl = https://web.archive.org/web/20131026073747/http://www.medicinenet.com/sleepwalking/article.htm | archivedate = 26. listopada 2013.| url-status=live}}</ref><ref>{{Citiranje web|url=http://www.sleepfoundation.org/article/sleep-related-problems/sleepwalking|title=Sleepwalking|publisher=National Sleep Foundation|accessdate=10. svibnja 2009. | archiveurl = https://web.archive.org/web/20131229075629/http://www.sleepfoundation.org/article/sleep-related-problems/sleepwalking | archivedate = 29. prosinca 2013.| url-status=live}}</ref>
* Jedenje hrane manje od sat vremena prije plivanja ne povećava rizik od [[grč]]eva ili utapanja. Jedno je istraživanje pokazalo da su [[alkoholno piće|konzumacija alkohola]] i utapanje povezani, no nisu navedeni bilo kakvi dokazi o konzumaciji hrani ili grčevima u trbuhu.<ref>{{cite news|url=https://www.nytimes.com/2005/06/28/health/28real.html|title=The Claim: Never Swim After Eating |work=New York Times|date=28. lipnja 2005.|accessdate=16. siječnja 2011.|first=Anahad|last=O'Connor}}; {{Citiranje web|url=http://www.snopes.com/oldwives/hourwait.asp|title=Hour Missed Brooks|website=Snopes|date=3. siječnja 2005.|accessdate=16. siječnja 2011.}}</ref>
* Jedenje hrane manje od sat vremena prije plivanja ne povećava rizik od [[grč]]eva ili utapanja. Jedno je istraživanje pokazalo da su [[alkoholno piće|konzumacija alkohola]] i utapanje povezani, no nisu navedeni bilo kakvi dokazi o konzumaciji hrani ili grčevima u trbuhu.<ref>{{Citiranje novina|url=https://www.nytimes.com/2005/06/28/health/28real.html|title=The Claim: Never Swim After Eating |work=New York Times|date=28. lipnja 2005.|accessdate=16. siječnja 2011.|first=Anahad|last=O'Connor}}; {{Citiranje web|url=http://www.snopes.com/oldwives/hourwait.asp|title=Hour Missed Brooks|website=Snopes|date=3. siječnja 2005.|accessdate=16. siječnja 2011.}}</ref>
* [[Utapanje]] promatračima uglavnom nije uočljivo.<ref name="Vittone">{{cite journal |url=http://www.uscg.mil/hq/cg5/cg534/On%20Scene/OSFall06.pdf |title=It Doesn't Look Like They're Drowning |last=Vittone |first=Mario |page=14 |journal=On Scene: The Journal of U.S. Coast Guard Search and Rescue}}</ref> U većini je slučajeva dizanje ruku i ispuštanje zvukova nemoguće zbog [[instinktivna reakcija na utapanje|instinktivne reakcije na utapanje]].<ref name="Vittone" /> Mahanje i vikanje znakovi su opasnosti, ali nisu pouzdani: većina žrtava koja instinktivno reagira na utapanje prethodno ne pokazuje da je u nevolji.<ref>{{cite book |last=Fletemeyer|first=John R. |title=Drowning: new perspectives on intervention and prevention |volume=1998|date=1999.|page=234|chapter-url=https://books.google.com/?id=Xcnwm8zE24QC|author2=Pia (Chapter author)|chapter=Chapter 14 ("Reflections on Lifeguard surveillance programs")|isbn=978-1-57444-223-6}}</ref>
* [[Utapanje]] promatračima uglavnom nije uočljivo.<ref name="Vittone">{{cite journal |url=http://www.uscg.mil/hq/cg5/cg534/On%20Scene/OSFall06.pdf |title=It Doesn't Look Like They're Drowning |last=Vittone |first=Mario |page=14 |journal=On Scene: The Journal of U.S. Coast Guard Search and Rescue}}</ref> U većini je slučajeva dizanje ruku i ispuštanje zvukova nemoguće zbog [[instinktivna reakcija na utapanje|instinktivne reakcije na utapanje]].<ref name="Vittone" /> Mahanje i vikanje znakovi su opasnosti, ali nisu pouzdani: većina žrtava koja instinktivno reagira na utapanje prethodno ne pokazuje da je u nevolji.<ref>{{Citiranje knjige |last=Fletemeyer|first=John R. |title=Drowning: new perspectives on intervention and prevention |volume=1998|date=1999.|page=234|chapter-url=https://books.google.com/?id=Xcnwm8zE24QC|author2=Pia (Chapter author)|chapter=Chapter 14 ("Reflections on Lifeguard surveillance programs")|isbn=978-1-57444-223-6}}</ref>
* Ljudska krv u [[vena]]ma zapravo nije plave boje. [[Hemoglobin]] krvi daje crvenu boju. Krv bez kisika (u venama) tamnocrvene je boje, a krv koja prenosi kisik (u arterijama) svijetlocrvene je boje, nalik boji trešnje. Zabluda je vrlo vjerojatno nastala zbog dvaju razloga: 1) Čini se kao da su vene ispod kože plave ili zelene boje. Razloga tome je mnogo, ali nisu toliko povezani s bojom krvi; među njima su [[potpovršinsko raspršenje]] svjetla kroz kožu i ljudska percepcija boja. 2) Mnogi se dijagrami služe bojama kako bi prikazali razliku između vena (koje se uglavnom prikazuje plavom bojom) i [[arterija]] (koje se uglavnom prikazuje crvenom bojom).<ref name="blood">
* Ljudska krv u [[vena]]ma zapravo nije plave boje. [[Hemoglobin]] krvi daje crvenu boju. Krv bez kisika (u venama) tamnocrvene je boje, a krv koja prenosi kisik (u arterijama) svijetlocrvene je boje, nalik boji trešnje. Zabluda je vrlo vjerojatno nastala zbog dvaju razloga: 1) Čini se kao da su vene ispod kože plave ili zelene boje. Razloga tome je mnogo, ali nisu toliko povezani s bojom krvi; među njima su [[potpovršinsko raspršenje]] svjetla kroz kožu i ljudska percepcija boja. 2) Mnogi se dijagrami služe bojama kako bi prikazali razliku između vena (koje se uglavnom prikazuje plavom bojom) i [[arterija]] (koje se uglavnom prikazuje crvenom bojom).<ref name="blood">
* {{cite journal |last=Kienle|first=Alwin|author2=Lothar Lilge |author3=I. Alex Vitkin |author4=Michael S. Patterson |author5=Brian C. Wilson |author6=Raimund Hibst |author7=Rudolf Steiner |date= 1. ožujka 1996.|title=Why do veins appear blue? A new look at an old question|journal=Applied Optics |volume=35 |issue=7 |pages=1151–60 |url=http://www.imt.liu.se/edu/courses/TBMT36/pdf/blue.pdf|doi=10.1364/AO.35.001151 |pmid=21085227|bibcode = 1996ApOpt..35.1151K }}
* {{cite journal |last=Kienle|first=Alwin|author2=Lothar Lilge |author3=I. Alex Vitkin |author4=Michael S. Patterson |author5=Brian C. Wilson |author6=Raimund Hibst |author7=Rudolf Steiner |date= 1. ožujka 1996.|title=Why do veins appear blue? A new look at an old question|journal=Applied Optics |volume=35 |issue=7 |pages=1151–60 |url=http://www.imt.liu.se/edu/courses/TBMT36/pdf/blue.pdf|doi=10.1364/AO.35.001151 |pmid=21085227|bibcode = 1996ApOpt..35.1151K }}
Redak 593: Redak 593:
*</ref>
*</ref>
* [[Istezanje]] prije ili poslije vježbanja ne smanjuje bolove u mišićima.<ref>{{cite journal |last1=Henschke |first1=Nicholas |last2=Lin |first2=C. Christine |title=Stretching before or after exercise does not reduce delayed-onset muscle soreness |journal=Br J Sports Med |date=1. prosinca 2011. |volume=45 |issue=15 |pages=1249–1250 |doi=10.1136/bjsports-2011-090599 |pmid=22006932 |url=https://bjsm.bmj.com/content/45/15/1249.full |accessdate=11. rujna 2018. |language=en |issn=0306-3674}}</ref>
* [[Istezanje]] prije ili poslije vježbanja ne smanjuje bolove u mišićima.<ref>{{cite journal |last1=Henschke |first1=Nicholas |last2=Lin |first2=C. Christine |title=Stretching before or after exercise does not reduce delayed-onset muscle soreness |journal=Br J Sports Med |date=1. prosinca 2011. |volume=45 |issue=15 |pages=1249–1250 |doi=10.1136/bjsports-2011-090599 |pmid=22006932 |url=https://bjsm.bmj.com/content/45/15/1249.full |accessdate=11. rujna 2018. |language=en |issn=0306-3674}}</ref>
* Bolovi u mišićima koje potiče vježbanje ne uzrokuje nakupljanje [[Mliječna kiselina|mliječne kiseline]].<ref>{{cite news |last1=Kolata |first1=Gina |title=Lactic Acid Is Not Muscles' Foe, It's Fuel |url=https://www.nytimes.com/2006/05/16/health/nutrition/16run.html |accessdate=11. rujna 2018. |newspaper=The New York Times |date=16. svibnja 2006. |language=en}}</ref> Razine mliječne kiseline u mišićima tijekom vježbe i nakon nje nisu povezane s bolovima;<ref>{{cite journal |last1=Schwane |first1=James A. |last2=Watrous |first2=Bruce G. |last3=Johnson |first3=Scarlet R. |last4=Armstrong |first4=Robert B. |title=Is Lactic Acid Related to Delayed-Onset Muscle Soreness? |journal=The Physician and Sportsmedicine |date=ožujak 1983. |volume=11 |issue=3 |pages=124–131 |doi=10.1080/00913847.1983.11708485 |pmid=27409551 |language=en |issn=0091-3847}}</ref> smatra se da takve bolove stvara [[mikrotrauma]] od naporne ili neuobičajene vježbe, protiv kojih se tijelo bori tako što pokušava smanjiti oštećenja od takve vježbe.<ref>{{cite journal |last1=McHugh |first1=Malachy P. |title=Recent advances in the understanding of the repeated bout effect: the protective effect against muscle damage from a single bout of eccentric exercise |journal=Scandinavian Journal of Medicine & Science in Sports |date=2003. |volume=13 |issue=2 |pages=88–97 |issn=0905-7188|pmid=12641640 |doi=10.1034/j.1600-0838.2003.02477.x }}</ref>
* Bolovi u mišićima koje potiče vježbanje ne uzrokuje nakupljanje [[Mliječna kiselina|mliječne kiseline]].<ref>{{Citiranje novina |last1=Kolata |first1=Gina |title=Lactic Acid Is Not Muscles' Foe, It's Fuel |url=https://www.nytimes.com/2006/05/16/health/nutrition/16run.html |accessdate=11. rujna 2018. |newspaper=The New York Times |date=16. svibnja 2006. |language=en}}</ref> Razine mliječne kiseline u mišićima tijekom vježbe i nakon nje nisu povezane s bolovima;<ref>{{cite journal |last1=Schwane |first1=James A. |last2=Watrous |first2=Bruce G. |last3=Johnson |first3=Scarlet R. |last4=Armstrong |first4=Robert B. |title=Is Lactic Acid Related to Delayed-Onset Muscle Soreness? |journal=The Physician and Sportsmedicine |date=ožujak 1983. |volume=11 |issue=3 |pages=124–131 |doi=10.1080/00913847.1983.11708485 |pmid=27409551 |language=en |issn=0091-3847}}</ref> smatra se da takve bolove stvara [[mikrotrauma]] od naporne ili neuobičajene vježbe, protiv kojih se tijelo bori tako što pokušava smanjiti oštećenja od takve vježbe.<ref>{{cite journal |last1=McHugh |first1=Malachy P. |title=Recent advances in the understanding of the repeated bout effect: the protective effect against muscle damage from a single bout of eccentric exercise |journal=Scandinavian Journal of Medicine & Science in Sports |date=2003. |volume=13 |issue=2 |pages=88–97 |issn=0905-7188|pmid=12641640 |doi=10.1034/j.1600-0838.2003.02477.x }}</ref>
* Za gutanje [[benzin]]a nije nužno potražiti hitnu medicinsku pomoć dokle god odlazi u želudac, a ne pluća. Izazivanje [[Povraćanje|povraćanja]] zapravo može pogoršati situaciju.<ref>{{Citation |url=https://healthcare.utah.edu/the-scope/shows.php?shows=0_g9tzppx4 |publisher=[[University of Utah]] |title= Dos and Don'ts in Case of Gasoline Poisoning |author=University of Utah Poison Control Center |date=24. lipnja 2014. }}</ref><ref>{{Citation |url= https://www.atsdr.cdc.gov/MMG/MMG.asp?id=465&tid=83 |title= Medical Management Guidelines for Gasoline (Mixture) CAS# 86290-81-5 and 8006-61-9 |publisher=[[Centers for Disease Control and Prevention]] |date= 21. listopada 2014. |author= Agency for Toxic Substances and Disease Registry |author-link= Agency for Toxic Substances and Disease Registry }}</ref>
* Za gutanje [[benzin]]a nije nužno potražiti hitnu medicinsku pomoć dokle god odlazi u želudac, a ne pluća. Izazivanje [[Povraćanje|povraćanja]] zapravo može pogoršati situaciju.<ref>{{Citation |url=https://healthcare.utah.edu/the-scope/shows.php?shows=0_g9tzppx4 |publisher=[[University of Utah]] |title= Dos and Don'ts in Case of Gasoline Poisoning |author=University of Utah Poison Control Center |date=24. lipnja 2014. }}</ref><ref>{{Citation |url= https://www.atsdr.cdc.gov/MMG/MMG.asp?id=465&tid=83 |title= Medical Management Guidelines for Gasoline (Mixture) CAS# 86290-81-5 and 8006-61-9 |publisher=[[Centers for Disease Control and Prevention]] |date= 21. listopada 2014. |author= Agency for Toxic Substances and Disease Registry |author-link= Agency for Toxic Substances and Disease Registry }}</ref>


====Osjeti====
====Osjeti====
[[Slika:Taste buds.svg|thumb|upright|Netočna [[Okusna područja jezika|karta jezika]] koja prikazuje područja za gorak (1), kiseo (2), slan (3) i sladak okus (4). Zapravo sva područja mogu registrirati sve vrste okusa, a postoji i okus [[umami]] (koji nije prikazan na slici).]]
[[Slika:Taste buds.svg|thumb|upright|Netočna [[Okusna područja jezika|karta jezika]] koja prikazuje područja za gorak (1), kiseo (2), slan (3) i sladak okus (4). Zapravo sva područja mogu registrirati sve vrste okusa, a postoji i okus [[umami]] (koji nije prikazan na slici).]]
* Bebe osjećaju bol.<ref>{{cite book | last = Twycross | first = Alison | title = Managing pain in children : a clinical guide for nurses and healthcare professionals | publisher = Wiley Blackwell | location = Hoboken | year = 2014. | isbn = 9780470670545|page = 7 }}</ref><ref name=aap>{{cite journal|url=http://pediatrics.aappublications.org/content/108/3/793|title=The Assessment and Management of Acute Pain in Infants, Children, and Adolescents|first1=Committee on Psychosocial Aspects of Child and Family|last1=Health|first2=Children|last2=Task Force on Pain in Infants|date=1. rujna 2001.|journal=Pediatrics|volume=108|issue=3|pages=793–797|via=pediatrics.aappublications.org|doi=10.1542/peds.108.3.793|pmid=11533354}}</ref>
* Bebe osjećaju bol.<ref>{{Citiranje knjige | last = Twycross | first = Alison | title = Managing pain in children : a clinical guide for nurses and healthcare professionals | publisher = Wiley Blackwell | location = Hoboken | year = 2014. | isbn = 9780470670545|page = 7 }}</ref><ref name=aap>{{cite journal|url=http://pediatrics.aappublications.org/content/108/3/793|title=The Assessment and Management of Acute Pain in Infants, Children, and Adolescents|first1=Committee on Psychosocial Aspects of Child and Family|last1=Health|first2=Children|last2=Task Force on Pain in Infants|date=1. rujna 2001.|journal=Pediatrics|volume=108|issue=3|pages=793–797|via=pediatrics.aappublications.org|doi=10.1542/peds.108.3.793|pmid=11533354}}</ref>
* [[Okusni pupoljci]] mogu detektirati sve vrste [[okus]]a na svim dijelovima [[Jezik (anatomija)|jezika]],<ref>{{cite journal|author=Huang AL|title=The cells and logic for mammalian sour taste detection|journal=Nature|volume=442|issue=7105|pages=934–38|date=kolovoz 2006.|pmid=16929298|pmc=1571047|doi=10.1038/nature05084|bibcode = 2006Natur.442..934H|name-list-format=vanc|author2=Chen X|author3=Hoon MA|display-authors=3|last4=Chandrashekar|first4=Jayaram|last5=Guo|first5=Wei|last6=Tränkner|first6=Dimitri|last7=Ryba|first7=Nicholas J. P.|last8=Zuker|first8=Charles S. }}</ref> a ponešto veća osjetljivost na njih na nekim dijelovima jezika ovisi o osobi, što je suprotno uvriježenom vjerovanju da određene okuse osjećamo samo na određenim dijelovima jezika.<ref>{{Citiranje web|url=http://www.asha.org/Publications/leader/2002/021022/f021022a.htm|title=Beyond the Tongue Map|publisher=Asha.org|date=22. listopada 2002.|accessdate=29. kolovoza 2009.|archiveurl=https://web.archive.org/web/20131214115137/http://www.asha.org/Publications/leader/2002/021022/f021022a.htm|archivedate=14. prosinca 2013.|url-status=dead}}</ref>
* [[Okusni pupoljci]] mogu detektirati sve vrste [[okus]]a na svim dijelovima [[Jezik (anatomija)|jezika]],<ref>{{cite journal|author=Huang AL|title=The cells and logic for mammalian sour taste detection|journal=Nature|volume=442|issue=7105|pages=934–38|date=kolovoz 2006.|pmid=16929298|pmc=1571047|doi=10.1038/nature05084|bibcode = 2006Natur.442..934H|name-list-format=vanc|author2=Chen X|author3=Hoon MA|display-authors=3|last4=Chandrashekar|first4=Jayaram|last5=Guo|first5=Wei|last6=Tränkner|first6=Dimitri|last7=Ryba|first7=Nicholas J. P.|last8=Zuker|first8=Charles S. }}</ref> a ponešto veća osjetljivost na njih na nekim dijelovima jezika ovisi o osobi, što je suprotno uvriježenom vjerovanju da određene okuse osjećamo samo na određenim dijelovima jezika.<ref>{{Citiranje web|url=http://www.asha.org/Publications/leader/2002/021022/f021022a.htm|title=Beyond the Tongue Map|publisher=Asha.org|date=22. listopada 2002.|accessdate=29. kolovoza 2009.|archiveurl=https://web.archive.org/web/20131214115137/http://www.asha.org/Publications/leader/2002/021022/f021022a.htm|archivedate=14. prosinca 2013.|url-status=dead}}</ref>
*Ne postoje četiri glavna [[okus]]a nego njih pet: uz gorko, kiselo, slano i slatko ljudi mogu okusiti [[umami]], što je "pikantan" odnosno "mesnat" okus.<ref name="taste">
*Ne postoje četiri glavna [[okus]]a nego njih pet: uz gorko, kiselo, slano i slatko ljudi mogu okusiti [[umami]], što je "pikantan" odnosno "mesnat" okus.<ref name="taste">
*{{cite book|title=Food Science and Technology |last=Campbell-Platt |first=Geoffrey |url=https://books.google.com/?id=E7GXHploJasC&lpg=PA31&pg=PA31 |date=2009. |publisher=Wiley |isbn=978-0-632-06421-2 |page=31}}
*{{Citiranje knjige|title=Food Science and Technology |last=Campbell-Platt |first=Geoffrey |url=https://books.google.com/?id=E7GXHploJasC&lpg=PA31&pg=PA31 |date=2009. |publisher=Wiley |isbn=978-0-632-06421-2 |page=31}}
*{{Citiranje web|url=http://www.rtc.edu/programs/generaleducation/biology/biology220/files/Senses_notes.pdf |title=Senses Notes |accessdate=13. siječnja 2011. |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110720040515/http://www.rtc.edu/programs/generaleducation/biology/biology220/files/Senses_notes.pdf |archivedate=20. srpnja 2011. }}
*{{Citiranje web|url=http://www.rtc.edu/programs/generaleducation/biology/biology220/files/Senses_notes.pdf |title=Senses Notes |accessdate=13. siječnja 2011. |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110720040515/http://www.rtc.edu/programs/generaleducation/biology/biology220/files/Senses_notes.pdf |archivedate=20. srpnja 2011. }}
*{{Citiranje web|url=https://www.npr.org/templates/story/story.php?storyId=15819485 |title=Sweet, Sour, Salty, Bitter&nbsp;... and Umami |author=Krulwich, Robert |date=5. studenog 2007. |website=Krulwich Wonders, an NPR Science Blog |publisher=NPR |accessdate=13. siječnja 2011. }}</ref> Određeni [[receptor]]i u okusnim pupoljcima reagiraju i na masnoće, ali ostaje nejasno je li u pitanju šesti glavni okus.<ref>{{cite journal|last=Besnard|first=P|date=prosinac 2015.|title=Taste of Fat: A Sixth Taste Modality?|journal=Physiological Reviews|volume=96|issue=1|pages=151–176|doi=10.1152/physrev.00002.2015|pmid=26631596}}</ref>
*{{Citiranje web|url=https://www.npr.org/templates/story/story.php?storyId=15819485 |title=Sweet, Sour, Salty, Bitter&nbsp;... and Umami |author=Krulwich, Robert |date=5. studenog 2007. |website=Krulwich Wonders, an NPR Science Blog |publisher=NPR |accessdate=13. siječnja 2011. }}</ref> Određeni [[receptor]]i u okusnim pupoljcima reagiraju i na masnoće, ali ostaje nejasno je li u pitanju šesti glavni okus.<ref>{{cite journal|last=Besnard|first=P|date=prosinac 2015.|title=Taste of Fat: A Sixth Taste Modality?|journal=Physiological Reviews|volume=96|issue=1|pages=151–176|doi=10.1152/physrev.00002.2015|pmid=26631596}}</ref>
Redak 607: Redak 607:


====Koža i kosa====
====Koža i kosa====
* Koža se u vodi ne bora zato što apsorbira vodu i otekne.<ref>{{cite news|last=Botcharova|first=Maria|title=A gripping tale: scientists claim to have discovered why skin wrinkles in water|url=https://www.theguardian.com/science/2013/jan/09/skin-wrinkle-water-grip?intcmp=239|accessdate=28. siječnja 2013.|newspaper=The Guardian|date=10. siječnja 2013. }}</ref> Bore izaziva [[autonomni živčani sustav]], koji zbog mokre kože potiče [[vazokonstrikcija|vazokonstrikciju]] na tim mjestima, što dovodi do nabranosti.<ref>{{cite journal |last=Changizi|first=Mark |last2=Weber|first2=Romann |last3=Kotecha|first3=Ritesh |last4=Palazzo|first4=Joseph |title=Are Wet-Induced Wrinkled Fingers Primate Rain Treads?|journal=Brain Behav. Evol.|date=2011|volume=77|pages=286–90|doi=10.1159/000328223|pmid=21701145|issue=4}}</ref><ref>{{cite journal|last=Kareklas|first=Kyriacos|author2=Nettle, Daniel |author3=Smulders, Tom V. |title=Water-induced finger wrinkles improve handling of wet objects|journal=Biol. Lett.|date=23. travnja 2013.|volume=9|issue=2|doi=10.1098/rsbl.2012.0999|pmid=23302867|page=20120999|pmc=3639753}}</ref> Istraživanje provedeno 2014. pokazalo je da se nabranost prsta u kontaktu s vodom ne pojačava.<ref name=Haseleu>{{cite journal|doi=10.1371/journal.pone.0084949|title=Water-Induced Finger Wrinkles Do Not Affect Touch Acuity or Dexterity in Handling Wet Objects|date=2014|editor1-last=Goldreich|editor1-first=Daniel|last1=Haseleu|first1=Julia|last2=Omerbašić|first2=Damir|last3=Frenzel|first3=Henning|last4=Gross|first4=Manfred|last5=Lewin|first5=Gary R.|journal=PLoS ONE|volume=9|issue=1|page=e84949|bibcode = 2014PLoSO...984949H|pmid=24416318|pmc=3885627}}</ref>
* Koža se u vodi ne bora zato što apsorbira vodu i otekne.<ref>{{Citiranje novina|last=Botcharova|first=Maria|title=A gripping tale: scientists claim to have discovered why skin wrinkles in water|url=https://www.theguardian.com/science/2013/jan/09/skin-wrinkle-water-grip?intcmp=239|accessdate=28. siječnja 2013.|newspaper=The Guardian|date=10. siječnja 2013. }}</ref> Bore izaziva [[autonomni živčani sustav]], koji zbog mokre kože potiče [[vazokonstrikcija|vazokonstrikciju]] na tim mjestima, što dovodi do nabranosti.<ref>{{cite journal |last=Changizi|first=Mark |last2=Weber|first2=Romann |last3=Kotecha|first3=Ritesh |last4=Palazzo|first4=Joseph |title=Are Wet-Induced Wrinkled Fingers Primate Rain Treads?|journal=Brain Behav. Evol.|date=2011|volume=77|pages=286–90|doi=10.1159/000328223|pmid=21701145|issue=4}}</ref><ref>{{cite journal|last=Kareklas|first=Kyriacos|author2=Nettle, Daniel |author3=Smulders, Tom V. |title=Water-induced finger wrinkles improve handling of wet objects|journal=Biol. Lett.|date=23. travnja 2013.|volume=9|issue=2|doi=10.1098/rsbl.2012.0999|pmid=23302867|page=20120999|pmc=3639753}}</ref> Istraživanje provedeno 2014. pokazalo je da se nabranost prsta u kontaktu s vodom ne pojačava.<ref name=Haseleu>{{cite journal|doi=10.1371/journal.pone.0084949|title=Water-Induced Finger Wrinkles Do Not Affect Touch Acuity or Dexterity in Handling Wet Objects|date=2014|editor1-last=Goldreich|editor1-first=Daniel|last1=Haseleu|first1=Julia|last2=Omerbašić|first2=Damir|last3=Frenzel|first3=Henning|last4=Gross|first4=Manfred|last5=Lewin|first5=Gary R.|journal=PLoS ONE|volume=9|issue=1|page=e84949|bibcode = 2014PLoSO...984949H|pmid=24416318|pmc=3885627}}</ref>
* Nakon [[Brijanje|brijanja]] [[terminalne dlake]] ne rastu čvršće (gušće) ili tamnije. Do ovog vjerovanja dolazi jer dlake koje nikad nisu rezane imaju sužene krajeve, a nakon brijanja ti krajevi postaju tupi i zbog toga gušći od suženih; obrijane dlake čine se gušćima i grubljima zbog oštrijih, nepohabanih krajeva. Tom učinku doprinosi i činjenica da su kraće dlake manje fleksibilne od duljih.<ref name="shaving">
* Nakon [[Brijanje|brijanja]] [[terminalne dlake]] ne rastu čvršće (gušće) ili tamnije. Do ovog vjerovanja dolazi jer dlake koje nikad nisu rezane imaju sužene krajeve, a nakon brijanja ti krajevi postaju tupi i zbog toga gušći od suženih; obrijane dlake čine se gušćima i grubljima zbog oštrijih, nepohabanih krajeva. Tom učinku doprinosi i činjenica da su kraće dlake manje fleksibilne od duljih.<ref name="shaving">
* {{Citiranje web
* {{Citiranje web
Redak 640: Redak 640:


*</ref>
*</ref>
* Kosa i nokti ne rastu nakon smrti. Zapravo se koža suši i povlači s korijena kose i noktiju, zbog čega se na prvi pogled čini kao da rastu.<ref>{{cite book|last=Graham-Brown|first=Robin|author2=Tony Burns |title=Lecture Notes on Dermatology|publisher=Blackwell|date=2007.|page=6|isbn=978-1-4051-3977-9}}</ref>
* Kosa i nokti ne rastu nakon smrti. Zapravo se koža suši i povlači s korijena kose i noktiju, zbog čega se na prvi pogled čini kao da rastu.<ref>{{Citiranje knjige|last=Graham-Brown|first=Robin|author2=Tony Burns |title=Lecture Notes on Dermatology|publisher=Blackwell|date=2007.|page=6|isbn=978-1-4051-3977-9}}</ref>
* Proizvodi za njegu kose ne mogu zapravo "popraviti" [[trihoptiloza|ispucane vrhove]] i oštećenu kosu. Mogu spriječiti da se šteta dogodi i mogu zagladiti kutikulu poput ljepila da izgleda popravljeno, a time i prikazati kosu u boljem stanju.
* Proizvodi za njegu kose ne mogu zapravo "popraviti" [[trihoptiloza|ispucane vrhove]] i oštećenu kosu. Mogu spriječiti da se šteta dogodi i mogu zagladiti kutikulu poput ljepila da izgleda popravljeno, a time i prikazati kosu u boljem stanju.
* Čupanje ili rezanje sijedih vlasi ne dovodi toga da na tom mjestu izrastu dvije sijede vlasi. Izrast će samo jedna vlas jer samo jedna vlas može izrasti iz jednog folikula.<ref>{{Cite web|url=https://www.today.com/health/myth-busted-does-plucking-gray-hairs-make-more-grow-back-t73481|title=Myth, busted: Does plucking gray hairs make more grow back?|website=TODAY.com}}</ref>
* Čupanje ili rezanje sijedih vlasi ne dovodi toga da na tom mjestu izrastu dvije sijede vlasi. Izrast će samo jedna vlas jer samo jedna vlas može izrasti iz jednog folikula.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.today.com/health/myth-busted-does-plucking-gray-hairs-make-more-grow-back-t73481|title=Myth, busted: Does plucking gray hairs make more grow back?|website=TODAY.com}}</ref>
* [[Riđa kosa|Gen za riđu kosu ne izumire]] zato što je recesivan, a neće ni izumrijeti gen za plavu kosu. Iako bi se broj riđokosih i plavokosih ljudi mogao smanjiti, neće izumrijeti osim ako svatko tko nosi te gene (odnosno [[aleli|alele]]) ne umre ili ne stvori potomstvo.<ref>{{Citiranje web|last=Silverman|first=Jacob|title=Are redheads going extinct?|url=http://science.howstuffworks.com/environmental/life/genetic/redhead-extinction.htm|publisher=HowStuffWorks|accessdate=15. srpnja 2011. | archiveurl = https://web.archive.org/web/20121203143345/http://science.howstuffworks.com/environmental/life/genetic/redhead-extinction.htm | archivedate = 3. prosinca 2012.| url-status=live|date=9. rujna 2007.}}</ref>
* [[Riđa kosa|Gen za riđu kosu ne izumire]] zato što je recesivan, a neće ni izumrijeti gen za plavu kosu. Iako bi se broj riđokosih i plavokosih ljudi mogao smanjiti, neće izumrijeti osim ako svatko tko nosi te gene (odnosno [[aleli|alele]]) ne umre ili ne stvori potomstvo.<ref>{{Citiranje web|last=Silverman|first=Jacob|title=Are redheads going extinct?|url=http://science.howstuffworks.com/environmental/life/genetic/redhead-extinction.htm|publisher=HowStuffWorks|accessdate=15. srpnja 2011. | archiveurl = https://web.archive.org/web/20121203143345/http://science.howstuffworks.com/environmental/life/genetic/redhead-extinction.htm | archivedate = 3. prosinca 2012.| url-status=live|date=9. rujna 2007.}}</ref>
* Za nastanak [[Akne|akni]] mahom je odgovorna genetika, a ne toliko manjak higijene, jedenje masne hrane ili ostale navike.<ref>{{Citiranje web | url=https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/acne/symptoms-causes/syc-20368047 | title=Acne – Symptoms and causes}}</ref>
* Za nastanak [[Akne|akni]] mahom je odgovorna genetika, a ne toliko manjak higijene, jedenje masne hrane ili ostale navike.<ref>{{Citiranje web | url=https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/acne/symptoms-causes/syc-20368047 | title=Acne – Symptoms and causes}}</ref>
Redak 658: Redak 658:
| quote = [...T]here's little evidence that detox diets actually remove toxins from the body. Indeed, the kidneys and liver are generally quite effective at filtering and eliminating most ingested toxins.
| quote = [...T]here's little evidence that detox diets actually remove toxins from the body. Indeed, the kidneys and liver are generally quite effective at filtering and eliminating most ingested toxins.
}}
}}
</ref> Neki su znanstvenici takve dijete nazvali "trošenjem vremena i novca".<ref>{{cite news
</ref> Neki su znanstvenici takve dijete nazvali "trošenjem vremena i novca".<ref>{{Citiranje novina
|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/health/4576574.stm
|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/health/4576574.stm
|work=BBC News
|work=BBC News
Redak 697: Redak 697:
  |accessdate=7. travnja 2012.
  |accessdate=7. travnja 2012.
}}</ref> Potrebna količina vode ovisi o osobi i njezinoj težini, vrsti prehrane, razini aktivnosti, odjeći i okruženju (s obzirom na toplinu i vlažnost zraka). Vodu se ne treba piti u čistom obliku, organizam ju može dobiti i pijenjem sokova, čajeva, mlijeka, juha i slično, ali i jedenjem određenih vrsta hrane kao što su voće i povrće.<ref name="Eightglasses" />
}}</ref> Potrebna količina vode ovisi o osobi i njezinoj težini, vrsti prehrane, razini aktivnosti, odjeći i okruženju (s obzirom na toplinu i vlažnost zraka). Vodu se ne treba piti u čistom obliku, organizam ju može dobiti i pijenjem sokova, čajeva, mlijeka, juha i slično, ali i jedenjem određenih vrsta hrane kao što su voće i povrće.<ref name="Eightglasses" />
* [[Šećer]] ne dovodi do dječje hiperaktivnosti.<ref name="festive myths">{{cite journal|author=Vreeman R. C. |author2=Carroll A.E.|title=Festive medical myths|journal=BMJ|volume=337|page=a2769|date=2008.|pmid=19091758|doi=10.1136/bmj.a2769}}</ref><ref name="MedicalMythsUniversityOfArkansasMedicalSciences">{{Citiranje web|url=http://www.uamshealth.com/?id=877&sid=1|title=Medical Myths |publisher=[[University of Arkansas for Medical Sciences]]|accessdate=10. veljače 2011. | archiveurl = https://web.archive.org/web/20140109065139/http://www.uamshealth.com/?id=877&sid=1 | archivedate = 9. siječnja 2014.| url-status=live}}</ref> [[Slijepi pokus|Dvostruki slijepi pokusi]] pokazali su da se djeca koja jedu hranu bogatu šećerom i djeca koja jedu hranu bez šećera ne ponašaju različito, čak i u istraživanjima s djecom koja pate od [[Poremećaj hiperaktivnosti i deficita pažnje|poremećaja hiperaktivnosti i deficita pažnje]] ili s onom koja su osjetljiva na šećer.<ref>{{cite book|last=Fullerton-Smith|first=Jill|title=The Truth About Food|publisher=Bloomsbury|date=2007.|pages=115–17|isbn=978-0-7475-8685-2|quote=Most parents assume that children plus sugary foods equals raucous and uncontrollable behaviour.&nbsp;... according to nutrition experts, the belief that children experience a 'sugar high' is a myth.}}</ref>
* [[Šećer]] ne dovodi do dječje hiperaktivnosti.<ref name="festive myths">{{cite journal|author=Vreeman R. C. |author2=Carroll A.E.|title=Festive medical myths|journal=BMJ|volume=337|page=a2769|date=2008.|pmid=19091758|doi=10.1136/bmj.a2769}}</ref><ref name="MedicalMythsUniversityOfArkansasMedicalSciences">{{Citiranje web|url=http://www.uamshealth.com/?id=877&sid=1|title=Medical Myths |publisher=[[University of Arkansas for Medical Sciences]]|accessdate=10. veljače 2011. | archiveurl = https://web.archive.org/web/20140109065139/http://www.uamshealth.com/?id=877&sid=1 | archivedate = 9. siječnja 2014.| url-status=live}}</ref> [[Slijepi pokus|Dvostruki slijepi pokusi]] pokazali su da se djeca koja jedu hranu bogatu šećerom i djeca koja jedu hranu bez šećera ne ponašaju različito, čak i u istraživanjima s djecom koja pate od [[Poremećaj hiperaktivnosti i deficita pažnje|poremećaja hiperaktivnosti i deficita pažnje]] ili s onom koja su osjetljiva na šećer.<ref>{{Citiranje knjige|last=Fullerton-Smith|first=Jill|title=The Truth About Food|publisher=Bloomsbury|date=2007.|pages=115–17|isbn=978-0-7475-8685-2|quote=Most parents assume that children plus sugary foods equals raucous and uncontrollable behaviour.&nbsp;... according to nutrition experts, the belief that children experience a 'sugar high' is a myth.}}</ref>
* [[Alkoholno piće|Alkoholna pića]] ne zagrijavaju cijelo tijelo.<ref name="AlcoholicBeverages">
* [[Alkoholno piće|Alkoholna pića]] ne zagrijavaju cijelo tijelo.<ref name="AlcoholicBeverages">
* {{cite news|url=https://news.google.com/newspapers?id=kG5BAAAAIBAJ&sjid=QKkMAAAAIBAJ&pg=5953,3984482|title=Popular Misconceptions Regarding Intoxication|last=Brandstadt|first=William G.|date=19. prosinca 1967.|work=Middlesboro Daily News|accessdate=13. siječnja 2011. }}
* {{Citiranje novina|url=https://news.google.com/newspapers?id=kG5BAAAAIBAJ&sjid=QKkMAAAAIBAJ&pg=5953,3984482|title=Popular Misconceptions Regarding Intoxication|last=Brandstadt|first=William G.|date=19. prosinca 1967.|work=Middlesboro Daily News|accessdate=13. siječnja 2011. }}
* {{cite news|url=https://news.google.com/newspapers?id=Y7QOAAAAIBAJ&sjid=voIDAAAAIBAJ&pg=6314,2739204|title=Hypothermia main outdoors threat|last=Pierson|first=Rebecca|date=9. prosinca 2004.|work=Elizabethton Star|accessdate=13. siječnja 2011. }}
* {{Citiranje novina|url=https://news.google.com/newspapers?id=Y7QOAAAAIBAJ&sjid=voIDAAAAIBAJ&pg=6314,2739204|title=Hypothermia main outdoors threat|last=Pierson|first=Rebecca|date=9. prosinca 2004.|work=Elizabethton Star|accessdate=13. siječnja 2011. }}
* {{cite news|url=https://news.google.com/newspapers?id=AnRaAAAAIBAJ&sjid=0kYDAAAAIBAJ&pg=6238%2C1782448|title=Writer Tells Of Alcohol Dangers, Misconceptions|last=Seixas|first=Judy|date=15. travnja 1977.|work=The Virgin Islands Daily News|accessdate=13. siječnja 2011.}}</ref> Alkoholna pića stvaraju doživljaj topline jer se zbog njih šire krvne žile, koje priljevom tople krvi stimuliraju završetke živaca u blizini površine kože. Zbog toga se temperatura tijela zapravo može sniziti jer je u tom slučaju lakša izmjena topline s hladnijim eksterijerom.<ref>{{Citiranje web|url=http://firstaid.about.com/od/heatcoldexposur1/f/07_alcohol_warm.htm|title=Alcohol for Warmth | archiveurl = https://web.archive.org/web/20140413035244/http://firstaid.about.com/od/heatcoldexposur1/f/07_alcohol_warm.htm | archivedate = 13. travnja 2014.| url-status=live}}</ref>
* {{Citiranje novina|url=https://news.google.com/newspapers?id=AnRaAAAAIBAJ&sjid=0kYDAAAAIBAJ&pg=6238%2C1782448|title=Writer Tells Of Alcohol Dangers, Misconceptions|last=Seixas|first=Judy|date=15. travnja 1977.|work=The Virgin Islands Daily News|accessdate=13. siječnja 2011.}}</ref> Alkoholna pića stvaraju doživljaj topline jer se zbog njih šire krvne žile, koje priljevom tople krvi stimuliraju završetke živaca u blizini površine kože. Zbog toga se temperatura tijela zapravo može sniziti jer je u tom slučaju lakša izmjena topline s hladnijim eksterijerom.<ref>{{Citiranje web|url=http://firstaid.about.com/od/heatcoldexposur1/f/07_alcohol_warm.htm|title=Alcohol for Warmth | archiveurl = https://web.archive.org/web/20140413035244/http://firstaid.about.com/od/heatcoldexposur1/f/07_alcohol_warm.htm | archivedate = 13. travnja 2014.| url-status=live}}</ref>
* Alkohol ne ubija nužno moždane stanice.<ref name="StudyFindsAlcoholDoesntKillOffBrainCells">{{cite news|url=http://www.news.com.au/national/study-finds-alcohol-doesnt-kill-off-brain-cells/story-e6frfkp9-1111113923217|archiveurl=https://web.archive.org/web/20161129195758/http://www.news.com.au/national/study-finds-alcohol-doesnt-kill-off-brain-cells/story-e6frfkp9-1111113923217|archivedate=29. studenog 2016.|title=Study finds alcohol doesn't kill off brain cells &#124; News.com.au|publisher=[[News Limited]]|accessdate=10. ožujka 2019.|date=10. srpnja 2007. | url-status=dead}}</ref> Međutim, na dva načina može ''neizravno'' dovesti do smrti moždanih stranica: (1) Kod kroničnih alkoholičara čiji su se mozgovi navikli na učinke alkohola nagli prestanak konzumacije može dovesti do [[ekscitotoksičnost]]i, koja pak vodi do smrti stanica u većem broju područja u mozgu.<ref>{{cite journal|author=Lovinger, D. M.|date=1993.| title=Excitotoxicity and Alcohol-Related Brain Damage |journal=Alcoholism: Clinical and Experimental Research |volume=17 |issue=1|pages=19–27 |doi=10.1111/j.1530-0277.1993.tb00720.x|pmid=8383925}}</ref> (2) Kod alkoholičara koji alkoholom unose veći broj dnevnih kalorija manjak [[Vitamin B1|vitamina B1]] može dovesti do [[Korsakovljeva psihoza|Korsakovljeve psihoze]], koju se povezuje s ozbiljnim oštećenjem mozga.<ref>{{cite journal |author=Kopelman M. D. |author2=Thomson A.D. |author3=Guerrini I. |author4=Marshall E.J. |title=The Korsakoff syndrome: clinical aspects, psychology and treatment |journal=Alcohol and Alcoholism |volume=44 |issue=2 |pages=148–54 |date=2009. |pmid=19151162 |doi=10.1093/alcalc/agn118}}</ref>
* Alkohol ne ubija nužno moždane stanice.<ref name="StudyFindsAlcoholDoesntKillOffBrainCells">{{Citiranje novina|url=http://www.news.com.au/national/study-finds-alcohol-doesnt-kill-off-brain-cells/story-e6frfkp9-1111113923217|archiveurl=https://web.archive.org/web/20161129195758/http://www.news.com.au/national/study-finds-alcohol-doesnt-kill-off-brain-cells/story-e6frfkp9-1111113923217|archivedate=29. studenog 2016.|title=Study finds alcohol doesn't kill off brain cells &#124; News.com.au|publisher=[[News Limited]]|accessdate=10. ožujka 2019.|date=10. srpnja 2007. | url-status=dead}}</ref> Međutim, na dva načina može ''neizravno'' dovesti do smrti moždanih stranica: (1) Kod kroničnih alkoholičara čiji su se mozgovi navikli na učinke alkohola nagli prestanak konzumacije može dovesti do [[ekscitotoksičnost]]i, koja pak vodi do smrti stanica u većem broju područja u mozgu.<ref>{{cite journal|author=Lovinger, D. M.|date=1993.| title=Excitotoxicity and Alcohol-Related Brain Damage |journal=Alcoholism: Clinical and Experimental Research |volume=17 |issue=1|pages=19–27 |doi=10.1111/j.1530-0277.1993.tb00720.x|pmid=8383925}}</ref> (2) Kod alkoholičara koji alkoholom unose veći broj dnevnih kalorija manjak [[Vitamin B1|vitamina B1]] može dovesti do [[Korsakovljeva psihoza|Korsakovljeve psihoze]], koju se povezuje s ozbiljnim oštećenjem mozga.<ref>{{cite journal |author=Kopelman M. D. |author2=Thomson A.D. |author3=Guerrini I. |author4=Marshall E.J. |title=The Korsakoff syndrome: clinical aspects, psychology and treatment |journal=Alcohol and Alcoholism |volume=44 |issue=2 |pages=148–54 |date=2009. |pmid=19151162 |doi=10.1093/alcalc/agn118}}</ref>
* [[Vegetarijanska prehrana|Vegetarijanska]] i [[Veganstvo|veganska]] dijeta sadrže dovoljno proteina za odgovarajući oblik prehrane.<ref name="DefendingVeganDiet">{{cite journal | last = Webb | first = Densie | title = Defending Vegan Diets – RDs Aim to Clear Up Common Misconceptions About Vegan Diets | journal = Today's Dietician | page = 20 | date = rujan 2010. | url = http://www.todaysdietitian.com/newarchives/082510p20.shtml | accessdate =9. ožujka 2011. | archiveurl = https://web.archive.org/web/20131214120735/http://www.todaysdietitian.com/newarchives/082510p20.shtml | archivedate = 14. prosinca 2013.| url-status=live}}</ref><ref name="vegan">{{Citiranje web
* [[Vegetarijanska prehrana|Vegetarijanska]] i [[Veganstvo|veganska]] dijeta sadrže dovoljno proteina za odgovarajući oblik prehrane.<ref name="DefendingVeganDiet">{{cite journal | last = Webb | first = Densie | title = Defending Vegan Diets – RDs Aim to Clear Up Common Misconceptions About Vegan Diets | journal = Today's Dietician | page = 20 | date = rujan 2010. | url = http://www.todaysdietitian.com/newarchives/082510p20.shtml | accessdate =9. ožujka 2011. | archiveurl = https://web.archive.org/web/20131214120735/http://www.todaysdietitian.com/newarchives/082510p20.shtml | archivedate = 14. prosinca 2013.| url-status=live}}</ref><ref name="vegan">{{Citiranje web
  |url=http://www.acefitness.org/blog/86/are-vegetarian-diets-safe/
  |url=http://www.acefitness.org/blog/86/are-vegetarian-diets-safe/
Redak 716: Redak 716:
  |url-status=live
  |url-status=live
}}
}}
*</ref> Zapravo, [[Ovolaktovegetarijanska dijeta|ovolaktovegetarijanci]] i vegani u prosjeku unose dovoljno ili čak previše proteina.<ref name="DieticiansGuide">{{cite book |title=The dietitian's guide to vegetarian diets |last=Messina |first=Virginia |author2=Reed Mangles |author3=Mark Messina |date=2004. |publisher=Jones and Bartlett Publishers |location=Sudbury, MA |isbn=978-0-7637-3241-7}}</ref> Međutim, u veganskoj je dijeti za optimalno zdravlje ipak potreban [[Vitamin B12|vitamin B<sub>12</sub>]] kao [[Dodaci prehrani|dodatak prehrani]].<ref name="DefendingVeganDiet" />
*</ref> Zapravo, [[Ovolaktovegetarijanska dijeta|ovolaktovegetarijanci]] i vegani u prosjeku unose dovoljno ili čak previše proteina.<ref name="DieticiansGuide">{{Citiranje knjige |title=The dietitian's guide to vegetarian diets |last=Messina |first=Virginia |author2=Reed Mangles |author3=Mark Messina |date=2004. |publisher=Jones and Bartlett Publishers |location=Sudbury, MA |isbn=978-0-7637-3241-7}}</ref> Međutim, u veganskoj je dijeti za optimalno zdravlje ipak potreban [[Vitamin B12|vitamin B<sub>12</sub>]] kao [[Dodaci prehrani|dodatak prehrani]].<ref name="DefendingVeganDiet" />
*Nije potrebno sedam godina da bi se probavilo [[Žvakaća guma|progutanu žvakaću gumu]]. Zapravo, žvakaća je guma uglavnom neprobavljiva i prolazi kroz probavni sustav jednakom brzinom kao i svaka druga tvar.<ref>{{cite magazine|url=http://www.scientificamerican.com/article.cfm?id=fact-or-fiction-chewing-gum-takes-seven-years-to-digest|title=Fact or Fiction?: Chewing Gum Takes Seven Years to Digest|magazine=Scientific American|first=John|last=Matson|date=11. listopada 2007.|accessdate=4. veljače 2011. | archiveurl = https://web.archive.org/web/20140109065142/http://www.scientificamerican.com/article.cfm?id=fact-or-fiction-chewing-gum-takes-seven-years-to-digest | archivedate = 9. siječnja 2014.| url-status=live}}</ref><ref>"Tvrdnja: Žvakaćoj je gumi potrebno sedam godina da prođe kroz probavni sustav; POGREŠNO http://www.snopes.com/oldwives/chewgum.asp</ref>
*Nije potrebno sedam godina da bi se probavilo [[Žvakaća guma|progutanu žvakaću gumu]]. Zapravo, žvakaća je guma uglavnom neprobavljiva i prolazi kroz probavni sustav jednakom brzinom kao i svaka druga tvar.<ref>{{cite magazine|url=http://www.scientificamerican.com/article.cfm?id=fact-or-fiction-chewing-gum-takes-seven-years-to-digest|title=Fact or Fiction?: Chewing Gum Takes Seven Years to Digest|magazine=Scientific American|first=John|last=Matson|date=11. listopada 2007.|accessdate=4. veljače 2011. | archiveurl = https://web.archive.org/web/20140109065142/http://www.scientificamerican.com/article.cfm?id=fact-or-fiction-chewing-gum-takes-seven-years-to-digest | archivedate = 9. siječnja 2014.| url-status=live}}</ref><ref>"Tvrdnja: Žvakaćoj je gumi potrebno sedam godina da prođe kroz probavni sustav; POGREŠNO http://www.snopes.com/oldwives/chewgum.asp</ref>
* Istraživanja su pokazala da začinjena hrana i kava ne igraju značajniju ulogu u razvoju [[peptički ulkus|peptičkih ulkusa]].<ref>{{cite book |editor=Raphael Rubin |editor2=David S. Strayer |editor3=Emanuel Rubin |editor4=Gonzalo Aponte |title=Rubin's pathology : clinicopathologic foundations of medicine|date=2012.|publisher=Wolters Kluwer Health/Lippincott Williams & Wilkins |location=Philadelphia, PA |isbn= 9781605479682|page=623|edition=Sixth|url=https://books.google.com/books?id=wb2TzY9AgJ0C&pg=PA623}}</ref>
* Istraživanja su pokazala da začinjena hrana i kava ne igraju značajniju ulogu u razvoju [[peptički ulkus|peptičkih ulkusa]].<ref>{{Citiranje knjige |editor=Raphael Rubin |editor2=David S. Strayer |editor3=Emanuel Rubin |editor4=Gonzalo Aponte |title=Rubin's pathology : clinicopathologic foundations of medicine|date=2012.|publisher=Wolters Kluwer Health/Lippincott Williams & Wilkins |location=Philadelphia, PA |isbn= 9781605479682|page=623|edition=Sixth|url=https://books.google.com/books?id=wb2TzY9AgJ0C&pg=PA623}}</ref>
* Iako [[beta-karoten]] u [[mrkva]]ma može poboljšati [[noćni vid]] onima koji pate od [[Manjak vitamina A|manjka vitamina A]], onima koji ne pate od toga ne pojačava ga iznad normalne razine.<ref name="Carrots and vitamin A">{{Citiranje web|url=http://www.dietary-supplements.info.nih.gov/factsheets/vitamina.asp |title=Fact sheet for health professionals: Vitamin A |date=3. lipnja 2013. |accessdate=29. prosinca 2016. |website=Office of Dietary Supplements, National Institutes of Health |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080517093019/http://dietary-supplements.info.nih.gov/factsheets/vitamina.asp |archivedate=17. svibnja 2008. }}</ref> Uvjerenje u suprotno vjerojatno vuče podrijetlo iz britanske [[dezinformacija|dezinformacije]] za [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] kojom je htjela objasniti veće uspjehe [[Kraljevske zračne snage|Kraljevskih zračnih snaga]] tijekom noćnih bitaka – za to je zapravo bilo zaslužno korištenje [[radar]]a i crvenih svjetala na upravljačkim pločama.<ref name="Carrots and British propaganda">{{Citiranje web |url=http://www.scientificamerican.com/article/fact-or-fiction-carrots-improve-your-vision/ |title=Fact or Fiction?: Carrots Improve Your Vision |website=[[Scientific American]] |author=Maron DF|date=23. lipnja 2014.|accessdate=29. prosinca 2016.}}</ref>
* Iako [[beta-karoten]] u [[mrkva]]ma može poboljšati [[noćni vid]] onima koji pate od [[Manjak vitamina A|manjka vitamina A]], onima koji ne pate od toga ne pojačava ga iznad normalne razine.<ref name="Carrots and vitamin A">{{Citiranje web|url=http://www.dietary-supplements.info.nih.gov/factsheets/vitamina.asp |title=Fact sheet for health professionals: Vitamin A |date=3. lipnja 2013. |accessdate=29. prosinca 2016. |website=Office of Dietary Supplements, National Institutes of Health |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080517093019/http://dietary-supplements.info.nih.gov/factsheets/vitamina.asp |archivedate=17. svibnja 2008. }}</ref> Uvjerenje u suprotno vjerojatno vuče podrijetlo iz britanske [[dezinformacija|dezinformacije]] za [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] kojom je htjela objasniti veće uspjehe [[Kraljevske zračne snage|Kraljevskih zračnih snaga]] tijekom noćnih bitaka – za to je zapravo bilo zaslužno korištenje [[radar]]a i crvenih svjetala na upravljačkim pločama.<ref name="Carrots and British propaganda">{{Citiranje web |url=http://www.scientificamerican.com/article/fact-or-fiction-carrots-improve-your-vision/ |title=Fact or Fiction?: Carrots Improve Your Vision |website=[[Scientific American]] |author=Maron DF|date=23. lipnja 2014.|accessdate=29. prosinca 2016.}}</ref>
* Nema dokaza da je [[pretilost]] povezana sa sporijim [[Bazalni metabolizam|bazalnim metabolizmom]]. Brzina bazalnog metabolizma ne razlikuje se previše među ljudima. Na debljanje i mršavljenje izravno utječu prehrana i aktivnost. Pretile osobe uglavnom podcjenjuju količinu hrane koju jedu, a pothranjene osobe je precjenjuju. K tome, pretile osobe zapravo u prosjeku imaju brži metabolizam zbog toga što veće tijelo traži više energije.<ref name="obesity-and-metabolism">
* Nema dokaza da je [[pretilost]] povezana sa sporijim [[Bazalni metabolizam|bazalnim metabolizmom]]. Brzina bazalnog metabolizma ne razlikuje se previše među ljudima. Na debljanje i mršavljenje izravno utječu prehrana i aktivnost. Pretile osobe uglavnom podcjenjuju količinu hrane koju jedu, a pothranjene osobe je precjenjuju. K tome, pretile osobe zapravo u prosjeku imaju brži metabolizam zbog toga što veće tijelo traži više energije.<ref name="obesity-and-metabolism">
* {{cite news|title=Does metabolism vary between two people?|url=https://examine.com/nutrition/does-metabolism-vary-between-two-people|newspaper=Examine.com|date=28. siječnja 2013.}}
* {{Citiranje novina|title=Does metabolism vary between two people?|url=https://examine.com/nutrition/does-metabolism-vary-between-two-people|newspaper=Examine.com|date=28. siječnja 2013.}}
* {{cite journal|first1=Kevin D.|last1=Hall|first2=Steven B.|last2=Heymsfield|first3=Joseph W.|last3=Kemnitz|first4=Samuel|last4=Klein|first5=Dale A.|last5=Schoeller|first6=John R.|last6=Speakman|title=Energy balance and its components: implications for body weight regulation|journal=The American Journal of Clinical Nutrition|date=1. travnja 2012.|issn=1938-3207|pages=989–994|volume=95|issue=4|pmid=22434603|doi=10.3945/ajcn.112.036350|pmc=3302369}}
* {{cite journal|first1=Kevin D.|last1=Hall|first2=Steven B.|last2=Heymsfield|first3=Joseph W.|last3=Kemnitz|first4=Samuel|last4=Klein|first5=Dale A.|last5=Schoeller|first6=John R.|last6=Speakman|title=Energy balance and its components: implications for body weight regulation|journal=The American Journal of Clinical Nutrition|date=1. travnja 2012.|issn=1938-3207|pages=989–994|volume=95|issue=4|pmid=22434603|doi=10.3945/ajcn.112.036350|pmc=3302369}}
* {{cite news|title=The truth about slow metabolism|url=https://www.mayoclinic.org/healthy-lifestyle/weight-loss/expert-answers/slow-metabolism/faq-20058480|newspaper=Mayo Clinic}}
* {{Citiranje novina|title=The truth about slow metabolism|url=https://www.mayoclinic.org/healthy-lifestyle/weight-loss/expert-answers/slow-metabolism/faq-20058480|newspaper=Mayo Clinic}}
* {{cite news|first1=Tim|last1=Crowe|title=Monday's medical myth: 'my slow metabolism makes me fat'|url=http://theconversation.com/mondays-medical-myth-my-slow-metabolism-makes-me-fat-4962|newspaper=The Conversation}}
* {{Citiranje novina|first1=Tim|last1=Crowe|title=Monday's medical myth: 'my slow metabolism makes me fat'|url=http://theconversation.com/mondays-medical-myth-my-slow-metabolism-makes-me-fat-4962|newspaper=The Conversation}}
* {{cite journal|first1=Catharine|last1=Wang|first2=Elliot J.|last2=Coups|title=Causal beliefs about obesity and associated health behaviors: results from a population-based survey|journal=International Journal of Behavioral Nutrition and Physical Activity|date=3. ožujka 2010.|issn=1479-5868|page=19|volume=7|doi=10.1186/1479-5868-7-19|pmid=20199677|pmc=2842229}}
* {{cite journal|first1=Catharine|last1=Wang|first2=Elliot J.|last2=Coups|title=Causal beliefs about obesity and associated health behaviors: results from a population-based survey|journal=International Journal of Behavioral Nutrition and Physical Activity|date=3. ožujka 2010.|issn=1479-5868|page=19|volume=7|doi=10.1186/1479-5868-7-19|pmid=20199677|pmc=2842229}}
* {{cite journal|last1=Barry|first1=Colleen L.|last2=Brescoll|first2=Victoria L.|last3=Brownell|first3=Kelly D.|last4=Schlesinger|first4=Mark|title=Obesity Metaphors: How Beliefs about the Causes of Obesity Affect Support for Public Policy|journal=The Milbank Quarterly|date=2009.|volume=87|issue=1|pages=7–47|pmid=19298414|doi=10.1111/j.1468-0009.2009.00546.x|pmc=2879183|citeseerx=10.1.1.175.4460}}
* {{cite journal|last1=Barry|first1=Colleen L.|last2=Brescoll|first2=Victoria L.|last3=Brownell|first3=Kelly D.|last4=Schlesinger|first4=Mark|title=Obesity Metaphors: How Beliefs about the Causes of Obesity Affect Support for Public Policy|journal=The Milbank Quarterly|date=2009.|volume=87|issue=1|pages=7–47|pmid=19298414|doi=10.1111/j.1468-0009.2009.00546.x|pmc=2879183|citeseerx=10.1.1.175.4460}}
* {{cite journal|first1=J. Eric|last1=Oliver|first2=Taeku|last2=Lee|title=Public Opinion and the Politics of Obesity in America|journal=Journal of Health Politics, Policy and Law|date=1. listopada 2005.|issn=0361-6878|pages=923–954|volume=30|issue=5|pmid=16477792|doi=10.1215/03616878-30-5-923}}
* {{cite journal|first1=J. Eric|last1=Oliver|first2=Taeku|last2=Lee|title=Public Opinion and the Politics of Obesity in America|journal=Journal of Health Politics, Policy and Law|date=1. listopada 2005.|issn=0361-6878|pages=923–954|volume=30|issue=5|pmid=16477792|doi=10.1215/03616878-30-5-923}}
* {{cite journal|first1=C. R.|last1=Hankey|first2=S.|last2=Eley|first3=W. S.|last3=Leslie|first4=C. M.|last4=Hunter|first5=M. E. J.|last5=Lean|title=Eating habits, beliefs, attitudes and knowledge among health professionals regarding the links between obesity, nutrition and health|journal=Public Health Nutrition|date=2004|issn=1368-9800|pages=337–343|volume=7|issue=2|pmid=15003142|doi=10.1079/PHN2003526}}
* {{cite journal|first1=C. R.|last1=Hankey|first2=S.|last2=Eley|first3=W. S.|last3=Leslie|first4=C. M.|last4=Hunter|first5=M. E. J.|last5=Lean|title=Eating habits, beliefs, attitudes and knowledge among health professionals regarding the links between obesity, nutrition and health|journal=Public Health Nutrition|date=2004|issn=1368-9800|pages=337–343|volume=7|issue=2|pmid=15003142|doi=10.1079/PHN2003526}}
* {{Cite web|url=https://www.nhs.uk/live-well/healthy-weight/metabolism-and-weight-loss/|title=How can I speed up my metabolism?|date=26. travnja 2018.|website=nhs.uk|language=en|access-date=16. kolovoza 2019.}}
* {{Citiranje weba|url=https://www.nhs.uk/live-well/healthy-weight/metabolism-and-weight-loss/|title=How can I speed up my metabolism?|date=26. travnja 2018.|website=nhs.uk|language=en|access-date=16. kolovoza 2019.}}
*</ref>
*</ref>
* Jedenje normalne količine [[soja|soje]] ne izaziva neuravnoteženost hormona.<ref>{{Citiranje web|url=https://ucdintegrativemedicine.com/2015/06/the-startling-truth-about-soy/|title=The Startling Truth About Soy|first=Rosane|last=Oliveira|date=9. lipnja 2015.}}</ref><ref>{{cite news|url=https://www.independent.co.uk/life-style/health-and-families/soya-male-body-health-side-effects-truth-milk-sexual-function-a8382976.html|title=The truth about what soya does to men's bodies|date=12. lipnja 2018.|website=The Independent}}</ref><ref>{{cite journal|title=Misconception and Concerns about Bioidentical Hormones Used for Custom-Compounded Hormone Therapy|first1=Frank Z.|last1=Stanczyk|first2=Bhagu R.|last2=Bhavnani|date=1. ožujka 2012.|journal=The Journal of Clinical Endocrinology & Metabolism|volume=97|issue=3|pages=756–759|doi=10.1210/jc.2011-2492|pmid=22205711}}</ref><ref>{{Citiranje web|url=https://www.huhs.edu/sites/default/files/files/Soy%20protein%20article.pdf |title=Soy |website=www.huhs.edu }}</ref><ref>{{cite news|url=https://www.nytimes.com/2018/07/25/style/sperm-count.html|title=The Dawning of Sperm Awareness|first=Nellie|last=Bowles|date=25. srpnja 2018.|via=NYTimes.com}}</ref>
* Jedenje normalne količine [[soja|soje]] ne izaziva neuravnoteženost hormona.<ref>{{Citiranje web|url=https://ucdintegrativemedicine.com/2015/06/the-startling-truth-about-soy/|title=The Startling Truth About Soy|first=Rosane|last=Oliveira|date=9. lipnja 2015.}}</ref><ref>{{Citiranje novina|url=https://www.independent.co.uk/life-style/health-and-families/soya-male-body-health-side-effects-truth-milk-sexual-function-a8382976.html|title=The truth about what soya does to men's bodies|date=12. lipnja 2018.|website=The Independent}}</ref><ref>{{cite journal|title=Misconception and Concerns about Bioidentical Hormones Used for Custom-Compounded Hormone Therapy|first1=Frank Z.|last1=Stanczyk|first2=Bhagu R.|last2=Bhavnani|date=1. ožujka 2012.|journal=The Journal of Clinical Endocrinology & Metabolism|volume=97|issue=3|pages=756–759|doi=10.1210/jc.2011-2492|pmid=22205711}}</ref><ref>{{Citiranje web|url=https://www.huhs.edu/sites/default/files/files/Soy%20protein%20article.pdf |title=Soy |website=www.huhs.edu }}</ref><ref>{{Citiranje novina|url=https://www.nytimes.com/2018/07/25/style/sperm-count.html|title=The Dawning of Sperm Awareness|first=Nellie|last=Bowles|date=25. srpnja 2018.|via=NYTimes.com}}</ref>
* Redoslijed konzumacije različitih vrsta alkoholnih pića ne utječe na razinu [[pijanstvo|pijanstva]] niti stvara štetne posljedice.<ref>{{Cite journal|title=Grape or grain but never the twain? A randomized controlled multiarm matched-triplet crossover trial of beer and wine|first1=Jöran|last1=Köchling|first2=Berit|last2=Geis|first3=Stefan|last3=Wirth|first4=Kai O.|last4=Hensel|date=1. veljače 2019.|journal=The American Journal of Clinical Nutrition|volume=109|issue=2|pages=345–352|doi=10.1093/ajcn/nqy309|pmid=30753321|pmc=6410559}}</ref>
* Redoslijed konzumacije različitih vrsta alkoholnih pića ne utječe na razinu [[pijanstvo|pijanstva]] niti stvara štetne posljedice.<ref>{{Cite journal|title=Grape or grain but never the twain? A randomized controlled multiarm matched-triplet crossover trial of beer and wine|first1=Jöran|last1=Köchling|first2=Berit|last2=Geis|first3=Stefan|last3=Wirth|first4=Kai O.|last4=Hensel|date=1. veljače 2019.|journal=The American Journal of Clinical Nutrition|volume=109|issue=2|pages=345–352|doi=10.1093/ajcn/nqy309|pmid=30753321|pmc=6410559}}</ref>


====Ljudska seksualnost====
====Ljudska seksualnost====
*Ne postoje fiziološki testovi za ispitivanje [[djevičanstvo|djevičanstva]], a stanje [[Djevičanski zalistak|himena]] ne ukazuje ni na što u vezi seksualnog iskustva osobe.<ref name="Perlman 2004">{{cite book |last1=Perlman |first1=Sally E. |last2=Nakajyma |first2=Steven T.|last3=Hertweck |first3=S. Paige |title=Clinical protocols in pediatric and adolescent gynecology |year=2004|publisher=Parthenon |page=131 |isbn=978-1-84214-199-1}}</ref><ref name="Green 2019">The Hymen Doesn't Tell You Anything About a Person, 14. prosinca 2019., SciShow, Green, Hank</ref> Krvarenje nije izravno povezano s prvim vaginalnim [[snošaj]]em i ne pokazuje ništa u vezi seksualnog iskustva.<ref name="Perlman 2004"/><ref name="Green 2019"/> Fizički [[test djevičanstva|testovi djevičanstva]] nemaju znanstvene temelje.<ref>{{Cite web|url=http://www.who.int/news-room/detail/17-10-2018-united-nations-agencies-call-for-ban-on-virginity-testing|title=United Nations agencies call for ban on virginity testing|last=|first=|date=17. listopada 2018.|website=|publisher=World Health Organization|access-date=22. listopada 2018.}}</ref>
*Ne postoje fiziološki testovi za ispitivanje [[djevičanstvo|djevičanstva]], a stanje [[Djevičanski zalistak|himena]] ne ukazuje ni na što u vezi seksualnog iskustva osobe.<ref name="Perlman 2004">{{Citiranje knjige |last1=Perlman |first1=Sally E. |last2=Nakajyma |first2=Steven T.|last3=Hertweck |first3=S. Paige |title=Clinical protocols in pediatric and adolescent gynecology |year=2004|publisher=Parthenon |page=131 |isbn=978-1-84214-199-1}}</ref><ref name="Green 2019">The Hymen Doesn't Tell You Anything About a Person, 14. prosinca 2019., SciShow, Green, Hank</ref> Krvarenje nije izravno povezano s prvim vaginalnim [[snošaj]]em i ne pokazuje ništa u vezi seksualnog iskustva.<ref name="Perlman 2004"/><ref name="Green 2019"/> Fizički [[test djevičanstva|testovi djevičanstva]] nemaju znanstvene temelje.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.who.int/news-room/detail/17-10-2018-united-nations-agencies-call-for-ban-on-virginity-testing|title=United Nations agencies call for ban on virginity testing|last=|first=|date=17. listopada 2018.|website=|publisher=World Health Organization|access-date=22. listopada 2018.}}</ref>
* Veličina dlana ne govori ništa o [[Veličina ljudskog spolnog uda|veličini ljudskog spolnog uda]];<ref>{{cite news|url=https://www.cnn.com/2016/03/08/health/trump-small-hands-penis/index.html|title=Trump: Do small hands equal small penis, or a myth?|first=Jen | last=Christensen|website=CNN}}</ref> s druge strane, [[duljina prstiju]] može indicirati njegovu veličinu.<ref>{{Citiranje web|url=http://articles.latimes.com/2011/jul/04/news/la-heb-finger-ratio-penis-length-20110704|title=Judging penis size by comparing index, ring fingers|first=Thomas H. Maugh|last=II|date=4. srpnja 2011.|via=LA Times}}</ref>
* Veličina dlana ne govori ništa o [[Veličina ljudskog spolnog uda|veličini ljudskog spolnog uda]];<ref>{{Citiranje novina|url=https://www.cnn.com/2016/03/08/health/trump-small-hands-penis/index.html|title=Trump: Do small hands equal small penis, or a myth?|first=Jen | last=Christensen|website=CNN}}</ref> s druge strane, [[duljina prstiju]] može indicirati njegovu veličinu.<ref>{{Citiranje web|url=http://articles.latimes.com/2011/jul/04/news/la-heb-finger-ratio-penis-length-20110704|title=Judging penis size by comparing index, ring fingers|first=Thomas H. Maugh|last=II|date=4. srpnja 2011.|via=LA Times}}</ref>
*Nije vrlo vjerojatno da će trudnoća do koje je došlo spolnim odnosom dvaju rođaka dovesti do urođenih deformacija:<ref name="kershaw">{{cite news |first = Sarah |last = Kershaw |url = https://www.nytimes.com/2009/11/26/garden/26cousins.html |title = Shaking Off the Shame |date = 26. studenog 2009. | work=The New York Times}}</ref> Rizik iznosi pet do šest posto (kao i u slučaju kad rađa četrdesetogodišnjakinja),<ref name="kershaw" /><ref name="Bennett">{{cite journal|last1=Bennett|first1=Robin L.|last2=Motulsky|first2=Arno G.|last3=Bittles|first3=Alan|last4=Hudgins|first4=Louanne|last5=Uhrich|first5=Stefanie|last6=Doyle|first6=Debra Lochner|last7=Silvey|first7=Kerry|last8=Scott|first8=C. Ronald|last9=Cheng|first9=Edith|last10=McGillivray|first10=Barbara|last11=Steiner|first11=Robert D.|last12=Olson|first12=Debra|title=Genetic Counseling and Screening of Consanguineous Couples and Their Offspring|journal=Journal of Genetic Counseling|date=2002.|volume=11|issue=2|pages=97–119|doi=10.1023/A:1014593404915|pmid=26141656}}</ref> a rizik u svim drugim slučajevima iznosi tri do četiri posto.<ref name="Bennett" /> Učinci [[depresija križnja u srodstvu|depresije križanja u srodstvu]], iako su relativno mali u usporedbi s drugim čimbenicima (i zbog toga ih je teže kontrolirati u znanstvenim eksperimentima), postaju uočljiviji ako ih se izolira i održava nekoliko generacija.<ref name="ncbi.nlm.nih.gov">{{cite journal | pmc = 1377721 | pmid=9915962 | doi=10.1086/302198 | volume=64 | issue=1 | title=Inbreeding effects on fertility in humans: evidence for reproductive compensation | date=siječanj 1999. | journal=Am. J. Hum. Genet. | pages=225–31 | last1 = Ober | first1 = C | last2 = Hyslop | first2 = T | last3 = Hauck | first3 = WW}}</ref><ref name="nature.com">{{Cite journal | doi=10.1038/ejhg.2008.237|pmid = 19092776| pmc=2986271| title=Impact of inbreeding on fertility in a pre-industrial population| journal=European Journal of Human Genetics| volume=17| issue=5| pages=673–681| year=2009.| last1=Robert| first1=Alexandre| last2=Toupance| first2=Bruno| last3=Tremblay| first3=Marc| last4=Heyer| first4=Evelyne}}</ref>
*Nije vrlo vjerojatno da će trudnoća do koje je došlo spolnim odnosom dvaju rođaka dovesti do urođenih deformacija:<ref name="kershaw">{{Citiranje novina |first = Sarah |last = Kershaw |url = https://www.nytimes.com/2009/11/26/garden/26cousins.html |title = Shaking Off the Shame |date = 26. studenog 2009. | work=The New York Times}}</ref> Rizik iznosi pet do šest posto (kao i u slučaju kad rađa četrdesetogodišnjakinja),<ref name="kershaw" /><ref name="Bennett">{{cite journal|last1=Bennett|first1=Robin L.|last2=Motulsky|first2=Arno G.|last3=Bittles|first3=Alan|last4=Hudgins|first4=Louanne|last5=Uhrich|first5=Stefanie|last6=Doyle|first6=Debra Lochner|last7=Silvey|first7=Kerry|last8=Scott|first8=C. Ronald|last9=Cheng|first9=Edith|last10=McGillivray|first10=Barbara|last11=Steiner|first11=Robert D.|last12=Olson|first12=Debra|title=Genetic Counseling and Screening of Consanguineous Couples and Their Offspring|journal=Journal of Genetic Counseling|date=2002.|volume=11|issue=2|pages=97–119|doi=10.1023/A:1014593404915|pmid=26141656}}</ref> a rizik u svim drugim slučajevima iznosi tri do četiri posto.<ref name="Bennett" /> Učinci [[depresija križnja u srodstvu|depresije križanja u srodstvu]], iako su relativno mali u usporedbi s drugim čimbenicima (i zbog toga ih je teže kontrolirati u znanstvenim eksperimentima), postaju uočljiviji ako ih se izolira i održava nekoliko generacija.<ref name="ncbi.nlm.nih.gov">{{cite journal | pmc = 1377721 | pmid=9915962 | doi=10.1086/302198 | volume=64 | issue=1 | title=Inbreeding effects on fertility in humans: evidence for reproductive compensation | date=siječanj 1999. | journal=Am. J. Hum. Genet. | pages=225–31 | last1 = Ober | first1 = C | last2 = Hyslop | first2 = T | last3 = Hauck | first3 = WW}}</ref><ref name="nature.com">{{Cite journal | doi=10.1038/ejhg.2008.237|pmid = 19092776| pmc=2986271| title=Impact of inbreeding on fertility in a pre-industrial population| journal=European Journal of Human Genetics| volume=17| issue=5| pages=673–681| year=2009.| last1=Robert| first1=Alexandre| last2=Toupance| first2=Bruno| last3=Tremblay| first3=Marc| last4=Heyer| first4=Evelyne}}</ref>
* Ne postoje [[fiziologija|fiziološki]] temelji za tvrdnju da upražnjavanje spolnih odnosa prije sportskog natjecanja negativno utječe na izvedbu.<ref>{{cite journal
* Ne postoje [[fiziologija|fiziološki]] temelji za tvrdnju da upražnjavanje spolnih odnosa prije sportskog natjecanja negativno utječe na izvedbu.<ref>{{cite journal
|url=http://www.nature.com/news/2006/060609/full/news060605-16.html
|url=http://www.nature.com/news/2006/060609/full/news060605-16.html
Redak 750: Redak 750:
* Nije istina da ljudi do druge godine života stvaraju sve moždane stanice koje će ikad imati, nešto u što su medicinski stručnjaci vjerovali do 1998.<ref>{{cite journal | author = Eriksson, Gage | display-authors = etal | date = 1998. | title = Neurogenesis in the adult human hippocampus | journal = Nature Medicine | volume = 4 | issue = 11| pages = 1313–17 | doi = 10.1038/3305 | pmid=9809557}}</ref><ref>{{cite journal | author = Gross C. G. | date = 2000. | title = Neurogenesis in the adult brain: death of a dogma | journal = Nat Rev Neurosci | volume = 1 | issue = 1| pages = 67–73 | doi = 10.1038/35036235| pmid = 11252770 }}</ref><ref>{{Citiranje web|publisher=BrainFacts.org |website=Brain Briefings |date=2012. |title=Are you born with all your brain cells, or do you grow new ones? |url=http://www.brainfacts.org/about-neuroscience/ask-an-expert/articles/2012/are-you-born-with-all-your-brain-cells-or-do-you-grow-new-ones/ | archiveurl = https://web.archive.org/web/20140427083400/http://www.brainfacts.org/about-neuroscience/ask-an-expert/articles/2012/are-you-born-with-all-your-brain-cells-or-do-you-grow-new-ones/ | archivedate = 27. travnja 2014.| url-status=live}}</ref> Danas se zna da novi [[neuron]]i mogu nastati u nekim dijelovima mozga nakon rođenja.<ref>{{cite journal |last1=Eriksson |first1=Peter S. |last2=Perfilieva |first2=Ekaterina |last3=Björk-Eriksson |first3=Thomas |last4=Alborn |first4=Ann-Marie |last5=Nordborg |first5=Claes |last6=Peterson |first6=Daniel A. |last7=Gage |first7=Fred H. |title=Neurogenesis in the adult human hippocampus |journal=Nature Medicine |volume=4 |issue=11 |pages=1313–17 |date=1998. |pmid=9809557 |doi=10.1038/3305}}</ref> Istraživanje provedeno 2013. pokazalo je i da u starosti [[hipokampus]] stvara do 700 novih neurona svaki dan.<ref name="harv">{{Citiranje web|url=https://www.health.harvard.edu/mind-and-mood/can-you-grow-new-brain-cells|title=Can you grow new brain cells?|date=rujan 2016.|publisher=[[Harvard Medical School]]|accessdate=28. travnja 2018.}}</ref>
* Nije istina da ljudi do druge godine života stvaraju sve moždane stanice koje će ikad imati, nešto u što su medicinski stručnjaci vjerovali do 1998.<ref>{{cite journal | author = Eriksson, Gage | display-authors = etal | date = 1998. | title = Neurogenesis in the adult human hippocampus | journal = Nature Medicine | volume = 4 | issue = 11| pages = 1313–17 | doi = 10.1038/3305 | pmid=9809557}}</ref><ref>{{cite journal | author = Gross C. G. | date = 2000. | title = Neurogenesis in the adult brain: death of a dogma | journal = Nat Rev Neurosci | volume = 1 | issue = 1| pages = 67–73 | doi = 10.1038/35036235| pmid = 11252770 }}</ref><ref>{{Citiranje web|publisher=BrainFacts.org |website=Brain Briefings |date=2012. |title=Are you born with all your brain cells, or do you grow new ones? |url=http://www.brainfacts.org/about-neuroscience/ask-an-expert/articles/2012/are-you-born-with-all-your-brain-cells-or-do-you-grow-new-ones/ | archiveurl = https://web.archive.org/web/20140427083400/http://www.brainfacts.org/about-neuroscience/ask-an-expert/articles/2012/are-you-born-with-all-your-brain-cells-or-do-you-grow-new-ones/ | archivedate = 27. travnja 2014.| url-status=live}}</ref> Danas se zna da novi [[neuron]]i mogu nastati u nekim dijelovima mozga nakon rođenja.<ref>{{cite journal |last1=Eriksson |first1=Peter S. |last2=Perfilieva |first2=Ekaterina |last3=Björk-Eriksson |first3=Thomas |last4=Alborn |first4=Ann-Marie |last5=Nordborg |first5=Claes |last6=Peterson |first6=Daniel A. |last7=Gage |first7=Fred H. |title=Neurogenesis in the adult human hippocampus |journal=Nature Medicine |volume=4 |issue=11 |pages=1313–17 |date=1998. |pmid=9809557 |doi=10.1038/3305}}</ref> Istraživanje provedeno 2013. pokazalo je i da u starosti [[hipokampus]] stvara do 700 novih neurona svaki dan.<ref name="harv">{{Citiranje web|url=https://www.health.harvard.edu/mind-and-mood/can-you-grow-new-brain-cells|title=Can you grow new brain cells?|date=rujan 2016.|publisher=[[Harvard Medical School]]|accessdate=28. travnja 2018.}}</ref>
* [[Cjepivo|Cjepiva]] ne izazivaju [[autizam]] ili [[Spektar autizma|poremećaje u njegovu spektru]]. Iako je [[Cjepivo MMR i autizam|prijevarno istraživanje]] britanskog doktora [[Andrew Wakefield|Andrewa Wakefielda]] tvrdilo da postoji veza, ponovni pokušaji da se dođe do istih rezultata nisu bili uspješni, a za izvorno istraživanje na koncu je utvrđeno da je izmanipulirano.<ref>{{cite journal|url=http://www.bmj.com/content/342/bmj.c7452.full|title=British Medical Journal: Wakefield's article linking MMR vaccine and autism was fraudulent|journal=BMJ|volume=342|pages=c7452|accessdate=5. siječnja 2011. | archiveurl = https://web.archive.org/web/20131111093448/http://www.bmj.com/content/342/bmj.c7452.full | archivedate = 11. studenog 2013.| url-status=live|doi=10.1136/bmj.c7452|pmid=21209060|year=2011|last1=Godlee|first1=F.|last2=Smith|first2=J.|last3=Marcovitch|first3=H.}}</ref>
* [[Cjepivo|Cjepiva]] ne izazivaju [[autizam]] ili [[Spektar autizma|poremećaje u njegovu spektru]]. Iako je [[Cjepivo MMR i autizam|prijevarno istraživanje]] britanskog doktora [[Andrew Wakefield|Andrewa Wakefielda]] tvrdilo da postoji veza, ponovni pokušaji da se dođe do istih rezultata nisu bili uspješni, a za izvorno istraživanje na koncu je utvrđeno da je izmanipulirano.<ref>{{cite journal|url=http://www.bmj.com/content/342/bmj.c7452.full|title=British Medical Journal: Wakefield's article linking MMR vaccine and autism was fraudulent|journal=BMJ|volume=342|pages=c7452|accessdate=5. siječnja 2011. | archiveurl = https://web.archive.org/web/20131111093448/http://www.bmj.com/content/342/bmj.c7452.full | archivedate = 11. studenog 2013.| url-status=live|doi=10.1136/bmj.c7452|pmid=21209060|year=2011|last1=Godlee|first1=F.|last2=Smith|first2=J.|last3=Marcovitch|first3=H.}}</ref>
* Ljudi ne koriste samo deset posto mozga. Iako je istina da je manja količina neurona u mozgu aktivna u svakom trenutku, neaktivni neuroni također su važni.<ref>{{Citiranje web|url=http://www.snopes.com/science/stats/10percent.asp|title=Snopes on brains|website=Snopes.com|accessdate=29. kolovoza 2009. }}</ref><ref>{{cite journal|last=Radford|first=Benjamin|date=ožujak – travanj 1999.|title=The Ten-Percent Myth|journal=Skeptical Inquirer|issn=0194-6730|url=http://www.csicop.org/si/show/the_ten-percent_myth/|accessdate=15. travnja 2009.|quote=It's the old myth heard time and again about how people use only ten percent of their brains | archiveurl = https://web.archive.org/web/20131030034901/http://www.csicop.org/si/show/the_ten-percent_myth/ | archivedate = 30. listopada 2013.| url-status=live}}</ref> Ta je zabluda uobičajena u američkoj kulturi od početka 20. stoljeća i pripisuje ju se [[William James|Williamu Jamesu]], koji se navodno okoristio izrazom kao metaforom.<ref name="beyersteinbrain">{{cite book|last=Beyerstein|first=Barry L.|title=Mind Myths: Exploring Popular Assumptions About the Mind and Brain|editor=Sergio Della Sala|publisher=Wiley|date=1999.|pages=3–24|chapter=Whence Cometh the Myth that We Only Use 10% of our Brains?|isbn=978-0-471-98303-3}}</ref>
* Ljudi ne koriste samo deset posto mozga. Iako je istina da je manja količina neurona u mozgu aktivna u svakom trenutku, neaktivni neuroni također su važni.<ref>{{Citiranje web|url=http://www.snopes.com/science/stats/10percent.asp|title=Snopes on brains|website=Snopes.com|accessdate=29. kolovoza 2009. }}</ref><ref>{{cite journal|last=Radford|first=Benjamin|date=ožujak – travanj 1999.|title=The Ten-Percent Myth|journal=Skeptical Inquirer|issn=0194-6730|url=http://www.csicop.org/si/show/the_ten-percent_myth/|accessdate=15. travnja 2009.|quote=It's the old myth heard time and again about how people use only ten percent of their brains | archiveurl = https://web.archive.org/web/20131030034901/http://www.csicop.org/si/show/the_ten-percent_myth/ | archivedate = 30. listopada 2013.| url-status=live}}</ref> Ta je zabluda uobičajena u američkoj kulturi od početka 20. stoljeća i pripisuje ju se [[William James|Williamu Jamesu]], koji se navodno okoristio izrazom kao metaforom.<ref name="beyersteinbrain">{{Citiranje knjige|last=Beyerstein|first=Barry L.|title=Mind Myths: Exploring Popular Assumptions About the Mind and Brain|editor=Sergio Della Sala|publisher=Wiley|date=1999.|pages=3–24|chapter=Whence Cometh the Myth that We Only Use 10% of our Brains?|isbn=978-0-471-98303-3}}</ref>
* Na [[rat]] ne utječe biologija.<ref>http://web.ics.purdue.edu/~wggray/Teaching/His300/Handouts/Horgan-Fatalism.pdf John Horgan 2009, Countering Students’ Fatalism Toward War</ref><ref>http://www.culture-of-peace.info/vita/2011/seville2011.pdf</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.researchgate.net/publication/295255693|title=Violence is not Biologically Determined. The Seville Statement on Violence twenty-five years late|website=ResearchGate}}</ref>
* Na [[rat]] ne utječe biologija.<ref>http://web.ics.purdue.edu/~wggray/Teaching/His300/Handouts/Horgan-Fatalism.pdf John Horgan 2009, Countering Students’ Fatalism Toward War</ref><ref>http://www.culture-of-peace.info/vita/2011/seville2011.pdf</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.researchgate.net/publication/295255693|title=Violence is not Biologically Determined. The Seville Statement on Violence twenty-five years late|website=ResearchGate}}</ref>


====Bolesti====
====Bolesti====
[[Slika:Bombina bombina 1 (Marek Szczepanek).jpg|thumb|Ispupčenja na žabama nisu [[bradavice]] i zbog toga ne mogu izazvati pojavu bradavica na ljudima.]]
[[Slika:Bombina bombina 1 (Marek Szczepanek).jpg|thumb|Ispupčenja na žabama nisu [[bradavice]] i zbog toga ne mogu izazvati pojavu bradavica na ljudima.]]
* Pijenje mlijeka ili konzumiranje drugih [[mliječni proizvod|mliječnih proizvoda]] ne povećava proizvodnju [[sluz]]i.<ref>{{cite journal |last1=Pinnock |first1=CB |last2=Graham |first2=NM |last3=Mylvaganam |first3=A |last4=Douglas |first4=RM |title=Relationship between milk intake and mucus production in adult volunteers challenged with rhinovirus-2 |journal=The American Review of Respiratory Disease |volume=141 |issue=2 |pages=352–56 |date=1990. |pmid=2154152 |doi=10.1164/ajrccm/141.2.352}}</ref><ref>{{cite book|title=Handbook of pediatric nutrition |author1=Patricia Queen Samour |author2=Kathy King Helm |publisher=Jones & Bartlett Learning |date=2005. |isbn=978-0-7637-8356-3 |url=https://books.google.com/?id=J8Xgyvr9038C&pg=PA337}}</ref> Zbog toga ih ne trebaju izbjegavati osobe koje pate od gripe ili kojima je začepljen nos.
* Pijenje mlijeka ili konzumiranje drugih [[mliječni proizvod|mliječnih proizvoda]] ne povećava proizvodnju [[sluz]]i.<ref>{{cite journal |last1=Pinnock |first1=CB |last2=Graham |first2=NM |last3=Mylvaganam |first3=A |last4=Douglas |first4=RM |title=Relationship between milk intake and mucus production in adult volunteers challenged with rhinovirus-2 |journal=The American Review of Respiratory Disease |volume=141 |issue=2 |pages=352–56 |date=1990. |pmid=2154152 |doi=10.1164/ajrccm/141.2.352}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|title=Handbook of pediatric nutrition |author1=Patricia Queen Samour |author2=Kathy King Helm |publisher=Jones & Bartlett Learning |date=2005. |isbn=978-0-7637-8356-3 |url=https://books.google.com/?id=J8Xgyvr9038C&pg=PA337}}</ref> Zbog toga ih ne trebaju izbjegavati osobe koje pate od gripe ili kojima je začepljen nos.
* [[Žabe]] i ostale životinje ljudima ne prenose [[bradavice]]; ispupčenja na žabama nisu bradavice.<ref>{{Citiranje web | url=http://www.webmd.com/skin-problems-and-treatments/warts-faq-questions-answers#1 | title=Warts: 10 Answers to Common Questions}}</ref><ref>{{Citiranje web|url=http://www.londondrugs.com/Cultures/en-US/FocusOnHealth/Fall2002/Warts.htm|title=Putting an End to Warts|publisher=Londondrugs.com|accessdate=29. kolovoza 2009. | archiveurl = https://web.archive.org/web/20120609023506/http://www.londondrugs.com/Cultures/en-US/FocusOnHealth/Fall2002/Warts.htm | archivedate = 9. lipnja 2012.| url-status=live}}</ref> Bradavice na ljudskoj koži izaziva [[humani papiloma virus]], koji je jedinstven za ljudsku vrstu.
* [[Žabe]] i ostale životinje ljudima ne prenose [[bradavice]]; ispupčenja na žabama nisu bradavice.<ref>{{Citiranje web | url=http://www.webmd.com/skin-problems-and-treatments/warts-faq-questions-answers#1 | title=Warts: 10 Answers to Common Questions}}</ref><ref>{{Citiranje web|url=http://www.londondrugs.com/Cultures/en-US/FocusOnHealth/Fall2002/Warts.htm|title=Putting an End to Warts|publisher=Londondrugs.com|accessdate=29. kolovoza 2009. | archiveurl = https://web.archive.org/web/20120609023506/http://www.londondrugs.com/Cultures/en-US/FocusOnHealth/Fall2002/Warts.htm | archivedate = 9. lipnja 2012.| url-status=live}}</ref> Bradavice na ljudskoj koži izaziva [[humani papiloma virus]], koji je jedinstven za ljudsku vrstu.
* Ni [[pucketanje zglobovima]] ni vježbanje u dobrom zdravlju ne izaziva [[artroza|artrozu]].<ref>{{cite journal |author=Bosomworth NJ |title=Exercise and knee osteoarthritis: benefit or hazard? |journal=Can Fam Physician |volume=55 |issue=9 |pages=871–78 |date=rujan 2009. |pmid=19752252 |pmc=2743580}}</ref><ref>{{cite journal|last=Deweber|first=K|author2=Olszewski, M |author3=Ortolano, R |title=Knuckle cracking and hand osteoarthritis|journal=Journal of the American Board of Family Medicine : JABFM|date=ožujak – travanj 2011.|volume=24|issue=2|pages=169–74|pmid=21383216|doi=10.3122/jabfm.2011.02.100156}}</ref>
* Ni [[pucketanje zglobovima]] ni vježbanje u dobrom zdravlju ne izaziva [[artroza|artrozu]].<ref>{{cite journal |author=Bosomworth NJ |title=Exercise and knee osteoarthritis: benefit or hazard? |journal=Can Fam Physician |volume=55 |issue=9 |pages=871–78 |date=rujan 2009. |pmid=19752252 |pmc=2743580}}</ref><ref>{{cite journal|last=Deweber|first=K|author2=Olszewski, M |author3=Ortolano, R |title=Knuckle cracking and hand osteoarthritis|journal=Journal of the American Board of Family Medicine : JABFM|date=ožujak – travanj 2011.|volume=24|issue=2|pages=169–74|pmid=21383216|doi=10.3122/jabfm.2011.02.100156}}</ref>
* Jedenje oraha, kokica ili sjemenki ne povećava rizik od [[divertikulitis]]a.<ref>{{cite news|last=Atkins|first=William|title=Diverticulitis isn't anti-nut any more|url=http://discuss.itwire.com/viewtopic.php?f=30&t=6493|accessdate=1. srpnja 2011.| archiveurl = https://web.archive.org/web/20120404030039/http://discuss.itwire.com/viewtopic.php?f=30&t=6493 | archivedate = 4. travnja 2012.| url-status=dead}}</ref> Navedene namirnice zapravo štite od te bolesti.<ref>{{cite journal|last=Weisberger|first=L|author2=Jamieson, B |title=Clinical inquiries: How can you help prevent a recurrence of diverticulitis?|journal=The Journal of Family Practice|date=srpanj 2009.|volume=58|issue=7|pages=381–82|pmid=19607778}}</ref>
* Jedenje oraha, kokica ili sjemenki ne povećava rizik od [[divertikulitis]]a.<ref>{{Citiranje novina|last=Atkins|first=William|title=Diverticulitis isn't anti-nut any more|url=http://discuss.itwire.com/viewtopic.php?f=30&t=6493|accessdate=1. srpnja 2011.| archiveurl = https://web.archive.org/web/20120404030039/http://discuss.itwire.com/viewtopic.php?f=30&t=6493 | archivedate = 4. travnja 2012.| url-status=dead}}</ref> Navedene namirnice zapravo štite od te bolesti.<ref>{{cite journal|last=Weisberger|first=L|author2=Jamieson, B |title=Clinical inquiries: How can you help prevent a recurrence of diverticulitis?|journal=The Journal of Family Practice|date=srpanj 2009.|volume=58|issue=7|pages=381–82|pmid=19607778}}</ref>
* [[Stres]] igra relativno malu ulogu u [[hipertenzija|povisivanju krvnog tlaka]].<ref name="stress">{{cite journal|last=Marshall|first=IJ|author2=Wolfe, CD |author3=McKevitt, C |title=Lay perspectives on hypertension and drug adherence: systematic review of qualitative research|journal=BMJ |edition=Clinical research|date=9. srpnja 2012.|volume=345|page=e3953|pmid=22777025|pmc=3392078|doi=10.1136/bmj.e3953}}</ref> Posebne terapije opuštanja prema dokazima nisu učinkovite.<ref name="Relax2006">{{cite journal|last=Dickinson|first=HO|author2=Mason, JM |author3=Nicolson, DJ |author4=Campbell, F |author5=Beyer, FR |author6=Cook, JV |author7=Williams, B |author8= Ford, GA |title=Lifestyle interventions to reduce raised blood pressure: a systematic review of randomized controlled trials|journal=Journal of Hypertension|date=ožujak 2006.|volume=24|issue=2|pages=215–33|pmid=16508562|doi=10.1097/01.hjh.0000199800.72563.26}}</ref> ''Akutni'' stres ''privremeno'' povisuje krvni tlak.<ref name="stress" /> Istraživanja su pokazala da postoji mogućnost da su kronični stres i dosljedan rast krvnog tlaka povezani.<ref name="stress" /> S medicinskog gledišta stres igra malu ulogu u povisivanju krvnog tlaka, iako veći broj ispitanika za visoki krvni tlak okrivljuje stres.<ref name="stress" />
* [[Stres]] igra relativno malu ulogu u [[hipertenzija|povisivanju krvnog tlaka]].<ref name="stress">{{cite journal|last=Marshall|first=IJ|author2=Wolfe, CD |author3=McKevitt, C |title=Lay perspectives on hypertension and drug adherence: systematic review of qualitative research|journal=BMJ |edition=Clinical research|date=9. srpnja 2012.|volume=345|page=e3953|pmid=22777025|pmc=3392078|doi=10.1136/bmj.e3953}}</ref> Posebne terapije opuštanja prema dokazima nisu učinkovite.<ref name="Relax2006">{{cite journal|last=Dickinson|first=HO|author2=Mason, JM |author3=Nicolson, DJ |author4=Campbell, F |author5=Beyer, FR |author6=Cook, JV |author7=Williams, B |author8= Ford, GA |title=Lifestyle interventions to reduce raised blood pressure: a systematic review of randomized controlled trials|journal=Journal of Hypertension|date=ožujak 2006.|volume=24|issue=2|pages=215–33|pmid=16508562|doi=10.1097/01.hjh.0000199800.72563.26}}</ref> ''Akutni'' stres ''privremeno'' povisuje krvni tlak.<ref name="stress" /> Istraživanja su pokazala da postoji mogućnost da su kronični stres i dosljedan rast krvnog tlaka povezani.<ref name="stress" /> S medicinskog gledišta stres igra malu ulogu u povisivanju krvnog tlaka, iako veći broj ispitanika za visoki krvni tlak okrivljuje stres.<ref name="stress" />
* U osoba koje pate od [[obična prehlada|obične prehlade]] boja [[ispljuvak|ispljuvka]] ili iscjetka iz nosa može varirati od žute do zelene i ne pokazuje što je točno prouzročilo infekciju.<ref>{{cite book|editor-first=Ronald |editor-last=Eccles |editor2-first=Olaf |editor2-last=Weber|title=Common cold|page=7|date=2009.|publisher=Birkhäuser|location=Basel|isbn=978-3-7643-9894-1 }}</ref><ref>{{cite book|last=Rutter|first=Paul|title=Community pharmacy : symptoms, diagnosis and treatment |date=2009.|publisher=Elsevier/Churchill Livingstone |location=Edinburgh |isbn=978-0-7020-2995-0 |page=7|url=https://books.google.com/books?id=MVLvW6qS2PAC&pg=PA7&lpg=PA7|edition=2nd}}</ref>
* U osoba koje pate od [[obična prehlada|obične prehlade]] boja [[ispljuvak|ispljuvka]] ili iscjetka iz nosa može varirati od žute do zelene i ne pokazuje što je točno prouzročilo infekciju.<ref>{{Citiranje knjige|editor-first=Ronald |editor-last=Eccles |editor2-first=Olaf |editor2-last=Weber|title=Common cold|page=7|date=2009.|publisher=Birkhäuser|location=Basel|isbn=978-3-7643-9894-1 }}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=Rutter|first=Paul|title=Community pharmacy : symptoms, diagnosis and treatment |date=2009.|publisher=Elsevier/Churchill Livingstone |location=Edinburgh |isbn=978-0-7020-2995-0 |page=7|url=https://books.google.com/books?id=MVLvW6qS2PAC&pg=PA7&lpg=PA7|edition=2nd}}</ref>
* [[Vitamin C]] ne sprečava [[obična prehlada|običnu prehladu]], ali može imati zaštitnu ulogu tijekom intenzivne vježbe za hladnoga vremena. Ako ga se uzima na dnevnoj bazi, mogao bi malo smanjiti trajanje i jačinu prehlade, ali nema učinka ako ga osoba uzima nakon što je dobila prehladu.<ref>{{Citiranje web|url=http://www.webmd.com/cold-and-flu/cold-guide/vitamin-c-for-common-cold |title=Vitamin C for the Common Cold |website=WebMD |accessdate=27. rujna 2013. |archiveurl=https://www.webcitation.org/5tnrUWK5U?url=http://www.webmd.com/cold-and-flu/cold-guide/vitamin-c-for-common-cold |archivedate=27. listopada 2010. |url-status=live  }}</ref><ref>{{cite journal|title=Vitamin C for preventing and treating the common cold |author=Harri Hemilä |author2=Elizabeth Chalker |journal=[[The Cochrane Library]] |date=siječanj 2013. |doi=10.1002/14651858.CD000980.pub4 |pmid=23440782 |volume=1 |issue=1 |page=CD000980 }}</ref>
* [[Vitamin C]] ne sprečava [[obična prehlada|običnu prehladu]], ali može imati zaštitnu ulogu tijekom intenzivne vježbe za hladnoga vremena. Ako ga se uzima na dnevnoj bazi, mogao bi malo smanjiti trajanje i jačinu prehlade, ali nema učinka ako ga osoba uzima nakon što je dobila prehladu.<ref>{{Citiranje web|url=http://www.webmd.com/cold-and-flu/cold-guide/vitamin-c-for-common-cold |title=Vitamin C for the Common Cold |website=WebMD |accessdate=27. rujna 2013. |archiveurl=https://www.webcitation.org/5tnrUWK5U?url=http://www.webmd.com/cold-and-flu/cold-guide/vitamin-c-for-common-cold |archivedate=27. listopada 2010. |url-status=live  }}</ref><ref>{{cite journal|title=Vitamin C for preventing and treating the common cold |author=Harri Hemilä |author2=Elizabeth Chalker |journal=[[The Cochrane Library]] |date=siječanj 2013. |doi=10.1002/14651858.CD000980.pub4 |pmid=23440782 |volume=1 |issue=1 |page=CD000980 }}</ref>
* Kupanje ljudima koji pate od [[dermatitis]]a ne isušuje kožu i zapravo može imati pozitivne učinke.<ref>{{Citiranje web|title=Daily Skin Care Essential to Control Atopic Dermatitis|publisher=[[American Academy of Dermatology]] | url=http://www.skincarephysicians.com/eczemanet/daily_care.html|accessdate=24. ožujka 2009.| archiveurl = https://web.archive.org/web/20131017060636/http://www.skincarephysicians.com/eczemanet/daily_care.html | archivedate = 17. listopada 2013.| url-status=live}}</ref><ref>{{cite journal|last=McAleer|first=MA|author2=Flohr, C |author3=Irvine, AD |title=Management of difficult and severe eczema in childhood |journal=[[British Medical Journal]]|date=23. srpnja 2012.|volume=345|page=e4770|pmid=22826585|doi=10.1136/bmj.e4770|hdl=2262/75991|url=http://www.tara.tcd.ie/bitstream/2262/75991/1/PMID%2022826585%20Difficult%20and%20severe%20AD%20in%20childhood.pdf}}</ref>
* Kupanje ljudima koji pate od [[dermatitis]]a ne isušuje kožu i zapravo može imati pozitivne učinke.<ref>{{Citiranje web|title=Daily Skin Care Essential to Control Atopic Dermatitis|publisher=[[American Academy of Dermatology]] | url=http://www.skincarephysicians.com/eczemanet/daily_care.html|accessdate=24. ožujka 2009.| archiveurl = https://web.archive.org/web/20131017060636/http://www.skincarephysicians.com/eczemanet/daily_care.html | archivedate = 17. listopada 2013.| url-status=live}}</ref><ref>{{cite journal|last=McAleer|first=MA|author2=Flohr, C |author3=Irvine, AD |title=Management of difficult and severe eczema in childhood |journal=[[British Medical Journal]]|date=23. srpnja 2012.|volume=345|page=e4770|pmid=22826585|doi=10.1136/bmj.e4770|hdl=2262/75991|url=http://www.tara.tcd.ie/bitstream/2262/75991/1/PMID%2022826585%20Difficult%20and%20severe%20AD%20in%20childhood.pdf}}</ref>
* Ne postoje niti su ikad postojali programi koji omogućuju pristup strojevima za [[dijaliza|dijalizu]] u zamjenu za otvarače za limenke.<ref>{{Citiranje web | url=http://www.snopes.com/business/redeem/pulltabs.asp | title=Keeping Tabs | website=Snopes | date=24. ožujka 2012. | accessdate=30. ožujka 2014. | author=Mikkelson, Barbara}}</ref> Ta glasina postoji barem od 1970-ih i uglavnom navodi [[Nacionalna zaklada za bubrege|Nacionalnu zakladu za bubrege]] kao organizaciju koja nudi takav program. Sama je Zaklada negirala tu tvrdnju i istaknula da 80 posto troška na dijalizu u SAD-u pokriva zdravstveno osiguranje.<ref>{{Citiranje web | url=https://www.kidney.org/news/newsroom/newsitemArchive.cfm?id=100 | title=NKF Dispels Pull Tabs for Dialysis Time Rumor | publisher=National Kidney Foundation | date=1. lipnja 1998. | accessdate=30. ožujka 2014.| archiveurl = https://web.archive.org/web/20140407102004/https://www.kidney.org/news/newsroom/newsitemArchive.cfm?id=100 | archivedate = 7. travnja 2014.| url-status=live}}</ref> Međutim, određene humanitarne udruge, kao što je Kansas City Ronald McDonald House Charities, doista prihvaćaju otvarače za limenke kao donaciju, koje naknadno prodaju lokalnim osobama koje se bave recikliranjem jer nose određenu vrijednost kao metalni otpad.<ref>{{Citiranje web |url=https://www.rmhckc.org/poptabs |title=POP TAB COLLECTION PROGRAM |author=<!--Staff writer(s); no by-line.--> |website=www.rmhckc.org |publisher=Ronald McDonald House Charities Kansas City Inc. |access-date=17. prosinca 2016. |quote=Advantage Metals, our local recycler, buys the tabs at market rate and makes an additional charitable contribution. They generously donate their pick-up and handling services, so the income from pop tabs is pure profit.}}</ref>
* Ne postoje niti su ikad postojali programi koji omogućuju pristup strojevima za [[dijaliza|dijalizu]] u zamjenu za otvarače za limenke.<ref>{{Citiranje web | url=http://www.snopes.com/business/redeem/pulltabs.asp | title=Keeping Tabs | website=Snopes | date=24. ožujka 2012. | accessdate=30. ožujka 2014. | author=Mikkelson, Barbara}}</ref> Ta glasina postoji barem od 1970-ih i uglavnom navodi [[Nacionalna zaklada za bubrege|Nacionalnu zakladu za bubrege]] kao organizaciju koja nudi takav program. Sama je Zaklada negirala tu tvrdnju i istaknula da 80 posto troška na dijalizu u SAD-u pokriva zdravstveno osiguranje.<ref>{{Citiranje web | url=https://www.kidney.org/news/newsroom/newsitemArchive.cfm?id=100 | title=NKF Dispels Pull Tabs for Dialysis Time Rumor | publisher=National Kidney Foundation | date=1. lipnja 1998. | accessdate=30. ožujka 2014.| archiveurl = https://web.archive.org/web/20140407102004/https://www.kidney.org/news/newsroom/newsitemArchive.cfm?id=100 | archivedate = 7. travnja 2014.| url-status=live}}</ref> Međutim, određene humanitarne udruge, kao što je Kansas City Ronald McDonald House Charities, doista prihvaćaju otvarače za limenke kao donaciju, koje naknadno prodaju lokalnim osobama koje se bave recikliranjem jer nose određenu vrijednost kao metalni otpad.<ref>{{Citiranje web |url=https://www.rmhckc.org/poptabs |title=POP TAB COLLECTION PROGRAM |author=<!--Staff writer(s); no by-line.--> |website=www.rmhckc.org |publisher=Ronald McDonald House Charities Kansas City Inc. |access-date=17. prosinca 2016. |quote=Advantage Metals, our local recycler, buys the tabs at market rate and makes an additional charitable contribution. They generously donate their pick-up and handling services, so the income from pop tabs is pure profit.}}</ref>
* [[Nosorozi|Rogovi nosoroga]] u prahu ne koriste se kao [[afrodizijak]] u [[Tradicionalna kineska medicina|tradicionalnoj kineskoj medicini]] kao ''Cornu Rhinoceri Asiatici'' (犀角, ''xījiǎo'', "nosorogov rog"). Zapravo ih se koristi radi liječenja temperature i grčeva,<ref>Bensky, Dan; Clavey, Steven; Stoger, Erich and Gamble, Andrew (2004) ''Chinese Herbal Medicine: Materia Medica'', 3rd Edition. Eastland Press. {{ISBN|0-939616-42-4}}</ref> što je tretman koji ne podržava znanstvena medicina.
* [[Nosorozi|Rogovi nosoroga]] u prahu ne koriste se kao [[afrodizijak]] u [[Tradicionalna kineska medicina|tradicionalnoj kineskoj medicini]] kao ''Cornu Rhinoceri Asiatici'' (犀角, ''xījiǎo'', "nosorogov rog"). Zapravo ih se koristi radi liječenja temperature i grčeva,<ref>Bensky, Dan; Clavey, Steven; Stoger, Erich and Gamble, Andrew (2004) ''Chinese Herbal Medicine: Materia Medica'', 3rd Edition. Eastland Press. {{ISBN|0-939616-42-4}}</ref> što je tretman koji ne podržava znanstvena medicina.
*[[Guba]] (Hansenova bolest) nije autodegenerativna kao što se uobičajeno smatra, odnosno sama po sebi neće izazvati oštećenje dijelova tijela ili njihovo otpadanje.<ref name="auto">{{Cite web|url=https://harpers.org/archive/2013/06/the-separating-sickness/|title=The Separating Sickness|first=Rebecca|last=Solnit|date=12. lipnja 2013.|via=Harpers}}</ref> Guba uvjetuje nastanku osipa i može degenerirati hrskavicu. Bez liječenja može doći do upale. Uobičajena i oštećenost tkiva perifernog živčanog sustava i može dovesti do sljepoće i gubitka osjeta dodira ili boli, koji pak mogu pojačati rizik od ozljede i njezinu jačinu ozljede. K tome, guba je samo djelomično zarazna i smatra se da se 95 % onih koji pate od nje mogu prirodnim putem boriti protiv te zaraze.<ref>{{Cite web|url=https://www.merckmanuals.com/home/infections/tuberculosis-and-related-infections/leprosy|title=Leprosy – Infections|website=Merck Manuals Consumer Version}}</ref> Zapravo, Hansenova bolest jedna je od najmanje zaraznih bolesti na svijetu.<ref name="auto"/> Nije sigurno je li ''[[tzaraath]]'', biblijska bolest koju se često smatra "gubom" i koja je izvor za mnoge mitove o toj bolesti, upravo bolest koju se u današnje doba naziva gubom.<ref>{{cite journal|last1=Grzybowski|first1=Andrzej|last2=Nita|first2=Małgorzata|title=Leprosy in the Bible|journal=Clinics in Dermatology|volume=34|issue=1|year=2016|page=3|issn=0738-081X|doi=10.1016/j.clindermatol.2015.10.003|pmid=26773616}}</ref><ref>HaTalmud V’Chachmas HaRefuah (Berlin 1928 str. 323) [http://hebrewbooks.org/20797 title at hebrewbooks.org], str. 339-340</ref> Zabluda je potekla i iz diskontinuiteta između znanosti i vladine politike. Iako se medicinska zajednica već desetljećima slaže da je Hansenova bolest samo djelomično zarazna, i dalje se nalazi na popisu "zaraznih bolesti od važnosti za javno zdravlje", koji se koristi za odbijanje izdavanja američkog državljanstva na web-stranici za američko državljanstvo i ured za imigraciju, iako je HIV s tog popisa maknut 2010. godine.<ref>{{Cite journal|last=Soutar|first=Douglas|date=2010.|title=Immigration and Human Rights in Leprosy|url=https://pdfs.semanticscholar.org/2fa8/9be48c99c0bd75d3fd3ee94952b83199c961.pdf|journal=Leprosy Review|volume=81|issue=1|pages=3–4|via=|pmid=20496564}}</ref>
*[[Guba]] (Hansenova bolest) nije autodegenerativna kao što se uobičajeno smatra, odnosno sama po sebi neće izazvati oštećenje dijelova tijela ili njihovo otpadanje.<ref name="auto">{{Citiranje weba|url=https://harpers.org/archive/2013/06/the-separating-sickness/|title=The Separating Sickness|first=Rebecca|last=Solnit|date=12. lipnja 2013.|via=Harpers}}</ref> Guba uvjetuje nastanku osipa i može degenerirati hrskavicu. Bez liječenja može doći do upale. Uobičajena i oštećenost tkiva perifernog živčanog sustava i može dovesti do sljepoće i gubitka osjeta dodira ili boli, koji pak mogu pojačati rizik od ozljede i njezinu jačinu ozljede. K tome, guba je samo djelomično zarazna i smatra se da se 95 % onih koji pate od nje mogu prirodnim putem boriti protiv te zaraze.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.merckmanuals.com/home/infections/tuberculosis-and-related-infections/leprosy|title=Leprosy – Infections|website=Merck Manuals Consumer Version}}</ref> Zapravo, Hansenova bolest jedna je od najmanje zaraznih bolesti na svijetu.<ref name="auto"/> Nije sigurno je li ''[[tzaraath]]'', biblijska bolest koju se često smatra "gubom" i koja je izvor za mnoge mitove o toj bolesti, upravo bolest koju se u današnje doba naziva gubom.<ref>{{cite journal|last1=Grzybowski|first1=Andrzej|last2=Nita|first2=Małgorzata|title=Leprosy in the Bible|journal=Clinics in Dermatology|volume=34|issue=1|year=2016|page=3|issn=0738-081X|doi=10.1016/j.clindermatol.2015.10.003|pmid=26773616}}</ref><ref>HaTalmud V’Chachmas HaRefuah (Berlin 1928 str. 323) [http://hebrewbooks.org/20797 title at hebrewbooks.org], str. 339-340</ref> Zabluda je potekla i iz diskontinuiteta između znanosti i vladine politike. Iako se medicinska zajednica već desetljećima slaže da je Hansenova bolest samo djelomično zarazna, i dalje se nalazi na popisu "zaraznih bolesti od važnosti za javno zdravlje", koji se koristi za odbijanje izdavanja američkog državljanstva na web-stranici za američko državljanstvo i ured za imigraciju, iako je HIV s tog popisa maknut 2010. godine.<ref>{{Cite journal|last=Soutar|first=Douglas|date=2010.|title=Immigration and Human Rights in Leprosy|url=https://pdfs.semanticscholar.org/2fa8/9be48c99c0bd75d3fd3ee94952b83199c961.pdf|journal=Leprosy Review|volume=81|issue=1|pages=3–4|via=|pmid=20496564}}</ref>
* [[Željezovi oksidi|Hrđa]] ne izaziva [[tetanus]]. Bakterija ''clostridium tetani'' uglavnom se nalazi na prljavim područjima. Budući da isti uvjeti u kojima se nalazi bakterija tetanusa također uzrokuju hrđanje metala, mnogi povezuju hrđu s tetanusom. Za razmnožavanje bakterije potrebni su hipoksični uvjeti koji se nalaze u propustljivim slojevima hrđe koji nastaju na nezaštićenim predmetima od željeza koji apsorbiraju kisik.<ref>{{Citiranje web|title=Tetanus – Can a Rusty Nail Cause Tetanus?|url=http://www.ehso.com/disease/tetanus.php|website=Environmental Safety and Health Online|accessdate=9. studenog 2015.}}</ref>
* [[Željezovi oksidi|Hrđa]] ne izaziva [[tetanus]]. Bakterija ''clostridium tetani'' uglavnom se nalazi na prljavim područjima. Budući da isti uvjeti u kojima se nalazi bakterija tetanusa također uzrokuju hrđanje metala, mnogi povezuju hrđu s tetanusom. Za razmnožavanje bakterije potrebni su hipoksični uvjeti koji se nalaze u propustljivim slojevima hrđe koji nastaju na nezaštićenim predmetima od željeza koji apsorbiraju kisik.<ref>{{Citiranje web|title=Tetanus – Can a Rusty Nail Cause Tetanus?|url=http://www.ehso.com/disease/tetanus.php|website=Environmental Safety and Health Online|accessdate=9. studenog 2015.}}</ref>
* Običnu prehladu izazivaju [[germinativna teorija bolesti|mikroorganizmi]], a ne niska temperatura, iako niska temperatura može djelomično oslabiti imunosni sustav.<ref>{{Cite journal |doi = 10.1177/1090198111407187|pmid = 21586668|title = Age and Ethnic Differences in Cold Weather and Contagion Theories of Colds and Flu|journal = Health Education & Behavior|volume = 39|issue = 1|pages = 67–76|year = 2012|last1 = Sigelman|first1 = Carol K.}}</ref><ref>{{cite journal| pmc=1011011 | pmid=6364570 | volume=139 | issue=6 | title=Traditional health beliefs and practices among lower class black Americans | year=1983 | author=Snow LF | journal=West J Med | pages=820–8}}</ref><ref>{{cite journal| pmc=1011011 | pmid=6364570 | volume=139 | title=Traditional health beliefs and practices among lower class black Americans | year=1983 | author=Snow LF | journal=West J Med | pages=820–8}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://theconversation.com/mondays-medical-myth-you-can-catch-a-cold-by-getting-cold-2488|title=Monday's medical myth: you can catch a cold by getting cold|first=Merlin|last=Thomas|website=The Conversation}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://blogs.unimelb.edu.au/sciencecommunication/2017/08/17/feeling-cold-causing-colds/|title=Feeling cold causing colds? – Scientific Scribbles}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://well.blogs.nytimes.com/2009/06/29/11-health-myths-that-may-surprise-you/|archiveurl=https://archive.today/20190418031550/https://well.blogs.nytimes.com/2009/06/29/11-health-myths-that-may-surprise-you/?mtrref=www.google.com&gwh=930ECABDD5CB84FF9CAB5CCC66B35FE7&gwt=pay|url-status=dead|title=11 Health Myths That May Surprise You|first=Tara|last=Parker-Pope|date=29. lipnja 2009.|archivedate = 18. travnja 2019.}}</ref>
* Običnu prehladu izazivaju [[germinativna teorija bolesti|mikroorganizmi]], a ne niska temperatura, iako niska temperatura može djelomično oslabiti imunosni sustav.<ref>{{Cite journal |doi = 10.1177/1090198111407187|pmid = 21586668|title = Age and Ethnic Differences in Cold Weather and Contagion Theories of Colds and Flu|journal = Health Education & Behavior|volume = 39|issue = 1|pages = 67–76|year = 2012|last1 = Sigelman|first1 = Carol K.}}</ref><ref>{{cite journal| pmc=1011011 | pmid=6364570 | volume=139 | issue=6 | title=Traditional health beliefs and practices among lower class black Americans | year=1983 | author=Snow LF | journal=West J Med | pages=820–8}}</ref><ref>{{cite journal| pmc=1011011 | pmid=6364570 | volume=139 | title=Traditional health beliefs and practices among lower class black Americans | year=1983 | author=Snow LF | journal=West J Med | pages=820–8}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=http://theconversation.com/mondays-medical-myth-you-can-catch-a-cold-by-getting-cold-2488|title=Monday's medical myth: you can catch a cold by getting cold|first=Merlin|last=Thomas|website=The Conversation}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://blogs.unimelb.edu.au/sciencecommunication/2017/08/17/feeling-cold-causing-colds/|title=Feeling cold causing colds? – Scientific Scribbles}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://well.blogs.nytimes.com/2009/06/29/11-health-myths-that-may-surprise-you/|archiveurl=https://archive.today/20190418031550/https://well.blogs.nytimes.com/2009/06/29/11-health-myths-that-may-surprise-you/?mtrref=www.google.com&gwh=930ECABDD5CB84FF9CAB5CCC66B35FE7&gwt=pay|url-status=dead|title=11 Health Myths That May Surprise You|first=Tara|last=Parker-Pope|date=29. lipnja 2009.|archivedate = 18. travnja 2019.}}</ref>
*[[Karantena]] nikad nije bila uobičajena procedura za one koji pate od [[Teška kombinirana imunodeficijencija|teške kombinirane imunodeficijencije]] usprkos načinu na koji je prikazana u filmovima. [[Transplantacija koštane srži]] u najranijim mjesecima života standardni je oblik liječenja. Izniman je slučaj [[David Vetter|Davida Vettera]], koji je doista veći dio života proveo zatvoren u sterilnom okruženju jer mu koštana srž nije bile transplantirana do 13. godine (ta je transplantacija, zbog toga što rijetka bolest nije uočena, zapravo ubila Vettera).<ref>{{Cite web|url=https://www.cnn.com/2019/04/17/health/bubble-boy-disease-cure-study/index.html|title=Doctors develop 'cure' for babies with 'bubble boy' disease|author=Jacqueline Howard|website=CNN}}</ref>
*[[Karantena]] nikad nije bila uobičajena procedura za one koji pate od [[Teška kombinirana imunodeficijencija|teške kombinirane imunodeficijencije]] usprkos načinu na koji je prikazana u filmovima. [[Transplantacija koštane srži]] u najranijim mjesecima života standardni je oblik liječenja. Izniman je slučaj [[David Vetter|Davida Vettera]], koji je doista veći dio života proveo zatvoren u sterilnom okruženju jer mu koštana srž nije bile transplantirana do 13. godine (ta je transplantacija, zbog toga što rijetka bolest nije uočena, zapravo ubila Vettera).<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.cnn.com/2019/04/17/health/bubble-boy-disease-cure-study/index.html|title=Doctors develop 'cure' for babies with 'bubble boy' disease|author=Jacqueline Howard|website=CNN}}</ref>


===Izumi===
===Izumi===
* [[George Washington Carver]] nije izmislio [[maslac od kikirikija]], iako je navodno otkrio tristo načina za korištenje [[kikiriki]]ja i još sto za [[Soja (biljna vrsta)|soju]], [[pekan]] i [[batat]].<ref>{{Citiranje web |url=http://peanut-butter.org/peanut-butter/History+of+Peanut+Butter |title=History of Peanut Butter |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110727170350/http://peanut-butter.org/peanut-butter/History+of+Peanut+Butter |archivedate=27. srpnja 2011.  }} Peanut-butter.org.</ref><ref>{{Citiranje web |url=http://www.americanscientist.org/bookshelf/pub/a-true-renaissance-man |title=A True Renaissance Man | archiveurl = https://web.archive.org/web/20120319152901/http://www.americanscientist.org/bookshelf/pub/a-true-renaissance-man | archivedate = 19. ožujka 2012.| url-status=live}}. [[American Scientist]].</ref>
* [[George Washington Carver]] nije izmislio [[maslac od kikirikija]], iako je navodno otkrio tristo načina za korištenje [[kikiriki]]ja i još sto za [[Soja (biljna vrsta)|soju]], [[pekan]] i [[batat]].<ref>{{Citiranje web |url=http://peanut-butter.org/peanut-butter/History+of+Peanut+Butter |title=History of Peanut Butter |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110727170350/http://peanut-butter.org/peanut-butter/History+of+Peanut+Butter |archivedate=27. srpnja 2011.  }} Peanut-butter.org.</ref><ref>{{Citiranje web |url=http://www.americanscientist.org/bookshelf/pub/a-true-renaissance-man |title=A True Renaissance Man | archiveurl = https://web.archive.org/web/20120319152901/http://www.americanscientist.org/bookshelf/pub/a-true-renaissance-man | archivedate = 19. ožujka 2012.| url-status=live}}. [[American Scientist]].</ref>
* [[Thomas Crapper]] nije izmislio zahod.<ref>{{Citiranje web|url=http://www.snopes.com/business/names/crapper.asp|title=Thomas Crapper|work=[[Snopes]]|date=22. veljače 2007.|accessdate=13. prosinca 2008. }}</ref> U vrijeme egejske civilizacije minojska je kraljevska palača u [[Knos]]u na [[Kreta|Kreti]] imala "zahod koji se sastojao od drvenog sjedala, zemljanog 'kotla' i krovnog rezervoara koji je bio izvor vode."<ref>{{Citiranje web|url=http://www.sewerhistory.org/grfx/wh_region/indus1.htm|title=Sewer History: Photos and Graphics|accessdate=1. listopada 2014.}}</ref> Preteču suvremenog zahoda izumio je elizabetanski dvoranin [[John Harington]], koji je izbačen s dvora kad je u svojoj knjizi o zahodu ismijavao važnije ljude.<ref>Kinghorn, Jonathan; A Privvie in Perfection: Sir John Harrington's Water Closet; Bath History, vol. 1, 1986., str. 173. – 188. {{ISBN|978-0-86299-294-1}}. Kinghorn je nadgledao suvremenu rekonstrukciju tog zahoda 1981. godine na temelju ilustracije koju je Haringtonov asistent Thomas Coombe izradio u ''New Discourseu''.</ref> Crapper je, međutim, doista povećao popularnost zahoda i zaslužan je za nekolicinu izuma, među kojima je "uređaj bez ventila koji sprečava prljanje vode", koji je omogućio puštanje vode u zahodu tako da ne teče dugo vremena.<ref>{{cite news|title=Thomas Crapper: Myth & Reality|url=https://theplumber.com/thomas-crapper-myth-reality/|work=Plumbing & Mechanical Magazine|publisher=BNP Media|date=1. lipnja 1993.}}</ref> Riječ ''crap'' ("govno") nije nastala iz njegova imena (vidi odsjek [[#Riječi, fraze i jezici|Riječi, fraze i jezici]]).<ref>{{Citiranje web |url=http://www.etymonline.com/index.php?search=crap&searchmode=term |title=Crap |last1=Harper |first1=Douglas |work=Online Eytmology Dictionary |accessdate=21. svibnja 2013.| archiveurl = https://web.archive.org/web/20140427083545/http://www.etymonline.com/index.php?search=crap&searchmode=term | archivedate = 27. travnja 2014.| url-status=live}}</ref>
* [[Thomas Crapper]] nije izmislio zahod.<ref>{{Citiranje web|url=http://www.snopes.com/business/names/crapper.asp|title=Thomas Crapper|work=[[Snopes]]|date=22. veljače 2007.|accessdate=13. prosinca 2008. }}</ref> U vrijeme egejske civilizacije minojska je kraljevska palača u [[Knos]]u na [[Kreta|Kreti]] imala "zahod koji se sastojao od drvenog sjedala, zemljanog 'kotla' i krovnog rezervoara koji je bio izvor vode."<ref>{{Citiranje web|url=http://www.sewerhistory.org/grfx/wh_region/indus1.htm|title=Sewer History: Photos and Graphics|accessdate=1. listopada 2014.}}</ref> Preteču suvremenog zahoda izumio je elizabetanski dvoranin [[John Harington]], koji je izbačen s dvora kad je u svojoj knjizi o zahodu ismijavao važnije ljude.<ref>Kinghorn, Jonathan; A Privvie in Perfection: Sir John Harrington's Water Closet; Bath History, vol. 1, 1986., str. 173. – 188. {{ISBN|978-0-86299-294-1}}. Kinghorn je nadgledao suvremenu rekonstrukciju tog zahoda 1981. godine na temelju ilustracije koju je Haringtonov asistent Thomas Coombe izradio u ''New Discourseu''.</ref> Crapper je, međutim, doista povećao popularnost zahoda i zaslužan je za nekolicinu izuma, među kojima je "uređaj bez ventila koji sprečava prljanje vode", koji je omogućio puštanje vode u zahodu tako da ne teče dugo vremena.<ref>{{Citiranje novina|title=Thomas Crapper: Myth & Reality|url=https://theplumber.com/thomas-crapper-myth-reality/|work=Plumbing & Mechanical Magazine|publisher=BNP Media|date=1. lipnja 1993.}}</ref> Riječ ''crap'' ("govno") nije nastala iz njegova imena (vidi odsjek [[#Riječi, fraze i jezici|Riječi, fraze i jezici]]).<ref>{{Citiranje web |url=http://www.etymonline.com/index.php?search=crap&searchmode=term |title=Crap |last1=Harper |first1=Douglas |work=Online Eytmology Dictionary |accessdate=21. svibnja 2013.| archiveurl = https://web.archive.org/web/20140427083545/http://www.etymonline.com/index.php?search=crap&searchmode=term | archivedate = 27. travnja 2014.| url-status=live}}</ref>
* [[Thomas Edison]] nije izumio [[električna žarulja|električnu žarulju]].<ref>{{cite book|last=Robert|first=Friedel|author2=Paul Israel|title=Edison's Electric Light: Biography of an Invention|location=New Brunswick, New Jersey|publisher=Rutgers University Press|pages=[https://archive.org/details/edisonselectricl00frie/page/115 115–17]|date=1987.|isbn=978-0-8135-1118-4|url=https://archive.org/details/edisonselectricl00frie/page/115}}</ref> Međutim, 1880. je godine razvio prvu ''praktičnu'' električnu žarulju (za žarnu je nit iskoristio pougljenjeni [[bambus]]), a godinu dana kasnije [[Joseph Swan]] izumio je još praktičniju žarulju (čija je žarna nit bila od celuloze).
* [[Thomas Edison]] nije izumio [[električna žarulja|električnu žarulju]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Robert|first=Friedel|author2=Paul Israel|title=Edison's Electric Light: Biography of an Invention|location=New Brunswick, New Jersey|publisher=Rutgers University Press|pages=[https://archive.org/details/edisonselectricl00frie/page/115 115–17]|date=1987.|isbn=978-0-8135-1118-4|url=https://archive.org/details/edisonselectricl00frie/page/115}}</ref> Međutim, 1880. je godine razvio prvu ''praktičnu'' električnu žarulju (za žarnu je nit iskoristio pougljenjeni [[bambus]]), a godinu dana kasnije [[Joseph Swan]] izumio je još praktičniju žarulju (čija je žarna nit bila od celuloze).
* [[Henry Ford]] nije izumio ni automobil ni [[Montažna traka|montažnu traku]]. Značajno je unaprijedio montažnu traku, katkad vlastitim tehničkim postignućima, ali češće financirajući rad svojih zaposlenika.<ref name="Hounshell1984">Hounshell, David A. (1984.), ''From the American System to Mass Production, 1800–1932: The Development of Manufacturing Technology in the United States'', Baltimore, Maryland: Johns Hopkins University Press, {{ISBN|978-0-8018-2975-8}}, LCCN 83016269, OCLC 1104810110, str. 15–47.</ref><ref name="Sorensen1956">{{cite book | last = Sorensen | first = Charles E. |author2=Williamson, Samuel T. | authorlink = Charles E. Sorensen | date = 1956. | title = My Forty Years with Ford | publisher = Norton | location = New York | isbn = 978-0-8143-3279-5 | url=https://books.google.com/books?id=fv9WPvAXpGMC&pg=PA128|page=128 | lccn = 56010854}}</ref> [[Karl Benz|Karlu Benzu]] (suosnivaču [[Mercedes-Benz]]a) pripisuju se zasluge za izum prvog modernog automobila,<ref>{{cite book
* [[Henry Ford]] nije izumio ni automobil ni [[Montažna traka|montažnu traku]]. Značajno je unaprijedio montažnu traku, katkad vlastitim tehničkim postignućima, ali češće financirajući rad svojih zaposlenika.<ref name="Hounshell1984">Hounshell, David A. (1984.), ''From the American System to Mass Production, 1800–1932: The Development of Manufacturing Technology in the United States'', Baltimore, Maryland: Johns Hopkins University Press, {{ISBN|978-0-8018-2975-8}}, LCCN 83016269, OCLC 1104810110, str. 15–47.</ref><ref name="Sorensen1956">{{Citiranje knjige | last = Sorensen | first = Charles E. |author2=Williamson, Samuel T. | authorlink = Charles E. Sorensen | date = 1956. | title = My Forty Years with Ford | publisher = Norton | location = New York | isbn = 978-0-8143-3279-5 | url=https://books.google.com/books?id=fv9WPvAXpGMC&pg=PA128|page=128 | lccn = 56010854}}</ref> [[Karl Benz|Karlu Benzu]] (suosnivaču [[Mercedes-Benz]]a) pripisuju se zasluge za izum prvog modernog automobila,<ref>{{Citiranje knjige
| title=The Automobile Book
| title=The Automobile Book
| publisher=Paul Hamlyn Ltd
| publisher=Paul Hamlyn Ltd
Redak 780: Redak 780:
| author=Stein, Ralph
| author=Stein, Ralph
}}</ref> a montažna je traka postojala tijekom povijesti.
}}</ref> a montažna je traka postojala tijekom povijesti.
* [[Al Gore]] nikad nije rekao da je "izumio" internet. Gore je zapravo izjavio "Tijekom moje službe u Kongresu poduzeo sam inicijativu da se napravi internet", time aludirajući na politički rad u razvoju interneta za javnost.<ref>{{Citiranje web|url=http://www.snopes.com/quotes/internet.asp|title=Al Gore on the invention of the internet|website=Snopes|accessdate=29. kolovoza 2009. }}</ref><ref>{{cite journal|author=O'Carroll, Eoin |url=http://www.csmonitor.com/Environment/Bright-Green/2009/0309/al-gore-joins-call-for-new-eco-internet-domain |title=Al Gore joins call for new .ECO Internet domain |journal=Christian Science Monitor |date=9. ožujka 2009. |accessdate=9. veljače 2012. | archiveurl = https://web.archive.org/web/20131214110208/http://www.csmonitor.com/Environment/Bright-Green/2009/0309/al-gore-joins-call-for-new-eco-internet-domain | archivedate = 14. prosinca 2013.| url-status=live}}</ref> Gore je izvorni planer [[Zakon o računalstvu visokih performansi iz 1991.|Zakona o računalstvu visokih performansi iz 1991.]], koji je uvelike financirao računalna središta,<ref name="cautionarytale"/> što je pak dovelo do poboljšanja većeg dijela postojećeg temelja interneta s početka 1990-ih, [[Mreže Nacionalne zaklade za znanost|NSFNet-a]],<ref name="motherofgores">{{cite magazine|url=https://www.wired.com/2000/10/the-mother-of-gores-invention/|title=The Mother of Gore's Invention|magazine=[[Wired (magazine)|Wired]]|date=17. listopada 2000.}}</ref> i razvoja [[NCSA Mosaic]]a, [[internetski preglednik|internetskog preglednika]] koji je popularizirao [[World Wide Web]].<ref name="cautionarytale">{{cite news| last = Kessler| first = Glenn| title = A cautionary tale for politicians: Al Gore and the 'invention' of the Internet| newspaper = Washington Post| date = 4. studenog 2013.}}</ref>
* [[Al Gore]] nikad nije rekao da je "izumio" internet. Gore je zapravo izjavio "Tijekom moje službe u Kongresu poduzeo sam inicijativu da se napravi internet", time aludirajući na politički rad u razvoju interneta za javnost.<ref>{{Citiranje web|url=http://www.snopes.com/quotes/internet.asp|title=Al Gore on the invention of the internet|website=Snopes|accessdate=29. kolovoza 2009. }}</ref><ref>{{cite journal|author=O'Carroll, Eoin |url=http://www.csmonitor.com/Environment/Bright-Green/2009/0309/al-gore-joins-call-for-new-eco-internet-domain |title=Al Gore joins call for new .ECO Internet domain |journal=Christian Science Monitor |date=9. ožujka 2009. |accessdate=9. veljače 2012. | archiveurl = https://web.archive.org/web/20131214110208/http://www.csmonitor.com/Environment/Bright-Green/2009/0309/al-gore-joins-call-for-new-eco-internet-domain | archivedate = 14. prosinca 2013.| url-status=live}}</ref> Gore je izvorni planer [[Zakon o računalstvu visokih performansi iz 1991.|Zakona o računalstvu visokih performansi iz 1991.]], koji je uvelike financirao računalna središta,<ref name="cautionarytale"/> što je pak dovelo do poboljšanja većeg dijela postojećeg temelja interneta s početka 1990-ih, [[Mreže Nacionalne zaklade za znanost|NSFNet-a]],<ref name="motherofgores">{{cite magazine|url=https://www.wired.com/2000/10/the-mother-of-gores-invention/|title=The Mother of Gore's Invention|magazine=[[Wired (magazine)|Wired]]|date=17. listopada 2000.}}</ref> i razvoja [[NCSA Mosaic]]a, [[internetski preglednik|internetskog preglednika]] koji je popularizirao [[World Wide Web]].<ref name="cautionarytale">{{Citiranje novina| last = Kessler| first = Glenn| title = A cautionary tale for politicians: Al Gore and the 'invention' of the Internet| newspaper = Washington Post| date = 4. studenog 2013.}}</ref>
* [[James Watt]] nije izmislio [[parni stroj]] niti je njegove ideje o pokretanju parnog stroja nadahnulo [[kuhalo]] čiji se poklopac otvorio pod pritiskom pare.<ref name="DPMiller">{{cite journal|title=True Myths: James Watt's Kettle, His Condenser, and His Chemistry|date=2004.|bibcode=2004HisSc..42..333M|last1=Miller|first1=David Philip|volume=42|issue=3|pages=333–60|journal=History of Science|doi=10.1177/007327530404200304}}</ref> Watt je poboljšao već komercijalno uspješan [[Newcomenov stroj]] tijekom 1760-ih i 1770-ih tako što je napravio manje prepravke koji su postali ključni za njegovo buduće korištenje – pogotovo na vanjskom kondenzatoru kojem je poboljšao efikasnost, a kasnije je radio i na mehanizmu koji je pretvarao recipročno gibanje u rotacijsko; njegov je novi parni stroj zbog toga postao vrlo poznat.<ref>{{Citiranje web|url=http://dspace.dsto.defence.gov.au/dspace/bitstream/1947/3295/1/DSTO-RR-0287%20PR.pdf|title=An Evolutionary Framework for Experimental Innovation|publisher=Australian Government Department of Defence Defence Science and Technology Organisation|access-date=1. svibnja 2011.|archive-url=https://web.archive.org/web/20110815072201/http://dspace.dsto.defence.gov.au/dspace/bitstream/1947/3295/1/DSTO-RR-0287%20PR.pdf|archive-date=15. kolovoza 2011.|url-status=dead}}</ref>
* [[James Watt]] nije izmislio [[parni stroj]] niti je njegove ideje o pokretanju parnog stroja nadahnulo [[kuhalo]] čiji se poklopac otvorio pod pritiskom pare.<ref name="DPMiller">{{cite journal|title=True Myths: James Watt's Kettle, His Condenser, and His Chemistry|date=2004.|bibcode=2004HisSc..42..333M|last1=Miller|first1=David Philip|volume=42|issue=3|pages=333–60|journal=History of Science|doi=10.1177/007327530404200304}}</ref> Watt je poboljšao već komercijalno uspješan [[Newcomenov stroj]] tijekom 1760-ih i 1770-ih tako što je napravio manje prepravke koji su postali ključni za njegovo buduće korištenje – pogotovo na vanjskom kondenzatoru kojem je poboljšao efikasnost, a kasnije je radio i na mehanizmu koji je pretvarao recipročno gibanje u rotacijsko; njegov je novi parni stroj zbog toga postao vrlo poznat.<ref>{{Citiranje web|url=http://dspace.dsto.defence.gov.au/dspace/bitstream/1947/3295/1/DSTO-RR-0287%20PR.pdf|title=An Evolutionary Framework for Experimental Innovation|publisher=Australian Government Department of Defence Defence Science and Technology Organisation|access-date=1. svibnja 2011.|archive-url=https://web.archive.org/web/20110815072201/http://dspace.dsto.defence.gov.au/dspace/bitstream/1947/3295/1/DSTO-RR-0287%20PR.pdf|archive-date=15. kolovoza 2011.|url-status=dead}}</ref>


===Znanost o materijalima===
===Znanost o materijalima===
* [[Staklo]] ne teče na [[sobna temperatura|sobnoj temperaturi]] kao vrlo [[viskoznost|viskozna]] [[tekućine|tekućina]].<ref name="Curtin">{{citation|last=Curtin |first=Ciara |url=http://www.scientificamerican.com/article.cfm?id=fact-fiction-glass-liquid |quote="Glass, however, is actually neither a liquid—supercooled or otherwise—nor a solid. It is an amorphous solid—a state somewhere between those two states of matter. And yet glass's liquidlike properties are not enough to explain the thicker-bottomed windows, because glass atoms move too slowly for changes to be visible." |title=Fact or Fiction?: Glass Is a (Supercooled) Liquid |magazine=[[Scientific American]] |date=veljača 2007. |url-status=live |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131214122430/http://www.scientificamerican.com/article.cfm?id=fact-fiction-glass-liquid |archivedate=14. prosinca 2013.}}</ref> Iako staklo dijeli određene molekularne karakteristike s tekućinama, na sobnoj je temperaturi [[amorfna tvar]] koja počinje teći tek iznad temperature [[prelazak u staklo|prelaska u staklo]],<ref name="Halem">{{Citiranje web|author=Halem, Henry|url=http://www.glassnotes.com/WindowPanes.html |title=Does Glass Flow|publisher=Glassnotes.com|date=30. svibnja 1998. |accessdate=29. kolovoza 2009. | archiveurl = https://web.archive.org/web/20131022034746/http://www.glassnotes.com/WindowPanes.html |archivedate = 22. listopada 2013.| url-status=live}}</ref> iako se znanstvenici nisu usuglasili oko toga kakva je prava priroda prelaska u staklo.<ref name="NYTglass">{{cite news|url=https://www.nytimes.com/2008/07/29/science/29glass.html|work=The New York Times|title=The Nature of Glass Remains Anything but Clear|first=Kenneth|last=Chang |date=29. srpnja 2008. |accessdate=4. travnja 2010.}}</ref> Okna [[vitraj|vitražnih prozora]] često su deblja na dnu nego na vrhu, što se tijekom stoljeća navodilo kao primjer sporog toka stakla. Međutim, ta je neujednačenost prisutna zbog tadašnjeg procesa oblikovanja prozora.<ref name="Halem" /><ref name="NYTglass" /> U ostalim staklenim predmetima iz tog vremena ili čak starijima, kao što su skulpture i optički instrumenti, nema takve anomalije.<ref name="Halem" /><ref name="NYTglass" /><ref name="Zanotto">{{cite journal|last=Zanotto|first= E.D.|date=svibanj 1998. |title=Do cathedral glasses flow? |journal=[[American Journal of Physics]]|volume=66 |issue= 5|page=392|doi=10.1119/1.19026 |bibcode = 1998AmJPh..66..392Z }}</ref>
* [[Staklo]] ne teče na [[sobna temperatura|sobnoj temperaturi]] kao vrlo [[viskoznost|viskozna]] [[tekućine|tekućina]].<ref name="Curtin">{{citation|last=Curtin |first=Ciara |url=http://www.scientificamerican.com/article.cfm?id=fact-fiction-glass-liquid |quote="Glass, however, is actually neither a liquid—supercooled or otherwise—nor a solid. It is an amorphous solid—a state somewhere between those two states of matter. And yet glass's liquidlike properties are not enough to explain the thicker-bottomed windows, because glass atoms move too slowly for changes to be visible." |title=Fact or Fiction?: Glass Is a (Supercooled) Liquid |magazine=[[Scientific American]] |date=veljača 2007. |url-status=live |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131214122430/http://www.scientificamerican.com/article.cfm?id=fact-fiction-glass-liquid |archivedate=14. prosinca 2013.}}</ref> Iako staklo dijeli određene molekularne karakteristike s tekućinama, na sobnoj je temperaturi [[amorfna tvar]] koja počinje teći tek iznad temperature [[prelazak u staklo|prelaska u staklo]],<ref name="Halem">{{Citiranje web|author=Halem, Henry|url=http://www.glassnotes.com/WindowPanes.html |title=Does Glass Flow|publisher=Glassnotes.com|date=30. svibnja 1998. |accessdate=29. kolovoza 2009. | archiveurl = https://web.archive.org/web/20131022034746/http://www.glassnotes.com/WindowPanes.html |archivedate = 22. listopada 2013.| url-status=live}}</ref> iako se znanstvenici nisu usuglasili oko toga kakva je prava priroda prelaska u staklo.<ref name="NYTglass">{{Citiranje novina|url=https://www.nytimes.com/2008/07/29/science/29glass.html|work=The New York Times|title=The Nature of Glass Remains Anything but Clear|first=Kenneth|last=Chang |date=29. srpnja 2008. |accessdate=4. travnja 2010.}}</ref> Okna [[vitraj|vitražnih prozora]] često su deblja na dnu nego na vrhu, što se tijekom stoljeća navodilo kao primjer sporog toka stakla. Međutim, ta je neujednačenost prisutna zbog tadašnjeg procesa oblikovanja prozora.<ref name="Halem" /><ref name="NYTglass" /> U ostalim staklenim predmetima iz tog vremena ili čak starijima, kao što su skulpture i optički instrumenti, nema takve anomalije.<ref name="Halem" /><ref name="NYTglass" /><ref name="Zanotto">{{cite journal|last=Zanotto|first= E.D.|date=svibanj 1998. |title=Do cathedral glasses flow? |journal=[[American Journal of Physics]]|volume=66 |issue= 5|page=392|doi=10.1119/1.19026 |bibcode = 1998AmJPh..66..392Z }}</ref>
* Većina [[dijamant|dijamanata]] ne nastaje od vrlo stlačena [[ugljen]]a. Više od 99 posto svih dijamanata nastalo je u vrlo vrućim uvjetima pod velikim tlakom oko 140 kilometara ispod površine Zemlje. Ugljen nastaje iz prethistorijskih biljaka zakopanih mnogo bliže površini i zbog uobičajenih geoloških procesa nije vjerojatno da ga se može naći na više od 3,2 kilometra ispod površine. Većina dijamanata nastala je prije prvih biljaka na zemlji i zbog toga su stariji od ugljena. Dijamanti se mogu razviti iz ugljena na [[Subdukcija|području subdukcije]] i tijekom udara [[meteoroid]]a, ali su dijamanti koji nastaju na te načine rijetki, a vjerojatnije je da su izvor ugljika karbonatne stijene i organski ugljik u sedimentima nego sam ugljen.<ref>{{Citiranje web
* Većina [[dijamant|dijamanata]] ne nastaje od vrlo stlačena [[ugljen]]a. Više od 99 posto svih dijamanata nastalo je u vrlo vrućim uvjetima pod velikim tlakom oko 140 kilometara ispod površine Zemlje. Ugljen nastaje iz prethistorijskih biljaka zakopanih mnogo bliže površini i zbog uobičajenih geoloških procesa nije vjerojatno da ga se može naći na više od 3,2 kilometra ispod površine. Većina dijamanata nastala je prije prvih biljaka na zemlji i zbog toga su stariji od ugljena. Dijamanti se mogu razviti iz ugljena na [[Subdukcija|području subdukcije]] i tijekom udara [[meteoroid]]a, ali su dijamanti koji nastaju na te načine rijetki, a vjerojatnije je da su izvor ugljika karbonatne stijene i organski ugljik u sedimentima nego sam ugljen.<ref>{{Citiranje web
|url=http://geology.com/articles/diamonds-from-coal/
|url=http://geology.com/articles/diamonds-from-coal/
Redak 798: Redak 798:
[[Slika:Kapitolinischer Pythagoras adjusted.jpg|thumb|[[Pitagora|Pitagori]] nije pripisano otkriće [[Pitagorin poučak|Pitagorina poučka]] sve do nekoliko stoljeća nakon njegove smrti.<ref name="Riedweg"/><ref name="Kahn2001"/>]]
[[Slika:Kapitolinischer Pythagoras adjusted.jpg|thumb|[[Pitagora|Pitagori]] nije pripisano otkriće [[Pitagorin poučak|Pitagorina poučka]] sve do nekoliko stoljeća nakon njegove smrti.<ref name="Riedweg"/><ref name="Kahn2001"/>]]


* Iako je grčki filozof [[Pitagora]] danas najpoznatiji po svojim navodnim matematičkim otkrićima,<ref name="Kahn2001">{{cite book|last=Kahn|first=Charles H.|date=2001.|title=Pythagoras and the Pythagoreans: A Brief History|url=https://books.google.com/?id=GKUtAwAAQBAJ&pg=PA72&dq=Pythagoreanism#v=onepage&q=Pythagoreanism|location=Indianapolis, Indiana and Cambridge, England|publisher=Hackett Publishing Company|isbn=978-0-87220-575-8|pages=1–3, 32–33|ref=harv}}</ref> povjesničari se ne slažu oko toga je li on sam ikad značajnije doprinio toj disciplini.<ref name="Kahn2001"/><ref name="Burkert1972">{{cite book|last=Burkert|first=Walter|author-link=Walter Burkert|date=1. lipnja 1972.|title=Lore and Science in Ancient Pythagoreanism|url=https://books.google.com/?id=0qqp4Vk1zG0C&printsec=frontcover&dq=Pythagoreanism#v=onepage&q=Pythagoreanism|location=Cambridge, Massachusetts|publisher=Harvard University Press|isbn=978-0-674-53918-1|pages=428–433|ref=harv}}</ref> Pitagora zasigurno nije prvi otkrio [[Pitagorin poučak]] jer su ga poznavali i koristili [[Babilon]]ci jedno tisućljeće prije njegova rođenja,<ref name="Riedweg">{{cite book|last=Riedweg|first=Christoph|date=2005.|orig-year=2002|title=Pythagoras: His Life, Teachings, and Influence|url=https://books.google.com/?id=A8ixyQJA7_MC&printsec=frontcover&dq=Pythagoras#v=onepage&q=Pythagoras|location=Ithaca, New York|publisher=Cornell University Press|isbn=978-0-8014-7452-1|pages=26–27|ref=harv}}</ref><ref name="Kahn2001"/><ref name="Burkert1972"/> a otkriće poučka nije mu niti bilo pripisano sve do nekoliko stoljeća nakon njegove smrti.<ref name="Riedweg"/><ref name="Kahn2001"/> Pravi, povijesni Pitagora vjerojatno je bio mistik koji je poučavao o teoriji ''[[metempsihoza|metempsihoze]]'' (reinkarnacije).<ref>{{cite book|last=Zhmud|first=Leonid|date=2012.|title=Pythagoras and the Early Pythagoreans|url=https://books.google.com/?id=of-ghBD9q1QC&printsec=frontcover&dq=Pythagoras#v=onepage&q=Pythagoras|translator1-last=Windle|translator1-first=Kevin|translator2-last=Ireland|translator2-first=Rosh|location=Oxford, England|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-928931-8|page=232|ref=harv}}</ref>
* Iako je grčki filozof [[Pitagora]] danas najpoznatiji po svojim navodnim matematičkim otkrićima,<ref name="Kahn2001">{{Citiranje knjige|last=Kahn|first=Charles H.|date=2001.|title=Pythagoras and the Pythagoreans: A Brief History|url=https://books.google.com/?id=GKUtAwAAQBAJ&pg=PA72&dq=Pythagoreanism#v=onepage&q=Pythagoreanism|location=Indianapolis, Indiana and Cambridge, England|publisher=Hackett Publishing Company|isbn=978-0-87220-575-8|pages=1–3, 32–33|ref=harv}}</ref> povjesničari se ne slažu oko toga je li on sam ikad značajnije doprinio toj disciplini.<ref name="Kahn2001"/><ref name="Burkert1972">{{Citiranje knjige|last=Burkert|first=Walter|author-link=Walter Burkert|date=1. lipnja 1972.|title=Lore and Science in Ancient Pythagoreanism|url=https://books.google.com/?id=0qqp4Vk1zG0C&printsec=frontcover&dq=Pythagoreanism#v=onepage&q=Pythagoreanism|location=Cambridge, Massachusetts|publisher=Harvard University Press|isbn=978-0-674-53918-1|pages=428–433|ref=harv}}</ref> Pitagora zasigurno nije prvi otkrio [[Pitagorin poučak]] jer su ga poznavali i koristili [[Babilon]]ci jedno tisućljeće prije njegova rođenja,<ref name="Riedweg">{{Citiranje knjige|last=Riedweg|first=Christoph|date=2005.|orig-year=2002|title=Pythagoras: His Life, Teachings, and Influence|url=https://books.google.com/?id=A8ixyQJA7_MC&printsec=frontcover&dq=Pythagoras#v=onepage&q=Pythagoras|location=Ithaca, New York|publisher=Cornell University Press|isbn=978-0-8014-7452-1|pages=26–27|ref=harv}}</ref><ref name="Kahn2001"/><ref name="Burkert1972"/> a otkriće poučka nije mu niti bilo pripisano sve do nekoliko stoljeća nakon njegove smrti.<ref name="Riedweg"/><ref name="Kahn2001"/> Pravi, povijesni Pitagora vjerojatno je bio mistik koji je poučavao o teoriji ''[[metempsihoza|metempsihoze]]'' (reinkarnacije).<ref>{{Citiranje knjige|last=Zhmud|first=Leonid|date=2012.|title=Pythagoras and the Early Pythagoreans|url=https://books.google.com/?id=of-ghBD9q1QC&printsec=frontcover&dq=Pythagoras#v=onepage&q=Pythagoras|translator1-last=Windle|translator1-first=Kevin|translator2-last=Ireland|translator2-first=Rosh|location=Oxford, England|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-928931-8|page=232|ref=harv}}</ref>
* Nema dokaza da su [[Stara Grčka|stari Grci]] namjerno dizajnirali [[Partenon]] koristeći se načelom [[zlatni rez|zlatnoga reza]].<ref>{{Citiranje web|author=Jesse Galef|url=http://measureofdoubt.com/2011/08/29/lies-and-legends-about-the-golden-ratio/|title=Lies and Debunked Legends about the Golden Ratio|date=29. kolovoza 2011.|accessdate=10. travnja 2013. | archiveurl = https://web.archive.org/web/20140427083317/http://measureofdoubt.com/2011/08/29/lies-and-legends-about-the-golden-ratio/ | archivedate = 27. travnja 2014.| url-status=live}}</ref><ref>"Dva ostala vjerovanja [o zlatnome rezu] koja se često spominju u časopisima i knjigama: da su stari Grci vjerovali da ga čine proporcije pravokutnika kojese najviše sviđaju oku i da su se zbog toga koristili pravokutnicima u mnogim od svojih građevina, među kojima je i poznati Partenon. Ta dva jednako nepokolebljiva vjerovanja zasigurno su pogrešna i potpuno neutemeljena." {{cite book|last=Devlin|first=Keith|title=The Unfinished Game: Pascal, Fermat, and the Seventeenth-Century Letter that Made the World Modern|date=2008.|publisher=Basic Books|page=35}}</ref> Partenon je dovršen 438. g. pr. Kr., više od jednog stoljeća prije nego što je [[Euklid]] prvi put spomenuo zlatni rez. K tome, u bilješkama uz ''[[Vitruvijev čovjek|Vitruvijeva čovjeka]]'' [[Leonardo da Vinci]] ne spominje zlatni rez, ali opisuje ostale proporcije.<ref>{{Citiranje web |author=Donald E. Simanek |url=http://www.lhup.edu/~dsimanek/pseudo/fibonacc.htm |title=Fibonacci Flim-Flam |accessdate=9. travnja 2013. |archiveurl=https://www.webcitation.org/5nDtkyeKW?url=http://www.lhup.edu/~dsimanek/pseudo/fibonacc.htm |archivedate=1. veljače 2010. |url-status=dead  }}</ref><ref>"Kad počnete pisati o matematici, čini se da je dio tog procesa da se ne možete pozvati na zlatni rez bez spominjanja nečega nalik na 'za koji su stari Grci i ostali vjerovali da sadrži božanska i mistična svojstva.' Gotovo je jednako jak nagon napisati drugi faktoid koji glasi 'Leonardo da Vinci vjerovao je da obličje ljudskoga tijela prikazuje zlatni rez.' Ne postoji ni najmanji dokaz koji bi potvrdio bilo koju od te dvije tvrdnje i stoga je logično zaključiti da su obje pogrešne. Međutim, obje tvrdnje i mnoge njima slične žive i dalje." {{Citiranje web|author=Keith Devlin|url=http://www.maa.org/devlin/devlin_05_07.html|title=The Myth That Will Not Go Away|accessdate=10. travnja 2013.|date=svibanj 2007. | archiveurl = https://web.archive.org/web/20130701231044/http://www.maa.org/devlin/devlin_05_07.html | archivedate = 1. srpnja 2013.| url-status=dead}}</ref>
* Nema dokaza da su [[Stara Grčka|stari Grci]] namjerno dizajnirali [[Partenon]] koristeći se načelom [[zlatni rez|zlatnoga reza]].<ref>{{Citiranje web|author=Jesse Galef|url=http://measureofdoubt.com/2011/08/29/lies-and-legends-about-the-golden-ratio/|title=Lies and Debunked Legends about the Golden Ratio|date=29. kolovoza 2011.|accessdate=10. travnja 2013. | archiveurl = https://web.archive.org/web/20140427083317/http://measureofdoubt.com/2011/08/29/lies-and-legends-about-the-golden-ratio/ | archivedate = 27. travnja 2014.| url-status=live}}</ref><ref>"Dva ostala vjerovanja [o zlatnome rezu] koja se često spominju u časopisima i knjigama: da su stari Grci vjerovali da ga čine proporcije pravokutnika kojese najviše sviđaju oku i da su se zbog toga koristili pravokutnicima u mnogim od svojih građevina, među kojima je i poznati Partenon. Ta dva jednako nepokolebljiva vjerovanja zasigurno su pogrešna i potpuno neutemeljena." {{Citiranje knjige|last=Devlin|first=Keith|title=The Unfinished Game: Pascal, Fermat, and the Seventeenth-Century Letter that Made the World Modern|date=2008.|publisher=Basic Books|page=35}}</ref> Partenon je dovršen 438. g. pr. Kr., više od jednog stoljeća prije nego što je [[Euklid]] prvi put spomenuo zlatni rez. K tome, u bilješkama uz ''[[Vitruvijev čovjek|Vitruvijeva čovjeka]]'' [[Leonardo da Vinci]] ne spominje zlatni rez, ali opisuje ostale proporcije.<ref>{{Citiranje web |author=Donald E. Simanek |url=http://www.lhup.edu/~dsimanek/pseudo/fibonacc.htm |title=Fibonacci Flim-Flam |accessdate=9. travnja 2013. |archiveurl=https://www.webcitation.org/5nDtkyeKW?url=http://www.lhup.edu/~dsimanek/pseudo/fibonacc.htm |archivedate=1. veljače 2010. |url-status=dead  }}</ref><ref>"Kad počnete pisati o matematici, čini se da je dio tog procesa da se ne možete pozvati na zlatni rez bez spominjanja nečega nalik na 'za koji su stari Grci i ostali vjerovali da sadrži božanska i mistična svojstva.' Gotovo je jednako jak nagon napisati drugi faktoid koji glasi 'Leonardo da Vinci vjerovao je da obličje ljudskoga tijela prikazuje zlatni rez.' Ne postoji ni najmanji dokaz koji bi potvrdio bilo koju od te dvije tvrdnje i stoga je logično zaključiti da su obje pogrešne. Međutim, obje tvrdnje i mnoge njima slične žive i dalje." {{Citiranje web|author=Keith Devlin|url=http://www.maa.org/devlin/devlin_05_07.html|title=The Myth That Will Not Go Away|accessdate=10. travnja 2013.|date=svibanj 2007. | archiveurl = https://web.archive.org/web/20130701231044/http://www.maa.org/devlin/devlin_05_07.html | archivedate = 1. srpnja 2013.| url-status=dead}}</ref>
*U matematici [[beskonačni periodični decimalni broj]] koji se uglavnom zapisuje kao [[0,999...]] jednake je veličine kao broj [[jedan|1]]. Iako se čini kao da prikazuje manji broj, 0,999... je simbol za broj 1 na isti način kao što je 0,333 ekvivalentni zapis broja prikazanog razlomkom 1/3.<ref>{{cite book |first=John |last=Stillwell |authorlink=John Stillwell |title=Elements of algebra: geometry, numbers, equations|year=1994|publisher=Springer |page=42 }}</ref><ref>{{cite book |last=Bunch |first=Bryan H. |title=Mathematical fallacies and paradoxes |year=1982 |publisher=Van Nostrand Reinhold |isbn=0-442-24905-5|page=119}}</ref><ref>{{cite journal |last1=Tall |first1=David |authorlink1=David Tall |last2=Schwarzenberger |first2=R. L. E. |authorlink2=Rolph Ludwig Edward Schwarzenberger |title=Conflicts in the Learning of Real Numbers and Limits |journal=Mathematics Teaching |year=1978 |volume=82 |pages=6, 44–49 |url=http://www.warwick.ac.uk/staff/David.Tall/pdfs/dot1978c-with-rolph.pdf |accessdate=3. svibnja 2009.| archiveurl= https://web.archive.org/web/20090530043040/http://www.warwick.ac.uk/staff/David.Tall/pdfs/dot1978c-with-rolph.pdf| archivedate= 30. svibnja 2009.  }}</ref>
*U matematici [[beskonačni periodični decimalni broj]] koji se uglavnom zapisuje kao [[0,999...]] jednake je veličine kao broj [[jedan|1]]. Iako se čini kao da prikazuje manji broj, 0,999... je simbol za broj 1 na isti način kao što je 0,333 ekvivalentni zapis broja prikazanog razlomkom 1/3.<ref>{{Citiranje knjige |first=John |last=Stillwell |authorlink=John Stillwell |title=Elements of algebra: geometry, numbers, equations|year=1994|publisher=Springer |page=42 }}</ref><ref>{{Citiranje knjige |last=Bunch |first=Bryan H. |title=Mathematical fallacies and paradoxes |year=1982 |publisher=Van Nostrand Reinhold |isbn=0-442-24905-5|page=119}}</ref><ref>{{cite journal |last1=Tall |first1=David |authorlink1=David Tall |last2=Schwarzenberger |first2=R. L. E. |authorlink2=Rolph Ludwig Edward Schwarzenberger |title=Conflicts in the Learning of Real Numbers and Limits |journal=Mathematics Teaching |year=1978 |volume=82 |pages=6, 44–49 |url=http://www.warwick.ac.uk/staff/David.Tall/pdfs/dot1978c-with-rolph.pdf |accessdate=3. svibnja 2009.| archiveurl= https://web.archive.org/web/20090530043040/http://www.warwick.ac.uk/staff/David.Tall/pdfs/dot1978c-with-rolph.pdf| archivedate= 30. svibnja 2009.  }}</ref>


===Fizika===
===Fizika===
Redak 849: Redak 849:


===Psihologija===
===Psihologija===
* [[Disleksija]] nije kognitivni poremećaj tipičan po zamjeni slova ili riječi i [[zrcalno pisanje|zrcalnom pisanju]]. U pitanju je poremećaj kod ljudi barem prosječne inteligencije koji nailaze na teškoće pri slovkanju, brzom čitanju, pisanju riječi, "izgovaranju" riječi u glavi, izgovaranju riječi pri čitanju ili razumijevanju onoga što čitaju. Iako neke disleksične osobe imaju probleme i sa zamjenom slova, to nije isti simptom. Zamjena slova može biti karakteristična u određenim oblicima disleksije, ali sama disleksija ne dijagnosticira se na temelju obrnutog pisanja slova ili riječi.<ref name="LilienfeldLynn2011">{{cite book|last1=Lilienfeld|first1=Scott O.|authorlink1=Scott Lilienfeld|last2=Lynn|first2=Steven Jay|last3=Ruscio|first3=John|last4=Beyerstein|first4=Barry L.|authorlink4=Barry Beyerstein|title=50 Great Myths of Popular Psychology: Shattering Widespread Misconceptions about Human Behavior|url=https://books.google.com/books?id=8DlS0gfO_QUC&pg=PT88|date=15. rujna 2011.|publisher=John Wiley & Sons|isbn=978-1-4443-6074-5|pages=88–89}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.commlearn.com/common-misconceptions-about-dyslexia/|title=Common Misconceptions about Dyslexia|last=Dinelli|first=Beth|website=Commonwealth Learning Center|access-date=2. kolovoza 2019.}}</ref>
* [[Disleksija]] nije kognitivni poremećaj tipičan po zamjeni slova ili riječi i [[zrcalno pisanje|zrcalnom pisanju]]. U pitanju je poremećaj kod ljudi barem prosječne inteligencije koji nailaze na teškoće pri slovkanju, brzom čitanju, pisanju riječi, "izgovaranju" riječi u glavi, izgovaranju riječi pri čitanju ili razumijevanju onoga što čitaju. Iako neke disleksične osobe imaju probleme i sa zamjenom slova, to nije isti simptom. Zamjena slova može biti karakteristična u određenim oblicima disleksije, ali sama disleksija ne dijagnosticira se na temelju obrnutog pisanja slova ili riječi.<ref name="LilienfeldLynn2011">{{Citiranje knjige|last1=Lilienfeld|first1=Scott O.|authorlink1=Scott Lilienfeld|last2=Lynn|first2=Steven Jay|last3=Ruscio|first3=John|last4=Beyerstein|first4=Barry L.|authorlink4=Barry Beyerstein|title=50 Great Myths of Popular Psychology: Shattering Widespread Misconceptions about Human Behavior|url=https://books.google.com/books?id=8DlS0gfO_QUC&pg=PT88|date=15. rujna 2011.|publisher=John Wiley & Sons|isbn=978-1-4443-6074-5|pages=88–89}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.commlearn.com/common-misconceptions-about-dyslexia/|title=Common Misconceptions about Dyslexia|last=Dinelli|first=Beth|website=Commonwealth Learning Center|access-date=2. kolovoza 2019.}}</ref>
* Nema znanstvenih dokaza koji potvrđuju da odrasle osobe imaju "fotografsko" pamćenje (što je mogućnost osobe da se sjeti slika uz prilično veliku preciznost),<ref>{{Citiranje web|url=http://indianapublicmedia.org/amomentofscience/photographic-memory/|title=Photographic Memory|publisher=indianapublicmedia.org |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140427082738/http://indianapublicmedia.org/amomentofscience/photographic-memory/ |archivedate=27. travnja 2014.|url-status=live}}</ref> ali neka mlađa djeca imaju [[eidetsko pamćenje]].<ref name="Simola">{{cite book|author=Anthony Simola|title=The Roving Mind: A Modern Approach to Cognitive Enhancement|publisher=ST Press|isbn=978-0692409053|year=2015|page=117|accessdate=10. svibnja 2016.|url=https://books.google.com/books?id=p4ZMBwAAQBAJ&pg=PT117}}</ref> Mnogi su ljudi tvrdili da imaju fotografsko pamćenje, ali istraživanja su pokazala da se dobro sjećaju jer su se služili [[mnemotehnika|mnemotehnikama]], a ne toliko zbog toga što im je mogućnost detaljnog pamćenja urođena.<ref>{{Citiranje web|url=http://www.slate.com/id/2140685/ |title=Kaavya Syndrome: The accused Harvard plagiarist doesn't have a photographic memory. No one does |author=Foer, Joshua |date=27. travnja 2006. |work=Slate |accessdate=20. siječnja 2013. |archiveurl=https://www.webcitation.org/6Hne6im3E?url=http://www.slate.com/id/2140685/ |archivedate=2. srpnja 2013. |url-status=live  }}</ref> Postoje rijetki slučajevi individualaca iznimnog pamćenja, ali nitko od njih nema takvo sjećanje koje parira detaljnosti fotografije.
* Nema znanstvenih dokaza koji potvrđuju da odrasle osobe imaju "fotografsko" pamćenje (što je mogućnost osobe da se sjeti slika uz prilično veliku preciznost),<ref>{{Citiranje web|url=http://indianapublicmedia.org/amomentofscience/photographic-memory/|title=Photographic Memory|publisher=indianapublicmedia.org |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140427082738/http://indianapublicmedia.org/amomentofscience/photographic-memory/ |archivedate=27. travnja 2014.|url-status=live}}</ref> ali neka mlađa djeca imaju [[eidetsko pamćenje]].<ref name="Simola">{{Citiranje knjige|author=Anthony Simola|title=The Roving Mind: A Modern Approach to Cognitive Enhancement|publisher=ST Press|isbn=978-0692409053|year=2015|page=117|accessdate=10. svibnja 2016.|url=https://books.google.com/books?id=p4ZMBwAAQBAJ&pg=PT117}}</ref> Mnogi su ljudi tvrdili da imaju fotografsko pamćenje, ali istraživanja su pokazala da se dobro sjećaju jer su se služili [[mnemotehnika|mnemotehnikama]], a ne toliko zbog toga što im je mogućnost detaljnog pamćenja urođena.<ref>{{Citiranje web|url=http://www.slate.com/id/2140685/ |title=Kaavya Syndrome: The accused Harvard plagiarist doesn't have a photographic memory. No one does |author=Foer, Joshua |date=27. travnja 2006. |work=Slate |accessdate=20. siječnja 2013. |archiveurl=https://www.webcitation.org/6Hne6im3E?url=http://www.slate.com/id/2140685/ |archivedate=2. srpnja 2013. |url-status=live  }}</ref> Postoje rijetki slučajevi individualaca iznimnog pamćenja, ali nitko od njih nema takvo sjećanje koje parira detaljnosti fotografije.
* [[Shizofrenija]] ne označava poremećaj podvojene ili višestruke ličnosti – ti poremećaji pripadaju [[Disocijativni poremećaji osobnosti|disocijativnim poremećajima osobnosti]]. Izraz je nastao iz grčkih korijena ''schizein'' i ''phrēn'', "podijeliti" i "um", u smislu "podjele mentalnih funkcija" uočenih u simptomima shizofrenije, a ne u smislu podjele ličnosti.<ref>{{cite book |author= Baucum, Don |title= Psychology |year= 2006 |publisher= Barron's |location= Hauppauge, N.Y. |isbn= 9780764134210 |page= 182 |url= https://books.google.com/books?id=iCVSdYdA36EC&pg=PA182 |edition= 2nd}}</ref>
* [[Shizofrenija]] ne označava poremećaj podvojene ili višestruke ličnosti – ti poremećaji pripadaju [[Disocijativni poremećaji osobnosti|disocijativnim poremećajima osobnosti]]. Izraz je nastao iz grčkih korijena ''schizein'' i ''phrēn'', "podijeliti" i "um", u smislu "podjele mentalnih funkcija" uočenih u simptomima shizofrenije, a ne u smislu podjele ličnosti.<ref>{{Citiranje knjige |author= Baucum, Don |title= Psychology |year= 2006 |publisher= Barron's |location= Hauppauge, N.Y. |isbn= 9780764134210 |page= 182 |url= https://books.google.com/books?id=iCVSdYdA36EC&pg=PA182 |edition= 2nd}}</ref>
* Sva ljudska bića uče na prilično slične načine.<ref name=neuromyth>{{cite journal|last1=Howard-Jones|first1=Paul A.|title=Neuroscience and education: myths and messages|journal=Nature Reviews Neuroscience|date=1. prosinca 2014.|volume=15|issue=12|pages=817–24|doi=10.1038/nrn3817|issn=1471-003X|pmid=25315391}}</ref> Ne postoje dokazi da ljudi uče na različite načine<ref name=neuromyth/> niti da korištenje različitim tehnikama pomaže u očuvanju informacija.<ref>{{cite book|last1=Coffield|first1=Frank|title=Learning styles and pedagogy in post-16 learning: a systematic and critical review|date=2004.|publisher=Learning and Skills Research Centre|location=London|isbn=978-1853389184|pages=119–33|url=https://www.researchgate.net/publication/232929341|accessdate=8. siječnja 2016.|display-authors=etal}}</ref>
* Sva ljudska bića uče na prilično slične načine.<ref name=neuromyth>{{cite journal|last1=Howard-Jones|first1=Paul A.|title=Neuroscience and education: myths and messages|journal=Nature Reviews Neuroscience|date=1. prosinca 2014.|volume=15|issue=12|pages=817–24|doi=10.1038/nrn3817|issn=1471-003X|pmid=25315391}}</ref> Ne postoje dokazi da ljudi uče na različite načine<ref name=neuromyth/> niti da korištenje različitim tehnikama pomaže u očuvanju informacija.<ref>{{Citiranje knjige|last1=Coffield|first1=Frank|title=Learning styles and pedagogy in post-16 learning: a systematic and critical review|date=2004.|publisher=Learning and Skills Research Centre|location=London|isbn=978-1853389184|pages=119–33|url=https://www.researchgate.net/publication/232929341|accessdate=8. siječnja 2016.|display-authors=etal}}</ref>
* [[Paradoks prijateljstva]] fenomen je koji je prvi uočio sociolog Scott L. Feld 1991. godine; izjavio je da u prosjeku većina ljudi ima manje prijatelja nego njihovi prijatelji.<ref>{{cite book |first = Scott L. |last = Feld |year = 1991. |title = Why your friends have more friends than you do |journal = [[American Journal of Sociology]] |volume = 96 |issue = 6 |pages = 1464–1477 |jstor = 2781907 |doi = 10.1086/229693 }}</ref> Taj se paradoks može objasniti oblikom naklonosti u statistici u kojoj za ljude s većim brojem prijatelja postoji veća vjerojatnost da će ih netko drugi smatrati svojim prijateljima. Suprotno, veći broj ljudi smatra da ima više prijatelja od svojih prijatelja.<ref>{{cite book |last1 = Zuckerman |first1 = Ezra W. |first2 = John T. |last2 = Jost |year = 2001 |url = http://www.psych.nyu.edu/jost/Zuckerman%20&%20Jost%20(2001)%20What%20Makes%20You%20Think%20You%27re%20So%20Popular1.pdf |title = What makes you think you're so popular? Self evaluation maintenance and the subjective side of the "friendship paradox" |journal = Social Psychology Quarterly |volume = 64 |issue = 3 |pages = 207–223 |doi = 10.2307/3090112 |jstor = 3090112 }}</ref>
* [[Paradoks prijateljstva]] fenomen je koji je prvi uočio sociolog Scott L. Feld 1991. godine; izjavio je da u prosjeku većina ljudi ima manje prijatelja nego njihovi prijatelji.<ref>{{Citiranje knjige |first = Scott L. |last = Feld |year = 1991. |title = Why your friends have more friends than you do |journal = [[American Journal of Sociology]] |volume = 96 |issue = 6 |pages = 1464–1477 |jstor = 2781907 |doi = 10.1086/229693 }}</ref> Taj se paradoks može objasniti oblikom naklonosti u statistici u kojoj za ljude s većim brojem prijatelja postoji veća vjerojatnost da će ih netko drugi smatrati svojim prijateljima. Suprotno, veći broj ljudi smatra da ima više prijatelja od svojih prijatelja.<ref>{{Citiranje knjige |last1 = Zuckerman |first1 = Ezra W. |first2 = John T. |last2 = Jost |year = 2001 |url = http://www.psych.nyu.edu/jost/Zuckerman%20&%20Jost%20(2001)%20What%20Makes%20You%20Think%20You%27re%20So%20Popular1.pdf |title = What makes you think you're so popular? Self evaluation maintenance and the subjective side of the "friendship paradox" |journal = Social Psychology Quarterly |volume = 64 |issue = 3 |pages = 207–223 |doi = 10.2307/3090112 |jstor = 3090112 }}</ref>
* Uvriježeno vjerovanje jest da je [[samoozljeđivanje]] ponašanje kojim se traži pažnju; u mnogim je slučajevima to netočno. Mnogi ljudi koji se samoozljeđuju stide se svojih rana i ozljeda i osjećaju krivicu zbog takvog ponašanja, zbog čega na sve moguće načine pokušavaju sakriti to ponašanje od drugih ljudi.<ref name="MHF">{{cite book|title=Truth Hurts Report |url=http://www.mentalhealth.org.uk/publications/?EntryId5=38712 |isbn= 978-1-903645-81-9 |publisher=Mental Health Foundation |year=2006 |accessdate=11. lipnja 2008.}}</ref> Mogu ponuditi različita objašnjenja za svoje ozljede ili sakriti rane odjećom.<ref name="spandler">{{cite book |year=1996. |title=Who's Hurting Who? Young people, self-harm and suicide |place=Manchester |publisher=42nd Street |isbn=978-1-900782-00-5 |author=Helen Spandler}}</ref><ref name="pembroke">{{cite book |editor=Pembroke, L. R. |year=1994. |title=Self-harm – Perspectives from personal experience |publisher=Chipmunka/Survivors Speak Out |isbn= 978-1-904697-04-6}}</ref>
* Uvriježeno vjerovanje jest da je [[samoozljeđivanje]] ponašanje kojim se traži pažnju; u mnogim je slučajevima to netočno. Mnogi ljudi koji se samoozljeđuju stide se svojih rana i ozljeda i osjećaju krivicu zbog takvog ponašanja, zbog čega na sve moguće načine pokušavaju sakriti to ponašanje od drugih ljudi.<ref name="MHF">{{Citiranje knjige|title=Truth Hurts Report |url=http://www.mentalhealth.org.uk/publications/?EntryId5=38712 |isbn= 978-1-903645-81-9 |publisher=Mental Health Foundation |year=2006 |accessdate=11. lipnja 2008.}}</ref> Mogu ponuditi različita objašnjenja za svoje ozljede ili sakriti rane odjećom.<ref name="spandler">{{Citiranje knjige |year=1996. |title=Who's Hurting Who? Young people, self-harm and suicide |place=Manchester |publisher=42nd Street |isbn=978-1-900782-00-5 |author=Helen Spandler}}</ref><ref name="pembroke">{{Citiranje knjige |editor=Pembroke, L. R. |year=1994. |title=Self-harm – Perspectives from personal experience |publisher=Chipmunka/Survivors Speak Out |isbn= 978-1-904697-04-6}}</ref>


===Transport===
===Transport===
* Sanitarne otpadne vode nikad se namjerno ne izbacuju iz letjelica. Sav takav otpad prikuplja se u spremnike i ispražnjava u vozila za prijevoz sanitarnih otpadnih voda.<ref>{{cite news|url=https://blogs.wsj.com/middleseat/2008/11/19/on-world-toilet-day-let-us-praise-the-airline-lav/|last=Philips|first=Matt|title=On World Toilet Day, Let Us Praise the Airline Lav|work=The Middle Seat Terminal (Wall Street Journal)|accessdate=2. travnja 2009.|date=19. studenog 2008. | archiveurl = https://web.archive.org/web/20131214105710/https://blogs.wsj.com/middleseat/2008/11/19/on-world-toilet-day-let-us-praise-the-airline-lav/ | archivedate = 14. prosinca 2013.| url-status=live}}</ref> Plavi led nastaje zbog slučajnog curenja otpadnih voda iz spremnika. S druge strane, putnički su vlakovi u povijesti doista izbacivali otpadne vode na prugu; suvremeni vlakovi uglavnom imaju posebne spremnike za otpadnu vodu i zbog toga ju više ne izbacuju na takav način.
* Sanitarne otpadne vode nikad se namjerno ne izbacuju iz letjelica. Sav takav otpad prikuplja se u spremnike i ispražnjava u vozila za prijevoz sanitarnih otpadnih voda.<ref>{{Citiranje novina|url=https://blogs.wsj.com/middleseat/2008/11/19/on-world-toilet-day-let-us-praise-the-airline-lav/|last=Philips|first=Matt|title=On World Toilet Day, Let Us Praise the Airline Lav|work=The Middle Seat Terminal (Wall Street Journal)|accessdate=2. travnja 2009.|date=19. studenog 2008. | archiveurl = https://web.archive.org/web/20131214105710/https://blogs.wsj.com/middleseat/2008/11/19/on-world-toilet-day-let-us-praise-the-airline-lav/ | archivedate = 14. prosinca 2013.| url-status=live}}</ref> Plavi led nastaje zbog slučajnog curenja otpadnih voda iz spremnika. S druge strane, putnički su vlakovi u povijesti doista izbacivali otpadne vode na prugu; suvremeni vlakovi uglavnom imaju posebne spremnike za otpadnu vodu i zbog toga ju više ne izbacuju na takav način.
* [[Automobilski akumulator]]i smješteni na [[beton]]skom tlu ne troše se brže nego na ostalim površinama<ref name="Snopes">{{Cite web |url= http://www.snopes.com/autos/techno/battery.asp |title= Battery Parked |work= [[Snopes.com]] |date= 8. veljače 2011. |accessdate= 2. lipnja 2013. }}</ref> usprkos zabludi raširenoj među Amerikancima da beton šteti akumulatorima.<ref name="example_list">Primjeri o zabludi o betonu i akumulatoru u SAD-u od 1983. do 2011.:
* [[Automobilski akumulator]]i smješteni na [[beton]]skom tlu ne troše se brže nego na ostalim površinama<ref name="Snopes">{{Citiranje weba |url= http://www.snopes.com/autos/techno/battery.asp |title= Battery Parked |work= [[Snopes.com]] |date= 8. veljače 2011. |accessdate= 2. lipnja 2013. }}</ref> usprkos zabludi raširenoj među Amerikancima da beton šteti akumulatorima.<ref name="example_list">Primjeri o zabludi o betonu i akumulatoru u SAD-u od 1983. do 2011.:
* {{Cite web |url= https://books.google.com/books?id=m9gDAAAAMBAJ&pg=PA22 |magazine=[[Popular Mechanics]] |date= prosinac 1983. |first= Mort |last= Shulz |title= Car Clinic |page= 37 }}
* {{Citiranje weba |url= https://books.google.com/books?id=m9gDAAAAMBAJ&pg=PA22 |magazine=[[Popular Mechanics]] |date= prosinac 1983. |first= Mort |last= Shulz |title= Car Clinic |page= 37 }}
* {{Cite web|url= https://books.google.com/books?id=2hhPIyxe754C&pg=PA215 |page= 215 |title= How to Restore Your Ford Pick-Up |first= Tom |last= Brownell |publisher= MotorBooks International |date= 1993. |isbn= 978-1-61059-029-7 }}
* {{Citiranje weba|url= https://books.google.com/books?id=2hhPIyxe754C&pg=PA215 |page= 215 |title= How to Restore Your Ford Pick-Up |first= Tom |last= Brownell |publisher= MotorBooks International |date= 1993. |isbn= 978-1-61059-029-7 }}
* {{Cite web |title= Popular Mechanics Complete Car Care Manual; Popular Mechanics Series |publisher= Hearst Books |date= 2005. |isbn= 978-1-58816-439-1 |url= https://books.google.com/books?id=39xxTCsBjUAC&pg=PA289 |page= 289}}
* {{Citiranje weba |title= Popular Mechanics Complete Car Care Manual; Popular Mechanics Series |publisher= Hearst Books |date= 2005. |isbn= 978-1-58816-439-1 |url= https://books.google.com/books?id=39xxTCsBjUAC&pg=PA289 |page= 289}}
* {{Cite web |url= https://books.google.com/books?id=l_1ngoGACCUC&pg=PA210 |title= Ford Mustang Buyer's and Restoration Guide, 1964 1/2-2007 |first= Nilda |last= Sessler |publisher= Indy Tech Publishing |date= 2006. |isbn= 978-0-7906-1326-0 }}
* {{Citiranje weba |url= https://books.google.com/books?id=l_1ngoGACCUC&pg=PA210 |title= Ford Mustang Buyer's and Restoration Guide, 1964 1/2-2007 |first= Nilda |last= Sessler |publisher= Indy Tech Publishing |date= 2006. |isbn= 978-0-7906-1326-0 }}
* {{Cite web |url= https://books.google.com/books?id=t5uTktdsu3AC&pg=PA30 |page= 30 |title= Advanced photovoltaic installations |first1= John |last1= Balfour |first2= Michael |last2= Shaw |first3= Nicole |last3= Bremer Nash |publisher= Jones & Bartlett Publishers |date= 2011. |isbn= 978-1-4496-2471-2 |accessdate= 2. lipnja 2013. }}</ref> Raniji su akumulatori vjerojatno bili osjetljivi na vlagu na podu jer su njihova kućišta bila propusna i porozna, ali već mnogo godina [[olovo-kiselina baterija|olovni akumulatori u automobilima]] imaju neprobojno kućište od [[polipropilen]]a.<ref>{{Cite web |url= https://news.google.com/newspapers?id=k8BIAAAAIBAJ&sjid=94EMAAAAIBAJ&pg=2232,1623674 |title= No End to Battery Storage Debate |newspaper= The Vindicator |date= 4. studenog 1999. |first1= Tom |last1= Magliozzi |author1link= Tom Magliozzi |first2= Ray |last2= Magliozzi |author2-link= Ray Magliozzi |page= 37 }}</ref> Iako je većina suvremenih automobilskih akumulatora [[VRLA baterija|zapečaćena]] i ako ih se pažljivo pohrani i održava iz njih ne curi baterijska kiselina,<ref name="Cartalk">{{Cite web |title= Ask Click and Clack: Answers from Car Talk |first1= Tom |last1= Magliozzi |author1link= Tom Magliozzi |first2= Ray |last2= Magliozzi |author2-link= Ray Magliozzi |url= https://books.google.com/books?id=Z1nntWoIBp4C&pg=PA68 |pages=68–69 |publisher= Chronicle Books |date= 2008. |isbn= 978-0-8118-6477-0 |accessdate= 2. lipnja 2013. }}</ref><ref name="PopMech2000">{{Citiranje web |url=https://books.google.com/books?id=MxXlKb9wIe0C&pg=PA136 |title= Car Care Auto Clinic |magazine= [[Popular Mechanics]] |date= studeni 2000. |volume= 177 |issue= 11 |issn=0032-4558 |page=136 |accessdate= 2. lipnja 2013. |publisher= Hearst Magazines }}</ref> sumporna kiselina u uobičajenim "poplavljenim" olovnim baterijama može iscuriti i uprljati, oštetiti ili nagristi betonsko tlo.<ref>{{cite news|title=Use care in cleaning battery-acid stain|url=https://www.seattletimes.com/life/lifestyle/use-care-in-cleaning-battery-acid-stain/|website=The Seattle Times|accessdate=9. svibnja 2018.|date=4. listopada 2008.}}</ref><ref>{{Citiranje web|title=Managing Used Lead-Acid Batteries|url=http://www.gecap.org/pdf/lead-acid_batteries.pdf|website=Georgia Environmental Compliance Assistance Program|publisher=Georgia Tech Research Institute|accessdate=9. svibnja 2018.|date=srpanj 2002.}}</ref>
* {{Citiranje weba |url= https://books.google.com/books?id=t5uTktdsu3AC&pg=PA30 |page= 30 |title= Advanced photovoltaic installations |first1= John |last1= Balfour |first2= Michael |last2= Shaw |first3= Nicole |last3= Bremer Nash |publisher= Jones & Bartlett Publishers |date= 2011. |isbn= 978-1-4496-2471-2 |accessdate= 2. lipnja 2013. }}</ref> Raniji su akumulatori vjerojatno bili osjetljivi na vlagu na podu jer su njihova kućišta bila propusna i porozna, ali već mnogo godina [[olovo-kiselina baterija|olovni akumulatori u automobilima]] imaju neprobojno kućište od [[polipropilen]]a.<ref>{{Citiranje weba |url= https://news.google.com/newspapers?id=k8BIAAAAIBAJ&sjid=94EMAAAAIBAJ&pg=2232,1623674 |title= No End to Battery Storage Debate |newspaper= The Vindicator |date= 4. studenog 1999. |first1= Tom |last1= Magliozzi |author1link= Tom Magliozzi |first2= Ray |last2= Magliozzi |author2-link= Ray Magliozzi |page= 37 }}</ref> Iako je većina suvremenih automobilskih akumulatora [[VRLA baterija|zapečaćena]] i ako ih se pažljivo pohrani i održava iz njih ne curi baterijska kiselina,<ref name="Cartalk">{{Citiranje weba |title= Ask Click and Clack: Answers from Car Talk |first1= Tom |last1= Magliozzi |author1link= Tom Magliozzi |first2= Ray |last2= Magliozzi |author2-link= Ray Magliozzi |url= https://books.google.com/books?id=Z1nntWoIBp4C&pg=PA68 |pages=68–69 |publisher= Chronicle Books |date= 2008. |isbn= 978-0-8118-6477-0 |accessdate= 2. lipnja 2013. }}</ref><ref name="PopMech2000">{{Citiranje web |url=https://books.google.com/books?id=MxXlKb9wIe0C&pg=PA136 |title= Car Care Auto Clinic |magazine= [[Popular Mechanics]] |date= studeni 2000. |volume= 177 |issue= 11 |issn=0032-4558 |page=136 |accessdate= 2. lipnja 2013. |publisher= Hearst Magazines }}</ref> sumporna kiselina u uobičajenim "poplavljenim" olovnim baterijama može iscuriti i uprljati, oštetiti ili nagristi betonsko tlo.<ref>{{Citiranje novina|title=Use care in cleaning battery-acid stain|url=https://www.seattletimes.com/life/lifestyle/use-care-in-cleaning-battery-acid-stain/|website=The Seattle Times|accessdate=9. svibnja 2018.|date=4. listopada 2008.}}</ref><ref>{{Citiranje web|title=Managing Used Lead-Acid Batteries|url=http://www.gecap.org/pdf/lead-acid_batteries.pdf|website=Georgia Environmental Compliance Assistance Program|publisher=Georgia Tech Research Institute|accessdate=9. svibnja 2018.|date=srpanj 2002.}}</ref>


==Izvori==
==Izvori==

Posljednja izmjena od 2. siječanj 2022. u 19:57

Ovo je popis uobičajenih zabluda. Svaki je navod formatiran kao ispravak; same su zablude više implicirane negoli izrečene. Navodi su jezgroviti, ali više pojedinosti može se pronaći u njihovim pripadajućim člancima.

Umjetnost i kultura[uredi]

Hrana i kuhanje[uredi]

Kolačiće sudbine povezuje se s kineskom kuhinjom, no zapravo su izmišljeni u Japanu<ref name="solving"/> i gotovo ih se nikad ne jede u Kini, gdje ih se smatra američkim proizvodom.<ref name="snopesfortunecookie"/>
  • Često se pogrešno smatra da prženje zadržava vlagu u hrani; to nije slučaj. U usporedbi s jednakom količinom mesa koje se kuha bez prženja, tijekom prženja meso gubi vlagu. U općenitom je smislu prženje mesa korisno jer stvara smeđu koru bogatog okusa zbog Maillardove reakcije.<ref>{{
  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref><ref name="McGee">McGee, Harold (2004). On Food and Cooking (Revised ed.). Scribner. str. 161. ISBN 978-0-684-80001-1 nevaljani ISBN  "The Searing Question".</ref>

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref><ref name="USDA-FAQ">{{

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref>

  • Sjemenke nisu ljuti dio čilija. Zapravo, sjemenke sadrže manju količinu kapsaicina, sastojka koji u sisavaca izaziva osjet ljutine. Najveća koncentracija kapsaicina nalazi se u placentacijskom tkivu na koje su sjemenke pričvršćene.<ref>{{
  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref>

Povijest i hrana[uredi]

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref>

Mikrovalne pećnice[uredi]

  • Mikrovalne pećnice ne griju hranu koristeći se posebnom rezonancijom molekula vode u njoj. Princip prema kojem mikrovalna pećnica radi jest dielektrično grijanje, a ne toliko frekvencije na kojima voda rezonira; zbog toga mikrovalne pećnice mogu raditi na više frekvencija. Molekule vode izlažu se intenzivnim elektromagnetskim poljima u snažnim nerezonantnim mikrovalnim pećnicama kako bi nastala toplina. Rezonantna frekvencija izoliranih molekula vode od 22 gigahertza ima prekratku valnu duljinu da bi uobičajen sadržaj hrane probila do korisnih dubina. Uobičajena frekvencija takvih pećnica, koja iznosi 2,45 gigahertza, dijelom je izabrana zbog toga što može prodrijeti u hranu određene veličine, a dijelom je izabrana i kako bi se doskočilo interferenciji s komunikacijskim frekvencijama kad su mikrovalne pećnice postale komercijalno dostupne.<ref name="microwave">{{
  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref>

  • Mikrovalne pećnice ne kuhaju hranu iznutra prema van. U većini slučajeva mikrovalovi od 2,45 gigahertza u hranu mogu prodrijeti otprilike samo jedan centimetar. Unutarnji dijelovi tvrđe hrane uglavnom grije toplina koju provode vanjski dijelovi.<ref name="Püschner">{{
  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref><ref name="FDA">{{

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref>

Zakon, kriminal i vojska[uredi]

Stopa nasilnih zločina smanjila se tijekom posljednjih desetljeća.
  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref> Na internetskoj stranici britanske vlade masnim slovima piše: "Ne morate čekati 24 sata prije kontaktiranja s policijom."<ref>{{

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref>

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref><ref>{{

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref>

  • Zakoni o zakonitom sredstvu plaćanja u SAD-u ne tvrde da privatne tvrtke, osobe ili organizacije moraju prihvatiti materijalni novac kao oblik plaćanja.<ref name=LTSFAQ>{{
  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref><ref name="FRBFAQ">{{

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref><ref>{{

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref>

  • Vlada SAD-a ne traži da se policajci predstave kao policajci ako su na tajnome zadatku, a policijski službenici smiju lagati tijekom takvih zadataka.<ref>{{
  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref> Pojam policijske prevare kao oblik obrane optuženika zapravo se odnosi na to jesu li optuženu osobu prekomjerni pritisak (koji su izazvale npr. prijetnje) ili prevara službi za provedbu zakona natjerali na to da počini zločin koji inače ne bi počinila.<ref>Sloane (1990.) 49 A Crim R 270.</ref>

</ref> "no većina Amerikanaca smatra da je broj oružanih razbojstava porastao".<ref>"Gun homicides steady after decline in '90s; suicide rate edges up". https://www.pewresearch.org/fact-tank/2015/10/21/gun-homicides-steady-after-decline-in-90s-suicide-rate-edges-up/  </ref>

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref> Ostali zakoni privatnim tvrtkama i fizičkim osobama mogu onemogućiti ograničavanje prava na govor.<ref>Berman-Gorvine, Martin (19. svibanj 2014.). "Employer Ability to Silence Employee Speech Narrowing in Private Sector, Attorneys Say". Bloomberg BNA. https://www.bna.com/employer-ability-silence-n17179890580/ Pristupljeno 1. ožujak 2019. </ref>

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref>

Glazba[uredi]

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}}, BBC.</ref> Austrijska državna himna jest "Land der Berge, Land am Strome" ("Gorovita zemljo, zemljo na rijeci").<ref name="Vilain2010">Vilain, Robert (2010). Words and Music. MHRA. str. 24, 28. ISBN 978-1-907322-08-2 nevaljani ISBN. https://books.google.com/books?id=9gNrhgXpPyYC&pg=PA24 </ref>

</ref>

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref>

  • Wolfgang Amadeus Mozart nije bio Austrijanac. Za Mozartova života Salzburg nije bio dio Nadvojvodstva Austrije nego je bio samostalna država pod imenom Salzburška Nadbiskupija. Salzburg je priključen Austrijskom Carstvu 1805. godine, četrnaest godina nakon Mozartove smrti. K tome, riječ "austrijski" za skladateljeva života odnosila se na prethodno spomenutu Austrijsku Nadbiskupiju, Austrijski okrug ili na Habsburšku Monarhiju, ali nijedna od tih država nije u svojem sastavu imala Salzburg, koji je bio dio Bavarskog okruga.<ref>Beales (2006a, 30)</ref><ref>Vidi "Mozartova narodnost" za više informacija.</ref>
  • Od smrti Wolfganga Amadeusa Mozarta pričalo se da ga je otrovao njegov kolega Antonio Salieri. Ta je tvrdnja dokazana kao pogrešna jer znakovi bolesti od koje je Mozart patio nisu upućivali na trovanje.<ref>{{#invoke:Footnotes|harvard_citation_no_bracket}}</ref> Jedan od čimbenika zbog kojeg zabluda opstaje jest vrlo hvaljeni<ref>{{
  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref> film Amadeus iz 1984., u kojem Salieri tvrdi da je ubio Mozarta.

Religija[uredi]

Budizam[uredi]

  • Povijesni Buda nije bio pretio. "Bucmasti Buda" ili "Buda koji se smije" zapravo je Budai, kineski narodni heroj iz 10. stoljeća. U kineskoj budističkoj kulturi Budai je postao poštovan kao inkarnacija Maitreje, bodisatve koji će postati Buda kako bi obnovio budizam nakon što učenja povijesnog Bude, Siddhārthe Gautame, postanu zaboravljena.<ref>{{
  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref>

Židovstvo[uredi]

Iako ga se često u umjetnosti prikazuje kao jabuku, plod u rajskom vrtu nije imenovan u Knjizi postanka.<ref name="Szpek"/>
  • Zabranjeno voće spomenuto u Knjizi postanka nikad se ne identificira s jabukom,<ref name="Szpek">Szpek, Heidi (2002). Voices from the University: The Legacy of the Hebrew Bible. str. 92. ISBN 978-0-595-25619-8 nevaljani ISBN </ref> što je zabluda koju je često prikazivala zapadnjačka umjetnost. Izvorni tekstovi na hebrejskom spominju samo drvo i plod. Rani latinski prijevodi koriste riječ mali, što može značiti i "zlo" i "jabuka", ovisno o tome je li "a" poimence kratak ili dug, iako je u to vrijeme u latinskom govoru već nestala razlika u duljini samoglasnika. U ranim germanskim jezicima riječ "jabuka" i njezine srodne riječi uglavnom su samo značile "plod". Njemački i francuski umjetnici često su taj plod prikazivali kao jabuku još od 12. stoljeća, a u Areopagitici Johna Miltona iz 1644. eksplicitno se plod navodi kao jabuku.<ref>{{
  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref> Židovski učenjaci pretpostavili su da bi plod mogao biti grejpfrut, smokva, pšenica, marelica ili etrog.<ref name="forbidden">

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref>

  • Iako je tetoviranje zabranjeno u Levitskom zakoniku, to što netko ima tetovaže ne znači da ne može biti pokopan na židovskom groblju kao što se uobičajeno misli, isto kao što kršenje kakve druge zabrane ne onemogućuje židovu da bude pokopan na židovskome groblju.<ref>{{
  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref>

Kršćanstvo[uredi]

  • Biblija ne tvrdi da su baš tri mudraca posjetila bebu Isusa, da su bili kraljevi, da su jahali na devama i da su njihova imena Gašpar, Melkior i Baltazar. Implicira se da su postojala tri mudraca zbog opisa triju darova, ali znamo jedino da ih je bilo više (barem dva mudraca), možda i više od trojice – vjerojatno su na putu imali pratnju. U umjetničkim prikazima Isusova rođenja od trećeg su stoljeća gotovo uvijek bila tri mudraca.<ref>Schiller, G. (1971). Iconography of Christian Art (English translation from German). I. str. 96. ISBN 978-0-85331-270-3 nevaljani ISBN </ref> Biblija ističe da gornja granica između Isusova rođenja i posjeta mudraca iznosi dvije godine (Matej 2, 16), a zbog umjetničkih prikaza i bliskosti između tradicionalnih datuma 25. prosinca i 6. siječnja često se vjeruje da se posjet dogodio u isto vrijeme kad i rođenje, no u kasnijim je tradicijama spomenuto da se posjet dogodio i do dvije godine kasnije. Mudrace se povezuje s kraljevima kako bi se posjet povezalo s proročanstvima u Knjizi o Izaiji.<ref>Schiller, Gertud, Iconography of Christian Art, Vol. I, str. 96, 1971. (English trans from German), Lund Humphries, London, ISBN 0853312702 nevaljani ISBN; The New Testament by Bart D. Ehrman 1999 ISBN 0-19-512639-4 nevaljani ISBN p. 109</ref>
Ne postoje dokazi u Bibliji ni u povijesti koji tvrde da je Marija Magdalena bila prostitutka.<ref name="Ehrman2006">Ehrman, Bart D. (2006). Peter, Paul, and Mary Magdalene: The Followers of Jesus in History and Legend. Oxford, England: Oxford University Press. str. 189–190. ISBN 978-0-19-530013-0 nevaljani ISBN. https://books.google.com/?id=Tlvgp7WggvEC&pg=PA253&dq=Ehrman+%22to+you+as+apostles%22#v=onepage&q=Ehrman%20%22to%20you%20as%20apostles%22 </ref>
  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref>

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref>

  • Rimokatolička dogma ne tvrdi da je papa bez grijeha ili uvijek nepogrešiv.<ref name="infallible">* {{
  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},

  • {{
  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref> Katolička dogma od 1870. tvrdi da su dogmatska učenja sadržana u otkrivenju koje objavljuje papa (namjerno i pod vrlo određenim uvjetima; uglavnom se to naziva ex cathedra) nepogrešiva, iako se papinu nezabludivost rijetko kad službeno zagovara. Iako većina teologa tvrdi da je papa nepogrešiv pri kanonizaciji,<ref>"CATHOLIC ENCYCLOPEDIA: Beatification and Canonization". http://www.newadvent.org/cathen/02364b.htm  </ref> većina nedavnih papa tijekom svojeg pontifikata nisu nijednom istaknuli svoju nezabludivost. Svejedno, dogma tvrdi da nije nepogrešiv čak ni kad govori po službenoj dužnosti.

</ref> Te titule pripadaju bazilici sv. Ivana Lateranskog, smještenoj u Rimu izvan Vatikana, ali nad kojom Vatikan ima izvanteritorijalnu nadležnost.<ref name="St. Peters"/> Zbog toga bazilika sv. Petra nije katedrala u doslovnom smislu te riječi.<ref name="St. Peters"/> Međutim, bazilikom sv. Petra koristi se kao glavnom crkvom za brojne papine uloge.<ref name="St. Peters"/>

Mormonizam[uredi]

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref><ref>{{

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref><ref>{{

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref> Ta crkva zapravo izopćuje pripadnike koji je prakticiraju.<ref>{{

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref> Međutim, neke fundamentalističke mormonske sekte i dalje prakticiraju poligamiju.<ref>{{

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref><ref>{{

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref>

Islam[uredi]

Afganke koje nose burke
  • Burka je muslimanska odjeća za žene podrijetlom iz središnje Azije koja prekriva cijelo ženino tijelo, glavu i lice, ali i njezine oči, s tim da joj oči prekriva mrežasta tkanina kroz koju može vidjeti. Burkama se često pogrešno naziva ostalu muslimansku odjeću za žene kao što su nikab (koji pokazuje oči) i hidžab (koji prikazuje cijelo lice, ali skriva ostatak tijela i kosu).<ref>

{{

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}}, </ref> Iako su burke često svijetloplave ili bijele, nikab je uglavnom crn, a hidžab je veo koji može biti bilo koje boje.

</ref>

Sport[uredi]

Marcos Torregrosa nosi crni pojas s crvenom prugom
  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref> Pojasevi u drugim borilačkim vještinama imaju određen broj zlatnih pruga koje označavaju razinu vještine onih koji ih nose.

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref> Indija se zapravo povukla zato što državno upravljačko tijelo, Sveindijski nogometni savez (AIFF), nije bilo dovoljno pripremljeno za sudjelovanje u prvenstvu i navelo je nekoliko razloga za povlačenje, među kojima su i nedostatak novca i prioritetnost Olimpijskih igara.<ref name="Brazil">Kapadia, Novy (2. srpanj 2013.). "The 1950 FIFA World Cup: A missed opportunity for India". SportsKeeda. Inačica izvorne stranice arhivirana 22. ožujak 2017.. https://www.sportskeeda.com/football/the-1950-fifa-world-cup-a-missed-opportunity-for-india Pristupljeno 17. ožujak 2017. </ref> Međutim, taj se mit često spominje u Indiji i šire kao činjenicu (pogotovo za vrijeme Svjetskih prvenstava).<ref>Lisi (2007), str. 49</ref><ref>{{

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref> Sam je AIFF vjerojatno izvor tog mita.<ref name="Brazil"/>

Riječi, fraze i jezici[uredi]

  • Za nestandardne riječi, sleng ili kolokvijalne riječi kojima se koriste govornici engleskoga jezika nekad se tvrdi da nisu stvarne riječi usprkos tome što se pojavljuju u mnogobrojnim rječnicima. Sve su riječi u engleskome jeziku prihvaćene na temelju toga što ih određeno vrijeme koristi određeni broj ljudi; zbog toga postoji mnogo nestandardnih riječi koje se ne smatra dijelom standardnog jezika ili ih se smatra neprikladnim u službenoj komunikaciji, ali da to nisu riječi je zabluda.<ref>{{
  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref><ref>{{

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref> Među nekim riječima za koje se katkad tvrdi da nisu riječi nalaze se "irregardless",<ref>"Irregardless je nastala u dijalektalnom američkom govoru početkom 20. stoljeća... Najčešće se tvrdi da "takva riječ ne postoji". Međutim, takva riječ postoji." Merriam Webster Dictionary {{

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref><ref>{{

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref> "conversate", "funnest",<ref>{{

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref> "mentee", "impactful" i "thusly",<ref>{{

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref> a svaka od njih nalazi se u brojnim rječnicima kao riječ u engleskom jeziku.<ref>* conversate: [2] [3] [4]

</ref>

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},

  • {{
  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},

  • </ref> Modernim engleskim jezikom nije se govorilo do 16. stoljeća, a riječi kao što su "fornication" ("blud") i "consent" ("pristanak") nisu postojale ni u kojoj varijanti engleskog jezika sve do utjecaja anglonormanskog jezika krajem 12. stoljeća. Najranije potvrđeno korištenje riječi "fuck" u engleskom jeziku datira iz 1475. godine, u pjesmi "Flen flyys", gdje je napisana kao fuccant (ondje se konjugira kao latinski glagol i znači "oni se jebu"). Pragermanskog je podrijetla i povezana je ili s nizozemskom riječju fokken i njemačkom ficken ili s norveškom riječju fukka.<ref name="fukka">
  • {{
  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref> Prezime "Crapper" inačica je prezimena "Cropper", koje se izvorno odnosilo na nekoga tko ubire usjev.<ref>{{

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref><ref> Cropper. Oxford University Press. 2003. Inačica izvorne stranice arhivirana 2. studeni 2011.. http://www.ancestry.com/facts/cropper-family-history.ashx Pristupljeno 17. lipanj 2011. </ref> Sama riječ "crap" podrijetlo vuče iz srednjovjekovne latinske riječi crappa, koja znači "pljeva".<ref> Crap. Houghton Mifflin. 2001. Inačica izvorne stranice arhivirana 21. siječanj 2013.. http://education.yahoo.com/reference/dictionary/entry/crap Pristupljeno 17. lipanj 2011. </ref>

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref> nije ni nastala tijekom tih vremena kao iskrivljena inačica fraze "Green, go home!" ("Zeleni, vratite se kući!"), za koju se pogrešno tvrdi da ju se uzvikivalo američkim trupama odjevenim u zelenu boju.<ref>{{

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web}, ]]}},</ref> Riječ je u početku samo značila "stranac" i vjerojatno je iskrivljeni oblik španjolske riječi griego za 'grčki' (nalik idiomu "It's Greek to me" (doslovno "To mi je grčki", u hrvatskom "to mi je špansko selo", "nepoznato mi je")).<ref> Gringo. 2001. Inačica izvorne stranice arhivirana 14. svibanj 2013.. http://education.yahoo.com/reference/dictionary/entry/gringo Pristupljeno 17. lipanj 2011. </ref>

"Xmas" uz sliku modernog Djeda Božićnjaka na božićnoj razglednici iz 1910. godine
  • Italofobni izraz wop nije nastao kao pokrata za "without papers" ("bez papira") ili "without passport" ("bez putovnice") kao što se uglavnom misli;<ref name=IngTrifEtymonline>{{
  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref><ref name=specious/><ref name=specious>O'Conner, Patricia T. (2009). Origins of the Specious: Myths and Misconceptions of the English Language. New York: Random House. str. 145. ISBN 9780812978100 nevaljani ISBN. https://books.google.com/books?id=hsu47CBwJPUC&lpg=PA145 </ref><ref>Will, George (23. rujan 2015.). "Yogi Berra, an American Story". National Review. Washington Post. http://www.nationalreview.com/article/424509/yogi-berra-obituary-eulogy Pristupljeno 1. listopad 2015. </ref> zapravo je nastao iz izraza guappo (u prijevodu lopov) i koristilo ga se već 1908.,<ref name=DICTIONARY-Merriam-Webster>Wop. Merriam-webster.com. Pristupljeno 11. listopada 2015.</ref><ref name="Dictionary.com">Wop. Dictionary.reference.com. Pristupljeno 11. listopada 2015.</ref> prije modernih zakona o imigraciji.<ref>Michael Matza (25. lipanj 2017.). "Your immigrant ancestors came here legally? Are you sure?". The Philadelphia Inquirer. http://www.philly.com/philly/news/breaking/your-immigrant-ancestors-came-here-legally-are-you-sure-20170625.html Pristupljeno 16. siječanj 2018. </ref>

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref> U Kaliforniji policijska šifra 420 znači "nemiri maloljetnika",<ref>{{

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref> a točka 420 kriminalnog zakonika u Kaliforniji zabranjuje blokiranje pristupa javnom zemljištu.<ref name="snopes420" /><ref>{{

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref> Taj se broj u tom smislu počeo koristiti 1971. godine u Srednjoj školi u San Rafaelu; ondje je označavao vrijeme, 16 sati i 20 minuta, kad bi učenici izašli iz škole i pušili.<ref name="snopes420" />

  • "Xmas" nije nastao kao sekularizacijski plan da se "Krista makne iz Božića".<ref name="Random House">"Uglavnom se tvrdi da je 'Xmas' ... pokušaj nevjernika da maknu Isusa i izbace religiju iz blagdana."O'Conner, Patricia T.; Kellerman, Stewart (2009). Origins of the Specious: Myths and Misconceptions of the English Language. New York: Random House. str. 77. ISBN 978-1-4000-6660-5 nevaljani ISBN </ref> X u ovom slučaju označava grčko slovo hi, početno slovo riječi Χριστός (Hristos), odnosno "Krist" na grčkom jeziku.<ref name="xmaschi">{{
  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref> Korištenje riječi "Xmas" u engleskom jeziku može se pronaći već u godini 1021., kad su redovnici u Velikoj Britaniji koristili X umjesto riječi "Christ" radi abrevijature dok bi transkribirali klasične rukopise u staroengleski jezik.<ref name="Random House" /> Oxfordski rječnik engleskog jezika tvrdi da je "riječ 'Xmas' umjesto riječi 'Christmas' prvi put zabilježena 1551."<ref>O'Conner, Patricia T.; Kellerman, Stewart (2009). Origins of the Specious: Myths and Misconceptions of the English Language. New York: Random House. str. 78. ISBN 978-1-4000-6660-5 nevaljani ISBN </ref>

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref><ref name="Transform magazine">{{

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref><ref name="Interchanges Level 3">Richards, Jack C.; Hull, Jonathan; Proctor, Susan (6. prosinac 2012.). Interchange Level 3 Student's Book B with Self-study DVD-ROM. Cambridge University Press. str. 83. ISBN 978-1-107-65269-9 nevaljani ISBN. https://books.google.com/books?id=7f7XAAAAQBAJ&pg=PA83 </ref>

  • Znakovni jezici nisu isti diljem svijeta. Izuzmemo li pidžinske međunarodne znakove, svaka država ima svoj vlastiti znakovni jezik, a neke imaju i više od jednog (iako postoje značajne sličnosti među svim znakovnim jezicima).<ref>{{
  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref><ref name="Reilly2013">Supalla, Ted; Webb, Rebecca (17. lipanj 2013.). "The grammar of international sign: A new look at pidgin languages.". Unutar Reilly, Judy Snitzer; Emmorey, Karen. Language, Gesture, and Space. Psychology Press. str. 333–52. ISBN 978-1-134-77966-6 nevaljani ISBN. https://books.google.com/books?id=xAKXpO7mCE0C&pg=PA333 </ref><ref name="Omar2009">Omar, Hasuria Che (2009). The Sustainability of the Translation Field. ITBM. str. 293. ISBN 978-983-42179-6-9 nevaljani ISBN. https://books.google.com/books?id=L38_jNlkADAC&pg=PA293 </ref>

  • Eskimska plemena kao što su Inuiti i Aleuti nemaju neproporcionalan broj riječi za snijeg u svojim jezicima. Taj je mit potekao iz pogrešnog shvaćanja izvorne izjave Franza Boasa da Eskimi imaju različite riječi za različite koncepte vezane za snijeg; Boas je izjavio da je jednak slučaj u engleskom jeziku.<ref name="Pullum's explanation">Objašnjenje Geoffreyja K. Pulluma na Language Logu: Popisa korijena koji se odnose na snijeg i na koje možemo staviti [sufikse] nije toliko dugačak [u eskimskoj jezičnoj skupini]: qani znači pahuljica, apu se odnosi na onaj snijeg koji prekriva tlo, postoji korijen koji znači "bljuzga", korijen koji znači "mećava", korijen koji znači "nanos snijega"... Ima ih još nekoliko – ugrubo postoji jednako toliko korijena i u engleskom jeziku. Svejedno, broj zasebnih riječi koje možete izvesti iz takvih korijena ne iznosti 50, 150, 1500 ili milijun – neograničen je. Samo izdržljivost određuje granice.</ref><ref>Sedam najčešćih engleskih riječi za snijeg su snow ("snijeg"), hail ("tuča"), sleet ("susnježica"), ice ("led"), icicle ("ledenica"), slush ("bljuzga") i snowflake ("pahuljica"). Engleski jezik također ima riječ glacier ("ledenjak"), a četiri uobičajena izraza povezana sa skijanjem su pack, powder, crud i crust, stoga možemo zaključiti da za snijeg u engleskom postoji barem 12 zasebnih riječi.</ref>
  • Član "the" u staroengleskom i srednjoengleskom jeziku nikad se nije pisao "ye" niti izgovarao "jej".<ref>{{
  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref> Zbrku je stvorila uobičajena fraza "ye olde", koja je nastala korištenjem slova thorn (þ) radi skraćivanja riječi "the"; to je slovo u srednjoengleskoj gotici () sličilo slovu y s eksponentom e.<ref>{{

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref>

Povijest[uredi]

Drevna[uredi]

[[Slika:NAMABG-Aphaia Trojan Archer 3.JPG|thumb|upright|Starogrčki kipovi izvorno su bili obojeni jarkim bojama.<ref name="Brinkmann2008">Brinkmann, Vinzenz (2008). "The Polychromy of Ancient Greek Sculpture". Unutar Panzanelli, Roberta; Schmidt, Eike D.; Lapatin, Kenneth. The Color of Life: Polychromy in Sculpture from Antiquity to the Present. Los Angeles, California: The J. Paul Getty Museum and the Getty Research Institute. str. 18–39. ISBN 978-0-89-236-918-8 nevaljani ISBN. https://books.google.com/?id=2gQesgryr8oC&printsec=frontcover&dq=ancient+Greek+sculptures+were+actually+brightly+painted#v=onepage&q=ancient%20Greek%20sculptures%20were%20actually%20brightly%20painted </ref><ref name="Gurewitsch2006">{{

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref><ref name="Prisco2017">Prisco, Jacopo (30. studeni 2017.). "'Gods in Color' returns antiquities to their original, colorful grandeur". CNN style. Cable News Network (CNN). https://www.cnn.com/style/article/gods-in-color-ancient-world-polychromy/index.html Pristupljeno 15. svibanj 2018. </ref>]]

Vomitorij pokraj rimske arene u Toulouseu

Srednji vijek i renesansa[uredi]

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref> Ipak, istina je da je oklop tijekom viteških natjecanja krajem srednjeg vijeka bio dosta teži od onog koji se koristio u ratovanju,<ref>{{

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref> što je vjerojatno dovelo do takve zablude.

  • Suvremeni povjesničari ne slažu se oko toga jesu li pojasevi nevinosti, sprave zbog kojih žene nisu mogle stupati u seksualne odnose, izmišljeni u srednjemu vijeku. Za većinu postojećih pojaseva nevinosti danas se smatra da su lažnjaci ili sprave nastale radi sprečavanja samozadovoljavanja, kao i da su nastali u 19. stoljeću ili početkom 20. stoljeća. Takve potonje spomenute sprave nastale su zbog uvjerenja da samozadovoljavanje vodi u ludilo; uglavnom su ih kupovali roditelji za svoju djecu tinejdžerske dobi.<ref>Keyser, Linda Migl (2008). "The Medieval Chastity Belt Unbuckled". Unutar Harris, Stephen J.; Grigsby, Bryon L.. Misconceptions About the Middle Ages. Routledge </ref>
Srednjovjekovni prikaz okrugle Zemlje.
  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref> Taj su mit osmislili protestanti u 17. stoljeću kako bi kritizirali nauk Katoličke Crkve.<ref>{{

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref>

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref> On i sva njegova posada umrli bi od gladi, žeđi ili skorbuta da nisu slučajno naišli na karipske otoke koji se nalaze u blizini obale Sjeverne Amerike.<ref>Ferris, Timothy (2003). Coming of Age in the Milky Way. Harper Perennial. ISBN 978-0060535957 nevaljani ISBN </ref><ref>{{

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref><ref>"Top 5 Misconceptions About Columbus". Live Science. https://www.livescience.com/16468-christopher-columbus-myths-flat-earth-discovered-americas.html Pristupljeno 29. rujan 2018. </ref> Mit da je Kolumbo otkrio da je Zemlja okrugla popularizirali su autori poput Washingtona Irvinga, koji je o tome pisao u knjizi Povijest života i putovanja Kristofora Kolumba.<ref name="washingtonpost.com"/><ref>{{

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref>

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}}, article FAQs section "Who "invented" pasta?"; "The story that it was Marco Polo who imported noodles to Italy and thereby gave birth to the country's pasta culture is the most pervasive myth in the history of Italian food." (Dickie 2008, str. 48).</ref> što je zabluda koju je predstavio Macaroni Journal, časopis udruženja prehrambenih industrija, s ciljem reklamiranja tjestenine u SAD-u.<ref>S. Serventi, F. Sabban La pasta. Storia e cultura di un cibo universale, VII. Economica Laterza 2004.</ref> Marko Polo u svojim Putovanjima opisuje hranu nalik "lazanjama", ali se koristi izrazom koji mu je već poznat. Tvrdu pšenicu, odnosno tjesteninu kakvu danas poznajemo, u Europu su uvezli Arapi iz Libije tijekom osvajanja Sicilije krajem 9. stoljeća,<ref name="Serventi 2002 10">Serventi, Silvano; Sabban, Françoise (2002). Pasta: The Story of a Universal Food. New York: Columbia University Press. str. 10. ISBN 978-0-231-12442-3 nevaljani ISBN. https://archive.org/details/pastastoryofuniv00silv/page/10 </ref> što se zbilo četiri stoljeća prije Polovih putovanja u Kinu.

  • Inkvizicija nije zahtijevala vjeru u geocentrični sustav umjesto u heliocentrični sustav jer je tako tvrdila Biblija. U to je vrijeme već prevladao Tychov sustav, a tad nije dokazano da je pogrešan jer zvjezdana paralaksa nije proučavana do 19. stoljeća. Zapravo je najveći čimbenik u odgađanju podrške Kopernikovom sustavu bila činjenica da je većinu dokaza za heliocentrični sustav već primjereno objasnio Tychov sustav.<ref name="Scientific American">Danielson, Dennis; Graney, Christopher M.. "The Case against Copernicus". Scientific American (siječanj 2014.): 72-77 </ref>

Rana suvremena povijest[uredi]

  • Usprkos popularnoj slici puritanskih doseljenika rani doseljenici Kolonije Plymouth u Sjevernoj Americi uglavnom nisu nosili isključivo crnu odjeću, a njihovi su šeširi bili manji i okrugliji od onih koji se često prikazuju, koji su visoki i s kopčama. Njihov način odijevanja utemeljen je na modi kasnog Elizabetanskoga doba: nosili su dublete, kožne kaputiće i nabrane ovratnike. I muškarci i žene nosili su istu vrstu cipela, čarapa, ogrtača, kaputa i šešira, i to u bojama kao što su crvena, žuta, ljubičasta i zelena.<ref>{{
  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref> Prema Jamesu W. Bakeru, povjesničaru Plimoth Plantationa, tradicionalna je predodžba nastala u 19. stoljeću kad su kopče bile oznaka staromodnosti.<ref>Schenone, Laura. A Thousand Years Over A Hot Stove: A History Of American Women Told Through Food, Recipes, And Remembrances. New York: W. W. Norton & Company, 2004: 118. ISBN 978-0-393-32627-7 nevaljani ISBN</ref><ref>Wilson, Susan. Literary Trail of Greater Boston. Boston: Houghton Mifflin Company, 200: 23. ISBN 978-0-618-05013-0 nevaljani ISBN</ref> (Zapravo su puritanci, koji su se u to vrijeme naselili u Massachusetts, često nosili posve crnu odjeću.)<ref>{{

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref>

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref>

  • George Washington nije imao drvene zube. Njegovo je zubalo načinjeno od zlata, nosorogove bjelokosti, olova, životinjskih zuba (među kojima su zubi konja i magarca),<ref>{{
  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref> a vjerojatno i ljudskih zuba kupljenih od robova.<ref>{{

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref>

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref> Međutim, samo se potpisivanje tog dokumenta dogodilo 2. kolovoza 1776. godine.<ref>{{

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref>

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref>

</ref><ref>"The German Vote". Snopes.com. 9. srpnja 2007.. http://www.snopes.com/language/apocryph/german.asp  </ref>

Suvremena povijest[uredi]

Napoleon na Belerofontu, slika Napoleona I. umjetnika Charlesa Locka Eastlakea. Usprkos onome što njegov nadimak Mali Kaplar može insinuirati, Napoleon je za ono vrijeme bio visokoga rasta.
  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref><ref>{{

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref> Nadimak le Petit Caporal (Mali Kaplar) koristio se od milja.<ref>{{

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref> Napoleona je često pratio pripadnik njegove carske garde, kojeg se često biralo na temelju njegove visine<ref>{{

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref> – zbog čega se moglo vjerovati da je u usporedbi s njime bio nižega rasta.

  • Cinco de Mayo nije datum na koji se slavi Dan neovisnosti Meksika nego pobjeda meksičke vojske nad francuskom u Bitci kod Pueble 5. svibnja 1862. Meksičku neovisnost od Španjolske koja je započela Meksičkom deklaracijom neovisnosti 1810. godine slavi se 16. rujna.<ref name="NatGeo">{{
  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref><ref name="DN">{{

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref>

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref> Nekoliko godina nakon Američkog građanskog rata tvrtka Stetson uvelike je reklamirala model šešira "Boss of the Plains", što je uvelike doprinijelo popularnosti kaubojskog šešira, no njegov karakterističan udubljeni obod nije postao uobičajen sve do kraja 19. stoljeća.<ref>Snyder, Jeffrey B. (1997.) Stetson Hats and the John B. Stetson Company 1865–1970. str. 50 ISBN 0-7643-0211-6 nevaljani ISBN</ref>

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref> i društvu općenito,<ref>King, Helen Galen and the widow. Towards a history of therapeutic masturbation in ancient gynaecology. Eugesta, Journal of Gender Studies in Antiquity, 2011, str. 206-208</ref><ref>{{

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref><ref name="The Guardian">Riddell, Fern (10. studeni 2014.). "No, no, no! Victorians didn't invent the vibrator". The Guardian. https://www.theguardian.com/commentisfree/2014/nov/10/victorians-invent-vibrator-orgasms-women-doctors-fantasy Pristupljeno 25. rujan 2018. </ref> ideja da su doktori iz Viktorijanskog doba izumili vibrator kako bi izliječili žensku 'histeriju' izazivanjem orgazma proizvod je jednog rada<ref>{{

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref> kojemu većina povjesničara odbacuje vjerodostojnost.<ref name="The Atlantic"/><ref name="The Guardian"/><ref>King, Helen Galen and the widow. Towards a history of therapeutic masturbation in ancient gynaecology. Eugesta, Journal of Gender Studies in Antiquity, 2011, str. 227-231</ref>

  • Veliki požar u Chicagu 1871. godine nije izazvala krava Catherine O'Leary tako što je prevrnula petrolejku. Novinar je izmislio tu priču da bi potaknuo veću prodaju novina, a kasnije je to i priznao.<ref>{{
  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref>

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref> Takva su imena poznata pod izrazom "Ellis Island Special".

  • Uobičajenu sliku Djeda Božićnjaka kao veselog starca odjevenog u crveno nije stvorila tvrtka The Coca-Cola Company kao reklamni trik. Iako je tijekom povijesti bio različitih karakteristika i boje odjeće, u popularnoj je kulturi Djed Božićnjak u to vrijeme već bio oblikovan i često se pojavljivao u reklamama mnogih tvrtki i masovnih medija u vrijeme kad se Coca-Cola počela koristiti njegovom slikom 1930-ih godina.<ref name="Santa">
  • {{
  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}}, Snopes.com. Pristupljeno 7. siječnja 2008.

  • The White Rock Collectors Association, "{{
  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},," whiterocking.org, 2001. Pristupljeno 19. siječnja 2007.

  • White Rock Beverages, "{{
  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},," BevNET.com, 18. prosinca 2006. Pristupljeno 19. siječnja 2007.

</ref>

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref><ref>{{

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref>

  • Tijekom nacističke okupacije Danske u vrijeme Drugog svjetskog rata kralj Kristijan X. nije nacistima otežao identifikaciju Židova tako što je sam nosio žutu zvijezdu. Danski Židovi nikad nisu morali nositi Davidovu zvijezdu. Danski pokret otpora pomogao je većem broju Židova da napusti zemlju prije završetka rata.<ref name="DenmarkOccupation">
  • {{
  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},

  • {{
  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},

  • {{
  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref>

Albert Einstein, fotografiran kao četrnaestogodišnjak, nije pao matematiku.
  • Albert Einstein nije pao matematiku (nikad nije "pao na ispitu iz matematike"). Kad je ugledao kolumnu koja je tvrdila da jest, Einstein je izjavio: "Nikad nisam pao matematiku... Prije nego što sam napunio 15 godina, ovladao sam diferencijalnim računima i integralima."<ref>{{
  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref><ref>{{

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref> Međutim, Einstein 1895. nije položio prvi prijemni ispit švicarskog Federalnog instituta za tehnologiju (ETH), kad je bio dvije godine mlađi od svojih kolega studenata, ali je postigao iznimno dobre rezultate u matematičkim i znanstvenim zadacima; položio je ispit iz drugog pokušaja.<ref>{{

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref>

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref>

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref> Urbana legenda tvrdi da se riječ "Berliner" zbog njegova korištenja neodređenog člana "ein" prevodi kao krafna i da je Berlince nasmijala ta navodna pogreška. Riječ "Berliner" u Berlinu se rijetko kad odnosi na krafne, gdje ih se uglavnom naziva ein Pfannkuchen.<ref>{{

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref>

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref><ref>{{

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref> Za zabludu je zaslužan pogrešan izvještaj Rolling Stonea.<ref name="burks1970">{{

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref>

  • Iako ga je jedan časopis o arhitekturi prije same izgradnje pohvalio kao "najbolju visoku stambenu zgradu godine", projekt Pruitt–Igoe za izgradnju državnih stanova u St. Louisu u Missouriju, za koji se smatralo da oprimjeruje promašaje gradske obnove u američkim gradovima prije nego što je srušen početkom 1970-ih, nikad nije osvojio nagrade za svoj dizajn.<ref name="AIA Pruitt Igoe page">{{
  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref> Arhitektonsko poduzeće koje je dizajniralo zgrade osvojilo je nagradu za raniji projekt u St. Louisu, koji se vjerojatno brka s projektom Pruitt–Igoe.<ref name="Pruitt Igoe Myth">Bristol, Katharine (svibanj 1991). "The Pruitt–Igoe Myth". Journal of Architectural Education 44 (3): 168. doi:10.1111/j.1531-314X.2010.01093.x. ISSN 1531-314X nevaljani ISSN. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. rujan 2015.. http://www.pruitt-igoe.com/temp/1991-bristol-pruitt-igoemyth.pdf Pristupljeno 31. prosinac 2014.. "Though it is commonly accorded the epithet 'award-winning,"' Pruitt-Igoe never won any kind of architectural prize. An earlier St. Louis housing project by the same team of architects, the John Cochran Garden Apartments, did win two architectural awards. At some point this prize seems to have been incorrectly attributed to Pruitt-Igoe" </ref>

Znanost i tehnologija[uredi]

Astronomija[uredi]

Satelitska slika dijela Kineskog zida; prostire se od donjeg lijevog kuta prema gornjem desnom (međutim, ono što je upadljivije i što se prostire od gornjeg lijevog kuta prema donjem desnom jest rijeka). Prikazano područje pokriva 12 kilometara kvadratnih.
  • Kineski zid nije, kako se tvrdi, jedini umjetni objekt vidljiv iz svemira ili s površine Mjeseca. Niti jedan od Apollovih astronauta nije izjavio da je vidio bilo kakve umjetne objekte s površine Mjeseca, a čak i astronauti koji orbitiraju oko Zemlje Kineski zid mogu vidjeti samo uz pomoć instrumenata koji povećavaju sliku. Svjetla gradova, međutim, mogu se lako uočiti na noćnoj strani Zemlje iz orbite.<ref>{{
  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref>

  • Crne rupe imaju jednaku gravitaciju kao i svaka masa jednake veličine iz koje su nastale. Privući će obližnje objekte, kao i svako drugo planetarno tijelo, osim kad su vrlo blizu crnoj rupi.<ref>Wolfson, Richard (2002). Simply Einstein: relativity demystified. W. W. Norton & Company. str. 261. ISBN 978-0-393-05154-4 nevaljani ISBN. https://books.google.com/books?id=OUJWKdlFKeQC&pg=PA219 </ref> Kad bi Sunce zamijenila crna rupa jednake mase, orbite planeta zapravo se ne bi promijenile. Crna rupa može se ponašati kao "svemirski usisavač" i privući značajnu količinu materije, ali samo ako je zvijezda iz koje je nastala već tako djelovala na materiju koja ju okružuje.<ref>{{
  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref>

  • Godišnja doba ne događaju se zato što je cijela Zemlja bliže Suncu u vrijeme ljeta nego u vrijeme zime – događaju se zbog toga što je Zemljina os nagnuta za 23.4 stupnja. Svaka je polutka nagnuta prema Suncu u vrijeme svojega ljeta (sjeverna polutka nagnuta je u srpnju, a južna polutka nagnuta je u siječnju), zbog čega dolazi do duljih dana i izravnijeg sunčevog svjetla, a zimi se događa suprotno.<ref>{{
  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref><ref>{{

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref>

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref><ref>{{

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref><ref>{{

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref>

  • Balansiranje jaja moguće je izvesti svakog dana godine, ne samo tijekom proljetne ravnodnevice.<ref>{{
  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref> Isto tako, ne postoji poveznica između astronomskih fenomena i mogućnosti balansiranja jaja.<ref name="AP">Schmid, Randolph (20. rujan 1987.). "Equinox Returns and Eggs Keep Balancing". Associated Press. Inačica izvorne stranice arhivirana 27. travanj 2014.. http://www.apnewsarchive.com/1987/Equinox-Returns-and-Eggs-Keep-Balancing/id-0cf1b28fd3bb7e0efa8f91da775ea6e8 Pristupljeno 29. siječanj 2014. </ref>

  • Nije istina da je NASA nepotrebno potrošila milijune dolara na razvoj svemirske kemijske olovke dok se Sovjetski Savez služio običnim olovkama. Svemirsku je kemijsku olovku samostalno razvio Paul C. Fisher, osnivač tvrtke Fisher Pen Company, koji je u projekt uložio vlastitih milijun dolara.<ref>"Fisher Space Pen – Our story" Pristupljeno 4. veljače 2019.</ref> NASA je testirala i odobrila kemijsku za korištenje u svemiru te je zatim kupila 400 kemijski, svaku za šest dolara.<ref>"NASA – The Fisher Space Pen" Pristupljeno 4. veljače 2019.</ref> Sovjetski je Savez naknadno također kupio svemirsku kemijsku za vlastite svemirske letove.

Biologija[uredi]

Kralježnjaci[uredi]

Bika ne razljućuje crvena boja plašta
  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},

  • {{
  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},

  • {{
  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref>

  • Leminzi ne skaču s litica tijekom migracije. Tu je zabludu popularizirao Disneyjev film White Wilderness, u kojem je većina scena migracija (insceniranih korištenjem višestrukih snimki različitih grupa leminga) snimljena na velikoj, snijegom prekrivenoj platformi u studiju. Fotografi su kasnije odgurali leminge s litice.<ref>{{
  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref> Sama je zabluda starija od toga – nastala je najkasnije krajem 19. stoljeća.<ref>Scott, W. (studeni 1891). "The Monthly chronicle of North-country lore and legend: v.1–5; Mar. 1887–Dec. 1891". The Monthly Chronicle of North-country Lore and Legend 5: 523. https://books.google.com/books?id=W8rUAAAAMAAJ&pg=PA523 </ref>

  • Šišmiši nisu slijepi. Iako se oko 70 posto svih vrsta šišmiša, uglavnom u podredu sitnošišmiša, koristi eholokacijom radi snalaženja u prostoru, sve vrste šišmiša imaju oči i imaju sposobnost vida. K tome, gotovo svi šišmiši u porodici velešišmiša nemaju sposobnost eholociranja, ali zato odlično vide u mraku.<ref name="bats">
  • {{
  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},

  • {{
  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}} (Press release),</ref>

  • Nojevi ne zabijaju glave u pijesak kako bi se sakrili od neprijatelja.<ref>{{
  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref> Tu je zabludu vjerojatno popularizirao Plinije Stariji (23. – 79.), koji je napisao da nojevi "zamišljaju, kad zabiju glave i vratove u grm, da je cijelo njihovo tijelo skriveno."<ref>{{

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref>

  • Pačje gakanje zapravo proizvodi jeku,<ref>{{
  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}}, MythBusters, Sezona 1, epizoda 8. Discovery Channel. 12. prosinca 2003.</ref> iako ljudi mogu pod određenim uvjetima teško čuti taj odjek.<ref>{{

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref>

  • Žabe umiru odmah kad ih se baci u kipuću vodu, ne iskaču iz nje; k tome, žabe će pokušati pobjeći iz hladne vode koju se polako podgrijava iznad temperature koju mogu podnijeti.<ref name=fastcompany>{{
  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref>

  • Ideja da zlatne ribice imaju pamćenje od svega nekoliko sekundi je pogrešna.<ref>{{
  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref><ref>{{

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},. MythBusters, sezona iz 2004., 12. epizoda. Discovery.com. 22. veljače 2004.</ref> Mogu pamtiti i do više mjeseci.

  • Morski psi mogu oboljeti od raka. Zabludu da morski psi ne boluju od raka proširila je knjiga Sharks Don't Get Cancer I. Williama Lanea koju je 1992. godine objavio Avery Publishing; zabluda je potaknula prodaju ekstrakata hrskavice morskih pasa kojima se namjeravalo spriječiti nastanak raka. Postoje izvješća o karcinomima u morskih pasa, a trenutni podatci ne podržavaju nikakve tvrdnje o učestalosti tumora u morskih pasa.<ref>Ostrander, G. K.; Cheng, KC; Wolf, JC; Wolfe, MJ (2004). "Shark Cartilage, Cancer and the Growing Threat of Pseudoscience". Cancer Research 64 (23): 8485–91. doi:10.1158/0008-5472.CAN-04-2260. PMID 15574750 </ref>
  • Velike bijele psine ne zamjenjuju ronioce s perajarima. Njihovi napadi na ljude i perajare vrlo su različiti: kad napada tuljana, velika bijela psina brzo izranja i nasilno ga napada. Kad napada čovjeka, psina je opuštenija i sporija: napada normalnom brzinom, ugrize ga i otpliva. Velike bijele psine imaju učinkovit vid i vide boje; čovjeka ne grize kao grabežljivac nego kako bi identificirao nepoznati objekt.<ref>{{
  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref>

  • Ne postoji "dominantna jedinka" u vučjem čoporu. Tijekom ranijih je proučavanja nastao izraz "alfa mužjak", ali tijekom njih znanstvenici su samo proučavali nepovezane odrasle vukove koji su živjeli u zatočeništvu. U divljini vučji čopori više su nalik ljudskim obiteljima: nema određenih rangova, roditelji su dominantni dok mladunčad ne odraste i započne vlastite obitelji, mladi vukovi ne pobjeđuju "alfu" kako bi postali novim vođama, a borbe za društvenu dominaciju zapravo su situacijske.<ref>{{
  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref><ref>Davis, Lauren. "Why everything you know about wolf packs is wrong" (engl.). io9. http://io9.gizmodo.com/why-everything-you-know-about-wolf-packs-is-wrong-502754629 Pristupljeno 13. listopad 2017. </ref>

  • Zmijska čeljust ne može se izglaviti. Stražnji dio donjih čeljusnih kostiju sadrži kvadratnu kost koja omogućuje istezanje čeljusti. Prednje dijelove donjih čeljusnih kostiju spaja rastezljivi ligament koji im omogućuje da se saviju prema van, zbog čega se povećavaju usta.
  • Sok od rajčice ne pomaže u otklanjanju tvorova mirisa; samo se čini da funkcionira zbog olfaktivnog zamora.<ref>Is it true that tomato sauce will get rid of the smell of a skunk?. Scienceline. Pristupljeno 5. travnja 2012.</ref> U slučaju da tvor pošprica psa, Društvo za zaštitu životinja Sjedinjenih Država predlaže spoj razrijeđenog vodikovog peroksida (3%), sode bikarbone i tekućine za pranje suđa.<ref>{{
  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref>

Beskralježnjaci[uredi]

Bombus pratorum iznad cvjetova purpurne ehinaceje; raširena zabluda glasi da bumbari ne mogu letjeti.
  • Kišne gliste ne postaju dvije gliste kad ih se prereže napola. Samo ograničen broj vrsta kišnih glista<ref>Moment, Gairdner B. (1942). "Simultaneous anterior and posterior regeneration and other growth phenomena in Maldanid polychaetes". Journal of Experimental Zoology 117: 1–13. doi:10.1002/jez.1401170102 </ref> može obnoviti prednje dijelove tijela. Kad se takve kišne gliste prepolovi, samo se prednja polovica (ona na kojoj se nalaze usta) može hraniti i preživjeti, a druga polovica umire.<ref>{{
  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref> Međutim, neke vrste planarijskih plošnjaka doista postanu dva nova plošnjaka kad ih se prepolovi.<ref>Reddien, Peter W.; Alvarado, Alejandro Sanchez (2004). "Fundamentals of planarian regeneration". Annual Review of Cell and Developmental Biology 20: 725–57. doi:10.1146/annurev.cellbio.20.010403.095114. PMID 15473858 </ref>

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref>

  • Dugonogi pauci (Pholcidae) nisu najotrovniji pauci na svijetu; iako mogu probiti ljudsku kožu, manja količina otrova koju nose stvara samo blaže peckanje koje traje nekoliko sekundi.<ref>{{
  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},. MythBusters. Discovery Channel. 25. veljače 2004.</ref> K tome, u engleskom govornom području izraz daddy longlegs, koji se odnosi na dugonoge paukove, u raznim dijalektima odnosi se na kosce (red Opiliones, koji čine paučnjaci, ali ne i pauci), komare (koji su kukci) i mužjake komaraca (koji su također kukci), a katkad se za sve te vrste pogrešno smatra da su otrovne.<ref>{{

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref><ref>{{

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref>

  • Način na koji lete bumbari i njihova aerodinamika dobro je poznata usprkos urbanoj legendi da matematika dokazuje da ne bi smjeli moći letjeti. Tijekom 1930-ih francuski je entomolog Antoine Magnan u knjizi Let kukaca (Le Vol des Insectes) doista pretpostavio da bumbari teoretski ne bi smjeli moći letjeti.<ref name="bumblebee">
  • Chatfield, Matthew (4. siječnja 2008.). {{
  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},. naturenet.net. The Ranger's Blog.{{

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}}, Priču o bumbarima može se i povezati s knjigom zoologa Antoinea Magnana iz 1934., koji aludira na račun svojeg pomoćnika Andréa Sainte-Laguëa, koji je po struci bio inženjer. Zaključak je vjerojatno utemeljen na činjenici da takva krila, koja su mala, a bumbar se kreće sporo, ne bi mogla podići bumbarovu masu tijela. Michael Dickinson (lipanj 2001). "Solving the Mystery of Insect Flight". Scientific American: str. 50. http://www.nature.com/scientificamerican/journal/v284/n6/pdf/scientificamerican0601-48.pdf </ref> Magnan je kasnije uvidio svoju pogrešku i opozvao prijedlog. Međutim, hipoteza je postala generalizirana pogrešna tvrdnja da "znanstvenici smatraju da bumbari ne bi smjeli moći letjeti".

  • Urbana legenda da za života osoba proguta velik broj paukova dok spava nije utemeljena na stvarnim činjenicama. Spavač proizvodi svakakve zvukove i vibracije tako što diše, hrče i tako što mu kuca srce, a sve to paukove upozorava na opasnost.<ref>{{
  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref><ref>Sneed, Annie (15. travanj 2014.). "Fact or Fiction? People Swallow 8 Spiders a Year While They Sleep". Scientific American. http://www.scientificamerican.com/article/fact-or-fiction-people-swallow-8-spiders-a-year-while-they-sleep1/ Pristupljeno 7. lipanj 2015. </ref>

  • Uholaže se ne penju namjerno u ušne kanale, iako postoji nekoliko anegdotičnih izvještaja o tome da su pronađene u nečijem uhu.<ref>Fisher, JR (1986). "Earwig in the ear". Western Journal of Medicine 145 (2): 245. PMC 1306897. PMID 3765607. //www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC1306897/ </ref> Entomolozi smatraju da ime zapravo aludira na izgled stražnjih krilca, koja su jedinstvena među kukcima, a kad se rašire podsjećaju na ljudsko uho.<ref>Costa, J.T. (2006). The Other Insect Societies. United States, Harvard University: Harvard University Press </ref><ref>{{
  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref>

  • Često se tvrdi da su pčele medarice nužne za proizvodnju ljudske hrane i da bi bez njihovog oprašivanja čovječanstvo ili umro od gladi ili izumrlo.<ref>{{
  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref><ref>A Devastating Look At Our World If Honeybees Disappeared
"Svijet bez pčela medarica značio bi svijet bez voća, povrća, orašastih plodova i sjemenki."</ref> Citat "Kad bi pčele nestale s lica Zemlje, čovjek bi imao još samo četiri godine za život" pogrešno se pripisuje Albertu Einsteinu.<ref>What Would Happen if All the Bees Went Extinct?
"Prvo, esejski dio: "Nikad nisam vidio da išta definitivno povezuje taj citat s Einsteinom", kaže Mark Dykes, glavni inspektor Teksaške službe za inspekciju pčela. Provjeritelji citata se slažu. Ali dokazivanje da je poruka pogrešna? To je složenije."</ref><ref>Would a World Without Bees Be a World Without Us?
"Za Alberta Einsteina katkad kažu da je rekao "Ako pčela nestane s lica Zemlje, čovjek ne bi imao više od četiri godine za život." Prilično je neuvjerljivo da je to rekao Einstein. Kao prvo, nema dokaza da je to rekao. Kao drugo, ta je izjava hiperbolična i pogrešna (a Einstein je rijetko bio u krivu)."</ref> Zapravo, mnogim važnim usjevima uopće nije potrebno da ih kukci oprašuju. Deset najvažnijih usjeva,<ref>{{

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref> koji čine 60 % sve energije koju ljudi dobivaju iz hrane,<ref>{{

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref> pripadaju toj kategoriji.

  • Bogomoljke rijetko jedu mužjake za vrijeme parenja, pogotovo u prirodnom okruženju. U studiji koja se odvijala u laboratoriju Sveučilišta Središnjeg Arkansasa otkriveno da je jednom od 45 puta ženka pojela mužjaka prije parenja i da je mužjak pojeo ženku jednako mnogo puta.<ref>{{
  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref>

Biljke[uredi]

Suncokreti iza kojih se nalazi Sunce.
  • Božićne zvijezde nisu vrlo otrovne za ljude ili mačke. Iako je istina da blago iritiraju kožu i želudac,<ref name="southern"> Euphorbia, The Southern Living Garden Book; Bender Steve (2nd ed.). Birmingham, Alabama: Oxmoor House. siječanj 2004. str. 306. ISBN 978-0-376-03910-1 nevaljani ISBN </ref> a ako ih se pojede, mogu izazvati proljev i povraćanje,<ref name="fiction">{{
  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref> istraživanje American Journal of Emergency Medicinea o 22.793 slučaja prijavljenih Američkoj udruzi centara za kontrolu otrova pokazalo je da nijedan pacijent nije umro, a da je samo manjem broju slučajeva bilo potrebno liječenje.<ref name="ajem">Krenzelok E.P.; Jacobsen T.D.; Aronis J. M. (studeni 1996). "Poinsettia exposures have good outcomes...just as we thought". Am J Emerg Med 14 (7): 671–74. doi:10.1016/S0735-6757(96)90086-8. PMID 8906768 </ref> Prema ASPCA-i božićne zvijezde mačkama mogu izazvati blaže ili jače gastrointestinalne tegobe, a proljev i povraćanje najteže su posljedice probavljanja tog cvijeta.<ref name="ASPCA">{{

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref>

  • Suncokreti ne pokazuju uvijek prema Suncu. Suncokreti u cvatu cijeli su dan okrenuti u određenom smjeru (često prema istoku), ali ne nužno prema Suncu.<ref name="Gerard1597">Gerard, John (1597). {{
  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},. London: John Norton. str. 612–14. Pristupljeno 8. kolovoza 2012. Popularna botanička knjiga u Engleskoj 17. stoljeća.</ref><ref name="Hangarter">"Mnogi ljudi pogrešno vjeruju da cvjetovi uzgojenog suncokreta (Helianthus annuus) prate Sunčevo kretanje... Nezreli cvjetni pupoljci doista prate Sunce i tijekom sunčanih dana pratit će Sunce dok se kreće od istoka ka zapadu... Međutim, kad cvjetni pupoljci počnu sazrijevati i cvjetati, stabljika i cvijet se učvršćuju i cvijet gleda prema istoku."{{

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref><ref name="sunflowers">

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref>

Evolucija i paleontologija[uredi]

  • Riječ teorija u frazi "teorija evolucije" ne implicira sumnje znanstvenika u vjerodostojnost toga pojma; koncepti teorije i hipoteze nose određena značenja u znanstvenom vokabularu. Iako teorija u kolokvijalnoj upotrebi može označavati slutnju ili pretpostavku, znanstvena teorija jest skup načela koji objašnjava fenomene koje se može promotriti koristeći se naturalističkim izrazima.<ref>{{
  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref><ref>{{

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref> "Znanstvena činjenica i teorija nisu odvojive po kategoriji",<ref>Kuhn, Thomas S. (1996). The Structure of Scientific Revolutions (Third ed.). Chicago: University of Chicago Press. str. 7. ISBN 978-0-226-45808-3 nevaljani ISBN </ref> a teorija u izrazu "teorija evolucije" istovjetna je teoriji u germinativnoj teoriji bolesti ili teoriji gravitacije.<ref>{{

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref>

  • Evolucija ne pokušava objasniti podrijetlo života<ref>{{
  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref> ili podrijetlo i razvoj svemira. Teorija evolucije uglavnom se bavi promjenama koje su se tijekom vremena događale u uzastopnim generacijama nakon nastanka života.<ref>{{

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web}, ]]}},</ref> Znanstveni model koji se bavi podrijetlom i nastankom prvih organizama iz organskih ili neorganskih molekula zove se abiogeneza, a glavna teorija koja objašnjava rani razvoj svemira naziva se teorijom Velikog praska.

Rekonstrukcija Aegyptopithecusa, primata koji je prethodio odvajanju čovječje generacije i generacije majmuna Starog svijeta tijekom evolucije čovjeka
  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref>

  • Evolucija ne označava razvoj inferiornih u superiorne organizme, a ne mora nužno niti rezultirati u većoj složenosti organizma. Populacija može evoluirati tako da postane jednostavnije građe ili da joj se smanji genom, ali biološka devolucija naziv je koji se pogrešno koristi.<ref>{{
  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref><ref name="pmid11893328">Moran, Nancy A. (2002). "Microbial MinimalismGenome Reduction in Bacterial Pathogens". Cell 108 (5): 583–86. doi:10.1016/S0092-8674(02)00665-7. PMID 11893328 </ref>

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref><ref>{{

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref> Do te zablude često dolazi jer biolozi uglavnom govore o svrsi na sažet način (ponekad se to naziva "metaforom svrhe");<ref name="Hanke2004">Hanke, David (2004). "Teleology: The explanation that bedevils biology". Unutar John Cornwell. Explanations: Styles of explanation in science. Oxford & New York: Oxford University Press. str. 143–55. ISBN 978-0-19-860778-6 nevaljani ISBN. https://books.google.com/?id=ZWpq14vS7WQC&pg=PA143 </ref> manje je nespretno reći "Dinosauri su možda razvili perje radi udvaranja" nego "Perje je možda dobilo istaknutu ulogu u vrijeme svog nastanka jer su dinosauri zbog njih imali selektivnu prednost tijekom udvaranja u usporedbi s dinosaurima bez perja".<ref>Zelenitsky DK; Therrien F; Erickson GM; DeBuhr CL; Kobayashi Y; Eberth DA; Hadfield F (25. listopad 2012.). "Scientist: "Dinosaurs may have evolved feathers for courtship"". Science 338 (6106): 510–14. Bibcode 2012Sci...338..510Z. doi:10.1126/science.1225376. PMID 23112330. Inačica izvorne stranice arhivirana 14. prosinac 2013.. https://www.newscientist.com/article/dn22428-dinosaurs-may-have-evolved-feathers-for-courtship.htmlNew Pristupljeno 18. kolovoz 2013. </ref>

  • Nisu svi dinosauri izumrli tijekom kredno-paleogenog događaja izumiranja. Ptice su evoluirale iz malih pernatih teropoda u vrijeme Jure. Iako je velik broj dinosaura izumro krajem Krede, neke su ptice preživjele. Zbog toga su dinosauri dio suvremene faune.<ref>Padian K.; Chiappe L. M. (1997). "Bird Origins". Unutar Currie PJ. Encyclopedia of Dinosaurs. San Diego: Academic Press. str. 41–96 </ref>
  • Ljudi i dinosauri (ako izuzmemo ptice) nisu živjeli u istom razdoblju.<ref name="science_daily">{{
  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref> Posljednji neptičji dinosauri izumrli su prije 66 milijuna godina tijekom kredno-paleogenog događaja izumiranja, a najraniji organizmi vrste homo (ljudi) evoluirali su prije 2,3 ili 2,4 milijuna godina. Na temelju tih podataka prošlo je 63 milijuna godina između posljednjih neptičjih dinosaura i najranijih ljudi. Međutim, ljudi jesu živjeli u isto vrijeme kad i vuneni mamuti i sabljozube mačke – sisavcima koje se pogrešno često prikazuje u suživotu s ljudima i dinosaurima.<ref>{{

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web}, ]]}},</ref>

Tyrannosaurus rex. Neptičji dinosauri izumrli su tijekom kredsko-paleogenog događaja izumiranja krajem krede.

</ref>

Bioinformatika[uredi]

Računalstvo i internet[uredi]

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},

</ref>

Gospodarstvo[uredi]

Ovaj grafikon prikazuje stopu svjetske populacije koja živi u ekstremnom siromaštvu od 1981. do 2008. prema podacima Svjetske banke.
  • Koristimo li se često korištenom metrikom jednog dolara na dan (prema vrijednosti američkih dolara 1990. godine), ukupan se broj ljudi koji žive u ekstremnom i posvemašnjem siromaštvu diljem svijeta smanjio tijekom posljednjih desetljeća, ali veći broj ispitanika u nekoliko država pogrešno vjeruje da se povećao ili da je ostao isti. K tome, broj ljudi koji živi u ekstremnom siromaštvu također se smanjio, bez obzira na to kojom se stopom prihoda koristimo.<ref>{{
  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref><ref name="Factfulness: Ten Reasons We're Wrong About the World--and Why Things Are Better Than You Think">Rosling, Hans; Rönnlund, Anna; Rosling, Ola. Factfulness: Ten Reasons We're Wrong About the World—and Why Things Are Better Than You Think. Flatiron Books. travanj 2018.. str. 7. ISBN 9781250123817 nevaljani ISBN. https://books.google.com/books?id=j-4yDwAAQBAJ&pg=PA7 </ref><ref>"Global Poverty Decline Denialism". 31. siječnja 2019.. https://reason.com/2019/01/31/global-poverty-decline-denialism/  </ref>

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref>

  • Cijena kupcima nije najvažniji čimbenik kad odlučuju o kupnji proizvoda.<ref>{{
  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref>

  • Monopolisti ne pokušavaju prodati proizvode po najvećoj mogućoj cijeni niti pokušavaju steći što veći prihod po proizvodu nego pokušavaju povećati totalni prihod.<ref>McConnell, Campbell R. Economics : principles, problems, and policies / Campbell R. McConnell, Stanley L. Brue.– 17th ed. str. 431.</ref>
  • Ne postoji odrediva količina rada za bilo kakvu proizvodnju. Ta se zabluda pojavila u ludističkom pokretu i kasnijim povezanim pokretima kao argument da automatizacija dovodi do trajne, strukturne nezaposlenosti ili da propisi koji ograničavaju količinu rada mogu smanjiti stopu nezaposlenosti. Zapravo količina posla za bilo kakvu proizvodnju nije fiksna. Razlike u podjeli dobiti, efikasnosti i ekonomiji učenja mogu promijeniti količinu posla u određenoj proizvodnji.<ref>"Economics A-Z terms beginning with L". http://www.economist.com/economics-a-to-z/l Pristupljeno 21. prosinca 2016. 

</ref><ref>Bishop, Matthew (travanj 2004.). "Lump of labour fallacy". Essential Economics: An A to Z Guide. Bloomberg Press. ISBN 9781861975805 nevaljani ISBN. http://www.economist.com/economics-a-to-z/l#node-21529454. "One of the best-known fallacies in ECONOMICS is the notion that there is a fixed amount of work to be done - a lump of LABOUR - which can be shared out in different ways to create fewer or more jobs..." </ref>

</ref>

Ekologija[uredi]

  • Globalno zatopljenje ne izazivaju rupe u ozonskom omotaču. Ozonske rupe zaseban su problem koji su izazvali klorofluorougljici,<ref name = "Jacob">Jacob, Daniel J. Introduction to Atmospheric Chemistry. Stranice 177. – 187. Princeton: Princeton University Press, 1999.</ref> koje u atmosferu odašilju sprave kao što su hladnjaci i aerosolni sprejevi.<ref>"Chlorofluorocarbons". NOAA National Centers for Environmental Information. NOAA. <https://www.ncdc.noaa.gov/monitoring-references/faq/greenhouse-gases.php?section=cfc></ref> Korištenje klorofluorougljika postepeno se ukidalo od Montrealskog protokola 1987. godine.<ref name = "Jacob" /> Globalno zatopljenje zapravo izaziva nakupljanje stakleničkih plinova kao što su ugljikov dioksid i metan. Te plinove ispušta mnoštvo izvora koje je stvorio čovjek, među kojima su disanje rastućeg broja ljudi, automobili, elektrane na ugljen i mesna industrija. Za razliku od klorofluorougljika taj oblik onečišćenja ne ukida se postupno (i dokle god ljudi i životinje moraju disati, nikad neće posve nestati) i taj problem traje do danas.<ref>Withgott, Jay, and Matthew Laposata. Essential Environment: the Science behind the Stories. Pearson Education, Inc., 2018.</ref> K tome, ozonski omotač nalazi se u stratosferi, oko 20 kilometara iznad površine Zemlje,<ref name = "Jacob" /> a do nakupljanja stakleničkih plinova dolazi u troposferi, najnižem sloju atmosfere.<ref>Wallace, John M., and Peter V. Hobbs. Atmospheric Science: An Introductory Survey. Canada: Elsevier, Inc. 2006.</ref><ref>"Are the ozone hole and global warming related?" Climate Q & A. NASA, objavljeno 14. rujna 2010., pristupljeno 20. listopada 2018.</ref>

Ljudsko tijelo i zdravlje[uredi]

Ventilatori u Južnoj Koreji. Pogrešno se vjeruje da uključeni ventilatori tijekom spavanja mogu izazvati kobne posljedice.
  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref> Korejski odbor za zaštitu potrošača izdao je sigurnosno upozorenje da ventilatori moraju biti postavljeni na timer, da trebaju puhati u drugom smjeru i da sva vrata koja vode u sobu trebaju biti otvorena. Prema Yeonu Dong-suu, dekanu medicinskog fakulteta Sveučilišta Kwandong, "Ako je soba potpuno zatvorena, tad zbog strujanja ventilatora temperatura u njoj može pasti dovoljno nisko da osoba umre od hipotermije." Međutim, uključeni ventilator u praznoj sobi neće joj sniziti temperaturu; zapravo će zbog gubitka energije u motoru i viskoznog trošenja ventilator zapravo malo zagrijati sobu.

  • Buđenje mjesečara ne dovodi do štetnih posljedica. Iako je istina da bi takva osoba mogla neko vrijeme nakon buđenja biti zbunjena ili dezorijentirana, buđenje ju ni na koji drugi način ne ozljeđuje. Zapravo, mjesečari bi se mogli povrijediti ako se spotaknu ili izgube ravnotežu tijekom mjesečarenja.<ref>{{
  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref><ref>{{

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref>

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref>

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},

  • {{
  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref>

  • Od izloženosti vakuumu ili gotovo najekstremnijem obliku nekontrolirane dekompresije tijelo ne eksplodira niti unutarnje tekućine vriju. (Međutim, tekućina u ustima ili plućima vret će na visinama iznad Armstrongove granice.) Umjesto toga dolazi do gubitka svijesti nakon što tijelo potroši zalihe kisika u krvi i nakon nekoliko minuta nastupa smrt od hipoksije.<ref name="hypoxia">
  • {{
  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},

  • {{
  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},

Osjeti[uredi]

Netočna karta jezika koja prikazuje područja za gorak (1), kiseo (2), slan (3) i sladak okus (4). Zapravo sva područja mogu registrirati sve vrste okusa, a postoji i okus umami (koji nije prikazan na slici).
  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref>

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},

  • {{
  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref> Određeni receptori u okusnim pupoljcima reagiraju i na masnoće, ali ostaje nejasno je li u pitanju šesti glavni okus.<ref>Besnard, P (prosinac 2015.). "Taste of Fat: A Sixth Taste Modality?". Physiological Reviews 96 (1): 151–176. doi:10.1152/physrev.00002.2015. PMID 26631596 </ref>

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref> Katkad se kao posebna osjetila izdvaja osjetilo vremena, eholokaciju, svrab, glad, žeđ, sitost, potrebu za uriniranjem, potrebu za pražnjenjem crijeva i osjetilo za razine ugljikovog dioksida (CO2) u krvi.<ref>{{

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref><ref>{{

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref>

Koža i kosa[uredi]

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},

  • {{
  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},

  • {{
  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},

</ref>

  • Gen za riđu kosu ne izumire zato što je recesivan, a neće ni izumrijeti gen za plavu kosu. Iako bi se broj riđokosih i plavokosih ljudi mogao smanjiti, neće izumrijeti osim ako svatko tko nosi te gene (odnosno alele) ne umre ili ne stvori potomstvo.<ref>{{
  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref>

  • Za nastanak akni mahom je odgovorna genetika, a ne toliko manjak higijene, jedenje masne hrane ili ostale navike.<ref>{{
  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref>

Prehrana, hrana i piće[uredi]

  • Oblik prehrane ne utječe na detoksikaciju tijela, a dijete za pročišćenje tijela "nisu utemeljene na znanstvenim činjenicama".<ref name="Mayo Clinic Website">

Compare: {{

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}}, </ref> Neki su znanstvenici takve dijete nazvali "trošenjem vremena i novca".<ref>"Scientists dismiss detox schemes". BBC News. 3. siječnja 2006.. http://news.bbc.co.uk/2/hi/health/4576574.stm Pristupljeno 5. svibnja 2013. </ref> Usprkos tome, uglavnom se vjeruje da posebni oblici prehrane pomažu pri detoksikaciji ili da odstranjuju tvari kojih se tijelo ne može samostalno lišiti.<ref name = Quackwatch> {{

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref><ref name="WebMD"> {{

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}}, </ref><ref>{{

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref><ref>{{

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref> Otrove iz tijela izbacuju jetra i bubrezi.<ref name="Mayo Clinic Website"/>

  • Osam čaša, odnosno dvije do tri litre vode dnevno nisu nužne za održavanje zdravlja.<ref name="Eightglasses">
  • Valtin, Heinz (2002.). ""Drink at least eight glasses of water a day." Really? Is there scientific evidence for "8 × 8"?". American Journal of Physiology. Regulatory, Integrative and Comparative Physiology 283 (5): R993–R1004. doi:10.1152/ajpregu.00365.2002. PMID 12376390 
  • (njem.) Über den Durst, Die Zeit, http://www.zeit.de/2009/04/Stimmts, pristupljeno 7. travnja 2012. 
  • (njem.) Muss ich wirklich 3 Liter Wasser am Tag trinken?, http://www.medipresse.de/muss-ich-wirklich-3-liter-wasser-am-tag-trinken-049.html, pristupljeno 7. travnja 2012. </ref> Potrebna količina vode ovisi o osobi i njezinoj težini, vrsti prehrane, razini aktivnosti, odjeći i okruženju (s obzirom na toplinu i vlažnost zraka). Vodu se ne treba piti u čistom obliku, organizam ju može dobiti i pijenjem sokova, čajeva, mlijeka, juha i slično, ali i jedenjem određenih vrsta hrane kao što su voće i povrće.<ref name="Eightglasses" />
  • Šećer ne dovodi do dječje hiperaktivnosti.<ref name="festive myths">Vreeman R. C.; Carroll A.E. (2008.). "Festive medical myths". BMJ 337: a2769. doi:10.1136/bmj.a2769. PMID 19091758 </ref><ref name="MedicalMythsUniversityOfArkansasMedicalSciences">{{
  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref> Dvostruki slijepi pokusi pokazali su da se djeca koja jedu hranu bogatu šećerom i djeca koja jedu hranu bez šećera ne ponašaju različito, čak i u istraživanjima s djecom koja pate od poremećaja hiperaktivnosti i deficita pažnje ili s onom koja su osjetljiva na šećer.<ref>Fullerton-Smith, Jill (2007.). The Truth About Food. Bloomsbury. str. 115–17. ISBN 978-0-7475-8685-2 nevaljani ISBN. "Most parents assume that children plus sugary foods equals raucous and uncontrollable behaviour. ... according to nutrition experts, the belief that children experience a 'sugar high' is a myth." </ref>

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref>

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref> Uvjerenje u suprotno vjerojatno vuče podrijetlo iz britanske dezinformacije za Drugog svjetskog rata kojom je htjela objasniti veće uspjehe Kraljevskih zračnih snaga tijekom noćnih bitaka – za to je zapravo bilo zaslužno korištenje radara i crvenih svjetala na upravljačkim pločama.<ref name="Carrots and British propaganda">{{

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref>

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref><ref>"The truth about what soya does to men's bodies". 12. lipnja 2018.. https://www.independent.co.uk/life-style/health-and-families/soya-male-body-health-side-effects-truth-milk-sexual-function-a8382976.html </ref><ref>Stanczyk, Frank Z.; Bhavnani, Bhagu R. (1. ožujka 2012.). "Misconception and Concerns about Bioidentical Hormones Used for Custom-Compounded Hormone Therapy". The Journal of Clinical Endocrinology & Metabolism 97 (3): 756–759. doi:10.1210/jc.2011-2492. PMID 22205711 </ref><ref>{{

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref><ref>Bowles, Nellie (25. srpnja 2018.). "The Dawning of Sperm Awareness". https://www.nytimes.com/2018/07/25/style/sperm-count.html </ref>

Ljudska seksualnost[uredi]

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref>

Mozak[uredi]

Neuroni s Golgijevim mrljama u ljudskom hipokampalnom tkivu. Uglavnom se vjeruje da ljudi ne mogu stvoriti nove moždane stanice, ali istraživanja su pokazala da se neki neuroni mogu ponovno oblikovati.
  • Mentalne sposobnosti nisu posve odijeljene u lijevu i desnu moždanu polutku.<ref name="Westen 2006">Westen et al. 2006 "Psychology: Australian and New Zealand edition" John Wiley str. 107</ref> Određene mentalne sposobnosti, kao što su govor i jezik (Brocino područje i Wernickeovo područje), tijekom određenih zadataka uglavnom aktiviraju jednu moždanu polutku više nego drugu. Ako je jedna polutka oštećena ili izvađena u ranoj dobi, te se funkcije djelomično ili potpuno mogu obnoviti u drugoj polutki. Ostalim sposobnostima, kao što su motorika, pamćenje i općenito razmišljanje, podjednako upravljaju obje polutke.<ref>Goswami, U (2006.). "Neuroscience and education: from research to practice?". Nature Reviews. Neuroscience 7 (5): 406–11. doi:10.1038/nrn1907. PMID 16607400 </ref>
  • Nije istina da ljudi do druge godine života stvaraju sve moždane stanice koje će ikad imati, nešto u što su medicinski stručnjaci vjerovali do 1998.<ref>Eriksson, Gage (1998.). "Neurogenesis in the adult human hippocampus". Nature Medicine 4 (11): 1313–17. doi:10.1038/3305. PMID 9809557 </ref><ref>Gross C. G. (2000.). "Neurogenesis in the adult brain: death of a dogma". Nat Rev Neurosci 1 (1): 67–73. doi:10.1038/35036235. PMID 11252770 </ref><ref>{{
  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref> Danas se zna da novi neuroni mogu nastati u nekim dijelovima mozga nakon rođenja.<ref>Eriksson, Peter S.; Perfilieva, Ekaterina; Björk-Eriksson, Thomas; Alborn, Ann-Marie; Nordborg, Claes; Peterson, Daniel A.; Gage, Fred H. (1998.). "Neurogenesis in the adult human hippocampus". Nature Medicine 4 (11): 1313–17. doi:10.1038/3305. PMID 9809557 </ref> Istraživanje provedeno 2013. pokazalo je i da u starosti hipokampus stvara do 700 novih neurona svaki dan.<ref name="harv">{{

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref>

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref><ref>Radford, Benjamin (ožujak – travanj 1999.). "The Ten-Percent Myth". Skeptical Inquirer. ISSN 0194-6730 nevaljani ISSN. Inačica izvorne stranice arhivirana 30. listopada 2013.. http://www.csicop.org/si/show/the_ten-percent_myth/ Pristupljeno 15. travnja 2009.. "It's the old myth heard time and again about how people use only ten percent of their brains" </ref> Ta je zabluda uobičajena u američkoj kulturi od početka 20. stoljeća i pripisuje ju se Williamu Jamesu, koji se navodno okoristio izrazom kao metaforom.<ref name="beyersteinbrain">Beyerstein, Barry L. (1999.). "Whence Cometh the Myth that We Only Use 10% of our Brains?". Unutar Sergio Della Sala. Mind Myths: Exploring Popular Assumptions About the Mind and Brain. Wiley. str. 3–24. ISBN 978-0-471-98303-3 nevaljani ISBN </ref>

</ref>

Bolesti[uredi]

Ispupčenja na žabama nisu bradavice i zbog toga ne mogu izazvati pojavu bradavica na ljudima.
  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref><ref>{{

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref> Bradavice na ljudskoj koži izaziva humani papiloma virus, koji je jedinstven za ljudsku vrstu.

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref><ref>Harri Hemilä; Elizabeth Chalker (siječanj 2013.). "Vitamin C for preventing and treating the common cold". The Cochrane Library 1 (1): CD000980. doi:10.1002/14651858.CD000980.pub4. PMID 23440782 </ref>

  • Kupanje ljudima koji pate od dermatitisa ne isušuje kožu i zapravo može imati pozitivne učinke.<ref>{{
  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref><ref>McAleer, MA; Flohr, C; Irvine, AD (23. srpnja 2012.). "Management of difficult and severe eczema in childhood". British Medical Journal 345: e4770. doi:10.1136/bmj.e4770. PMID 22826585. http://www.tara.tcd.ie/bitstream/2262/75991/1/PMID%2022826585%20Difficult%20and%20severe%20AD%20in%20childhood.pdf </ref>

  • Ne postoje niti su ikad postojali programi koji omogućuju pristup strojevima za dijalizu u zamjenu za otvarače za limenke.<ref>{{
  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref> Ta glasina postoji barem od 1970-ih i uglavnom navodi Nacionalnu zakladu za bubrege kao organizaciju koja nudi takav program. Sama je Zaklada negirala tu tvrdnju i istaknula da 80 posto troška na dijalizu u SAD-u pokriva zdravstveno osiguranje.<ref>{{

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref> Međutim, određene humanitarne udruge, kao što je Kansas City Ronald McDonald House Charities, doista prihvaćaju otvarače za limenke kao donaciju, koje naknadno prodaju lokalnim osobama koje se bave recikliranjem jer nose određenu vrijednost kao metalni otpad.<ref>{{

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref>

</ref> Guba uvjetuje nastanku osipa i može degenerirati hrskavicu. Bez liječenja može doći do upale. Uobičajena i oštećenost tkiva perifernog živčanog sustava i može dovesti do sljepoće i gubitka osjeta dodira ili boli, koji pak mogu pojačati rizik od ozljede i njezinu jačinu ozljede. K tome, guba je samo djelomično zarazna i smatra se da se 95 % onih koji pate od nje mogu prirodnim putem boriti protiv te zaraze.<ref>"Leprosy – Infections". https://www.merckmanuals.com/home/infections/tuberculosis-and-related-infections/leprosy  </ref> Zapravo, Hansenova bolest jedna je od najmanje zaraznih bolesti na svijetu.<ref name="auto"/> Nije sigurno je li tzaraath, biblijska bolest koju se često smatra "gubom" i koja je izvor za mnoge mitove o toj bolesti, upravo bolest koju se u današnje doba naziva gubom.<ref>Grzybowski, Andrzej; Nita, Małgorzata (2016). "Leprosy in the Bible". Clinics in Dermatology 34 (1): 3. doi:10.1016/j.clindermatol.2015.10.003. ISSN 0738-081X nevaljani ISSN. PMID 26773616 </ref><ref>HaTalmud V’Chachmas HaRefuah (Berlin 1928 str. 323) title at hebrewbooks.org, str. 339-340</ref> Zabluda je potekla i iz diskontinuiteta između znanosti i vladine politike. Iako se medicinska zajednica već desetljećima slaže da je Hansenova bolest samo djelomično zarazna, i dalje se nalazi na popisu "zaraznih bolesti od važnosti za javno zdravlje", koji se koristi za odbijanje izdavanja američkog državljanstva na web-stranici za američko državljanstvo i ured za imigraciju, iako je HIV s tog popisa maknut 2010. godine.<ref>Soutar, Douglas (2010.). "Immigration and Human Rights in Leprosy". Leprosy Review 81 (1): 3–4. PMID 20496564. https://pdfs.semanticscholar.org/2fa8/9be48c99c0bd75d3fd3ee94952b83199c961.pdf </ref>

  • Hrđa ne izaziva tetanus. Bakterija clostridium tetani uglavnom se nalazi na prljavim područjima. Budući da isti uvjeti u kojima se nalazi bakterija tetanusa također uzrokuju hrđanje metala, mnogi povezuju hrđu s tetanusom. Za razmnožavanje bakterije potrebni su hipoksični uvjeti koji se nalaze u propustljivim slojevima hrđe koji nastaju na nezaštićenim predmetima od željeza koji apsorbiraju kisik.<ref>{{
  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref>

</ref><ref>"Feeling cold causing colds? – Scientific Scribbles". https://blogs.unimelb.edu.au/sciencecommunication/2017/08/17/feeling-cold-causing-colds/  </ref><ref>Parker-Pope, Tara (29. lipnja 2009.). "11 Health Myths That May Surprise You". Inačica izvorne stranice arhivirana 18. travnja 2019.. https://well.blogs.nytimes.com/2009/06/29/11-health-myths-that-may-surprise-you/  </ref>

</ref>

Izumi[uredi]

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}}, Peanut-butter.org.</ref><ref>{{

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},. American Scientist.</ref>

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref> U vrijeme egejske civilizacije minojska je kraljevska palača u Knosu na Kreti imala "zahod koji se sastojao od drvenog sjedala, zemljanog 'kotla' i krovnog rezervoara koji je bio izvor vode."<ref>{{

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref> Preteču suvremenog zahoda izumio je elizabetanski dvoranin John Harington, koji je izbačen s dvora kad je u svojoj knjizi o zahodu ismijavao važnije ljude.<ref>Kinghorn, Jonathan; A Privvie in Perfection: Sir John Harrington's Water Closet; Bath History, vol. 1, 1986., str. 173. – 188. ISBN 978-0-86299-294-1 nevaljani ISBN. Kinghorn je nadgledao suvremenu rekonstrukciju tog zahoda 1981. godine na temelju ilustracije koju je Haringtonov asistent Thomas Coombe izradio u New Discourseu.</ref> Crapper je, međutim, doista povećao popularnost zahoda i zaslužan je za nekolicinu izuma, među kojima je "uređaj bez ventila koji sprečava prljanje vode", koji je omogućio puštanje vode u zahodu tako da ne teče dugo vremena.<ref>"Thomas Crapper: Myth & Reality". Plumbing & Mechanical Magazine (BNP Media). 1. lipnja 1993.. https://theplumber.com/thomas-crapper-myth-reality/ </ref> Riječ crap ("govno") nije nastala iz njegova imena (vidi odsjek Riječi, fraze i jezici).<ref>{{

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref>

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref><ref>O'Carroll, Eoin (9. ožujka 2009.). "Al Gore joins call for new .ECO Internet domain". Christian Science Monitor. Inačica izvorne stranice arhivirana 14. prosinca 2013.. http://www.csmonitor.com/Environment/Bright-Green/2009/0309/al-gore-joins-call-for-new-eco-internet-domain Pristupljeno 9. veljače 2012. </ref> Gore je izvorni planer Zakona o računalstvu visokih performansi iz 1991., koji je uvelike financirao računalna središta,<ref name="cautionarytale"/> što je pak dovelo do poboljšanja većeg dijela postojećeg temelja interneta s početka 1990-ih, NSFNet-a,<ref name="motherofgores">"The Mother of Gore's Invention". Wired. 17. listopada 2000.. https://www.wired.com/2000/10/the-mother-of-gores-invention/ </ref> i razvoja NCSA Mosaica, internetskog preglednika koji je popularizirao World Wide Web.<ref name="cautionarytale">Kessler, Glenn (4. studenog 2013.). "A cautionary tale for politicians: Al Gore and the 'invention' of the Internet". Washington Post </ref>

  • James Watt nije izmislio parni stroj niti je njegove ideje o pokretanju parnog stroja nadahnulo kuhalo čiji se poklopac otvorio pod pritiskom pare.<ref name="DPMiller">Miller, David Philip (2004.). "True Myths: James Watt's Kettle, His Condenser, and His Chemistry". History of Science 42 (3): 333–60. Bibcode 2004HisSc..42..333M. doi:10.1177/007327530404200304 </ref> Watt je poboljšao već komercijalno uspješan Newcomenov stroj tijekom 1760-ih i 1770-ih tako što je napravio manje prepravke koji su postali ključni za njegovo buduće korištenje – pogotovo na vanjskom kondenzatoru kojem je poboljšao efikasnost, a kasnije je radio i na mehanizmu koji je pretvarao recipročno gibanje u rotacijsko; njegov je novi parni stroj zbog toga postao vrlo poznat.<ref>{{
  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref>

Znanost o materijalima[uredi]

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref> iako se znanstvenici nisu usuglasili oko toga kakva je prava priroda prelaska u staklo.<ref name="NYTglass">Chang, Kenneth (29. srpnja 2008.). "The Nature of Glass Remains Anything but Clear". The New York Times. https://www.nytimes.com/2008/07/29/science/29glass.html Pristupljeno 4. travnja 2010. </ref> Okna vitražnih prozora često su deblja na dnu nego na vrhu, što se tijekom stoljeća navodilo kao primjer sporog toka stakla. Međutim, ta je neujednačenost prisutna zbog tadašnjeg procesa oblikovanja prozora.<ref name="Halem" /><ref name="NYTglass" /> U ostalim staklenim predmetima iz tog vremena ili čak starijima, kao što su skulpture i optički instrumenti, nema takve anomalije.<ref name="Halem" /><ref name="NYTglass" /><ref name="Zanotto">Zanotto, E.D. (svibanj 1998.). "Do cathedral glasses flow?". American Journal of Physics 66 (5): 392. Bibcode 1998AmJPh..66..392Z. doi:10.1119/1.19026 </ref>

  • Većina dijamanata ne nastaje od vrlo stlačena ugljena. Više od 99 posto svih dijamanata nastalo je u vrlo vrućim uvjetima pod velikim tlakom oko 140 kilometara ispod površine Zemlje. Ugljen nastaje iz prethistorijskih biljaka zakopanih mnogo bliže površini i zbog uobičajenih geoloških procesa nije vjerojatno da ga se može naći na više od 3,2 kilometra ispod površine. Većina dijamanata nastala je prije prvih biljaka na zemlji i zbog toga su stariji od ugljena. Dijamanti se mogu razviti iz ugljena na području subdukcije i tijekom udara meteoroida, ali su dijamanti koji nastaju na te načine rijetki, a vjerojatnije je da su izvor ugljika karbonatne stijene i organski ugljik u sedimentima nego sam ugljen.<ref>{{
  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref><ref>"10 common scientific misconceptions" Amelia Pak-Harvey CSMonitor 31. listopada 2013. http://www.csmonitor.com/Science/2013/1031/10-common-scientific-misconceptions/Diamonds-form-from-pressurized-coal</ref>

Matematika[uredi]

Pitagori nije pripisano otkriće Pitagorina poučka sve do nekoliko stoljeća nakon njegove smrti.<ref name="Riedweg"/><ref name="Kahn2001"/>
  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref><ref>"Dva ostala vjerovanja [o zlatnome rezu] koja se često spominju u časopisima i knjigama: da su stari Grci vjerovali da ga čine proporcije pravokutnika kojese najviše sviđaju oku i da su se zbog toga koristili pravokutnicima u mnogim od svojih građevina, među kojima je i poznati Partenon. Ta dva jednako nepokolebljiva vjerovanja zasigurno su pogrešna i potpuno neutemeljena." Devlin, Keith (2008.). The Unfinished Game: Pascal, Fermat, and the Seventeenth-Century Letter that Made the World Modern. Basic Books. str. 35 </ref> Partenon je dovršen 438. g. pr. Kr., više od jednog stoljeća prije nego što je Euklid prvi put spomenuo zlatni rez. K tome, u bilješkama uz Vitruvijeva čovjeka Leonardo da Vinci ne spominje zlatni rez, ali opisuje ostale proporcije.<ref>{{

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref><ref>"Kad počnete pisati o matematici, čini se da je dio tog procesa da se ne možete pozvati na zlatni rez bez spominjanja nečega nalik na 'za koji su stari Grci i ostali vjerovali da sadrži božanska i mistična svojstva.' Gotovo je jednako jak nagon napisati drugi faktoid koji glasi 'Leonardo da Vinci vjerovao je da obličje ljudskoga tijela prikazuje zlatni rez.' Ne postoji ni najmanji dokaz koji bi potvrdio bilo koju od te dvije tvrdnje i stoga je logično zaključiti da su obje pogrešne. Međutim, obje tvrdnje i mnoge njima slične žive i dalje." {{

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref>

Fizika[uredi]

Ilustracija (neispravnog) objašnjenja o tzv. jednakom putu za dinamički uzgon aerotijela
  • Nije istina da uzgon stvara zrak kojemu je potrebno jednako mnogo vremena na putu iznad i ispod krila aerotijela.<ref name="NASA_Incorrect_Theory1">{{
  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}}, (Java applet).</ref> Ta je zabluda proširena u skriptama i netehničkim referentnim knjigama, a čak se pojavljuje i u priručnicima za pilotiranje. Zapravo se zrak iznad aerotijela koji stvara uzgon uvijek kreće brže od onoga što implicira zabluda.<ref name="NASA_Incorrect_Theory1" />

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},

  • "Bernoullijeva jednadžba tvrdi da brži zrak ima niži tlak... Možete demonstrirati Bernoullijevu jednadžbu tako što ćete puhati iznad komadića papira koji držite vodoravno ispred svojih usana." {{
  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref> pogrešno je povezati protok na objema stranama papira s Bernoullijevom jednadžbom jer su zrak iznad i ispod papira različita polja protoka, a Bernoullijeva jednadžba jedino se odnosi na unutrašnjost polja protoka.<ref>

  • "Kad bi uzgon na slici A izazivala Bernoullijeva jednadžba, tad bi papir na slici B visio još i više pri puhanju zraka ispod njega. Međutim, vidi se da se diže kad gradijent uzlaznog pritiska u toku koji se savija prema dolje pojačava atmosferski tlak na donjoj površini papira." Gale M. Craig PHYSICAL PRINCIPLES OF WINGED FLIGHT http://www.regenpress.com/aerodynamics.pdf
  • "Zapravo, tlak zraka ispuhan iz pluća jednak je onom u zraku koji nas okružuje..." Babinsky http://iopscience.iop.org/0031-9120/38/6/001/pdf/pe3_6_001.pdf
  • "...zrak nema smanjeni bočni tlak (ili statični tlak...) samo zbog toga što je potaknut na kretanje, statični tlak slobodnog zraka ne smanjuje se dok raste brzina zraka; [...] način na koji se giba savinuti papir objašnjava se drugim principima, a ne Bernoullijevom jednadžbom." Peter Eastwell Bernoulli? Perhaps, but What About Viscosity? The Science Education Review, 6(1) 2007. PDF
  • "Izrežite komadić papira visok 5 cm i širok 25 cm. Držite ga ispred svojih usana tako da visi u konveksnu obliku. Kad puhnete preko vrha papira, podići će se. Mnoge knjige tvrde da se to događa zato što se na vrhu smanjuje tlak zraka isključivo prema Bernoullijevu načelu. Sad prstima oblikujte papir tako da bude konkavan i usmjeren prema gore i opet puhnite iznad njegove gornje površine. Papir se sad giba prema dolje... eksperiment za koji se često tvrdi da demonstrira uobičajeno objašnjenje uzgona zapravo to ne čini..." {{
  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},

  • "Puhanje iznad površine papira ne demonstrira Bernoullijevu jednadžbu. Iako je istina da se zakrivljeni papir diže kad protok ide jednim njegovim dijelom, tome nije razlog to što se zrak kreće dvjema različitim brzinama na dvjema stranama... Pogrešno je povezati protok zraka na objema stranama papira i Bernoullijevu jednadžbu." Holger Babinsky How Do Wings Work" Physics Education 38(6) http://iopscience.iop.org/0031-9120/38/6/001/pdf/pe3_6_001.pdf
  • "Objašnjenje utemeljeno na Bernoullijevoj jednadžbi nije primjenjivo u ovoj situaciji jer ta jednadžba ne govori ništa o interakciji zračnih masa koje se gibaju različitim brzinama... K tome, iako nam Bernoullijeva jednadžba omogućuje da usporedimo brzine i tlakove tekućina u istoj strujnici i... dvjema različitim strujnicama koje nastaju pod jednakim uvjetima, nema smisla koristiti Bernoullijevu jednadžbu za usporedbu zraka iznad i ispod zakrivljenog papira na slici 1; u ovom slučaju nema nikakvih strujnica ispod papira!" Peter Eastwell Bernoulli? Perhaps, but What About Viscosity? The Science Education Review 6(1) 2007. http://www.scienceeducationreview.com/open_access/eastwell-bernoulli.pdf
  • "Dobro poznata demonstracija fenomena uzgona time što se diže stranica papira koju osoba drži u ruci dok puše preko njegove vodoravne površine vjerojatno je više demonstracija sila u Coandăovu efektu nego Bernoullijeve jednadžbe; ovdje zrak izlazi iz ustiju i pričvršćuje se na zakrivljenu (i u ovom slučaju savitljivu) površinu. Gornji rub čini složeni sloj u kojem se miješaju vrtlozi i udaljeni je protok u stanju mirovanja, zbog čega Bernoullijev zakon nije primjenjiv." David Auerbach Why Aircreft Fly European Journal of Physics Vol. 21. str. 289. http://iopscience.iop.org/0143-0807/21/4/302/pdf/0143-0807_21_4_302.pdf
  • "Profesori fizike na nastavi traže milijune djece da pušu iznad savijenih komadića papira i gledaju kako se papir diže zbog uzgona... Tad im govore da je u pitanu Bernoullijeva jednadžba... Nažalost, "dinamični uzgon" u tom slučaju...Bernoullijeva jednadžba ne objašnjava kako treba." Norman F. Smith "Bernoulli and Newton in Fluid Mechanics" The Physics Teacher Nov. 1972. https://aapt.scitation.org/doi/10.1119/1.2352317</ref> Papir se diže jer zrak prati savijenost papira i u zakrivljenoj strujnici razvit će se razlike u tlaku okomito u odnosu na protok zraka.<ref name="airflow">
  • "...ako je strujnica zakrivljena, u njoj mora postojati gradijent tlaka, a tlak se povećava u smjeru suprotnom od središta krivine." Babinsky http://iopscience.iop.org/0031-9120/38/6/001/pdf/pe3_6_001.pdf
  • Smith, Norman F (17. ožujka 2010.). ""The curved paper turns the stream of air downward, and this action produces the lift reaction that lifts the paper." Norman F. Smith Bernoulli, Newton, and Dynamic Lift Part II School Science and Mathematics". School Science and Mathematics 73 (4): 333. doi:10.1111/j.1949-8594.1973.tb09040.x 
  • "Zakrivljena površina jezika stvara nejednak tlak zraka i uzgon. ... Uzgon stvara zrak koji se kreće nad zakrivljenom površinom." AERONAUTICS An Educator's Guide with Activities in Science, Mathematics, and Technology Education by NASA str. 26 http://www.nasa.gov/pdf/58152main_Aeronautics.Educator.pdf</ref> Bernoullijeva jednadžba pretpostavlja da je smanjenje tlaka povezano s povećanjem brzine, odnosno da se zrak dok se kreće iznad papira ubrzava i kreće brže nego kad je izašao iz ustiju demonstratora, no to nije uočljivo u toj demonstraciji.<ref>'"Demonstracije" Bernoullijeve jednadžbe često se prikazuju kao demonstracije fizike uzgona. Doista prikazuju uzgon, ali zasigurno ne i Bernoullijevu jednadžbu.' David F Anderson & Scott Eberhardt Understanding Flight str. 229 https://books.google.com/books?id=52Hfn7uEGSoC&pg=PA229
  • "Evo jednog eksperimenta koji navodi na krivi zaključak za koji se često tvrdi da "demonstrira" Bernoullijevu jednadžbu. Držite komadić papira tako da se savije iznad Vašeg prsta, a onda puhnite preko njegove gornje površine. Papir će se dići. Međutim, mnogi ne shvaćaju da se papir ne bi digao da je ravan, pa čak i da pušete preko njega više puta u malo vremena. Bernoullijeva jednadžba nije izravno primjenjiva u ovom slučaju. Zrak na dvama stranama papira nije potekao iz istog izvora. Zrak na dnu čini zrak u sobi, ali je zrak na vrhu došao iz Vaših ustiju – time što ste ga ispuhali zapravo ste povećali njegovu brzinu bez smanjivanja njegova tlaka. Zbog toga je zrak na objema stranama ravnog papira pod istim tlakom iako se zrak na vrhu kreće brže. Razlog zbog kojeg se savijeni papir diže jest taj što se zrak iz Vaših usta dodatno ubrzava kad slijedi savijenost papira, što prema Bernoulliju na koncu smanjuje tlak." (Max Feil, The Aeronautics File)

</ref>

  • Coriolisov učinak ne tjera vodu na dosljedno istjecanje iz kade u smjeru (obrnutom od) kazaljke na satu ovisno o polutci. Uobičajeni mit često se odnosi na način na koji istječe voda u zahodima i kadama. Rotaciju određuje bilo kakva manja rotacija koja je prisutna u vrijeme početka istjecanja vode. Coriolisov učinak može utjecati na smjer toka vode, ali samo u rijetkim slučajevima. Voda mora biti toliko mirna da učinkovita Zemljina rotacija bude brža od one u vodi u odnosu na njezin spremnik, a vanjski moment sile (koji može izazvati istjecanje preko neujednačenog dna) mora biti vrlo malen.
  • Žiroskopski efekti odnosno geometrijska udaljenost nisu nužni čimbenici da bi vozač uravnotežio bicikl ili demonstrirao njegovu stabilnost.<ref name="KMPRS">J. D. G. Kooijman; J. P. Meijaard; J. M. Papadopoulos; A. Ruina; A. L. Schwab (15. travnja 2011.). "A bicycle can be self-stable without gyrosocpic or caster effects". Science 332 (6027): 339–42. Bibcode 2011Sci...332..339K. doi:10.1126/science.1201959. PMID 21493856. http://bicycle.tudelft.nl/stablebicycle/StableBicyclev34Revised.pdf Pristupljeno 22. siječnja 2013. </ref> Iako žiroskopski efekti i geometrijska udaljenost mogu utjecati na navedene stvari, dokazano je da ti čimbenici nisu ni potrebni ni dovoljni sami po sebi.<ref name="KMPRS" />
  • Ideja da munja nikad ne pogađa isto mjesto dvaput jedno je od najstarijih i najpoznatijih praznovjerja o gromovima i munjama. Ne postoji razlog zbog kojeg munja ne bi mogla dvaput udariti u isto mjesto. Veća je vjerojatnost da će oluja na određenom području udariti u objekte i mjesta koja su uočljivija ili koja provode struju. Munja udari u Empire State Building u New York Cityju oko sto puta godišnje.<ref>{{
  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref><ref>{{

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref>

  • Penny bačen s Empire State Buildinga neće ubiti osobu niti će prelomiti pločnik (ali mogao bi ozlijediti nekoga).<ref>{{
  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref>

  • Korištenjem mogućnosti vremenskog termostata za ograničavanje grijanja ili hlađenja u privremeno praznoj zgradi ne troši se toliko energije kao kad temperatura ostaje ista. Korištenjem te mogućnosti štedi se energija (pet do petnaest posto) jer je prijenos topline u zgradi ugrubo proporcionalan razlici u temperaturi između vanjskog i unutarnjeg dijela te zgrade.<ref>{{
  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref><ref>{{

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref>

Psihologija[uredi]

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref> ali neka mlađa djeca imaju eidetsko pamćenje.<ref name="Simola">Anthony Simola (2015). The Roving Mind: A Modern Approach to Cognitive Enhancement. ST Press. str. 117. ISBN 978-0692409053 nevaljani ISBN. https://books.google.com/books?id=p4ZMBwAAQBAJ&pg=PT117 Pristupljeno 10. svibnja 2016. </ref> Mnogi su ljudi tvrdili da imaju fotografsko pamćenje, ali istraživanja su pokazala da se dobro sjećaju jer su se služili mnemotehnikama, a ne toliko zbog toga što im je mogućnost detaljnog pamćenja urođena.<ref>{{

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref> Postoje rijetki slučajevi individualaca iznimnog pamćenja, ali nitko od njih nema takvo sjećanje koje parira detaljnosti fotografije.

Transport[uredi]

</ref> usprkos zabludi raširenoj među Amerikancima da beton šteti akumulatorima.<ref name="example_list">Primjeri o zabludi o betonu i akumulatoru u SAD-u od 1983. do 2011.:

</ref> Raniji su akumulatori vjerojatno bili osjetljivi na vlagu na podu jer su njihova kućišta bila propusna i porozna, ali već mnogo godina olovni akumulatori u automobilima imaju neprobojno kućište od polipropilena.<ref>Magliozzi, Tom; Magliozzi, Ray (4. studenog 1999.). "No End to Battery Storage Debate". str. 37. https://news.google.com/newspapers?id=k8BIAAAAIBAJ&sjid=94EMAAAAIBAJ&pg=2232,1623674  </ref> Iako je većina suvremenih automobilskih akumulatora zapečaćena i ako ih se pažljivo pohrani i održava iz njih ne curi baterijska kiselina,<ref name="Cartalk">Magliozzi, Tom; Magliozzi, Ray (2008.). "Ask Click and Clack: Answers from Car Talk". Chronicle Books. str. 68–69. ISBN 978-0-8118-6477-0 nevaljani ISBN. https://books.google.com/books?id=Z1nntWoIBp4C&pg=PA68 Pristupljeno 2. lipnja 2013.  </ref><ref name="PopMech2000">{{

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref> sumporna kiselina u uobičajenim "poplavljenim" olovnim baterijama može iscuriti i uprljati, oštetiti ili nagristi betonsko tlo.<ref>"Use care in cleaning battery-acid stain". 4. listopada 2008.. https://www.seattletimes.com/life/lifestyle/use-care-in-cleaning-battery-acid-stain/ Pristupljeno 9. svibnja 2018. </ref><ref>{{

  1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},</ref>

Izvori[uredi]

<references group=""></references>
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Popis_uobičajenih_zabluda&oldid=408752"