Razlika između inačica stranice »Latimerija«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige))
 
Redak 21: Redak 21:
'''Latimerija''' (''lat. Latimeria'') je rod riba koji spada u resoperke (lat. ''[[Coelacanthiformes]]''). Evidentirane su dvije živuće vrste roda za koji se smatralo da je nestao prije 65 milijuna godina<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.nationalgeographic.com/animals/fish/group/coelacanths/|title=Coelacanths|author=|date=|work=|language=engleski|publisher=National Geographic|accessdate=8. prosinca 2019.}}</ref>. Raspored kostiju latimerije u prsnim perajama isti je kao u prednjim udovima gmazova što ih čini bližim srodnicima kopnenih kralježnjaka nego riba i objašnjava podrijetlo prvih kopnenih kralježnjaka. Osim škrga, za disanje koriste i zračni mjehur. Ženke rađaju žive mladunce koji su odmah sposobni za samostalan život. Trudnoća im traje 13-15 mjeseci.   
'''Latimerija''' (''lat. Latimeria'') je rod riba koji spada u resoperke (lat. ''[[Coelacanthiformes]]''). Evidentirane su dvije živuće vrste roda za koji se smatralo da je nestao prije 65 milijuna godina<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.nationalgeographic.com/animals/fish/group/coelacanths/|title=Coelacanths|author=|date=|work=|language=engleski|publisher=National Geographic|accessdate=8. prosinca 2019.}}</ref>. Raspored kostiju latimerije u prsnim perajama isti je kao u prednjim udovima gmazova što ih čini bližim srodnicima kopnenih kralježnjaka nego riba i objašnjava podrijetlo prvih kopnenih kralježnjaka. Osim škrga, za disanje koriste i zračni mjehur. Ženke rađaju žive mladunce koji su odmah sposobni za samostalan život. Trudnoća im traje 13-15 mjeseci.   


Rod je znanstvenicima bio poznat iz fosilnih zapisa i znalo se da je evoluirao prije otprilike 400 milijuna godina. Prvi živući primjerak ''[[Latimeria chalumnae|L. chalumnae]]'' blizu istočne obale južne Afrike otkrila je [[1938.]] godine [[Marjorie Courtnay-Latimer]]. Pretpostavlja se da oko 500 preostalih jedinki ove vrste živi u zapadnom [[Indijski ocean|Indijskom oceanu]]. Na [[Komori|Komorima]] se koža ove ribe koristi kao brusni papir.<ref>{{Cite book|title=Living Fossil: The Story of the Coelacanth|first=Keith Stewart|last=Thomson|url=http://books.google.com/books?id=Ex2Nr3lLzM0C&pg=PA60|publisher=W. W. Norton & Company Limited|isbn=978-0-393-30868-6|year=1992}}</ref> 1998. godine biolozi su u [[Indonezija|Indoneziji]] otkrili i drugu vrstu roda, ''[[Latimeria menadoensis]]''. Latimerija je dugo bila smatrana tzv. živim fosilom, međutim novija istraživanja pokazuju da, iako su vrste povezane sa svojim prastarim predcima, one nisu preživjele do današnjeg doba bez ikakvih promjena te u takvom obliku nisu dio fosilnih zapisa<ref>{{Citiranje časopisa|last=|first=|authorlink=|coauthors=|title=Unless They’re Zombies, Fossils Don’t Live|url=https://www.nationalgeographic.com/science/phenomena/2012/08/22/a-rant-about-living-fossils/|date=|year=|month=|journal=National Geographic|volume=|issue=|pages=|id=|accessdate=8. prosinca 2019.}}</ref>. Obje vrste su ugrožene.  
Rod je znanstvenicima bio poznat iz fosilnih zapisa i znalo se da je evoluirao prije otprilike 400 milijuna godina. Prvi živući primjerak ''[[Latimeria chalumnae|L. chalumnae]]'' blizu istočne obale južne Afrike otkrila je [[1938.]] godine [[Marjorie Courtnay-Latimer]]. Pretpostavlja se da oko 500 preostalih jedinki ove vrste živi u zapadnom [[Indijski ocean|Indijskom oceanu]]. Na [[Komori|Komorima]] se koža ove ribe koristi kao brusni papir.<ref>{{Citiranje knjige|title=Living Fossil: The Story of the Coelacanth|first=Keith Stewart|last=Thomson|url=http://books.google.com/books?id=Ex2Nr3lLzM0C&pg=PA60|publisher=W. W. Norton & Company Limited|isbn=978-0-393-30868-6|year=1992}}</ref> 1998. godine biolozi su u [[Indonezija|Indoneziji]] otkrili i drugu vrstu roda, ''[[Latimeria menadoensis]]''. Latimerija je dugo bila smatrana tzv. živim fosilom, međutim novija istraživanja pokazuju da, iako su vrste povezane sa svojim prastarim predcima, one nisu preživjele do današnjeg doba bez ikakvih promjena te u takvom obliku nisu dio fosilnih zapisa<ref>{{Citiranje časopisa|last=|first=|authorlink=|coauthors=|title=Unless They’re Zombies, Fossils Don’t Live|url=https://www.nationalgeographic.com/science/phenomena/2012/08/22/a-rant-about-living-fossils/|date=|year=|month=|journal=National Geographic|volume=|issue=|pages=|id=|accessdate=8. prosinca 2019.}}</ref>. Obje vrste su ugrožene.  


== Izvori ==
== Izvori ==
{{izvori}}
{{izvori}}
[[Kategorija:Mesoperke]]
[[Kategorija:Mesoperke]]

Trenutačna izmjena od 16:02, 2. siječnja 2022.

Latimerija
Latimeria chalumnae, Zoološki vrt u Antwerpenu, Belgija
Latimeria chalumnae, Zoološki vrt u Antwerpenu, Belgija
Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Sarcopterygii
Podrazred: Coelacanthimorpha
Red: Coelacanthiformes
Porodica: Latimeriidae
Rod: Latimeria
Smith, 1939
Raspon
Latimeria distribution RUS.png
vrste
L. chalumnae

L. menadoensis

Latimerija (lat. Latimeria) je rod riba koji spada u resoperke (lat. Coelacanthiformes). Evidentirane su dvije živuće vrste roda za koji se smatralo da je nestao prije 65 milijuna godina[1]. Raspored kostiju latimerije u prsnim perajama isti je kao u prednjim udovima gmazova što ih čini bližim srodnicima kopnenih kralježnjaka nego riba i objašnjava podrijetlo prvih kopnenih kralježnjaka. Osim škrga, za disanje koriste i zračni mjehur. Ženke rađaju žive mladunce koji su odmah sposobni za samostalan život. Trudnoća im traje 13-15 mjeseci.

Rod je znanstvenicima bio poznat iz fosilnih zapisa i znalo se da je evoluirao prije otprilike 400 milijuna godina. Prvi živući primjerak L. chalumnae blizu istočne obale južne Afrike otkrila je 1938. godine Marjorie Courtnay-Latimer. Pretpostavlja se da oko 500 preostalih jedinki ove vrste živi u zapadnom Indijskom oceanu. Na Komorima se koža ove ribe koristi kao brusni papir.[2] 1998. godine biolozi su u Indoneziji otkrili i drugu vrstu roda, Latimeria menadoensis. Latimerija je dugo bila smatrana tzv. živim fosilom, međutim novija istraživanja pokazuju da, iako su vrste povezane sa svojim prastarim predcima, one nisu preživjele do današnjeg doba bez ikakvih promjena te u takvom obliku nisu dio fosilnih zapisa[3]. Obje vrste su ugrožene.

Izvori