Razlika između inačica stranice »Posuda«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +))
 
(Nije prikazana jedna međuinačica istog suradnika)
Redak 6: Redak 6:
| opis_slike =<center>[[drvo (materijal)|Drvene]] posude iz [[16. stoljeće|16. stoljeća]]
| opis_slike =<center>[[drvo (materijal)|Drvene]] posude iz [[16. stoljeće|16. stoljeća]]
}}
}}
'''Posuda''' ili '''sud''' (od [[staroslavenski jezik|staroslavenskoga]] – so¸dú, ([[češki jezik|češki]]: ''sud'', [[ruski jezik|ruski]]: ''сосуд''),<ref name=lex>{{cite web
'''Posuda''' ili '''sud''' (od [[staroslavenski jezik|staroslavenskoga]] – so¸dú, ([[češki jezik|češki]]: ''sud'', [[ruski jezik|ruski]]: ''сосуд''),<ref name=lex>{{Citiranje weba
  | url =http://www.matica.hr/vijenac/416/buzara-u-buzari-2438/
  | url =http://www.matica.hr/vijenac/416/buzara-u-buzari-2438/
  | title =''Buzara u buzari''
  | title =''Buzara u buzari''
Redak 15: Redak 15:


Posude mogu biti jako velike ili vrlo male, raznih oblika i od raznih materijala, poput [[drvo (materijal)|drva]], [[keramika|keramike]], [[karton]]a,  
Posude mogu biti jako velike ili vrlo male, raznih oblika i od raznih materijala, poput [[drvo (materijal)|drva]], [[keramika|keramike]], [[karton]]a,  
[[kamen]]a, [[metal]]a, [[plastika|plastike]], [[staklo|stakla]], itd.<ref name=tre>{{cite web
[[kamen]]a, [[metal]]a, [[plastika|plastike]], [[staklo|stakla]], itd.<ref name=tre>{{Citiranje weba
  | url =http://www.treccani.it/vocabolario/ciotola
  | url =http://www.treccani.it/vocabolario/ciotola
  | title =''ciòtola''
  | title =''ciòtola''
Redak 26: Redak 26:
== Povijest ==
== Povijest ==


Prve posude [[čovjek|ljudi]] su koristili još od [[paleolitik]]a. Posude su tada bili predmeti pronađeni u [[priroda|prirodi]] koji su mogli poslužiti svrsi posude, a kasnije su ih ljudi samo počeli izrađivati od [[kamen]]a, [[drvo (materijal)|drva]], a od [[neolitik]]a i od [[glina (tlo)|gline]]. Ispočetka ih nisu [[pečenje|pekli]], pa su stoga bile kratkotrajne. Posude trajno zadržavaju svoj oblik tek nakon što se ispeku na [[temperatura|temperaturi]] od najmanje 500 [[°C]].<ref name=brit>{{cite web
Prve posude [[čovjek|ljudi]] su koristili još od [[paleolitik]]a. Posude su tada bili predmeti pronađeni u [[priroda|prirodi]] koji su mogli poslužiti svrsi posude, a kasnije su ih ljudi samo počeli izrađivati od [[kamen]]a, [[drvo (materijal)|drva]], a od [[neolitik]]a i od [[glina (tlo)|gline]]. Ispočetka ih nisu [[pečenje|pekli]], pa su stoga bile kratkotrajne. Posude trajno zadržavaju svoj oblik tek nakon što se ispeku na [[temperatura|temperaturi]] od najmanje 500 [[°C]].<ref name=brit>{{Citiranje weba
  |url =https://www.britannica.com/art/pottery
  |url =https://www.britannica.com/art/pottery
  | title =''Pottery''
  | title =''Pottery''
Redak 41: Redak 41:


== Vanjske poveznice ==
== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Bowls (vessel)}}
 


* [http://www.treccani.it/vocabolario/ciotola ''ciòtola'' na portalu Treccani] {{it icon}}
* [http://www.treccani.it/vocabolario/ciotola ''ciòtola'' na portalu Treccani] {{it icon}}


[[Kategorija:Posude| ]]
[[Kategorija:Posude| ]]

Trenutačna izmjena od 15:15, 2. siječnja 2022.

Posuda
Drvene posude iz 16. stoljeća
Drvene posude iz 16. stoljeća

Posuda ili sud (od staroslavenskoga – so¸dú, (češki: sud, ruski: сосуд),[1]) generički je izraz za svaki predmet u kojem se može držati tekućina, hrana ili bilo koji materijal, stoga posuda može biti čaša, lonac, vaza, vrč, itd.

Posude mogu biti jako velike ili vrlo male, raznih oblika i od raznih materijala, poput drva, keramike, kartona, kamena, metala, plastike, stakla, itd.[2]

Često se pogrešno smatra da su posuda i zdjela sinonimi.

Povijest

Prve posude ljudi su koristili još od paleolitika. Posude su tada bili predmeti pronađeni u prirodi koji su mogli poslužiti svrsi posude, a kasnije su ih ljudi samo počeli izrađivati od kamena, drva, a od neolitika i od gline. Ispočetka ih nisu pekli, pa su stoga bile kratkotrajne. Posude trajno zadržavaju svoj oblik tek nakon što se ispeku na temperaturi od najmanje 500 °C.[3]

Izvori

Vidi još

Vanjske poveznice

  1. PREUSMJERI Predložak:Ita oznaka