José María Aznar: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige)
 
Nisu prikazane 2 međuinačice
Redak 1: Redak 1:
<!--'''José María Aznar'''-->[[Datoteka:Jose_Maria_Aznar_DF-SD-05-00920.jpg|mini|Aznar 2003.]]
<!--'''José María Aznar'''-->[[Datoteka:Jose_Maria_Aznar_DF-SD-05-00920.jpg|mini|Aznar 2003.]]


'''José María Alfredo Aznar López''' ([[Madrid]],<ref>{{cite web|url=http://www.congreso.es/portal/page/portal/Congreso/Congreso/Diputados/BusqForm?_piref73_1333155_73_1333154_1333154.next_page=/wc/fichaDiputado&idDiputado=189&idLegislatura=7|title=Biography at Spanish congress site|publisher=}}</ref> [[25. veljače]] [[1953.]]) [[Španjolska|španjolski]] je političar koji je bio [[premijer Španjolske]] od 1996. do 2004. godine. Vodio je [[Partido Popular|Narodnu stranku]] (PP), dominantnu stranka desnog centra u zemlji u to vrijeme.
'''José María Alfredo Aznar López''' ([[Madrid]],<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.congreso.es/portal/page/portal/Congreso/Congreso/Diputados/BusqForm?_piref73_1333155_73_1333154_1333154.next_page=/wc/fichaDiputado&idDiputado=189&idLegislatura=7|title=Biography at Spanish congress site|publisher=}}</ref> [[25. veljače]] [[1953.]]) [[Španjolska|španjolski]] je političar koji je bio [[premijer Španjolske]] od 1996. do 2004. godine. Vodio je [[Partido Popular|Narodnu stranku]] (PP), dominantnu stranka desnog centra u zemlji u to vrijeme.


Kao član studentske organizacije [[Frente de Estudiantes Sindicalistas]], u kojoj je 16-godišnji Aznar zagovarao neovisnu granu [[Falangizam|falangizma]],<ref>{{Cite book|title=Falange. Las culturas políticas del fascismo en la España de Franco (1936-1975)|first=Miguel Ángel|last=Ruiz Carnicer|chapter=Falange y el cambio político y social en la España del desarrollismo. Materiales para explicar una socialización compleja|url=https://ifc.dpz.es/recursos/publicaciones/32/79/18ruizcarnicer.pdf|publisher=Institución Fernando el Católico|location=Zaragoza|isbn=978-84-9911-216-9|year=2013|page=397}}</ref> stekao je diplomu pravnika na [[Sveučilište Complutense u Madridu|Sveučilištu Complutense u Madridu,]] a prvo mu je radno mjesto bilo u [[Javni sektor|javnom sektoru]], konkretno, kao inspektor državnih financija. Pridružio se [[Popularni savez (Španjolska)|Narodnom savezu]], koji je ponovno osnovan kao Narodna stranka 1989. Vodio je [[Junta iz Kastilje i Leóna|Juntu iz Kastilje i Leóna]] od 1987. do 1989., a bio je [[Vođa opozicije (Španjolska)|vođa opozicije]] na nacionalnoj razini od 1989. do 1996. Godine 1995. preživio je pokušaj atentata baskijske separatističke skupine [[ETA]].<ref>[http://www.factmonster.com/encyclopedia/people/aznar-lopez-jose-maria.html Azner, Jose]; [[Fact Monster]].</ref> Postao je premijer 4. svibnja 1996., a njegov prvi mandat obilježila je [[liberalizacija]] tržišta, [[deregulacija]] gospodarstva, rezanje državnih troškova i privatizacija nekoliko državnih tvrtki. Tijekom njegovog prvog mandata gospodarstvo je raslo i Španjolska je ispunila kriterije za sudjelovanje u stvaranju [[Eurozona|eurozone]], ali nezaposlenost je ostala umjereno visoka. Jedan od značajnih događaja tokom prvog Aznarovog mandata bio je ETA-in atentat na političara PP-a [[Miguel Ángel Blanco|Miguela Ángela Blanca]]. Aznar je pokušao pregovarati s ETA-om između 1998. i 1999., ali stranke nisu postigle sporazum i nasilje se nastavilo.
Kao član studentske organizacije [[Frente de Estudiantes Sindicalistas]], u kojoj je 16-godišnji Aznar zagovarao neovisnu granu [[Falangizam|falangizma]],<ref>{{Citiranje knjige|title=Falange. Las culturas políticas del fascismo en la España de Franco (1936-1975)|first=Miguel Ángel|last=Ruiz Carnicer|chapter=Falange y el cambio político y social en la España del desarrollismo. Materiales para explicar una socialización compleja|url=https://ifc.dpz.es/recursos/publicaciones/32/79/18ruizcarnicer.pdf|publisher=Institución Fernando el Católico|location=Zaragoza|isbn=978-84-9911-216-9|year=2013|page=397}}</ref> stekao je diplomu pravnika na [[Sveučilište Complutense u Madridu|Sveučilištu Complutense u Madridu,]] a prvo mu je radno mjesto bilo u [[Javni sektor|javnom sektoru]], konkretno, kao inspektor državnih financija. Pridružio se [[Popularni savez (Španjolska)|Narodnom savezu]], koji je ponovno osnovan kao Narodna stranka 1989. Vodio je [[Junta iz Kastilje i Leóna|Juntu iz Kastilje i Leóna]] od 1987. do 1989., a bio je [[Vođa opozicije (Španjolska)|vođa opozicije]] na nacionalnoj razini od 1989. do 1996. Godine 1995. preživio je pokušaj atentata baskijske separatističke skupine [[ETA]].<ref>[http://www.factmonster.com/encyclopedia/people/aznar-lopez-jose-maria.html Azner, Jose]; [[Fact Monster]].</ref> Postao je premijer 4. svibnja 1996., a njegov prvi mandat obilježila je [[liberalizacija]] tržišta, [[deregulacija]] gospodarstva, rezanje državnih troškova i privatizacija nekoliko državnih tvrtki. Tijekom njegovog prvog mandata gospodarstvo je raslo i Španjolska je ispunila kriterije za sudjelovanje u stvaranju [[Eurozona|eurozone]], ali nezaposlenost je ostala umjereno visoka. Jedan od značajnih događaja tokom prvog Aznarovog mandata bio je ETA-in atentat na političara PP-a [[Miguel Ángel Blanco|Miguela Ángela Blanca]]. Aznar je pokušao pregovarati s ETA-om između 1998. i 1999., ali stranke nisu postigle sporazum i nasilje se nastavilo.


Aznar je također dobio najviše glasova na [[Opći izbori u Španjolskoj 2000.|općim izborima 2000.]] dobivši apsolutnu većinu od 183 zastupnika (od 350) u Kongresu.<ref>{{cite web|url=http://electionresources.org/es/congress.php?election=2000|title=Elections to the Spanish Congress of Deputies – Results Lookup|year=2000|publisher=Election Resources on the Internet|accessdate=2008-01-03}}</ref> Ekonomija je rasla i nezaposlenost je napokon počela padati tijekom njegovog drugog mandata. U [[Vanjska politika|vanjskoj politici]], Španjolska je uslijedila [[Neokonzervativizam|neokonzervativni]] pristup i ojačala veze sa [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]] i Bushevom administracijom, nakon [[Teroristički napadi 11. rujna 2001.|napada 11. rujna]]. Aznar je podržao invazije na [[Invazija SAD-a na Afganistan|Afganistan]] i [[Invazija na Irak 2003.|Irak]].<ref>David Pujante and Esperanza Morales-López, "A political action against popular opinion: Aznar's final speech before the Spanish Parliament justifying the war in Iraq (December 2003)." ''Journal of Language and Politics'' 7.1 (2008): 71-98 [http://www.academia.edu/download/41405306/Pujante_and_Morales-Lopez_2008.pdf online].</ref><ref>{{cite news|title=Full text of letter written by eight European leaders|url=https://www.irishtimes.com/news/full-text-of-letter-written-by-eight-european-leaders-1.459198|work=The Irish Times|date=30 January 2003}}</ref> Godine 2002. suočio se s oštrim kritikama zbog pokretanja vlade tijekom [[Izlijevanje nafte s tankera Prestige|izlijevanja nafte s tankera Prestige]] u [[Galicija, Španjolska|Galiciji]]. Podrška PP-u dodatno je opala nakon invazije na Irak, koju nije podržala većina španjolskog stanovništva, ali je ipak provedena uz španjolsku potporu SAD-u i Velikoj Britaniji. Anketa iz 2003. godine koju je pronašao javni istraživački institut [[Centro de Investigaciones Sociológicas|CIS]] pokazala je da je 91% Španjolaca bilo protiv invazije na Irak.<ref>{{cite web|url=http://www.elmundo.es/elmundo/2003/03/27/espana/1048763322.html|title=Cerca del 91% de los españoles es contrario a la intervención en Irak|date=27 March 2003|language=Spanish|publisher=[[El Mundo (Spain)|El Mundo]]|accessdate=15 January 2018}}</ref>
Aznar je također dobio najviše glasova na [[Opći izbori u Španjolskoj 2000.|općim izborima 2000.]] dobivši apsolutnu većinu od 183 zastupnika (od 350) u Kongresu.<ref>{{Citiranje weba|url=http://electionresources.org/es/congress.php?election=2000|title=Elections to the Spanish Congress of Deputies – Results Lookup|year=2000|publisher=Election Resources on the Internet|accessdate=2008-01-03}}</ref> Ekonomija je rasla i nezaposlenost je napokon počela padati tijekom njegovog drugog mandata. U [[Vanjska politika|vanjskoj politici]], Španjolska je uslijedila [[Neokonzervativizam|neokonzervativni]] pristup i ojačala veze sa [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]] i Bushevom administracijom, nakon [[Teroristički napadi 11. rujna 2001.|napada 11. rujna]]. Aznar je podržao invazije na [[Invazija SAD-a na Afganistan|Afganistan]] i [[Invazija na Irak 2003.|Irak]].<ref>David Pujante and Esperanza Morales-López, "A political action against popular opinion: Aznar's final speech before the Spanish Parliament justifying the war in Iraq (December 2003)." ''Journal of Language and Politics'' 7.1 (2008): 71-98 [http://www.academia.edu/download/41405306/Pujante_and_Morales-Lopez_2008.pdf online].</ref><ref>{{Citiranje novina|title=Full text of letter written by eight European leaders|url=https://www.irishtimes.com/news/full-text-of-letter-written-by-eight-european-leaders-1.459198|work=The Irish Times|date=30 January 2003}}</ref> Godine 2002. suočio se s oštrim kritikama zbog pokretanja vlade tijekom [[Izlijevanje nafte s tankera Prestige|izlijevanja nafte s tankera Prestige]] u [[Galicija, Španjolska|Galiciji]]. Podrška PP-u dodatno je opala nakon invazije na Irak, koju nije podržala većina španjolskog stanovništva, ali je ipak provedena uz španjolsku potporu SAD-u i Velikoj Britaniji. Anketa iz 2003. godine koju je pronašao javni istraživački institut [[Centro de Investigaciones Sociológicas|CIS]] pokazala je da je 91% Španjolaca bilo protiv invazije na Irak.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.elmundo.es/elmundo/2003/03/27/espana/1048763322.html|title=Cerca del 91% de los españoles es contrario a la intervención en Irak|date=27 March 2003|language=Spanish|publisher=[[El Mundo (Spain)|El Mundo]]|accessdate=15 January 2018}}</ref>


Godine 2004. za 14. ožujka bili su zakazani opći izbori u Španjolskoj, na kojima stranku nije vodio Aznar, već njegov nasljednik na čelu PP-a [[Mariano Rajoy]]. Dana 11. ožujka dogodili su se [[Napadi u Madridu 11. ožujka 2004.|bombaški napadi u Madridu 2004.]], kada su poginule 192 osobe. Napade je počinila [[Al-Kaida|Al-Qaeda]], ali vlada je tvrdila da je bombardiranje počinila [[ETA]].<ref>{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/3500452.stm|title=BBC: Scores die in Madrid bomb carnage|publisher=BBC News|accessdate=2008-01-03|date=11 March 2004}}</ref><ref>[[Juan José Ibarretxe Markuartu]], regional president in the [[Pais Vasco]]: "When ETA attacks, the Basque heart breaks into a thousand pieces."</ref><ref>{{cite web|url=http://barcelona.indymedia.org/newswire/display/75859/index.php|title=Palacio ordenó a embajadores decir que ETA cometió los atentados|publisher=Barcelona Independent Media Center|accessdate=2008-01-03}}</ref> U nekoliko dana između bombaških napada i izbora, PP je branio ovu poziciju. Međutim, veliki dio stanovništva odbacio je hipotezu da je napade počinila ETA i vjerovao da vlada laže zbog moguće veze bombaških napada s španjolskom podrškom invaziji na Irak. To je dovelo do masovnog pada potpore PP-u u danima prije izbora, a na izborima je pobijedio [[José Luis Rodríguez Zapatero]], protivnički [[Španjolska socijalistička radnička stranka|PSOE]].
Godine 2004. za 14. ožujka bili su zakazani opći izbori u Španjolskoj, na kojima stranku nije vodio Aznar, već njegov nasljednik na čelu PP-a [[Mariano Rajoy]]. Dana 11. ožujka dogodili su se [[Napadi u Madridu 11. ožujka 2004.|bombaški napadi u Madridu 2004.]], kada su poginule 192 osobe. Napade je počinila [[Al-Kaida|Al-Qaeda]], ali vlada je tvrdila da je bombardiranje počinila [[ETA]].<ref>{{Citiranje novina|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/3500452.stm|title=BBC: Scores die in Madrid bomb carnage|publisher=BBC News|accessdate=2008-01-03|date=11 March 2004}}</ref><ref>[[Juan José Ibarretxe Markuartu]], regional president in the [[Pais Vasco]]: "When ETA attacks, the Basque heart breaks into a thousand pieces."</ref><ref>{{Citiranje weba|url=http://barcelona.indymedia.org/newswire/display/75859/index.php|title=Palacio ordenó a embajadores decir que ETA cometió los atentados|publisher=Barcelona Independent Media Center|accessdate=2008-01-03}}</ref> U nekoliko dana između bombaških napada i izbora, PP je branio ovu poziciju. Međutim, veliki dio stanovništva odbacio je hipotezu da je napade počinila ETA i vjerovao da vlada laže zbog moguće veze bombaških napada s španjolskom podrškom invaziji na Irak. To je dovelo do masovnog pada potpore PP-u u danima prije izbora, a na izborima je pobijedio [[José Luis Rodríguez Zapatero]], protivnički [[Španjolska socijalistička radnička stranka|PSOE]].


Aznar je ostao aktivan u [[Privatni sektor|privatnom sektoru]] i ponekad iznosi svoje stavove o [[Politika Španjolske|španjolskoj politici]]. Također je bio član [[Državno vijeće (Španjolska)|Državnog vijeća]] od 2005. do 2006. godine. Predsjednik je španjolskog [[Trust mozgova|think tanka]] [[FAES]] i direktor [[News Corporation (1980–2013)|News Corporationa]].<ref>{{cite news|author=Dan Milmo|url=http://business.guardian.co.uk/story/0,,1802922,00.html|title=Former Spanish PM to join Murdoch board|publisher=Guardian Business|accessdate=2008-01-03|location=London|date=22 June 2006}}</ref> Počasno (simbolično) predsjedanje PP-om obnašao je do 2016., kada se odrekao titule.
Aznar je ostao aktivan u [[Privatni sektor|privatnom sektoru]] i ponekad iznosi svoje stavove o [[Politika Španjolske|španjolskoj politici]]. Također je bio član [[Državno vijeće (Španjolska)|Državnog vijeća]] od 2005. do 2006. godine. Predsjednik je španjolskog [[Trust mozgova|think tanka]] [[FAES]] i direktor [[News Corporation (1980–2013)|News Corporationa]].<ref>{{Citiranje novina|author=Dan Milmo|url=http://business.guardian.co.uk/story/0,,1802922,00.html|title=Former Spanish PM to join Murdoch board|publisher=Guardian Business|accessdate=2008-01-03|location=London|date=22 June 2006}}</ref> Počasno (simbolično) predsjedanje PP-om obnašao je do 2016., kada se odrekao titule.


== Knjige ==
== Knjige ==

Posljednja izmjena od 2. siječanj 2022. u 14:11

Aznar 2003.

José María Alfredo Aznar López (Madrid,[1] 25. veljače 1953.) španjolski je političar koji je bio premijer Španjolske od 1996. do 2004. godine. Vodio je Narodnu stranku (PP), dominantnu stranka desnog centra u zemlji u to vrijeme.

Kao član studentske organizacije Frente de Estudiantes Sindicalistas, u kojoj je 16-godišnji Aznar zagovarao neovisnu granu falangizma,[2] stekao je diplomu pravnika na Sveučilištu Complutense u Madridu, a prvo mu je radno mjesto bilo u javnom sektoru, konkretno, kao inspektor državnih financija. Pridružio se Narodnom savezu, koji je ponovno osnovan kao Narodna stranka 1989. Vodio je Juntu iz Kastilje i Leóna od 1987. do 1989., a bio je vođa opozicije na nacionalnoj razini od 1989. do 1996. Godine 1995. preživio je pokušaj atentata baskijske separatističke skupine ETA.[3] Postao je premijer 4. svibnja 1996., a njegov prvi mandat obilježila je liberalizacija tržišta, deregulacija gospodarstva, rezanje državnih troškova i privatizacija nekoliko državnih tvrtki. Tijekom njegovog prvog mandata gospodarstvo je raslo i Španjolska je ispunila kriterije za sudjelovanje u stvaranju eurozone, ali nezaposlenost je ostala umjereno visoka. Jedan od značajnih događaja tokom prvog Aznarovog mandata bio je ETA-in atentat na političara PP-a Miguela Ángela Blanca. Aznar je pokušao pregovarati s ETA-om između 1998. i 1999., ali stranke nisu postigle sporazum i nasilje se nastavilo.

Aznar je također dobio najviše glasova na općim izborima 2000. dobivši apsolutnu većinu od 183 zastupnika (od 350) u Kongresu.[4] Ekonomija je rasla i nezaposlenost je napokon počela padati tijekom njegovog drugog mandata. U vanjskoj politici, Španjolska je uslijedila neokonzervativni pristup i ojačala veze sa Sjedinjenim Državama i Bushevom administracijom, nakon napada 11. rujna. Aznar je podržao invazije na Afganistan i Irak.[5][6] Godine 2002. suočio se s oštrim kritikama zbog pokretanja vlade tijekom izlijevanja nafte s tankera Prestige u Galiciji. Podrška PP-u dodatno je opala nakon invazije na Irak, koju nije podržala većina španjolskog stanovništva, ali je ipak provedena uz španjolsku potporu SAD-u i Velikoj Britaniji. Anketa iz 2003. godine koju je pronašao javni istraživački institut CIS pokazala je da je 91% Španjolaca bilo protiv invazije na Irak.[7]

Godine 2004. za 14. ožujka bili su zakazani opći izbori u Španjolskoj, na kojima stranku nije vodio Aznar, već njegov nasljednik na čelu PP-a Mariano Rajoy. Dana 11. ožujka dogodili su se bombaški napadi u Madridu 2004., kada su poginule 192 osobe. Napade je počinila Al-Qaeda, ali vlada je tvrdila da je bombardiranje počinila ETA.[8][9][10] U nekoliko dana između bombaških napada i izbora, PP je branio ovu poziciju. Međutim, veliki dio stanovništva odbacio je hipotezu da je napade počinila ETA i vjerovao da vlada laže zbog moguće veze bombaških napada s španjolskom podrškom invaziji na Irak. To je dovelo do masovnog pada potpore PP-u u danima prije izbora, a na izborima je pobijedio José Luis Rodríguez Zapatero, protivnički PSOE.

Aznar je ostao aktivan u privatnom sektoru i ponekad iznosi svoje stavove o španjolskoj politici. Također je bio član Državnog vijeća od 2005. do 2006. godine. Predsjednik je španjolskog think tanka FAES i direktor News Corporationa.[11] Počasno (simbolično) predsjedanje PP-om obnašao je do 2016., kada se odrekao titule.

Knjige[uredi]

  • Libertad y solidaridad (1991.)
  • La España en que yo creo (1995.)
  • España: la segunda transición (1995.)
  • Ocho años de Gobierno (2004.)
  • Retratos y perfiles: de Fraga a Bush (2005.)
  • Cartas a un joven español (2007.)
  • España puede salir de la crisis (2009.)
  • Memorias I (2012.)

Izvori[uredi]

  1. ↑ "Biography at Spanish congress site". http://www.congreso.es/portal/page/portal/Congreso/Congreso/Diputados/BusqForm?_piref73_1333155_73_1333154_1333154.next_page=/wc/fichaDiputado&idDiputado=189&idLegislatura=7 
  2. ↑ Ruiz Carnicer, Miguel Ángel (2013). "Falange y el cambio político y social en la España del desarrollismo. Materiales para explicar una socialización compleja". Falange. Las culturas políticas del fascismo en la España de Franco (1936-1975). Zaragoza: Institución Fernando el Católico. str. 397. ISBN 978-84-9911-216-9 nevaljani ISBN. https://ifc.dpz.es/recursos/publicaciones/32/79/18ruizcarnicer.pdf 
  3. ↑ Azner, Jose; Fact Monster.
  4. ↑ "Elections to the Spanish Congress of Deputies – Results Lookup". Election Resources on the Internet. 2000. http://electionresources.org/es/congress.php?election=2000 Pristupljeno 3. siječanj 2008. 
  5. ↑ David Pujante and Esperanza Morales-López, "A political action against popular opinion: Aznar's final speech before the Spanish Parliament justifying the war in Iraq (December 2003)." Journal of Language and Politics 7.1 (2008): 71-98 online.
  6. ↑ "Full text of letter written by eight European leaders". The Irish Times. 30. siječanj 2003.. https://www.irishtimes.com/news/full-text-of-letter-written-by-eight-european-leaders-1.459198 
  7. ↑ "Cerca del 91% de los españoles es contrario a la intervención en Irak" (šp.). El Mundo. 27. ožujak 2003.. http://www.elmundo.es/elmundo/2003/03/27/espana/1048763322.html Pristupljeno 15. siječanj 2018. 
  8. ↑ "BBC: Scores die in Madrid bomb carnage". BBC News. 11. ožujak 2004.. http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/3500452.stm Pristupljeno 3. siječanj 2008. 
  9. ↑ Juan José Ibarretxe Markuartu, regional president in the Pais Vasco: "When ETA attacks, the Basque heart breaks into a thousand pieces."
  10. ↑ "Palacio ordenó a embajadores decir que ETA cometió los atentados". Barcelona Independent Media Center. http://barcelona.indymedia.org/newswire/display/75859/index.php Pristupljeno 3. siječanj 2008. 
  11. ↑ Dan Milmo (22. lipanj 2006.). "Former Spanish PM to join Murdoch board". London: Guardian Business. http://business.guardian.co.uk/story/0,,1802922,00.html Pristupljeno 3. siječanj 2008. 

Vanjske poveznice[uredi]

Logotip Wikicitata
Logotip Wikicitata
 Na stranicama Wikicitata postoji zbirka osobnih ili citata o temi: José María Aznar
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: José María Aznar.
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=José_María_Aznar&oldid=407260"