Toggle menu
242,8 tis.
110
18
646,1 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Vladimir Čerkez: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite web +{{Citiranje weba)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Vladimir Čerkez'''-->'''Vladimir Čerkez''' ([[Sarajevo]], [[26. studenog]] [[1923.]] – Sarajevo, [[9. studenog]] [[1990.]]), hrvatski i bosanskohercegovački [[pjesnik]], romanopisac, dramski pisac, pisac za djecu.
<!--'''Vladimir Čerkez'''-->'''Vladimir Čerkez''' ([[Sarajevo]], [[26. studenog]] [[1923.]] – Sarajevo, [[9. studenog]] [[1990.]]), hrvatski i bosanskohercegovački [[pjesnik]], romanopisac, dramski pisac, pisac za djecu.
== Život ==
== Život ==
Četiri razreda gimnazije i tri razreda Srednje tehničke škole završio je u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Od [[1941.]] do [[1942.]] bio logoraš u [[Sabirni logor Jasenovac|Jasenovcu]] i [[Stara Gradiška|Staroj Gradiški]], potom [[Partizan (gerilac)|partizan]]-borac, instruktor u agit-propu u više partizanskih štabova i odreda. Od 1947. do 1952. radio je u listu [[Oslobođenje (časopis)|''Oslobođenje'']] i bio urednik književnih časopisa ''Zora'' i ''Život''. Od 1971. je savjetnik Skupštine SR [[Bosna i Hercegovina|BiH]]. Prvu pjesmu ''Braniocima Barcelone'' objavio je 1939. u listu Snaga. U partizanskim biltenima i listovima javljao se pjesmama i aktovkama. Nakon rata bavio se književnim i publicističkim radom te objavljivao u ''Stvaranju'', ''[[Republika (časopis)|Republici]]'', ''Životu'', ''Književnosti, Kolu, Delu, [[Ljetopis Matice srpske|Letopisu Matice srpske]], [[Mogućnosti]]ma, Mostu, [[Književne novine|Književnim novina]]<nowiki/>ma, Odjeku, [[Forum (časopis)|Forum]]<nowiki/>u'' i dr. Jedan je od najplodnijih pisaca u [[Bosna i Hercegovina|BiH]]. Pisao je ljubavnu i domoljubnu liriku, nastavio estradnim i revolucionarnim pjesničkim ispovijedima, te dodirnuo i neke probleme svakodnevnice. Objavio je više knjiga žanrovske proze za djecu i omladinu s temama iz rata. Autor je više poučnih knjižica za djecu. Pisao je i drame, a neke su i izvođene. Njegove su pjesme uvrštene u više antologija svjetske poezije.  Prevodio je rusku liriku, od [[Aleksandar Sergejevič Puškin|Puškina]] do suvremenika. Bavio se i [[slikarstvo]]<nowiki/>m, a triput je samostalno izlagao u [[Sarajevo|Sarajevu]] (1964, 1965, 1966).<ref name=Biografija>Čerkez, Vladimir; ''Sunce dimu'', Svjetlost Sarajevo,  1964.</ref><ref>{{Cite web |url=http://portal.lzmk.hr/clanak.aspx?id=55013|title=Hrvatski biografski leksikon: Čerkez, Vladimir|work=portal.lzmk.hr |accessdate=2. 10. 2017}}</ref>
Četiri razreda gimnazije i tri razreda Srednje tehničke škole završio je u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Od [[1941.]] do [[1942.]] bio logoraš u [[Sabirni logor Jasenovac|Jasenovcu]] i [[Stara Gradiška|Staroj Gradiški]], potom [[Partizan (gerilac)|partizan]]-borac, instruktor u agit-propu u više partizanskih štabova i odreda. Od 1947. do 1952. radio je u listu [[Oslobođenje (časopis)|''Oslobođenje'']] i bio urednik književnih časopisa ''Zora'' i ''Život''. Od 1971. je savjetnik Skupštine SR [[Bosna i Hercegovina|BiH]]. Prvu pjesmu ''Braniocima Barcelone'' objavio je 1939. u listu Snaga. U partizanskim biltenima i listovima javljao se pjesmama i aktovkama. Nakon rata bavio se književnim i publicističkim radom te objavljivao u ''Stvaranju'', ''[[Republika (časopis)|Republici]]'', ''Životu'', ''Književnosti, Kolu, Delu, [[Ljetopis Matice srpske|Letopisu Matice srpske]], [[Mogućnosti]]ma, Mostu, [[Književne novine|Književnim novina]]<nowiki/>ma, Odjeku, [[Forum (časopis)|Forum]]<nowiki/>u'' i dr. Jedan je od najplodnijih pisaca u [[Bosna i Hercegovina|BiH]]. Pisao je ljubavnu i domoljubnu liriku, nastavio estradnim i revolucionarnim pjesničkim ispovijedima, te dodirnuo i neke probleme svakodnevnice. Objavio je više knjiga žanrovske proze za djecu i omladinu s temama iz rata. Autor je više poučnih knjižica za djecu. Pisao je i drame, a neke su i izvođene. Njegove su pjesme uvrštene u više antologija svjetske poezije.  Prevodio je rusku liriku, od [[Aleksandar Sergejevič Puškin|Puškina]] do suvremenika. Bavio se i [[slikarstvo]]<nowiki/>m, a triput je samostalno izlagao u [[Sarajevo|Sarajevu]] (1964, 1965, 1966).<ref name=Biografija>Čerkez, Vladimir; ''Sunce dimu'', Svjetlost Sarajevo,  1964.</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://portal.lzmk.hr/clanak.aspx?id=55013|title=Hrvatski biografski leksikon: Čerkez, Vladimir|work=portal.lzmk.hr |accessdate=2. 10. 2017}}</ref>


== Nagrade ==
== Nagrade ==

Posljednja izmjena od 2. siječanj 2022. u 13:23

Vladimir Čerkez (Sarajevo, 26. studenog 1923. – Sarajevo, 9. studenog 1990.), hrvatski i bosanskohercegovački pjesnik, romanopisac, dramski pisac, pisac za djecu.

Život

Četiri razreda gimnazije i tri razreda Srednje tehničke škole završio je u Sarajevu. Od 1941. do 1942. bio logoraš u Jasenovcu i Staroj Gradiški, potom partizan-borac, instruktor u agit-propu u više partizanskih štabova i odreda. Od 1947. do 1952. radio je u listu Oslobođenje i bio urednik književnih časopisa Zora i Život. Od 1971. je savjetnik Skupštine SR BiH. Prvu pjesmu Braniocima Barcelone objavio je 1939. u listu Snaga. U partizanskim biltenima i listovima javljao se pjesmama i aktovkama. Nakon rata bavio se književnim i publicističkim radom te objavljivao u Stvaranju, Republici, Životu, Književnosti, Kolu, Delu, Letopisu Matice srpske, Mogućnostima, Mostu, Književnim novinama, Odjeku, Forumu i dr. Jedan je od najplodnijih pisaca u BiH. Pisao je ljubavnu i domoljubnu liriku, nastavio estradnim i revolucionarnim pjesničkim ispovijedima, te dodirnuo i neke probleme svakodnevnice. Objavio je više knjiga žanrovske proze za djecu i omladinu s temama iz rata. Autor je više poučnih knjižica za djecu. Pisao je i drame, a neke su i izvođene. Njegove su pjesme uvrštene u više antologija svjetske poezije. Prevodio je rusku liriku, od Puškina do suvremenika. Bavio se i slikarstvom, a triput je samostalno izlagao u Sarajevu (1964, 1965, 1966).[1][2]

Nagrade

Djela

  • Na livadama (pjesme, 1948.)
  • Zastave Krajine (poema, 1949.)
  • Majska lirika (pjesme, 1949.)
  • Ruže u oluji (pjesme, 1951.)
  • Cvijeće (pjesme, 1952.)
  • Poema o ljubavi 1953.)
  • Špijuni (drama, 1955.)
  • Dječja knjiga (stihovi, 1955.)
  • Bez povratka (kronika, 1955.)
  • 12 knjižica za djecu (stihovi, 1956.)
  • Krv i ćudnje (pjesme, 1958.)
  • Sunce u dimu (roman, 1958.)
  • Žuti zarobljenik (bajke, 1957.)
  • Arena (roman, 1961.)
  • Bajke (stihovi, 1964.)
  • Doba zrenja ( pjesme, 1965.)
  • Orlovi i vuci (roman, 1965.)
  • Vino voća iz mog vrča (pjesme, 1967.)
  • Breza među rovovima (roman, 1969.)
  • Stihovi (izbor, 1969.)
  • Svemir (poeme, 1971.)
  • San i život (pripovijetke, 1971.)
  • Hrabri vojnik Cvitan (roman, 1971.)
  • Zajedništvo/pojam i suština (separat, 1973.)
  • Lenjin o umjetnosti, umjetnost o Lenjinu (1974.)
  • Sunčana zemlja (poeme, 1975.)
  • Sjaj života, sjena smrti (pripovijetke, 1977.)
  • Zemlja sunca (poeme, 1979.)
  • Zlato iz stijene (pjesme, 1981.)
  • Noć strepnje (drama, 1982.)
  • Espanja (poema, 1983.)
  • Brojevi i ljudi (poeme, 1984.)

Izvori

  1. Čerkez, Vladimir; Sunce dimu, Svjetlost Sarajevo, 1964.
  2. "Hrvatski biografski leksikon: Čerkez, Vladimir". portal.lzmk.hr. http://portal.lzmk.hr/clanak.aspx?id=55013 Pristupljeno 2. 10. 2017 

Vanjske poveznice