Razlika između inačica stranice »GLAM (sektor)«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige)) |
||
(Nisu prikazane 2 međuinačice istog suradnika) | |||
Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''GLAM (sektor)'''-->[[Datoteka:GLAM logo transparent.png|thumb|GLAM logo na Wikimediji]] | <!--'''GLAM (sektor)'''-->[[Datoteka:GLAM logo transparent.png|thumb|GLAM logo na Wikimediji]] | ||
'''GLAM''' (akronim od od [[Engleski jezik|engl]]. Galleries, Libraries, Archives, Museums: galerije, knjižnice, arhive i muzeje)<ref>Australian Society of Archivists, [https://web.archive.org/web/20030801224434/http://www.archivists.org.au/events/conf2003/ Australian Society of Archivists Annual Conference - GLAM], 17–20 September 2003, Hilton, Adelaide.</ref><ref name="CC Wiki">{{ | '''GLAM''' (akronim od od [[Engleski jezik|engl]]. Galleries, Libraries, Archives, Museums: galerije, knjižnice, arhive i muzeje)<ref>Australian Society of Archivists, [https://web.archive.org/web/20030801224434/http://www.archivists.org.au/events/conf2003/ Australian Society of Archivists Annual Conference - GLAM], 17–20 September 2003, Hilton, Adelaide.</ref><ref name="CC Wiki">{{Citiranje weba|url=http://wiki.creativecommons.org/GLAM|title=GLAM - CC Wiki|publisher=Creative Commons|accessdate=29 October 2011}}</ref> odnosi se na kulturne institucije čija je misija pružanje pristupa znanju. GLAM institucije i organizacije prikupljaju i održavaju materijale [[Kulturna baština|kulturne baštine]] u javnom interesu. Kao institucije za prikupljanje, GLAM-ovi čuvaju i čine dostupnim [[Primarna literatura|primarne izvore]] dragocjenim za istraživače. | ||
== Naziv == | == Naziv == | ||
Verzije skraćenice uključuju '''GLAMR''', koji precizira upravljanje zapisima ('''R'''ecords), te postoji i raniji oblik '''LAM''', koji nije specificirao "galerije" (bilo da se smatra podskupom muzeja, bilo da se potencijalno miješa s komercijalnim ustanovama u kojima se kupuje i prodaju umjetnine). | Verzije skraćenice uključuju '''GLAMR''', koji precizira upravljanje zapisima ('''R'''ecords), te postoji i raniji oblik '''LAM''', koji nije specificirao "galerije" (bilo da se smatra podskupom muzeja, bilo da se potencijalno miješa s komercijalnim ustanovama u kojima se kupuje i prodaju umjetnine). | ||
Kao skraćenica, LAM se koristi od 1990-ih;<ref>{{ | Kao skraćenica, LAM se koristi od 1990-ih;<ref>{{Citiranje knjige|url=https://books.google.com/books?id=w_saAQAAMAAJ&dq=LAM+libraries+archives+museums&focus=searchwithinvolume&q=E-LAM|title=Information Retrieval & Library Automation}}</ref> pojavilo se kada su ove institucije vidjele da se njihove misije preklapaju, stvarajući potrebu za širim grupiranjem industrijskog sektora. To je postalo očito kad su svoje kolekcije postavili na mrežu – umjetnička djela, knjige, dokumenti i artefakti svi su zapravo postali "informativni izvori". Rad na publiciranju kolekcija GLAM sektora na mreži podržaju recimo organizacije poput GLAM Peak u Australiji<ref>{{Citiranje weba|title=GLAM Peak — Digital Access to Collections|url=http://www.digitalcollections.org.au/glam-peak|accessdate=10 Jun 2019}}</ref> i Nacionalni digitalni forum na Novom Zelandu.<ref>{{Citiranje weba|title=National Digital Forum|url=http://www.ndf.org.nz/|accessdate=10 Jun 2019}}</ref> | ||
== Povijest == | == Povijest == | ||
Pristalice veće suradnje tvrde da je sadašnja konvergencija zapravo povratak tradicionalnom jedinstvu. Te institucije dijele epistemološke veze koje potiču iz [[Aleksandrijska biblioteka|Aleksandrijskog muzeja]] i nastavljaju se kroz kabinete znatiželje okupljene u ranoj modernoj Europi. Vremenom kako su se kolekcije proširivale, postajale su specijaliziranije i njihovi su stanovi bili odvojeni prema obliku informacija i vrstama korisnika. Dalje, tijekom devetnaestog i dvadesetog stoljeća za svaku vrstu institucije razvijala su se posebna profesionalna društva i obrazovni programi.<ref>{{ | Pristalice veće suradnje tvrde da je sadašnja konvergencija zapravo povratak tradicionalnom jedinstvu. Te institucije dijele epistemološke veze koje potiču iz [[Aleksandrijska biblioteka|Aleksandrijskog muzeja]] i nastavljaju se kroz kabinete znatiželje okupljene u ranoj modernoj Europi. Vremenom kako su se kolekcije proširivale, postajale su specijaliziranije i njihovi su stanovi bili odvojeni prema obliku informacija i vrstama korisnika. Dalje, tijekom devetnaestog i dvadesetog stoljeća za svaku vrstu institucije razvijala su se posebna profesionalna društva i obrazovni programi.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Marcum|first=Deanna|date=2014-01-01|title=Archives, Libraries, Museums: Coming Back Together?|url=https://muse.jhu.edu/journals/libraries_and_culture/v049/49.1.marcum.html|journal=Information & Culture: A Journal of History|volume=49|issue=1|pages=74-89|doi=10.1353/lac.2014.0001|issn=2166-3033}}</ref> | ||
== GLAM i Wikimediji == | == GLAM i Wikimediji == |
Trenutačna izmjena od 09:54, 2. siječnja 2022.
GLAM (akronim od od engl. Galleries, Libraries, Archives, Museums: galerije, knjižnice, arhive i muzeje)[1][2] odnosi se na kulturne institucije čija je misija pružanje pristupa znanju. GLAM institucije i organizacije prikupljaju i održavaju materijale kulturne baštine u javnom interesu. Kao institucije za prikupljanje, GLAM-ovi čuvaju i čine dostupnim primarne izvore dragocjenim za istraživače.
Naziv
Verzije skraćenice uključuju GLAMR, koji precizira upravljanje zapisima (Records), te postoji i raniji oblik LAM, koji nije specificirao "galerije" (bilo da se smatra podskupom muzeja, bilo da se potencijalno miješa s komercijalnim ustanovama u kojima se kupuje i prodaju umjetnine).
Kao skraćenica, LAM se koristi od 1990-ih;[3] pojavilo se kada su ove institucije vidjele da se njihove misije preklapaju, stvarajući potrebu za širim grupiranjem industrijskog sektora. To je postalo očito kad su svoje kolekcije postavili na mrežu – umjetnička djela, knjige, dokumenti i artefakti svi su zapravo postali "informativni izvori". Rad na publiciranju kolekcija GLAM sektora na mreži podržaju recimo organizacije poput GLAM Peak u Australiji[4] i Nacionalni digitalni forum na Novom Zelandu.[5]
Povijest
Pristalice veće suradnje tvrde da je sadašnja konvergencija zapravo povratak tradicionalnom jedinstvu. Te institucije dijele epistemološke veze koje potiču iz Aleksandrijskog muzeja i nastavljaju se kroz kabinete znatiželje okupljene u ranoj modernoj Europi. Vremenom kako su se kolekcije proširivale, postajale su specijaliziranije i njihovi su stanovi bili odvojeni prema obliku informacija i vrstama korisnika. Dalje, tijekom devetnaestog i dvadesetog stoljeća za svaku vrstu institucije razvijala su se posebna profesionalna društva i obrazovni programi.[6]
GLAM i Wikimediji
Suradnje između GLAM institucija i Wikimedija kroz tzv. GLAMwiki projekte daju sinergijske rezultate spajanjem resursa, metoda i tehnologija za širi ili otvoreni pristup (OpenGLAM) podatcima i medijima kroz Wikimedija projekte. GLAMwiki CROATIA/Hrvatska ima za cilj razviti iste suradnje na Wikipediji na hrvatskom i drugim Wikimedija projektima.[7]
Izvori
- ↑ Australian Society of Archivists, Australian Society of Archivists Annual Conference - GLAM, 17–20 September 2003, Hilton, Adelaide.
- ↑ "GLAM - CC Wiki". Creative Commons. http://wiki.creativecommons.org/GLAM Pristupljeno 29. listopada 2011.
- ↑ Information Retrieval & Library Automation. https://books.google.com/books?id=w_saAQAAMAAJ&dq=LAM+libraries+archives+museums&focus=searchwithinvolume&q=E-LAM
- ↑ "GLAM Peak — Digital Access to Collections". http://www.digitalcollections.org.au/glam-peak Pristupljeno 10. lipnja 2019.
- ↑ "National Digital Forum". http://www.ndf.org.nz/ Pristupljeno 10. lipnja 2019.
- ↑ Marcum, Deanna (1. siječnja 2014.). "Archives, Libraries, Museums: Coming Back Together?". Information & Culture: A Journal of History 49 (1): 74-89. doi:10.1353/lac.2014.0001. ISSN 2166-3033. https://muse.jhu.edu/journals/libraries_and_culture/v049/49.1.marcum.html
- ↑ "Esencijalna infrastruktura za slobodno znanje". kulturpunkt. https://kulturpunkt.hr/content/esencijalna-infrastruktura-za-slobodno-znanje Pristupljeno 26. siječnja 2021.