More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige) |
||
Nije prikazana jedna međuinačica | |||
Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Durga Puja'''--> | <!--'''Durga Puja'''--> | ||
[[Datoteka:Durga eyes.svg|left|146px]] | [[Datoteka:Durga eyes.svg|left|146px]] | ||
'''Durga Puja''' [dʊrɡaː puːdʒaː] svečanost je bitna u [[Hinduizam|hinduizmu]], poznata i kao '''Durgotsava''', a čin je štovanja popularne božice [[Durga|Durge]],<ref>{{ | '''Durga Puja''' [dʊrɡaː puːdʒaː] svečanost je bitna u [[Hinduizam|hinduizmu]], poznata i kao '''Durgotsava''', a čin je štovanja popularne božice [[Durga|Durge]],<ref>{{Citiranje knjige |first=Cynthia |last=Bradley |editor1=Denise Cush |editor2=Catherine Robinson |editor3=Michael York |title=Encyclopedia of Hinduism |url=https://books.google.com/books?id=kzPgCgAAQBAJ |year=2012 |publisher=Routledge |isbn=978-1-135-18979-2}} | ||
</ref> koja je najvažnije božanstvo u [[Šaktizam|šaktizmu]], hinduističkoj sekti čiji pripadnici slave [[Šakti]] ([[Shakti]]), stvoriteljsku moć [[Spol Boga u hinduizmu|Vrhovnog Bića]]. Svečanost je vrlo popularna u [[Zapadni Bengal|Zapadnom Bengalu]], [[Assam|Assamu]], [[Tripura|Tripuri]], [[Odisha|Odishi]], [[Bangladeš|Bangladešu]] i [[Nepal|Nepalu]], smatrana ključnom u šaktizmu te je obilježena recitiranjem [[Devīsūktam (Chandipatha)|hvalospjeva]], darivanjem, posjećivanjem rođaka, gozbama i procesijama. | </ref> koja je najvažnije božanstvo u [[Šaktizam|šaktizmu]], hinduističkoj sekti čiji pripadnici slave [[Šakti]] ([[Shakti]]), stvoriteljsku moć [[Spol Boga u hinduizmu|Vrhovnog Bića]]. Svečanost je vrlo popularna u [[Zapadni Bengal|Zapadnom Bengalu]], [[Assam|Assamu]], [[Tripura|Tripuri]], [[Odisha|Odishi]], [[Bangladeš|Bangladešu]] i [[Nepal|Nepalu]], smatrana ključnom u šaktizmu te je obilježena recitiranjem [[Devīsūktam (Chandipatha)|hvalospjeva]], darivanjem, posjećivanjem rođaka, gozbama i procesijama. | ||
Posljednja izmjena od 2. siječanj 2022. u 08:36
Durga Puja [dʊrɡaː puːdʒaː] svečanost je bitna u hinduizmu, poznata i kao Durgotsava, a čin je štovanja popularne božice Durge,[1] koja je najvažnije božanstvo u šaktizmu, hinduističkoj sekti čiji pripadnici slave Šakti (Shakti), stvoriteljsku moć Vrhovnog Bića. Svečanost je vrlo popularna u Zapadnom Bengalu, Assamu, Tripuri, Odishi, Bangladešu i Nepalu, smatrana ključnom u šaktizmu te je obilježena recitiranjem hvalospjeva, darivanjem, posjećivanjem rođaka, gozbama i procesijama.
Mitologija spominje Durgu kao oblik Devi („Božica”), koja predstavlja žensku snagu. Durga Puja događa se kad i festival Navaratri, a osim Durge, božanstva proslavljena tijekom festivala — Lakšmi (božica obilja), Sarasvati (božica znanja i glazbe), Ganeša (bog novih početaka) i Kartikeja (bog rata) važna su u kulturi i religiji zbog povezanosti sa srećom. Ta su božanstva, prema bengalskim tradicijama, Durgina djeca te je Durga viđena kao majka koja posjećuje svoju djecu. Durga je smatrana Velikom majkom i ratnicom.
Premda je Durga Puja drevni običaj, čije je uporište tekst Devi Mahatmya, pravi korijeni običaja nisu jasni. Svečanost je postala vrlo popularna u Britanskoj Indiji, a danas je bitna i za Indijce u dijaspori.
Tijekom Durge Puje, štovatelji izvode simboličnu žrtvu, spaljivajući prikaz demona zvanog Mahishasura, koji je spomenut u svetom tekstu kao oličenje zla. Postoje i životinjske žrtve, premda rjeđe.
Prije početka festivala, mlađi članovi zajednice skupljaju donacije i izrađuju prikaze, koje danas često prikazuju pobjedu božice nad zlom koje se događa odbačenima i prezrenima, poput prostitutki, ali pobjeda božice predstavlja i slavljenje ženstvenosti i duhovnosti.
Izvori i bilješke
- ↑ Bradley, Cynthia (2012). Encyclopedia of Hinduism. Routledge. ISBN 978-1-135-18979-2. https://books.google.com/books?id=kzPgCgAAQBAJ
- Banerjee, Sudeshna (2004). Durga Puja: Yesterday, Today and Tomorrow. Rupa and Co, Kolkata. ISBN 81-291-0547-0.
- Bhattacharyya, BK (6. listopad 2008.). "Earthen sculptures of Goddess Durga". The Assam Tribune. Inačica izvorne stranice arhivirana 1. travanj 2012.. http://www.assamtribune.com/scripts/details.asp?id=oct0608/edit3