Razlika između inačica stranice »Kučukalića kuća u Brčkom«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite web +{{Citiranje weba)) |
||
| Redak 24: | Redak 24: | ||
== Opis == | == Opis == | ||
Kuću je sagradio poduzetnik [[Ali-aga Kučukalić]]. Razvoj Brčkog u moderni grad pratio je i razvoj modernog urbanizma, na prvom mjestu bilo je stanovanje. Jedan tip zgrada za stanovanje bila je i vila. Kučukalića kuća tipolški odgovara [[Austro-Ugarska|austrougarskoj vili]]. Građena je, kao i [[Gradska vijećnica u Brčkom|Gradska vijećnica]] u Brčkom, po projektu [[Arhitektura|arhitekte]] Aleksandra Viteka, i spada u jedno od najvrijednijih ostvarenja izgrađenih u eklektičkom - [[Pseudomaurski stil|pseudomaurskom]] stilu u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].<ref name="Kurto">{{ | Kuću je sagradio poduzetnik [[Ali-aga Kučukalić]]. Razvoj Brčkog u moderni grad pratio je i razvoj modernog urbanizma, na prvom mjestu bilo je stanovanje. Jedan tip zgrada za stanovanje bila je i vila. Kučukalića kuća tipolški odgovara [[Austro-Ugarska|austrougarskoj vili]]. Građena je, kao i [[Gradska vijećnica u Brčkom|Gradska vijećnica]] u Brčkom, po projektu [[Arhitektura|arhitekte]] Aleksandra Viteka, i spada u jedno od najvrijednijih ostvarenja izgrađenih u eklektičkom - [[Pseudomaurski stil|pseudomaurskom]] stilu u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].<ref name="Kurto">{{Citiranje weba |url= https://de.scribd.com/document/110904578/Kurto-ARHITEKTURA-BIH-Razvoj-Bosanskog-Stila |title= Nedžad Kurto: ARHITEKTURA BIH- Razvoj bosanskog stila |work= Kulturno naslijeđe, Sarajevo |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref> Taj izraz karakterizira upotreba bogate ornamentike i dekorativno - plastičnih elemenata na fasadama, za koji su uzori traženi najčešće na sjeveru [[Afrika|Afrike]] i u [[Španjolska|Španjolskoj]] maurskog doba.<ref name="KONS.gov.ba">{{Citiranje weba |url=http://o | ||
ld.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=1860 |title=Kuća Kočića u Brčkom |work=kons.gov.ba |accessdate=10. 9. 2017 }}</ref> Stambeni objekt vila iz austrougarskog perioda odlikovala se bogatstvom izgleda, reprezentujući svojim izgledom i sjajem bogatstvo vlasnika. Bio je to slobodnostojeći objekt u vrtu sa visokim drvećem i cvijećem. | ld.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=1860 |title=Kuća Kočića u Brčkom |work=kons.gov.ba |accessdate=10. 9. 2017 }}</ref> Stambeni objekt vila iz austrougarskog perioda odlikovala se bogatstvom izgleda, reprezentujući svojim izgledom i sjajem bogatstvo vlasnika. Bio je to slobodnostojeći objekt u vrtu sa visokim drvećem i cvijećem. | ||
Na fasadi su vidljive izrazite masivne plohe sa naizmjenično postavljenim svijetlim i tamnim pojasevima, što je karakteristično za gotovo sve objekte eklektičkog izraza. Fasada je podužnim kordon-vijencem podijeljena na dva dijela – prizemlje i kat. Karakteristika eklektičkog izraza očitava se i u primjeni profilacija oko prozora i portala kao i potkovičastog luka na vrhu prozorskih otvora na katu. Dimenzije vile su 12.00 X 14.30 m, sa prizemljem i katom. Osnovni konstruktivni elementi su zidovi, a korišteni građevinski materijal je opeka. Međukatna konstrukcija je drvena. Krov je četvorovodni sa klasičnom drvenom konstrukcijom, a pokrov je crijep. Krov je strmog nagiba, više od 35°. Zidovi su rađeni od opeke debljine 50 cm. Stubište je kameno dok je stubišna ograda željezna. | Na fasadi su vidljive izrazite masivne plohe sa naizmjenično postavljenim svijetlim i tamnim pojasevima, što je karakteristično za gotovo sve objekte eklektičkog izraza. Fasada je podužnim kordon-vijencem podijeljena na dva dijela – prizemlje i kat. Karakteristika eklektičkog izraza očitava se i u primjeni profilacija oko prozora i portala kao i potkovičastog luka na vrhu prozorskih otvora na katu. Dimenzije vile su 12.00 X 14.30 m, sa prizemljem i katom. Osnovni konstruktivni elementi su zidovi, a korišteni građevinski materijal je opeka. Međukatna konstrukcija je drvena. Krov je četvorovodni sa klasičnom drvenom konstrukcijom, a pokrov je crijep. Krov je strmog nagiba, više od 35°. Zidovi su rađeni od opeke debljine 50 cm. Stubište je kameno dok je stubišna ograda željezna. | ||
Sastoji se od dva četvorosobna stana koji imaju potpuno isti raspored. Jedna soba bila je opremljena kao salon, sa bogatom prostirkom, brušenim ogledalima, satenskim presvlakama i pozlatom na namještaju.<ref name="Spasojević">{{ | Sastoji se od dva četvorosobna stana koji imaju potpuno isti raspored. Jedna soba bila je opremljena kao salon, sa bogatom prostirkom, brušenim ogledalima, satenskim presvlakama i pozlatom na namještaju.<ref name="Spasojević">{{Citiranje weba |url= https://de.scribd.com/document/110738844/B-spasojevic-Arhitektura-Stambenih-Palata-Austrougarskog-Perioda-u-Sarajevu-1999-Drugo-Izdanje |title= Borislav Spasojević: Arhitektura stambenih palata austrougarskog perioda u Sarajevu-|work= RABIC Sarajevo, 1999 |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref> | ||
Kuća je u danas lošem stanju. | Kuća je u danas lošem stanju. | ||
Trenutačna izmjena od 07:12, 2. siječnja 2022.
Ovo je glavno značenje pojma Kučukalića kuća u Brčkom. Za drugu vilu iste obitelji pogledajte Kučukalića kuća u Bosanskom Šamcu.| Kučukalića kuća | |
 |
|
| Podignuta: | 1907. |
| Informacije | |
| Lokacija: Brčko | |
Kučukalića kuća je obiteljska kuća Kučukalića u Brčkom. Ponekad se naziva i Kuća Kočića, što nije pravilan naziv, jer je obitelj Kočić samo stanovala u toj kući, a pravi vlasnici i graditelji kuće bili su Kučukalići. Nalazi se u naselju Kolobara, u blizini Bijele džamije. Danas je Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.
Opis
Kuću je sagradio poduzetnik Ali-aga Kučukalić. Razvoj Brčkog u moderni grad pratio je i razvoj modernog urbanizma, na prvom mjestu bilo je stanovanje. Jedan tip zgrada za stanovanje bila je i vila. Kučukalića kuća tipolški odgovara austrougarskoj vili. Građena je, kao i Gradska vijećnica u Brčkom, po projektu arhitekte Aleksandra Viteka, i spada u jedno od najvrijednijih ostvarenja izgrađenih u eklektičkom - pseudomaurskom stilu u Bosni i Hercegovini.[1] Taj izraz karakterizira upotreba bogate ornamentike i dekorativno - plastičnih elemenata na fasadama, za koji su uzori traženi najčešće na sjeveru Afrike i u Španjolskoj maurskog doba.[2] Stambeni objekt vila iz austrougarskog perioda odlikovala se bogatstvom izgleda, reprezentujući svojim izgledom i sjajem bogatstvo vlasnika. Bio je to slobodnostojeći objekt u vrtu sa visokim drvećem i cvijećem.
Na fasadi su vidljive izrazite masivne plohe sa naizmjenično postavljenim svijetlim i tamnim pojasevima, što je karakteristično za gotovo sve objekte eklektičkog izraza. Fasada je podužnim kordon-vijencem podijeljena na dva dijela – prizemlje i kat. Karakteristika eklektičkog izraza očitava se i u primjeni profilacija oko prozora i portala kao i potkovičastog luka na vrhu prozorskih otvora na katu. Dimenzije vile su 12.00 X 14.30 m, sa prizemljem i katom. Osnovni konstruktivni elementi su zidovi, a korišteni građevinski materijal je opeka. Međukatna konstrukcija je drvena. Krov je četvorovodni sa klasičnom drvenom konstrukcijom, a pokrov je crijep. Krov je strmog nagiba, više od 35°. Zidovi su rađeni od opeke debljine 50 cm. Stubište je kameno dok je stubišna ograda željezna.
Sastoji se od dva četvorosobna stana koji imaju potpuno isti raspored. Jedna soba bila je opremljena kao salon, sa bogatom prostirkom, brušenim ogledalima, satenskim presvlakama i pozlatom na namještaju.[3]
Kuća je u danas lošem stanju.
Izvori
- ↑ "Nedžad Kurto: ARHITEKTURA BIH- Razvoj bosanskog stila". Kulturno naslijeđe, Sarajevo. https://de.scribd.com/document/110904578/Kurto-ARHITEKTURA-BIH-Razvoj-Bosanskog-Stila Pristupljeno 9. 2. 2017
- ↑ [http://o ld.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=1860 "Kuća Kočića u Brčkom"]. kons.gov.ba. http://o ld.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=1860 Pristupljeno 10. 9. 2017
- ↑ "Borislav Spasojević: Arhitektura stambenih palata austrougarskog perioda u Sarajevu-". RABIC Sarajevo, 1999. https://de.scribd.com/document/110738844/B-spasojevic-Arhitektura-Stambenih-Palata-Austrougarskog-Perioda-u-Sarajevu-1999-Drugo-Izdanje Pristupljeno 9. 2. 2017
Vanjske povezice
- Jovan Marković, Brčko – najveći grad Bosanske Posavine, Gradovi Jugoslavije, Zavod za izdavanje udžbenika SR Srbije, Beograd, 1971., str. 175 – 178.
- Amra Hadžimuhamedović, Struktura historijske gradske jezgre Brčkog, seminarski rad na postdiplomskom studiju Razvoj arhitekture i naselja na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu, svibanj 1989.