More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +) |
||
| Nisu prikazane 3 međuinačice | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Fauna Škotske'''--> | <!--'''Fauna Škotske'''--> | ||
[[Datoteka:Grey seal breast feeding 1150144.jpg|thumb|right|240px|Ženka sivog tuljana hrani mladunče]] | [[Datoteka:Grey seal breast feeding 1150144.jpg|thumb|right|240px|Ženka sivog tuljana hrani mladunče]] | ||
[[Datoteka:Atlantic Puffins, Scotland.jpg|thumb|right|240px|Dva [[tupik]]a <!--Morski papagaji ovo nije hrv. ime--><ref>Hrvatska opća enciklopedija, Leksikografski zavod "Miroslav Krleža", Zagreb 2005. {{ISBN|953-6036-37-1}}</ref><ref>Životinje velika ilustrirana enciklopedija, Mozaik knjiga, Zagreb 2005. {{ISBN|953-196-088-7}}</ref> u Škotskoj]] | [[Datoteka:Atlantic Puffins, Scotland.jpg|thumb|right|240px|Dva [[tupik]]a <!--Morski papagaji ovo nije hrv. ime--><ref>Hrvatska opća enciklopedija, Leksikografski zavod "Miroslav Krleža", Zagreb 2005. {{ISBN|953-6036-37-1}}</ref><ref>Životinje velika ilustrirana enciklopedija, Mozaik knjiga, Zagreb 2005. {{ISBN|953-196-088-7}}</ref> u Škotskoj]] | ||
'''Fauna Škotske''' su uglavnom uobičajene za sjeverozapadni europski dio paleoarktičke zone, iako je nekoliko vrsta najvećih [[sisavac]]a tog područja izumrlo zbog izlova, a ljudske aktivnosti su također dovele do uvođenja raznih životinja. Različita staništa s umjerenom klimom u Škotskoj su dom za 62 vrste sisavaca, uključujući i jednu populciju [[divlja mačka|divljih mačaka]], velik broj [[sivi tuljan|sivih]] i [[obični tuljan|običnih tuljana]] i najsjeverniju populaciju [[dobri dupin|dobrih dupina]] na svijetu.<ref name="Thompson">{{cite paper | last = Thompson | first = P.M. | coauthors = Corkrey, R.; Lusseau, D.; Lusseau, S.M.; Quick, N.; Durban, J.W.; Parsons, K.M. & Hammond, P.S. | year = 2006 | title = An assessment of the current condition of the Moray Firth bottlenose dolphin population | location = Perth | publisher = Scottish Natural Heritage Commissioned Report No. 175}}</ref><ref name =Matt>Matthews (1968) p. 254.</ref><ref name=snhmam>{{ | '''Fauna Škotske''' su uglavnom uobičajene za sjeverozapadni europski dio paleoarktičke zone, iako je nekoliko vrsta najvećih [[sisavac]]a tog područja izumrlo zbog izlova, a ljudske aktivnosti su također dovele do uvođenja raznih životinja. Različita staništa s umjerenom klimom u Škotskoj su dom za 62 vrste sisavaca, uključujući i jednu populciju [[divlja mačka|divljih mačaka]], velik broj [[sivi tuljan|sivih]] i [[obični tuljan|običnih tuljana]] i najsjeverniju populaciju [[dobri dupin|dobrih dupina]] na svijetu.<ref name="Thompson">{{cite paper | last = Thompson | first = P.M. | coauthors = Corkrey, R.; Lusseau, D.; Lusseau, S.M.; Quick, N.; Durban, J.W.; Parsons, K.M. & Hammond, P.S. | year = 2006 | title = An assessment of the current condition of the Moray Firth bottlenose dolphin population | location = Perth | publisher = Scottish Natural Heritage Commissioned Report No. 175}}</ref><ref name =Matt>Matthews (1968) p. 254.</ref><ref name=snhmam>{{Citiranje weba | url = http://www.snh.org.uk/scottish/species/mammals.asp | title = Mammals | dateformat = dmy | accessdate = 1 January 2007 | publisher = Scottish Natural Heritage | archiveurl = https://web.archive.org/web/20061230063608/http://www.snh.org.uk/scottish/species/mammals.asp | archivedate = 30. prosinca 2006. }}</ref> | ||
Mnoge populacije [[ptica]], poput [[tetrijeb ruševac|tetrijeba ruševca]] i [[sjeverna snježnica|sjeverne snježnice]] (''Lagopus lagopus'') žive ovdje, a ova zemlja ima svjetski važna gnijezdilišta morskih ptica kao što je [[bluna]].<ref>Fraser Darling and Boyd (1969) pp. 7, 98–102.</ref> [[Suri orao]] je postao nacionalna ikona, a [[bukoč]]i i [[bjelorepan]]i su nedavno ponovo naselili ove prostore. [[Škotski krstokljun]] je jedina podvrsta [[kralježnjak]]a endemična za [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]. | Mnoge populacije [[ptica]], poput [[tetrijeb ruševac|tetrijeba ruševca]] i [[sjeverna snježnica|sjeverne snježnice]] (''Lagopus lagopus'') žive ovdje, a ova zemlja ima svjetski važna gnijezdilišta morskih ptica kao što je [[bluna]].<ref>Fraser Darling and Boyd (1969) pp. 7, 98–102.</ref> [[Suri orao]] je postao nacionalna ikona, a [[bukoč]]i i [[bjelorepan]]i su nedavno ponovo naselili ove prostore. [[Škotski krstokljun]] je jedina podvrsta [[kralježnjak]]a endemična za [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]. | ||
Mora Škotske su među biološki najproduktivnijim u svijetu; procjenjeno je da broj morskih vrsta u morima [[škotska|Škotske]] prelazi 40 000.<ref name=InFish>{{ | Mora Škotske su među biološki najproduktivnijim u svijetu; procjenjeno je da broj morskih vrsta u morima [[škotska|Škotske]] prelazi 40 000.<ref name=InFish>{{Citiranje weba | url = http://www.scotland.gov.uk/Publications/2005/03/sfifs/2 | title = Inshore Fisheries in Scotland| dateformat = dmy | accessdate = 24 August 2008 | publisher = The Scottish Government}}</ref> [[Darwinovi brežuljci]] su važno područje za dubokomorske [[koralj]]e koji žive u hladnoj vodi, i koji su otkriveni [[1998.]] | ||
U unutrašnjosti, skoro 400 genetički različitih populacija [[Atlantski losos|atlantskog lososa]] žive u rijekama Škotske. Od 42 vrste slatkovodnih riba, pola ih je ovdje dospjelo prirodnom kolonizacijom a pola su ih uveli ljudi. | U unutrašnjosti, skoro 400 genetički različitih populacija [[Atlantski losos|atlantskog lososa]] žive u rijekama Škotske. Od 42 vrste slatkovodnih riba, pola ih je ovdje dospjelo prirodnom kolonizacijom a pola su ih uveli ljudi. | ||
| Redak 13: | Redak 13: | ||
== Staništa == | == Staništa == | ||
[[Datoteka:Luibeg scottspines.jpg|thumb|right|240pxpx|Šuma [[obični bor|običnog bora]], rijeka Dee]] | [[Datoteka:Luibeg scottspines.jpg|thumb|right|240pxpx|Šuma [[obični bor|običnog bora]], rijeka Dee]] | ||
U Škotskoj postoje razna staništa s umjerenom klimom, miješane [[bjelogorica|listopadne]] i [[crnogorica|zimzelene šume]], kao i [[močvara|močvarni]], planinski, estuarijski, slatkovodni i morski krajolici, s krajolicima [[tundra|tundre]].<ref name=SNHhabitats>{{ | U Škotskoj postoje razna staništa s umjerenom klimom, miješane [[bjelogorica|listopadne]] i [[crnogorica|zimzelene šume]], kao i [[močvara|močvarni]], planinski, estuarijski, slatkovodni i morski krajolici, s krajolicima [[tundra|tundre]].<ref name=SNHhabitats>{{Citiranje weba | url = http://www.snh.org.uk/scottish/settings/settings.asp | title = Scottish wildlife habitats | publisher = Scottish Natural Heritage | dateformat = dmy | accessdate = 2 January 2007 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20061222185208/http://www.snh.org.uk/scottish/settings/settings.asp | archivedate = 22. prosinca 2006. }}</ref> Oko 14% Škotske je pošumljeno (dosta tih šuma rastu na plantažama), ali prije nego što su ih ljudi posjekli, tu je postojalo mnogo više šuma širokolisnog drveća i tajgi. | ||
Iako jako reducirane, zimzelene prašume u Škotskoj još postoje.<ref>{{ | Iako jako reducirane, zimzelene prašume u Škotskoj još postoje.<ref>{{Citiranje knjige | last = Preston | first = C.D. | coauthors = Pearman, D.A., & Dines, T.D. | year = 2002 | title = New Atlas of the British and Irish Flora | publisher = Oxford University Press}}</ref> 17% Škotske pokriveno je vlažnim travnjacima vrijeska i tresetom. | ||
U Caithnessu i Sutherlandu nalaze se gotovo netaknuta [[močvara|močvarna]] područja, među najvećim na svijetu, koja podržavaju drugačiju zajednicu životinja.<ref>{{cite paper | last = Ratcliffe | first = D.A. | date = 7 October 1998 | title = Flow Country: The peatlands of Caithness and Sutherland | publisher = Joint Nature Conservation Committee}}</ref><ref>{{ | U Caithnessu i Sutherlandu nalaze se gotovo netaknuta [[močvara|močvarna]] područja, među najvećim na svijetu, koja podržavaju drugačiju zajednicu životinja.<ref>{{cite paper | last = Ratcliffe | first = D.A. | date = 7 October 1998 | title = Flow Country: The peatlands of Caithness and Sutherland | publisher = Joint Nature Conservation Committee}}</ref><ref>{{Citiranje weba | url = http://www.snh.org.uk/scottish/nhighland/peatlandsofcsl.asp | title = North Highland: Peatlands of Caithness & Sutherland | publisher = Scottish Natural Heritage | dateformat = dmy | accessdate = 2 January 2007 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20051128065254/http://www.snh.org.uk/scottish/nhighland/PeatlandsofCSl.asp | archivedate = 28. studenoga 2005. }}</ref> | ||
75% škotske zemlje (uključujući neke močvare) se koristi za agrikulturu, dok urbana područja čine oko 3%. | 75% škotske zemlje (uključujući neke močvare) se koristi za agrikulturu, dok urbana područja čine oko 3%. | ||
Obala je duga 11 803 kilometra, a broj otoka s kopnenom vegetacijom je približno 800. Njih oko 600 leži na zapadnoj obali. | Obala je duga 11 803 kilometra, a broj otoka s kopnenom vegetacijom je približno 800. Njih oko 600 leži na zapadnoj obali. | ||
| Redak 25: | Redak 25: | ||
Škotska je bila u potpunosti prekrivena [[led]]om tokom [[pleistocen]]skih [[glacijacija]].<ref>Save for the Atlantic outlier of [[St Kilda]]. Maclean (1972) p. 20.</ref> Kako je [[klima]] nakon glacijacija postajala toplija i [[led]] se povlačio, sisavci su stigli u ove krajeve. Međutim, otvaranje [[La Manche]]a (podizanjem razine [[more|mora]]) nije dozvolilo daljnje [[selidba|selidbe]], pa zato unutrašnjost Ujedinjenog Kraljevstva ima samo dvije trećine vrsta koje su dospjele do Skandinavije. | Škotska je bila u potpunosti prekrivena [[led]]om tokom [[pleistocen]]skih [[glacijacija]].<ref>Save for the Atlantic outlier of [[St Kilda]]. Maclean (1972) p. 20.</ref> Kako je [[klima]] nakon glacijacija postajala toplija i [[led]] se povlačio, sisavci su stigli u ove krajeve. Međutim, otvaranje [[La Manche]]a (podizanjem razine [[more|mora]]) nije dozvolilo daljnje [[selidba|selidbe]], pa zato unutrašnjost Ujedinjenog Kraljevstva ima samo dvije trećine vrsta koje su dospjele do Skandinavije. | ||
Hebridski otoci na zapadnoj obali Škotske imaju samo pola životinja kojih ima Britanija.<ref>Murray (1973) p. 72.</ref> Šezdeset dvije vrste sisavaca žive u divljini u i oko Škotske uključujući 13 vrsta koje žive na obalama mora.<ref name=snhmam/> Za populaciju trećine kopnenih sisavaca smatra se da se smanjuje zbog faktora poput zagađenja okoliša, fragmentacije okoline, promjena u načinu uzgoja biljaka, prevelike ispaše i zbog kompeticije s uvezenim vrstama.<ref name=SNHtrends>{{ | Hebridski otoci na zapadnoj obali Škotske imaju samo pola životinja kojih ima Britanija.<ref>Murray (1973) p. 72.</ref> Šezdeset dvije vrste sisavaca žive u divljini u i oko Škotske uključujući 13 vrsta koje žive na obalama mora.<ref name=snhmam/> Za populaciju trećine kopnenih sisavaca smatra se da se smanjuje zbog faktora poput zagađenja okoliša, fragmentacije okoline, promjena u načinu uzgoja biljaka, prevelike ispaše i zbog kompeticije s uvezenim vrstama.<ref name=SNHtrends>{{Citiranje weba | url = http://www.snh.org.uk/trends/trends_notes/pdf/terrestrial%20species/land%20mammals.pdf | title = National Heritage Trends | publisher = Scottish Natural Heritage | dateformat = dmy | accessdate = 1 January 2007 | format = pdf | archiveurl = https://web.archive.org/web/20071215012316/http://www.snh.org.uk/trends/trends_notes/pdf/terrestrial%20species/land%20mammals.pdf | archivedate = 15. prosinca 2007. }}</ref> Nijedna vrsta sisavca nije [[endem]]ična za Škotsku, iako podvrste nekih poljskih miševa i voluharica jesu. Smatra se da su [[voluharice]] uveli ljudi još prije 4000 godina.<ref>{{Citiranje weba | url = http://www.snh.org.uk/pdfs/about/orkneyvole1.pdf | title = Orkney vole | publisher = Scottish Natural Heritage | dateformat = dmy | accessdate = 1 January 2007 | format = pdf | archiveurl = https://web.archive.org/web/20071026061403/http://www.snh.org.uk/pdfs/about/orkneyvole1.pdf | archivedate = 26. listopada 2007. }}</ref> | ||
=== Grabežljivci === | === Grabežljivci === | ||
| Redak 31: | Redak 31: | ||
[[Datoteka:European Wildcat Nationalpark Bayerischer Wald 03.jpg|thumb|right|240px|[[Divlja mačka]], ''Felis silvestris'' (ova jedinka je iz Njemačke)]] | [[Datoteka:European Wildcat Nationalpark Bayerischer Wald 03.jpg|thumb|right|240px|[[Divlja mačka]], ''Felis silvestris'' (ova jedinka je iz Njemačke)]] | ||
Pripadnici porodice [[kune|kuna]] u Škotskoj su tipični i za ostatak Velike Britanije, s tim da [[europski tvor]] tu ne živi i da je [[kuna zlatica]] brojnija nego drugdje u Ujedinjenom Kraljevstvu,<ref>Corbet and Ovenden (1984) pp. 180–86.</ref> ali je čistoća vrste poremećena dolaskom [[Američka kuna|američke kune]] u sjeverni dio Engleske.<ref>Benvie (2004) p. 48.</ref> Škotska je dom jedinoj populaciji divlje mačke na Britanskom otočju, čiji je broj procjenjen između 400 i 2000 jedinki,<ref>{{ | Pripadnici porodice [[kune|kuna]] u Škotskoj su tipični i za ostatak Velike Britanije, s tim da [[europski tvor]] tu ne živi i da je [[kuna zlatica]] brojnija nego drugdje u Ujedinjenom Kraljevstvu,<ref>Corbet and Ovenden (1984) pp. 180–86.</ref> ali je čistoća vrste poremećena dolaskom [[Američka kuna|američke kune]] u sjeverni dio Engleske.<ref>Benvie (2004) p. 48.</ref> Škotska je dom jedinoj populaciji divlje mačke na Britanskom otočju, čiji je broj procjenjen između 400 i 2000 jedinki,<ref>{{Citiranje weba | url = http://www.scottishwildcats.co.uk/ | title = Scotland's Cat; 400 and counting... | publisher = Scottish Wildcat Association | dateformat = dmy | accessdate = 1 January 2007}}</ref> kao i jednoj podvrsti [[Crvena lisica|crvene lisice]], ''Vulpes vulpes vulpes'', koja je veća od ''V. v. cruciger'' i koja ima dvije različite forme.<ref>Matthews (1968) pp. 231–32.</ref> Divljoj mački prijeti ozbiljan rizik od izumiranja zbog neadekvatnosti zakona o zaštiti ove vrste.<ref>Benvie (2004) p. 18.</ref><ref>Hull (2007) pp. 184–89.</ref> | ||
Poduzeto je istrebljivanje populacije uvezene američke kune (koja je donesena ovamo 1950-ih za uzgoj zbog [[krzno|krzna]]) pod pokroviteljstvom ''[[Hebridean Mink Project]]a''. Ovo će možda biti prošireno na druga područja gdje tih kuna ima mnogo, a možda i u cijelom Ujedinjenom Kraljevstvu.<ref>Haworth, Jenny (3 February 2009) "National cull may exterminate UK mink". Edinburgh. ''The Scotsman.''</ref> | Poduzeto je istrebljivanje populacije uvezene američke kune (koja je donesena ovamo 1950-ih za uzgoj zbog [[krzno|krzna]]) pod pokroviteljstvom ''[[Hebridean Mink Project]]a''. Ovo će možda biti prošireno na druga područja gdje tih kuna ima mnogo, a možda i u cijelom Ujedinjenom Kraljevstvu.<ref>Haworth, Jenny (3 February 2009) "National cull may exterminate UK mink". Edinburgh. ''The Scotsman.''</ref> | ||
Izuzevši povremene posjetitelje, samo pripadnici [[Pravi tuljani|pravih tuljana]] žive ovdje cijelu godinu. Dvije vrste, sivi i obični tuljan, su prisutni po obalama Škotske i to u svjetski važnim brojevima. Godine 2002. populacija sivih tuljana procjenjena je na 120 600 odraslih jedinki, što je oko 36% svjetske populacije i više od 90% u UK-u. Škotska populacija običnog tuljana se procjenjuje na 29 700, oko 90% UK-a i 36% europske populacije.<ref>{{ | Izuzevši povremene posjetitelje, samo pripadnici [[Pravi tuljani|pravih tuljana]] žive ovdje cijelu godinu. Dvije vrste, sivi i obični tuljan, su prisutni po obalama Škotske i to u svjetski važnim brojevima. Godine 2002. populacija sivih tuljana procjenjena je na 120 600 odraslih jedinki, što je oko 36% svjetske populacije i više od 90% u UK-u. Škotska populacija običnog tuljana se procjenjuje na 29 700, oko 90% UK-a i 36% europske populacije.<ref>{{Citiranje weba | url = http://www.snh.org.uk/trends trends_notes/pdf/marine%20species/seals.pdf | title = Seals | publisher = Scottish Natural Heritage | dateformat = dmy | accessdate = 1 January 2007 | format = pdf}}</ref> | ||
=== Štakori, kukcojedi i zečevi === | === Štakori, kukcojedi i zečevi === | ||
| Redak 40: | Redak 40: | ||
[[Datoteka:Oryctolagus cuniculus Tasmania 2.jpg|thumb|right|240px|Patuljasti kunić (''Oryctolagus cuniculus'')]] | [[Datoteka:Oryctolagus cuniculus Tasmania 2.jpg|thumb|right|240px|Patuljasti kunić (''Oryctolagus cuniculus'')]] | ||
Sedamdeset pet posto [[crvena vjeverica|crvenih vjeverica]] Ujedinjenog Kraljevstva živi u Škotskoj. Ovu vrstu ugrožavaju uvedene [[siva vjeverica|sive vjeverice]], a ''Scottish Strategy for Red Squirrel Conservation'' ima strategiju koja podržava njeno dugoročno očuvanje.<ref>{{ | Sedamdeset pet posto [[crvena vjeverica|crvenih vjeverica]] Ujedinjenog Kraljevstva živi u Škotskoj. Ovu vrstu ugrožavaju uvedene [[siva vjeverica|sive vjeverice]], a ''Scottish Strategy for Red Squirrel Conservation'' ima strategiju koja podržava njeno dugoročno očuvanje.<ref>{{Citiranje weba | url = http://www.snh.org.uk/scottish/species/mammals/squirrels.asp | title = Red Squirrels | publisher = Scottish Natural Heritage | dateformat = dmy | accessdate = 1 January 2007 | archiveurl = https://archive.is/20040420124344/http://www.snh.org.uk/scottish/species/mammals/squirrels.asp | archivedate = 20. travnja 2004. }}</ref> | ||
U istraživanjima iz [[2007.]] pripisana je zasluga rastućoj populaciji kuna zlatica za pomoć u ovom programu time što su lovile isključivo sive vjeverice. Škotska nema populaciju [[puh]]ova ili [[Puh orašar|puhova orašara]], niti [[Žutogrli miš|žutogrlog miša]], a areal [[Patuljasti miš|patuljastog miša]] je ograničen na južni dio zemlje. ''[[Apodemus sylvaticus hirtensis]]'' i neke podvrste [[voluharica|voluharice]] su [[endem]]ične, ali inače su glodari isti kao i u ostatku UK-a.<ref>Corbet and Ovenden (1984) pp. 152, 167–68.</ref> | U istraživanjima iz [[2007.]] pripisana je zasluga rastućoj populaciji kuna zlatica za pomoć u ovom programu time što su lovile isključivo sive vjeverice. Škotska nema populaciju [[puh]]ova ili [[Puh orašar|puhova orašara]], niti [[Žutogrli miš|žutogrlog miša]], a areal [[Patuljasti miš|patuljastog miša]] je ograničen na južni dio zemlje. ''[[Apodemus sylvaticus hirtensis]]'' i neke podvrste [[voluharica|voluharice]] su [[endem]]ične, ali inače su glodari isti kao i u ostatku UK-a.<ref>Corbet and Ovenden (1984) pp. 152, 167–68.</ref> | ||
Kopneni kukcojedi su uglavnom slični kao i oni u ostatku Britanije. | Kopneni kukcojedi su uglavnom slični kao i oni u ostatku Britanije. | ||
''Scottish Executive'' i ''Royal Society for the Protection of Birds'' su nedavno odlučili ukloniti [[jež]]eve iz Vanjskih Hebrida<ref>{{ | ''Scottish Executive'' i ''Royal Society for the Protection of Birds'' su nedavno odlučili ukloniti [[jež]]eve iz Vanjskih Hebrida<ref>{{Citiranje weba | url = http://www.snh.org.uk/pdfs/scottish/wisles/nlaug04.pdf | title = Uist Wader Project Newsletter | month = August | year = 2004 | dateformat = dmy | accessdate = 1 January 2007 | publisher = Scottish Natural Heritage | format = pdf | archiveurl = https://web.archive.org/web/20060922171419/http://www.snh.org.uk/pdfs/scottish/wisles/NLAug04.pdf | archivedate = 22. rujna 2006. }}</ref> jer je njihovo uvođenje izazvalo smanjenje populacije nekih [[ptica]] [[močvarice|močvarica]]. Uklanjanje ježeva je prekinuto 2007. godine. Uhvaćene životinje su preseljene u unutrašnjost. Ovaj program im je smanjio populaciju: godine [[2007.]] su bile uhvaćene samo dvije jedinke.<ref>Ross, John (3. studenog 2007.) "3,2,1... and then there were none". Edinburgh. ''The Scotsman''.</ref> | ||
Od [[Red (taksonomija)|reda]] [[dvojezupci|Lagomorpha]] samo su [[zečevi]] i [[kunići]] prisutni u Škotskoj. [[Planinski zec]] je jedini zec koji je oduvijek živio na ovim prostorima. [[Poljski zec|Poljskog zeca]] i [[Patuljasti kunić|patuljastog kunića]] su doveli Rimljani,<ref>{{ | Od [[Red (taksonomija)|reda]] [[dvojezupci|Lagomorpha]] samo su [[zečevi]] i [[kunići]] prisutni u Škotskoj. [[Planinski zec]] je jedini zec koji je oduvijek živio na ovim prostorima. [[Poljski zec|Poljskog zeca]] i [[Patuljasti kunić|patuljastog kunića]] su doveli Rimljani,<ref>{{Citiranje weba | url = http://www.bbc.co.uk/nature/animals/pets/rabbits.shtml | title = Rabbits | publisher = BBC Nature | dateformat = dmy | accessdate = 1 January 2007 | archiveurl = https://archive.today/20120630035620/http://www.bbc.co.uk/nature/animals/pets/rabbits.shtml | archivedate = 30. lipnja 2012. }}</ref> ali nisu bili veoma rasprostranjeni sve do 19-og stoljeća. | ||
=== Parnoprstaši === | === Parnoprstaši === | ||
[[Datoteka:Red deer stag.jpg|thumb|right|240px|Mužjak običnog jelena]] | [[Datoteka:Red deer stag.jpg|thumb|right|240px|Mužjak običnog jelena]] | ||
Landseerova slika mužjaka [[obični jelen|običnog jelena]], ''Monarch of the Glen'' (Kralj Glena), jedna je od najznačajnijih slika viktorijanske Škotske.<ref>{{ | Landseerova slika mužjaka [[obični jelen|običnog jelena]], ''Monarch of the Glen'' (Kralj Glena), jedna je od najznačajnijih slika viktorijanske Škotske.<ref>{{Citiranje knjige | last = Ormond| first = Richard|url = | title = [http://www.reddotbooks.co.uk/monarch-glen-landseer-highlands-p-2161.html Monarch of the Glen: Landseer in the Highlands] | publisher = National Galleries of Scotland| year = 2005| isbn = 1903278708}} RedDot Books. Retrieved 24 August 2008.</ref> Ta vrsta, pripadnik reda [[parnoprstaši|parnoprstaša]] još uvijek je brojna (ima 40 000 jedniki), ali njegov opstanak u čistom obliku ugrožava hibridizacija s uvezenim [[jelen sika|sika jelenom]]. Kako je obični jelen uglavnom planinska vrsta, u dolinama ga zamjenjuje [[srna]].<ref>Benvie (2004) pp. 14, 44.</ref> Iako živi drugdje u UK-u, ne postoje divlje populacije ''[[Hydropotes inermis]]'' i vrsta roda ''[[Muntiacus]]'' u Škotskoj. Postoje izolirane populacije divljih koza i divljih ovaca.<ref name=SNHtrends/> <!--Od 1952. krdo poludivljih sobova živjelo je u Nacionalnom parku Cairngorm,<ref>Benvie (2004) p. 36.</ref><ref>Hull (2007 p. 268.</ref> ali su izlovljeni u 12. stoljeću.<ref name=Watson>{{Citiranje novina | last = Watson | first = Jeremy | date = 12 October 2006 | title = Sea eagle spreads its wings... | location = Edinburgh | publisher = ''Scotland on Sunday''}}</ref> pročitaj ovu rečenicu ponovo, i preradi ju ili izbaci, ovakva kakva je sad je besmislena--> | ||
=== Drugi sisavci === | === Drugi sisavci === | ||
| Redak 58: | Redak 58: | ||
Samo devet od šesnaest vrsta šišmiša koji žive drugdje u Britaniji živi i u Škotskoj. Rasprostranjene vrste su ''[[Pipistrellus pipistrellus]]'', ''[[Pipistrellus pygmaeus]]'', ''[[Plecotus auritus]]'', ''[[Myotis daubentoni]]'' i ''[[Myotis nattereri]]''. Oni s ograničenijom rasprostranjeošću su ''[[Myotis mystacinus]]'', vrste roda ''[[Nyctalus]]'', ''[[Nyctalus leisleri]]'' i ''[[Pipistrellus nathusii]]''.<ref>{{cite paper | last = Racey | first = P.A. | coauthors = Raynor, R. & Pritchard, S. | year = 2006 | title = A review of European Bat Lyssavirus (EBLV) and the status of bats in Scotland | location = Perth | publisher = Scottish Natural Heritage Commissioned Report No. 63}}</ref> Nijedna vrsta šišmiša ne živi na Šetlandskim otocima, ali neki ponekada zalutaju i dospiju tu.<ref>[http://www.nature-shetland.co.uk/brc/bats.htm "Shetland Bat Records"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081122002036/http://www.nature-shetland.co.uk/brc/bats.htm |date=22. studenoga 2008. }} Shetland Biological Records Centre. Retrieved on 10 August 2008.</ref> | Samo devet od šesnaest vrsta šišmiša koji žive drugdje u Britaniji živi i u Škotskoj. Rasprostranjene vrste su ''[[Pipistrellus pipistrellus]]'', ''[[Pipistrellus pygmaeus]]'', ''[[Plecotus auritus]]'', ''[[Myotis daubentoni]]'' i ''[[Myotis nattereri]]''. Oni s ograničenijom rasprostranjeošću su ''[[Myotis mystacinus]]'', vrste roda ''[[Nyctalus]]'', ''[[Nyctalus leisleri]]'' i ''[[Pipistrellus nathusii]]''.<ref>{{cite paper | last = Racey | first = P.A. | coauthors = Raynor, R. & Pritchard, S. | year = 2006 | title = A review of European Bat Lyssavirus (EBLV) and the status of bats in Scotland | location = Perth | publisher = Scottish Natural Heritage Commissioned Report No. 63}}</ref> Nijedna vrsta šišmiša ne živi na Šetlandskim otocima, ali neki ponekada zalutaju i dospiju tu.<ref>[http://www.nature-shetland.co.uk/brc/bats.htm "Shetland Bat Records"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081122002036/http://www.nature-shetland.co.uk/brc/bats.htm |date=22. studenoga 2008. }} Shetland Biological Records Centre. Retrieved on 10 August 2008.</ref> | ||
Dvadeset jedna vrsta kitova je zabilježena u vodama Škotske u zadnjih 100 godina, uključujući i [[kit ubojica|kitove ubojice]], [[ulješura|ulješure]], [[dobri dupin|dobre dupine]], [[rissov dupin|Rissove dupine]] i druge.<ref>{{ | Dvadeset jedna vrsta kitova je zabilježena u vodama Škotske u zadnjih 100 godina, uključujući i [[kit ubojica|kitove ubojice]], [[ulješura|ulješure]], [[dobri dupin|dobre dupine]], [[rissov dupin|Rissove dupine]] i druge.<ref>{{Citiranje weba | url = http://www.snh.org.uk/pdfs/strategy/trends/SNH_Trends_sea.pdf | title = Trends - The Sea | publisher = Scottish Natural Heritage | dateformat = dmy | accessdate = 1 January 2007 | format = pdf | archiveurl = https://web.archive.org/web/20120225051340/http://www.snh.org.uk/pdfs/strategy/trends/SNH_Trends_sea.pdf | archivedate = 25. veljače 2012. }}</ref> Kolonija od 100 dobrih dupina s Moray Firtha<ref name="Thompson"/> je najsjevernija na svijetu. Znanstvenici su od 1992. do 2002. istraživali strvine [[pliskavice|pliskavica]] i otkrili da je trećina njih umrla od napada dupina. Tobolčar ''[[Macropus rufogriseus]]'' je uvezen na jedan otok u Loch Lamondu i osnovao je koloniju. | ||
=== Izumiranja i ponovno uvođenje === | === Izumiranja i ponovno uvođenje === | ||
| Redak 73: | Redak 73: | ||
U povijesti sisavaca postoje tri razdoblja koja se preklapaju: prirodna kolonizacija nakon ledenog doba, izumiranja koja je izazvao čovjek i uvođenje novih vrsta od strane ljudi.<ref name=Buck>MacCormick, Finbar and Buckland, Paul C. ''The Vertebrate Fauna'' in Edwards, Kevin J. & Ralston, Ian B.M. (Eds) (2003) ''Scotland After the Ice Age: Environment, Archaeology and History, 8000 BC - AD 1000''. Edinburgh. Edinburgh University Press. pp. 83–103.</ref> Kod ptica je takvu generalizaciju teže potkrijepiti dokazima zbog njihove veće mobilnosti. Moderni ljudi su načinili veliku štetu ptičjim vrstama, posebno [[ptice grabljivice|pticama grabljivicama]], ali prirodne varijacije u populacijama su kompleksne. Naprimjer, [[burnjak|burnjaci]] su postojali u [[Skara Brae]]u tokom [[neolitik]]a, ali im je u [[srednji vijek|Srednjem vijeku]] areal bio ograničen na otoke [[St Kilda]]. Od tada su proširili svoj areal.<ref>Gooders (1994) p. 35.</ref><ref>Peterson ''et al.'' (1993) Map 9.</ref> | U povijesti sisavaca postoje tri razdoblja koja se preklapaju: prirodna kolonizacija nakon ledenog doba, izumiranja koja je izazvao čovjek i uvođenje novih vrsta od strane ljudi.<ref name=Buck>MacCormick, Finbar and Buckland, Paul C. ''The Vertebrate Fauna'' in Edwards, Kevin J. & Ralston, Ian B.M. (Eds) (2003) ''Scotland After the Ice Age: Environment, Archaeology and History, 8000 BC - AD 1000''. Edinburgh. Edinburgh University Press. pp. 83–103.</ref> Kod ptica je takvu generalizaciju teže potkrijepiti dokazima zbog njihove veće mobilnosti. Moderni ljudi su načinili veliku štetu ptičjim vrstama, posebno [[ptice grabljivice|pticama grabljivicama]], ali prirodne varijacije u populacijama su kompleksne. Naprimjer, [[burnjak|burnjaci]] su postojali u [[Skara Brae]]u tokom [[neolitik]]a, ali im je u [[srednji vijek|Srednjem vijeku]] areal bio ograničen na otoke [[St Kilda]]. Od tada su proširili svoj areal.<ref>Gooders (1994) p. 35.</ref><ref>Peterson ''et al.'' (1993) Map 9.</ref> | ||
Većina od oko 250 vrsta ptica svakodnevno viđenih u Britaniji dolutaju do Škotske, a možda ih se još oko 300 rjeđe pojavljuje. Ocijenjene su 274 vrste i stavljene su na jednu od tri liste, zelenu, žutu ili crvenu, koja pokazuje njihovu ugroženost. Četrdeset ih je na crvenoj, 121 je na žutoj, a 86 ih je na zelenoj listi.<ref>{{ | Većina od oko 250 vrsta ptica svakodnevno viđenih u Britaniji dolutaju do Škotske, a možda ih se još oko 300 rjeđe pojavljuje. Ocijenjene su 274 vrste i stavljene su na jednu od tri liste, zelenu, žutu ili crvenu, koja pokazuje njihovu ugroženost. Četrdeset ih je na crvenoj, 121 je na žutoj, a 86 ih je na zelenoj listi.<ref>{{Citiranje weba | url = http://www.bto.org/psob/index.htm | title = Populations Status of Birds in the UK | publisher = British Trust for Ornithology | dateformat = dmy | accessdate = 6 January 2007 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20061206122840/http://www.bto.org/psob/index.htm | archivedate = 6. prosinca 2006. }}</ref><ref>{{Citiranje weba | url = http://www.rspb.org.uk/Images/Bocc2_tcm9-132673.pdf | title = Birds of conservation concern: 2002–2007 | publisher = RSPB | dateformat = dmy | accessdate = 7 January 2007 | format = pdf}}</ref> | ||
[[Škotski krstokljun]], ''Loxia scotica'', koji nastanjuje planinske zimzelene šume je jedina endemična ptica Britanije i, sa samo 300 parova, jedna od najugroženijih vrsta Europe.<ref>Benvie (2004) p. 55.</ref> Njegov oblik tijela, crvena/zelena boja i običaj da visi naopačke je dovelo do poređenja sa papigama.<ref>Miles and Jackman (1991) p. 21.</ref> Na St Kildi postoji jedinstvena podvrsta [[carić]]a, ''Troglodytes troglodytes hirtensis'', koji se prilagodio stajanju na stijenama i liticama na tom golom otoku u Atlantiku i razvio veća i snažnija stopala od drugih carića. Također ima neznatno veći, duži kljun, sivlje perje i drugačiji pjev. Ova podvrsta je priznata [[1884.]] i zaštićena [[1904.]] da se zabrani njeno uništavanje ''"u rukama ornitologa, skupljača jaja, nadjevača životinja i turista"''.<ref>Maclean (1972) p. 21.</ref> | [[Škotski krstokljun]], ''Loxia scotica'', koji nastanjuje planinske zimzelene šume je jedina endemična ptica Britanije i, sa samo 300 parova, jedna od najugroženijih vrsta Europe.<ref>Benvie (2004) p. 55.</ref> Njegov oblik tijela, crvena/zelena boja i običaj da visi naopačke je dovelo do poređenja sa papigama.<ref>Miles and Jackman (1991) p. 21.</ref> Na St Kildi postoji jedinstvena podvrsta [[carić]]a, ''Troglodytes troglodytes hirtensis'', koji se prilagodio stajanju na stijenama i liticama na tom golom otoku u Atlantiku i razvio veća i snažnija stopala od drugih carića. Također ima neznatno veći, duži kljun, sivlje perje i drugačiji pjev. Ova podvrsta je priznata [[1884.]] i zaštićena [[1904.]] da se zabrani njeno uništavanje ''"u rukama ornitologa, skupljača jaja, nadjevača životinja i turista"''.<ref>Maclean (1972) p. 21.</ref> | ||
| Redak 84: | Redak 84: | ||
[[Sokol grlaš]], [[eja strnjarica]] i [[kosac]], iako žive u Engleskoj i Walesu, ovdje uglavnom ne žive.<ref>Gooders (1994) pp. 85, 86, 94.</ref> | [[Sokol grlaš]], [[eja strnjarica]] i [[kosac]], iako žive u Engleskoj i Walesu, ovdje uglavnom ne žive.<ref>Gooders (1994) pp. 85, 86, 94.</ref> | ||
Godine [[1916.]] engleski vikar je ukrao posljednja jaja [[orao štekavac|orla štekavca]],<ref name=Guinn>{{ | Godine [[1916.]] engleski vikar je ukrao posljednja jaja [[orao štekavac|orla štekavca]],<ref name=Guinn>{{Citiranje knjige | editor = McFarlan, D. | year = 1991 | title = The Guinness Book of Records | location = Enfield | publisher = Guinness Publishing}} p. 35.</ref> a posljednji odrasli primjerak je ustrijeljen dvije godine kasnije. | ||
Međutim, ova vrsta je ponovno uvedena na otok Rùm [[1975.]] godine. Proširila se na razne obližnje otoke i do [[2006.]] je bilo 30 parova. Unatoč strahu lokalnih farmera, Royal Society for the Protection of Birds (RSPB) planira pustiti do 100 mladih orlova na istočnu obalu Škotske.<ref name=Watson/><ref>Fraser Darling and Boyd (1969) str. 65 kaže da su živjeil do 1960-ih.</ref> [[Crvenkasta lunja]] je istrebljena u Škotskoj [[1879.]] godine, a RSPB je pokrenuo program ponovnog uvođenja [[1980.]]-ih. Iako je ta vrsta napravila dobar napredak, procjenjuje se da je 38% od 395 ptica rođenih između [[1999.]] i [[2003.]] otrovano, a još 9% su ubili ljudi. | Međutim, ova vrsta je ponovno uvedena na otok Rùm [[1975.]] godine. Proširila se na razne obližnje otoke i do [[2006.]] je bilo 30 parova. Unatoč strahu lokalnih farmera, Royal Society for the Protection of Birds (RSPB) planira pustiti do 100 mladih orlova na istočnu obalu Škotske.<ref name=Watson/><ref>Fraser Darling and Boyd (1969) str. 65 kaže da su živjeil do 1960-ih.</ref> [[Crvenkasta lunja]] je istrebljena u Škotskoj [[1879.]] godine, a RSPB je pokrenuo program ponovnog uvođenja [[1980.]]-ih. Iako je ta vrsta napravila dobar napredak, procjenjuje se da je 38% od 395 ptica rođenih između [[1999.]] i [[2003.]] otrovano, a još 9% su ubili ljudi. | ||
| Redak 93: | Redak 93: | ||
=== Morske ptice === | === Morske ptice === | ||
[[Datoteka:Morus-bassanus Northern Gannet.jpg|thumb|right|240px|Bluna (''Morus bassanus'')]] | [[Datoteka:Morus-bassanus Northern Gannet.jpg|thumb|right|240px|Bluna (''Morus bassanus'')]] | ||
Škotska mora su dom za gotovo polovicu morskih ptica [[europska unija|Europske unije]]<ref>{{ | Škotska mora su dom za gotovo polovicu morskih ptica [[europska unija|Europske unije]]<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.rspb.org.uk/ourwork/library/briefings.asp|title=RSPB Scotland Parliamentary Briefing: Debate on Scotland's Marine Environment – 20th March 08|format=pdf|publisher = RSPB |dateformat = dmy | accessdate = 24 August 2008}}</ref> uključujući i oko pola svjetske populacije [[bluna]] i trećinu svjetske populacije [[mali zovoj|malog zovoja]]. Četiri vrste morskih ptica imaju više od 95% Britanske populacije u Škotskoj, a daljnjih četrnaest imaju više od polovice populacije u škotskim kolonijama. Otok St Kilda, koji pripada [[Svjetska baština|Svjetskoj baštini]], je raj za morske ptice i ima veliki značaj za njih. Ima 60 000 bluna (24% svjetske populacije), 49 000 parova ''[[Oceanodroma leucorhoa]]'' (90% europske populacije), 136 000 parova tupika (morski papagaj) (30% populacije UK-a) i 67 000 parova [[burnjak]]a (13% populacije UK-a).<ref>Benvie (2004) str. 116, 121, 132–34.</ref> Otok Mingulay također ima veliku populaciju morskih ptica i važno je gnjezdište malih njorki, sa 9514 parova, 6,3% europske populacije.<ref name=NTSbirds>{{Citiranje weba | url = http://www.nts-seabirds.org.uk/properties/mingulay/mingulay_breeding.aspx/ | title = Mingulay birds | publisher = National Trust for Scotland | dateformat = dmy | accessdate = 16 February 2007 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20061002121636/http://www.nts-seabirds.org.uk/properties/mingulay/mingulay_breeding.aspx | archivedate = 2. listopada 2006. }}</ref> | ||
Šezdeset posto svih [[veliki pomornik|velikih pomornika]] se gnijezde u Škotskoj, uglavnom u Orkneyu i Shetlandu, iako ovdje nisu dospjeli do prije 18. stoljeća. 90% [[arktička čigra|arktičkih čigri]] se razmnožava u Škotskoj. Sličan je slučaj i sa [[crna njorka|crnom njorkom]].<ref>Benvie (2004) str. 128–38.</ref> | Šezdeset posto svih [[veliki pomornik|velikih pomornika]] se gnijezde u Škotskoj, uglavnom u Orkneyu i Shetlandu, iako ovdje nisu dospjeli do prije 18. stoljeća. 90% [[arktička čigra|arktičkih čigri]] se razmnožava u Škotskoj. Sličan je slučaj i sa [[crna njorka|crnom njorkom]].<ref>Benvie (2004) str. 128–38.</ref> | ||
Škotska je dom i za 1000 parova [[kratkorepi pomornik|kratkorepog pomornika]] i 21 000 parova [[morski vranac|morskog vranca]].<ref>{{ | Škotska je dom i za 1000 parova [[kratkorepi pomornik|kratkorepog pomornika]] i 21 000 parova [[morski vranac|morskog vranca]].<ref>{{Citiranje novina | last = Johnston | first = I. | date = 6 January 2007| title = Escalating threat to the future of Scotland's seas | location = Edinburgh | publisher = ''The Scotsman''}} The report quotes [[British Trust for Ornithology]] figures.</ref> | ||
Nadalje, na vrhuncu sezone parenja, 130 000 ptica nastanjuje prirodni rezervat Fowlsheugh u Aberdeenshireu, što je čini najvećom kolonijom morskih ptica u Britaniji. Ima dosta [[galebovi|galebova]], [[tupik|morskih papagaja]] i [[mala njorka|malih njorki]].<ref>{{ | Nadalje, na vrhuncu sezone parenja, 130 000 ptica nastanjuje prirodni rezervat Fowlsheugh u Aberdeenshireu, što je čini najvećom kolonijom morskih ptica u Britaniji. Ima dosta [[galebovi|galebova]], [[tupik|morskih papagaja]] i [[mala njorka|malih njorki]].<ref>{{Citiranje weba | url = http://www.rspb.org.uk/reserves/guide/f/fowlsheugh/about.asp | title = Fowlsheugh Reserve | publisher = RSPB | dateformat = dmy | accessdate = 13 January 2007}}</ref> Na [[Bass Rock]]u živi 40 000 bluna, a njihov znanstveni naziv ''Morus bassanus'' potiče od te stijene.<ref>{{Citiranje weba | url = http://blx1.bto.org/birdfacts/results/bob710.htm | title = Gannet ''Morus bassanus'' [Linnaeus, 1758] | publisher = British Trust for Ornithology | dateformat = dmy| accessdate = 24 August 2008}}</ref><ref>{{Citiranje weba | url = http://www.seabird.org/wildlife.asp | title = The Wildlife | publisher = Scottish Seabird Centre | dateformat = dmy | accessdate = 13 January 2007}}</ref> | ||
=== Fazanke i močvarice === | === Fazanke i močvarice === | ||
| Redak 107: | Redak 107: | ||
Među [[močvarice|močvaricama]], [[vlastelica]], [[ćukavica]], [[kulik sljepčić]] i [[morski kulik]] tu ne žive. U ljeto plitka jezera obezbjeđuju hranu mnogim močvaricama i patkama, uključujući [[gavka|gavku]], [[patka žličarka|patku žličarku]], [[ušati gnjurac|ušatog gnjurca]] i [[crna patka|crnu patku]].<ref>Perrot, D. et al. (1995) ''The Outer Hebrides Handbook and Guide''. Machynlleth. Kittiwake. str. 86–90.</ref> [[patka batoglavica|Patke batoglavice]] su kolonizirale područje oko nacionalnog parka Cairngorms od 1970-ih, i oko 100 parova živi tamo. Većina od oko 8000 [[žutokljuni labud|žutokljunih labudova]] na Britanskom otočju zimuje u Škotskoj i Irskoj.<ref>Benvie (2004) str. 97, 106.</ref><ref>Gooders (1994) str. 51.</ref> | Među [[močvarice|močvaricama]], [[vlastelica]], [[ćukavica]], [[kulik sljepčić]] i [[morski kulik]] tu ne žive. U ljeto plitka jezera obezbjeđuju hranu mnogim močvaricama i patkama, uključujući [[gavka|gavku]], [[patka žličarka|patku žličarku]], [[ušati gnjurac|ušatog gnjurca]] i [[crna patka|crnu patku]].<ref>Perrot, D. et al. (1995) ''The Outer Hebrides Handbook and Guide''. Machynlleth. Kittiwake. str. 86–90.</ref> [[patka batoglavica|Patke batoglavice]] su kolonizirale područje oko nacionalnog parka Cairngorms od 1970-ih, i oko 100 parova živi tamo. Većina od oko 8000 [[žutokljuni labud|žutokljunih labudova]] na Britanskom otočju zimuje u Škotskoj i Irskoj.<ref>Benvie (2004) str. 97, 106.</ref><ref>Gooders (1994) str. 51.</ref> | ||
Skoro sve od 40 000 [[bjelolica guska|bjelolicih guski]], koje se razmnožavaju na [[Grenland]]u, dolaze na otok [[Islay]] prezimiti. Većina njih ostaje samo nakoliko dana dok se na raziđu. Skoro isto njih koriste zaljev Montrose kao privremeno odmaralište u listopadu, a 20% svjetske populacije zimuje na škotskim jezerima.<ref>Benvie (2004) str. 74.</ref> [[Srednji plijenor]] i [[crvenogrli plijenor]] žive uglavnom na sjeveru i zapadu Škotske.<ref>{{ | Skoro sve od 40 000 [[bjelolica guska|bjelolicih guski]], koje se razmnožavaju na [[Grenland]]u, dolaze na otok [[Islay]] prezimiti. Većina njih ostaje samo nakoliko dana dok se na raziđu. Skoro isto njih koriste zaljev Montrose kao privremeno odmaralište u listopadu, a 20% svjetske populacije zimuje na škotskim jezerima.<ref>Benvie (2004) str. 74.</ref> [[Srednji plijenor]] i [[crvenogrli plijenor]] žive uglavnom na sjeveru i zapadu Škotske.<ref>{{Citiranje weba | url = http://www.rspb.org.uk/birds/guide/b/blackthroateddiver/index.asp | title = Black-throated Diver | publisher = RSPB | dateformat = dmy | accessdate = 7 January 2007}}</ref> | ||
=== Vrapčarke === | === Vrapčarke === | ||
[[Datoteka:Corvus cornix in Locarno.jpg|thumb|right|240px|Siva vrana (''Corvus cornix'')]] | [[Datoteka:Corvus cornix in Locarno.jpg|thumb|right|240px|Siva vrana (''Corvus cornix'')]] | ||
[[Gavran]]i su tipične šumske ptice u većem dijelu Europe, ali u Škotskoj su uglavnom povezani s planinama i obalama mora. | [[Gavran]]i su tipične šumske ptice u većem dijelu Europe, ali u Škotskoj su uglavnom povezani s planinama i obalama mora. | ||
2002. godine [[siva vrana]] je priznata kao odvojena vrsta od [[crna vrana|crne vrane]].<ref>{{ | 2002. godine [[siva vrana]] je priznata kao odvojena vrsta od [[crna vrana|crne vrane]].<ref>{{Citiranje weba | url = http://www.globaltwitcher.com/artspec_information.asp?thingid=26307 | title = ''Hooded Crow: Corvus cornix'' | publisher = C. Michael Hogan, GlobalTwitcher.com, ed, N. Stromberg | dateformat = dmy | accessdate = 20 Sept. 2009 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20101126090957/http://www.globaltwitcher.com/artspec_information.asp?thingid=26307 | archivedate = 26. studenoga 2010. }}</ref> Nedavna istraživanja su pokazala da se broj gavrana povećava, ali se broj sivih vrana smanjio za 59%, dok je broj crnih vrana ostao isti.<ref>{{Citiranje weba | url = http://www.snh.org.uk/trends/trends_notes/pdf/terrestrial%20species/breeding%20land%20birds.pdf | title = National Heritage Trends | publisher = Scottish Natural Heritage | dateformat = dmy | accessdate = 7 January 2007 | format = pdf | archiveurl = https://web.archive.org/web/20071019154020/http://www.snh.org.uk/trends/trends_notes/pdf/terrestrial%20species/breeding%20land%20birds.pdf | archivedate = 19. listopada 2007. }}</ref> 340 parova [[crvenokljuna galica|crvenokljunih galica]] se gnijezdi na otocima Islay i Colonsay.<ref>Benvie (2004) p. 118.</ref> | ||
Kao i kod [[krstokljun]]a, 2400 parova [[ćubasta sjenica|ćubastih sjenica]] živi raštrkano u preostalim prašumama Škotske. Broj [[planinski kos|planinskih kosova]] se smanjio na oko 7000, vjerojatno zbog većeg broja turista koji ih uznemiravaju. Ima manje od 100 parova [[sniježna strnadica|sniježne strnadice]], iako im se zimi priključe selice iz kontinentalne Europe. Smatra se da [[vodenkos]]ovi koriste jedno gnijezdilište od 1881. godine. Škotska ima 95% britanske populacije [[gorska juričica|gorske juričice]], oko 64 000 parova.<ref>Benvie (2004) p. 79.</ref> | Kao i kod [[krstokljun]]a, 2400 parova [[ćubasta sjenica|ćubastih sjenica]] živi raštrkano u preostalim prašumama Škotske. Broj [[planinski kos|planinskih kosova]] se smanjio na oko 7000, vjerojatno zbog većeg broja turista koji ih uznemiravaju. Ima manje od 100 parova [[sniježna strnadica|sniježne strnadice]], iako im se zimi priključe selice iz kontinentalne Europe. Smatra se da [[vodenkos]]ovi koriste jedno gnijezdilište od 1881. godine. Škotska ima 95% britanske populacije [[gorska juričica|gorske juričice]], oko 64 000 parova.<ref>Benvie (2004) p. 79.</ref> | ||
| Redak 118: | Redak 118: | ||
=== Druge ptice === | === Druge ptice === | ||
Pokušaji da se očuva plahi [[kosac]] su bili uspješni, i broj ove vrste s crvene liste je sada 670 parova.<ref>Benvie (2004) p. 72.</ref> [[Vijoglav]]a, također na crvenoj listi, ima samo 2 do 10 parova u Škotskoj.<ref>Benvie (2004) str. 72.</ref> | Pokušaji da se očuva plahi [[kosac]] su bili uspješni, i broj ove vrste s crvene liste je sada 670 parova.<ref>Benvie (2004) p. 72.</ref> [[Vijoglav]]a, također na crvenoj listi, ima samo 2 do 10 parova u Škotskoj.<ref>Benvie (2004) str. 72.</ref> | ||
<ref>{{ | <ref>{{Citiranje weba | url = http://www.rspb.org.uk/birds/guide/w/wryneck/index.asp | title = Wryneck | publisher = RSPB | dateformat = dmy | accessdate = 7 January 2007}}</ref> Od golubova [[divlja grlica]] tu uglavnom ne živi, ali [[golub pećinar]] živi na sjeveru i zapadu Škotske i Irske.<ref>Gooders (1994) str. 171, 175.</ref> | ||
=== Izumrle ptice === | === Izumrle ptice === | ||
| Redak 124: | Redak 124: | ||
== Kopneni gmazovi i vodozemci == | == Kopneni gmazovi i vodozemci == | ||
Samo šest vrsta vodozemaca i četiri kopnena gmaza su izvorni stanovnici Škotske.<ref>{{ | Samo šest vrsta vodozemaca i četiri kopnena gmaza su izvorni stanovnici Škotske.<ref>{{Citiranje weba | url = http://www.snh.org.uk/pubs/detail.asp?id=261 | title = Publications: Amphibians & Reptiles | publisher = Scottish Natural Heritage | dateformat = dmy | accessdate = 10 August 2008 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20090901222218/http://www.snh.org.uk/pubs/detail.asp?id=261 | archivedate = 1. rujna 2009. }}</ref> U vodozemce spadaju tri vrste vodenjaka: [[veliki vodenjak]] (manje od 1.000 jedniki),<ref>{{Citiranje novina | last = Johnston | first = Ian | date = 19 March 2007 | title = Scotland 'sliding towards the collapse of our ecosystem' | location = Edinburgh | publisher = ''The Scotsman''}} U članku piše ''Call 999: an Emergency for Scotland's Biodiversity. Summary and Assessment for Scotland from the UK Biodiversity Action Plan 2005 Reporting Round'' izdato od strane Scottish Environment Linka također u martu 2007.</ref> [[mali vodenjak]] i ''[[Lissotriton helveticus]]''.<ref>{{Citiranje weba | url = http://thomsonecology.com/scot-amphibians.htm | title = Amphibians | publisher = Thomson ecology | dateformat = dmy | accessdate = 13 January 2007 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20090617073411/http://thomsonecology.com/scot-amphibians.htm | archivedate = 17. lipnja 2009. }}</ref> Drugi vodozemci su [[smeđa krastača]], [[krastača]] i [[riđa žaba]]. Jedina invazivna vrsta vodozemca u Škotskoj je [[planinski vodenjak]], nedavno viđen u području oko Edinburgha.<ref name=Welch>{{cite paper | last = Welch | first = D. | coauthors = Carss, D.N.; Gornall, J.; Manchester, S.J.; Marquiss, M.; Preston, C. D.; Telfer, M.G.; Arnold, H.R. & Holbrook, J. | year = 2001 | title = An Audit of Alien Species in Scotland. Review no 139 | location = Perth | publisher = Scottish Natural Heritage}}</ref> | ||
U gmazove spadaju [[riđovka]], [[bjelouška]], [[sljepić]] (koji je zapravo beznogi gušter, iako izgleda kao zmija) i [[živorodna gušterica]]. [[Obična smukulja]], viđena drugdje u UK-u, ovdje ne živi, a i bjelouška je rijetka.<ref>{{ | U gmazove spadaju [[riđovka]], [[bjelouška]], [[sljepić]] (koji je zapravo beznogi gušter, iako izgleda kao zmija) i [[živorodna gušterica]]. [[Obična smukulja]], viđena drugdje u UK-u, ovdje ne živi, a i bjelouška je rijetka.<ref>{{Citiranje weba | url = http://thomsonecology.com/scot-reptiles.htm | title = Reptiles | publisher = Thomson ecology | dateformat = dmy | accessdate = 13 January 2007 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20090611073806/http://thomsonecology.com/scot-reptiles.htm | archivedate = 11. lipnja 2009. }}</ref> | ||
== Ribe i ostale vodene životinje == | == Ribe i ostale vodene životinje == | ||
Od 42 vrste riba nađenih u slatkim vodama Škotske, samo polovina je dospjela prirodnom kolonizacijom. Izvorne vrste su ''[[Alosa alosa]]'', [[potočna pastrva]], [[jegulja]] i [[riječna paklara]]. Rijeke su dom za jednu od najvećih kolonija lososa u Europi, sa skoro 400 rijeka koje imaju genetički različitu populaciju.<ref name=sefish>{{ | Od 42 vrste riba nađenih u slatkim vodama Škotske, samo polovina je dospjela prirodnom kolonizacijom. Izvorne vrste su ''[[Alosa alosa]]'', [[potočna pastrva]], [[jegulja]] i [[riječna paklara]]. Rijeke su dom za jednu od najvećih kolonija lososa u Europi, sa skoro 400 rijeka koje imaju genetički različitu populaciju.<ref name=sefish>{{Citiranje weba | url = http://www.scotland.gov.uk/library2/doc14/saff-02.asp | title = Protecting and Promoting Scotland's Freshwater Fish and Fisheries | publisher = Scottish Executive | dateformat = dmy | accessdate = 13 January 2007}}</ref> Pet vrsta je Škotsku koloniziralo prije [[1790.]] godine. To su: [[štuka]], [[bodorka]], [[brkica]], [[grgeč]] i [[pijor]]. Rjeđe izvorne vrste su ''[[Coregonus clupeoides]]'' (živi na samo dvije lokacije i veliku prijetnju mu predstavlja uvezeni [[balavac]]) i [[jezerska zlatovčica]]. | ||
[[Datoteka:Brochet Luc Viatour.jpg|thumb|right|240px|[[Štuka]]]] | [[Datoteka:Brochet Luc Viatour.jpg|thumb|right|240px|[[Štuka]]]] | ||
Školjka ''[[Margaritifera margaritifera]]'' je prije bila dovoljno brojna za komercijalne aktivnosti,<ref>Vidjeti naprimjer {{ | Školjka ''[[Margaritifera margaritifera]]'' je prije bila dovoljno brojna za komercijalne aktivnosti,<ref>Vidjeti naprimjer {{Citiranje knjige | last = Neat | first = T. | year = 2002 | title = The Summer Walkers: Travelling People and Pearl-fishers in the Highlands of Scotland | location = Edinburgh | publisher = Birlinn}} {{ISBN|1841581992}}</ref> i Škotska i dalje ostaje njezino glavno uporište u Europi. Postoje populacije u više od 50 rijeka.<ref>{{Citiranje weba | url = http://www.jncc.gov.uk/ProtectedSites/SACselection/species.asp?FeatureIntCode=S1029 | title = Invertebrate species: molluscs | publisher = Joint Nature Conservation Committee | dateformat = dmy | accessdate = 13 January 2007}}</ref> | ||
Mora Škotske, koja čine područje veće od mora ostatka UK-a, su među biološki najproduktivnijima na svijetu. Dom su za jednu trećinu svih vrsta delfina i kitova, većinu [[crvene alge|crvenih algi]] Velike Britanije, [[dagnje]] i [[morske trave]], kao i za upadljive vrste poput [[tanko morsko perce|tankog morskog perca]], ''Funiculina quadrangularis''. Procjenuje se da potpuni broj škotskih vodenih vrsta prelazi 40 000. Tu spada 250 vrsta riba, 4 vrste [[morske kornjače|morskih kornjača]],<ref>{{ | Mora Škotske, koja čine područje veće od mora ostatka UK-a, su među biološki najproduktivnijima na svijetu. Dom su za jednu trećinu svih vrsta delfina i kitova, većinu [[crvene alge|crvenih algi]] Velike Britanije, [[dagnje]] i [[morske trave]], kao i za upadljive vrste poput [[tanko morsko perce|tankog morskog perca]], ''Funiculina quadrangularis''. Procjenuje se da potpuni broj škotskih vodenih vrsta prelazi 40 000. Tu spada 250 vrsta riba, 4 vrste [[morske kornjače|morskih kornjača]],<ref>{{Citiranje weba | url = http://archive.is/20121209180309/http://webcache.googleusercontent.com/search?q=cache:pWSw1gFNpmkJ:www.nesbiodiversity.org.uk/pdf-files/Roadshow%2520leaflet.pdf+Turtles,+Scotland+SNH&hl=en&ct=clnk&cd=1&gl=uk&client=firefox-a| title = Turtles in Scotland | publisher = Marine Conservation Society | dateformat = dmy | accessdate = 24 August 2008}}</ref> 2500 vrsta [[rakovi|rakova]] i 700 vrsta školjki. | ||
Darwinovi brežuljci, važno područje koraljnih grebena koji mogu preživjeti u hladnoj vodi, otkriveno [[1988.]] godine, je oko 1000 metara ispod razine mora u Atlantskom oceanu, oko 185 kilometara sjeverozapadno od [[Rt Wrath|rta Wrath]]. | Darwinovi brežuljci, važno područje koraljnih grebena koji mogu preživjeti u hladnoj vodi, otkriveno [[1988.]] godine, je oko 1000 metara ispod razine mora u Atlantskom oceanu, oko 185 kilometara sjeverozapadno od [[Rt Wrath|rta Wrath]]. | ||
| Redak 145: | Redak 145: | ||
Sedamdeset sedam vrsta kopnenih puževa<ref>Carter, Stephen P. "Land Snails" in Edwards and Ralston, Ian (2003) str. 104.</ref> i oko 14 000 vrsta kukaca žive u Škotskoj, ali nijedan nije zaista endemičan.<ref name=Sadler>Buckland, Paul C. and Sadler, Jon P. "Insects" in Edwards and Ralston (2003) str. 105–08.</ref> Tu sapada i ''[[Pardosa lugubris]]'', vrsta [[pauci vučjaci|pauka vučjaka]] prvi put pronađenog u UK-u 2000-te i ''[[Formica aquilonia]]'', vrsta mrava. Ovi mnogobrojni mravi grade [[mravinjak]]e od šišarki i borovih iglica koje nađu na šumskom tlu. Neki su nastanjeni već desetljećima. Jedna kolonija može skupiti 100 000 kukaca na dan da bi nahranila pola milijuna mrava | Sedamdeset sedam vrsta kopnenih puževa<ref>Carter, Stephen P. "Land Snails" in Edwards and Ralston, Ian (2003) str. 104.</ref> i oko 14 000 vrsta kukaca žive u Škotskoj, ali nijedan nije zaista endemičan.<ref name=Sadler>Buckland, Paul C. and Sadler, Jon P. "Insects" in Edwards and Ralston (2003) str. 105–08.</ref> Tu sapada i ''[[Pardosa lugubris]]'', vrsta [[pauci vučjaci|pauka vučjaka]] prvi put pronađenog u UK-u 2000-te i ''[[Formica aquilonia]]'', vrsta mrava. Ovi mnogobrojni mravi grade [[mravinjak]]e od šišarki i borovih iglica koje nađu na šumskom tlu. Neki su nastanjeni već desetljećima. Jedna kolonija može skupiti 100 000 kukaca na dan da bi nahranila pola milijuna mrava | ||
Zajedno s tim mravom, nekoliko škotskih vrsta beskralježnjaka, inače rijetkih u ostatku države, postoje tu. Tu spada pet vrsta mrava i pčela, šest vrsta moljaca i leptira, pet vrsta muha i jedna vrsta tvrdokrilca.<ref>{{ | Zajedno s tim mravom, nekoliko škotskih vrsta beskralježnjaka, inače rijetkih u ostatku države, postoje tu. Tu spada pet vrsta mrava i pčela, šest vrsta moljaca i leptira, pet vrsta muha i jedna vrsta tvrdokrilca.<ref>{{Citiranje weba | url = http://www.snh.org.uk/scottish/species/invertebrates.asp | title = Invertebrates | publisher = Scottish Natural Heritage | dateformat = dmy | accessdate = 15 January 2007 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20061231203619/http://www.snh.org.uk/scottish/species/Invertebrates.asp | archivedate = 31. prosinca 2006. }}</ref> | ||
Iako se populacije mnogih vrsta leptira drugdje smanjuju, nedavna istraživanja su pokazala da se neke od tih rijetkih vrsta sele na sjever zbog klimatskih promjena.<ref>Smith, Claire (21 July 2007) "Butterflies are flitting here from the South." Edinburgh. ''The Scotsman''.</ref><ref>[http://www.butterfly-conservation.org/downloads/75/the_state_of_britains_butterflies.html "The state of Britain's butterflies 2007"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080201055442/http://www.butterfly-conservation.org/downloads/75/the_state_of_britains_butterflies.html |date=1. veljače 2008. }} (pdf) Butterfly Conservation. Retrieved on 21 July 2007.</ref> U lipnju 2008. odrasla jednika ''[[Ethmia pyrausta]]'' je otkrivena u Easter Rossu. To je bio peti put od njegovog otkrića kod [[Loch Shin]]a [[1853.]] godine.<ref>Davies, Eilidh (3 June 2008) "Rare moth rescued from becoming a spider's next meal". Aberdeen. ''Press and Journal''.</ref> | Iako se populacije mnogih vrsta leptira drugdje smanjuju, nedavna istraživanja su pokazala da se neke od tih rijetkih vrsta sele na sjever zbog klimatskih promjena.<ref>Smith, Claire (21 July 2007) "Butterflies are flitting here from the South." Edinburgh. ''The Scotsman''.</ref><ref>[http://www.butterfly-conservation.org/downloads/75/the_state_of_britains_butterflies.html "The state of Britain's butterflies 2007"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080201055442/http://www.butterfly-conservation.org/downloads/75/the_state_of_britains_butterflies.html |date=1. veljače 2008. }} (pdf) Butterfly Conservation. Retrieved on 21 July 2007.</ref> U lipnju 2008. odrasla jednika ''[[Ethmia pyrausta]]'' je otkrivena u Easter Rossu. To je bio peti put od njegovog otkrića kod [[Loch Shin]]a [[1853.]] godine.<ref>Davies, Eilidh (3 June 2008) "Rare moth rescued from becoming a spider's next meal". Aberdeen. ''Press and Journal''.</ref> | ||
Najbolje poznat beskralježnjak bi mogla biti vrsta ''[[Culicoides impunctatus]]'', sićušni kukac. Njegova ishrana drvetom može rezultirati u dvadesetpostotnom gubitku ljetnih radnih dana za drvnu industriju.<ref>{{ | Najbolje poznat beskralježnjak bi mogla biti vrsta ''[[Culicoides impunctatus]]'', sićušni kukac. Njegova ishrana drvetom može rezultirati u dvadesetpostotnom gubitku ljetnih radnih dana za drvnu industriju.<ref>{{Citiranje weba | url = http://www.treesforlife.org.uk/tfl.midge.html | title = Highland biting midge | publisher = Trees for Life | dateformat = dmy | accessdate = 15 January 2007 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20090531081636/http://www.treesforlife.org.uk/tfl.midge.html | archivedate = 31. svibnja 2009. }}</ref> | ||
== Kriptidi == | == Kriptidi == | ||
Priča se da postoje razne egzotične mačke u Škotskoj,<ref>{{ | Priča se da postoje razne egzotične mačke u Škotskoj,<ref>{{Citiranje weba | url = http://scotcats.online.fr/swc/index.html | publisher = The Scottish Big Cat Trust | title = The Scottish Wildcat | dateformat = dmy | accessdate = 10 August 2007}}</ref> a opisivane su uglavnom kao crne, dugonoge životinje, slične [[puma|pumi]] ili [[leopard]]u, ali njihovo postojanje nikada nije dokazano. Najpoznatije stvorenje je Čudovište iz [[Loch Ness]]a, nazvano [[Nessie]]. Opisana je kao Plesiosaur, a ponekad kao morska zmija. Prvi zabilježeni susret sa Nessie datira unazad do 565 godine.<ref>{{Citiranje weba | url = http://www.ucc.ie/celt/published/T201040/index.html | author = Adomnán | title = The Life of Columba | publisher = [[University College Cork]]|dateformat = dmy | accessdate = 25 June 2007}}</ref> U 19-om stoljeću je na obalu otoka Orkney dospjelo tijelo neidentificiranog bića, za kojeg znanstvenici smatraju da je bio morski pas.<ref>Simpson, Yvonne A. [http://www.theangloscot.co.uk/ "The Strange Case of the Stronsay Beast"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080914144147/http://www.theangloscot.co.uk/ |date=14. rujna 2008. }} theangloscot.co.uk. Retrieved on 10 August 2008.</ref> | ||
==Očuvanje prirode u Škotskoj== | ==Očuvanje prirode u Škotskoj== | ||
| Redak 165: | Redak 165: | ||
Perry je izjavio da je njegova "prva reakcija na ovu groznu crnu listu bila začuđena nevjerica. Još uvijek nalazim nevjerovatne detalje.<!-- However, they were supplied by the lessee himself.-->"<ref>Perry (1948) pp. 54–55.</ref> U nekim slučajevima ovi brojevi veći su od broja trenutno živućih jedinki u cijeloj državi. | Perry je izjavio da je njegova "prva reakcija na ovu groznu crnu listu bila začuđena nevjerica. Još uvijek nalazim nevjerovatne detalje.<!-- However, they were supplied by the lessee himself.-->"<ref>Perry (1948) pp. 54–55.</ref> U nekim slučajevima ovi brojevi veći su od broja trenutno živućih jedinki u cijeloj državi. | ||
I dalje se vidi da je uništenje napravljeno u viktorijansko doba i dalje nadir fauni Škotske. Također, [[klimatske promjene]] nastale u primorskim dijelovima Škotske uništavaju sva staništa. Među pticama, [[alpska kokoška]], [[pijukavac]] i [[snježna žutovoljka]] posebno us ugrožene jer ovise o visinskim staništima, a populacija će im se vjerojatno smanjivati zbog sve toplijeg vremena.<ref>Benvie (2004) pp. 19, 30, 34.</ref> [[Sisavci]] i ostali [[kralježnaci]] mogu orići bolje, iako su lokalizirane populacije u opasnosti. Morski život već je povrijeđen. Sve manje je vrsta [[plakton]]a koje preferiraju hladnu vodu i tako i sve manje hrane morskim pticama.<ref>{{ | I dalje se vidi da je uništenje napravljeno u viktorijansko doba i dalje nadir fauni Škotske. Također, [[klimatske promjene]] nastale u primorskim dijelovima Škotske uništavaju sva staništa. Među pticama, [[alpska kokoška]], [[pijukavac]] i [[snježna žutovoljka]] posebno us ugrožene jer ovise o visinskim staništima, a populacija će im se vjerojatno smanjivati zbog sve toplijeg vremena.<ref>Benvie (2004) pp. 19, 30, 34.</ref> [[Sisavci]] i ostali [[kralježnaci]] mogu orići bolje, iako su lokalizirane populacije u opasnosti. Morski život već je povrijeđen. Sve manje je vrsta [[plakton]]a koje preferiraju hladnu vodu i tako i sve manje hrane morskim pticama.<ref>{{Citiranje novina | last = Johnston | first = I. | date = 19. studenog 2006.| title = Sea change as plankton head north | location = Edinburgh | publisher = ''The Scotsman''}}</ref> Dalje evidentiranje problema vodi za to specijaliziran dio univerziteta [[St Andrews University]]. Analize pretpostavljaju da je populacija običnih tuljana u [[Orkney]]u i [[Shetland]]u pala za 40% od 2001. do 2006. godine, što je navelo škotsku vlast da poduzme nove zaštitne mjere za očuvanje tog reda.<ref>{{Citiranje novina | last = Hardie | first = Alison | date = 20 January 2007| title = Dramatic decline in island common seal populations baffles experts | location = Edinburgh | publisher = ''The Scotsman''}}</ref> | ||
Složenosti uključene u očuvanje škotske divljine istaknute su u RSPB izvješću, uz napomenu da je kuna zlatica značajan grabljivac tetrijebovih gnijezda. Obe vrste su zaštićene. <!--POGLEDAJTE: Both species are protected, providing conservation agencies with a challenging conundrum to address.--><ref>"The capercaillie conundrum" (October 2007) ''BBC Wildlife'' '''25''' No. 9.</ref> | Složenosti uključene u očuvanje škotske divljine istaknute su u RSPB izvješću, uz napomenu da je kuna zlatica značajan grabljivac tetrijebovih gnijezda. Obe vrste su zaštićene. <!--POGLEDAJTE: Both species are protected, providing conservation agencies with a challenging conundrum to address.--><ref>"The capercaillie conundrum" (October 2007) ''BBC Wildlife'' '''25''' No. 9.</ref> | ||
| Redak 171: | Redak 171: | ||
===Organizacije za očuvanje prirode=== | ===Organizacije za očuvanje prirode=== | ||
[[Datoteka:Cairn toul.jpg|240px|desno|thumb|Visoke planine [[Cairngorms]] – [[Cairn Toul]] i [[Sgor an Lochain Uaine]] iz [[Braeriach]]a]] | [[Datoteka:Cairn toul.jpg|240px|desno|thumb|Visoke planine [[Cairngorms]] – [[Cairn Toul]] i [[Sgor an Lochain Uaine]] iz [[Braeriach]]a]] | ||
Nekoliko javnih organizacija imaju važnu ulogu u upravljanju škotskom faunom. [[Scottish Natural Heritage]] je zakonom osnovano tijelo odgovorno za upravu prirodnom baštinom Škotske. Jedna od njegovih dužnosti je da stabilizira nacionalne prirodne rezervate (''National Nature Reserves'' - ''NNR''). Do 2004. godine bilo ih je 73, ali nakon provjere napravljene na kraju godine, značajan broj mjesta izgubio je svoj status nacionalnog prirodnog rezervata, tako da ih je 2006. godine bilo 55.<ref>{{ | Nekoliko javnih organizacija imaju važnu ulogu u upravljanju škotskom faunom. [[Scottish Natural Heritage]] je zakonom osnovano tijelo odgovorno za upravu prirodnom baštinom Škotske. Jedna od njegovih dužnosti je da stabilizira nacionalne prirodne rezervate (''National Nature Reserves'' - ''NNR''). Do 2004. godine bilo ih je 73, ali nakon provjere napravljene na kraju godine, značajan broj mjesta izgubio je svoj status nacionalnog prirodnog rezervata, tako da ih je 2006. godine bilo 55.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.snh.org.uk/pdfs/publications/corporate/annreview06/SNH%20Review%202006.pdf|title=SNH Annual Review 2006|format=PDF|publisher=Scottish Natural Heritage|dateformat=dmy|accessdate=16 February 2007|archiveurl=https://web.archive.org/web/20070316180634/http://www.snh.org.uk/pdfs/publications/corporate/annreview06/SNH%20Review%202006.pdf|archivedate=16. ožujka 2007.}}</ref><ref>Nova politika NNR-ova ustanovljena je 1996. godine, a zahtijevala je od njih da imaju četiri atributa: prvenstvo prirode, nacionalnu važnost, najbolju upravu i stalnost uprave. Mjesta koja nisu imala ove karakreristike uklonjena su s liste NNR-a. Vidi [http://www.nnr-scotland.com/downloads/publications/The_Story_of_Hermaness_National_Nature_Reserve.pdf "The Story of Hermaness National Nature Reserve: Appendix 1"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090304192140/http://www.nnr-scotland.com/downloads/publications/The_Story_of_Hermaness_National_Nature_Reserve.pdf |date=4. ožujka 2009. }} (pdf) SNH.</ref> Komisija za šume (''Forestry Commission'') upravlja škotskim šumskim oblastima i jedna je od najvećih državnih zemljoposjednika. ''Zajednički komitet za očuvanje prirode'' (''Joint Nature Conservation Committee'') zakonski je savjetnik u Vladi Ujedinjenog Kraljevstva i međunarodna organizacija za zaštitu prirode. | ||
Država ima dva [[nacionalni park|nacionalna parka]]. [[Cairngorms National Park]] uključuje najveću oblast arktičkih planina u Ujedinjenom Kraljevstvu. Mjesta proglašena važnima za očuvanje prirodne baštine zauzimaju 39% kopnene površine, od kojih su dvije trećine od velike europske važnosti.<ref>[http://www.cairngorms.co.uk/park/index.php "The Park"] Cairngorms National Park Authority.</ref> [[Loch Lomond and the Trossachs National Park]] sadrži najviše pitke vode u Ujedinjenom Kraljevstvu, planine [[Breadalbane]] i morska jezera od [[Argyll]]a. | Država ima dva [[nacionalni park|nacionalna parka]]. [[Cairngorms National Park]] uključuje najveću oblast arktičkih planina u Ujedinjenom Kraljevstvu. Mjesta proglašena važnima za očuvanje prirodne baštine zauzimaju 39% kopnene površine, od kojih su dvije trećine od velike europske važnosti.<ref>[http://www.cairngorms.co.uk/park/index.php "The Park"] Cairngorms National Park Authority.</ref> [[Loch Lomond and the Trossachs National Park]] sadrži najviše pitke vode u Ujedinjenom Kraljevstvu, planine [[Breadalbane]] i morska jezera od [[Argyll]]a. | ||
Dobrotvorne i volonterske organizacije također igraju važnu ulogu. [[National Trust for Scotland]] humanitarna je udruga koja štiti i promovira škotsku prirodu i prirodno nasljeđe. S više od 270 000 članova to je najveća humanitarna udruga u Škotskoj. [[Scottish Wildlife Trust]] vodeća je volonterska udruga za zaštitu prirode, koja radi na zaštiti škotskog prirodnog posjeda. [[Royal Zoological Society of Scotland]] iskusno je društvo i registrirana udruga koja održava zoološki vrt [[Edinburgh Zoo]] i [[Highland Wildlife Park]], safari park i zoološki vrt blizu [[Kingussie]]a). Udruga također radi u nekoliko programa za očuvanje prirode diljem Škotske i svijeta. [[Royal Society for the Protection of Birds]] promovira očuvanje ptica i ostalih divljih životinja kroz zaštitu i renaturiranje staništa. [[John Muir Trust]] organizacija je čija je glavna uloga zaštita divljeg zemljišta i životinja, kroz posjedovanje zemljišta i promociju edukacije i očuvanja prorode. Udruga posjeduje i upravlja posjedima na lokacijama uključujući [[Knoydart]] i [[Assynt]], i na otoku [[Skye]]. Povezana je i sa [[Sierra Club]]om u Sjedinjenim Državama koji također slavi ostavštinu [[John Muir|Johna Muira]].<ref>[http://www.jmt.org/ "Welcome to the John Muir Trust"] John Muir Trust. Retrieved on 3 January 2007.</ref> [[Trees for Life (Škotska)|Trees for Life]] organizacija je s ciljem da obnovi "divlje šume" u planinama [[Northwest Highlands]] i [[Grampian Mountains (Škotska)|Grampian Mountains]].<ref>{{ | Dobrotvorne i volonterske organizacije također igraju važnu ulogu. [[National Trust for Scotland]] humanitarna je udruga koja štiti i promovira škotsku prirodu i prirodno nasljeđe. S više od 270 000 članova to je najveća humanitarna udruga u Škotskoj. [[Scottish Wildlife Trust]] vodeća je volonterska udruga za zaštitu prirode, koja radi na zaštiti škotskog prirodnog posjeda. [[Royal Zoological Society of Scotland]] iskusno je društvo i registrirana udruga koja održava zoološki vrt [[Edinburgh Zoo]] i [[Highland Wildlife Park]], safari park i zoološki vrt blizu [[Kingussie]]a). Udruga također radi u nekoliko programa za očuvanje prirode diljem Škotske i svijeta. [[Royal Society for the Protection of Birds]] promovira očuvanje ptica i ostalih divljih životinja kroz zaštitu i renaturiranje staništa. [[John Muir Trust]] organizacija je čija je glavna uloga zaštita divljeg zemljišta i životinja, kroz posjedovanje zemljišta i promociju edukacije i očuvanja prorode. Udruga posjeduje i upravlja posjedima na lokacijama uključujući [[Knoydart]] i [[Assynt]], i na otoku [[Skye]]. Povezana je i sa [[Sierra Club]]om u Sjedinjenim Državama koji također slavi ostavštinu [[John Muir|Johna Muira]].<ref>[http://www.jmt.org/ "Welcome to the John Muir Trust"] John Muir Trust. Retrieved on 3 January 2007.</ref> [[Trees for Life (Škotska)|Trees for Life]] organizacija je s ciljem da obnovi "divlje šume" u planinama [[Northwest Highlands]] i [[Grampian Mountains (Škotska)|Grampian Mountains]].<ref>{{Citiranje weba | url = http://www.treesforlife.org.uk/tfl.visi.html | title = "Our Vision" | publisher = Trees for Life | dateformat = dmy | accessdate = 3 January 2007 | archiveurl = https://www.webcitation.org/66YJei7eg?url=http://www.treesforlife.org.uk/tfl.visi.html | archivedate = 30. ožujka 2012. }}</ref> | ||
== Vidi još == | == Vidi još == | ||
Posljednja izmjena od 2. siječanj 2022. u 05:19
Fauna Škotske su uglavnom uobičajene za sjeverozapadni europski dio paleoarktičke zone, iako je nekoliko vrsta najvećih sisavaca tog područja izumrlo zbog izlova, a ljudske aktivnosti su također dovele do uvođenja raznih životinja. Različita staništa s umjerenom klimom u Škotskoj su dom za 62 vrste sisavaca, uključujući i jednu populciju divljih mačaka, velik broj sivih i običnih tuljana i najsjeverniju populaciju dobrih dupina na svijetu.[3][4][5]
Mnoge populacije ptica, poput tetrijeba ruševca i sjeverne snježnice (Lagopus lagopus) žive ovdje, a ova zemlja ima svjetski važna gnijezdilišta morskih ptica kao što je bluna.[6] Suri orao je postao nacionalna ikona, a bukoči i bjelorepani su nedavno ponovo naselili ove prostore. Škotski krstokljun je jedina podvrsta kralježnjaka endemična za Ujedinjeno Kraljevstvo.
Mora Škotske su među biološki najproduktivnijim u svijetu; procjenjeno je da broj morskih vrsta u morima Škotske prelazi 40 000.[7] Darwinovi brežuljci su važno područje za dubokomorske koralje koji žive u hladnoj vodi, i koji su otkriveni 1998. U unutrašnjosti, skoro 400 genetički različitih populacija atlantskog lososa žive u rijekama Škotske. Od 42 vrste slatkovodnih riba, pola ih je ovdje dospjelo prirodnom kolonizacijom a pola su ih uveli ljudi.
Samo šest vrsta vodozemaca i četiri kopnenih gmazova žive tu, ali mnoge vrste beskralježnjaka koji tu žive su rijetki na drugim prostorima Ujedinjenog Kraljevstva.[8] Procjenjeno je da postoji 14 000 vrsta kukaca, uključujući i rijetke pčele i leptire koji su zaštićeni zakonom. Organizacije za očuvanje prirode u Ujedinjenom Kraljevstvu se brinu da će klimatske promjene, a posebno njihov utjecaj na visoravni i bića u moru, ugroziti većinu faune Škotske.
Staništa
U Škotskoj postoje razna staništa s umjerenom klimom, miješane listopadne i zimzelene šume, kao i močvarni, planinski, estuarijski, slatkovodni i morski krajolici, s krajolicima tundre.[9] Oko 14% Škotske je pošumljeno (dosta tih šuma rastu na plantažama), ali prije nego što su ih ljudi posjekli, tu je postojalo mnogo više šuma širokolisnog drveća i tajgi. Iako jako reducirane, zimzelene prašume u Škotskoj još postoje.[10] 17% Škotske pokriveno je vlažnim travnjacima vrijeska i tresetom.
U Caithnessu i Sutherlandu nalaze se gotovo netaknuta močvarna područja, među najvećim na svijetu, koja podržavaju drugačiju zajednicu životinja.[11][12] 75% škotske zemlje (uključujući neke močvare) se koristi za agrikulturu, dok urbana područja čine oko 3%. Obala je duga 11 803 kilometra, a broj otoka s kopnenom vegetacijom je približno 800. Njih oko 600 leži na zapadnoj obali. 90% zapremine i 70% površine pod slatkim vodama u Ujedinjenom Kraljevstvu nalazi se u Škotskoj. Ima više od 30 000 slatkovodnih jezera i 6600 riječnih sustava.[9]
Sisavci
Škotska je bila u potpunosti prekrivena ledom tokom pleistocenskih glacijacija.[13] Kako je klima nakon glacijacija postajala toplija i led se povlačio, sisavci su stigli u ove krajeve. Međutim, otvaranje La Manchea (podizanjem razine mora) nije dozvolilo daljnje selidbe, pa zato unutrašnjost Ujedinjenog Kraljevstva ima samo dvije trećine vrsta koje su dospjele do Skandinavije. Hebridski otoci na zapadnoj obali Škotske imaju samo pola životinja kojih ima Britanija.[14] Šezdeset dvije vrste sisavaca žive u divljini u i oko Škotske uključujući 13 vrsta koje žive na obalama mora.[5] Za populaciju trećine kopnenih sisavaca smatra se da se smanjuje zbog faktora poput zagađenja okoliša, fragmentacije okoline, promjena u načinu uzgoja biljaka, prevelike ispaše i zbog kompeticije s uvezenim vrstama.[15] Nijedna vrsta sisavca nije endemična za Škotsku, iako podvrste nekih poljskih miševa i voluharica jesu. Smatra se da su voluharice uveli ljudi još prije 4000 godina.[16]
Grabežljivci
Pripadnici porodice kuna u Škotskoj su tipični i za ostatak Velike Britanije, s tim da europski tvor tu ne živi i da je kuna zlatica brojnija nego drugdje u Ujedinjenom Kraljevstvu,[17] ali je čistoća vrste poremećena dolaskom američke kune u sjeverni dio Engleske.[18] Škotska je dom jedinoj populaciji divlje mačke na Britanskom otočju, čiji je broj procjenjen između 400 i 2000 jedinki,[19] kao i jednoj podvrsti crvene lisice, Vulpes vulpes vulpes, koja je veća od V. v. cruciger i koja ima dvije različite forme.[20] Divljoj mački prijeti ozbiljan rizik od izumiranja zbog neadekvatnosti zakona o zaštiti ove vrste.[21][22] Poduzeto je istrebljivanje populacije uvezene američke kune (koja je donesena ovamo 1950-ih za uzgoj zbog krzna) pod pokroviteljstvom Hebridean Mink Projecta. Ovo će možda biti prošireno na druga područja gdje tih kuna ima mnogo, a možda i u cijelom Ujedinjenom Kraljevstvu.[23]
Izuzevši povremene posjetitelje, samo pripadnici pravih tuljana žive ovdje cijelu godinu. Dvije vrste, sivi i obični tuljan, su prisutni po obalama Škotske i to u svjetski važnim brojevima. Godine 2002. populacija sivih tuljana procjenjena je na 120 600 odraslih jedinki, što je oko 36% svjetske populacije i više od 90% u UK-u. Škotska populacija običnog tuljana se procjenjuje na 29 700, oko 90% UK-a i 36% europske populacije.[24]
Štakori, kukcojedi i zečevi
Sedamdeset pet posto crvenih vjeverica Ujedinjenog Kraljevstva živi u Škotskoj. Ovu vrstu ugrožavaju uvedene sive vjeverice, a Scottish Strategy for Red Squirrel Conservation ima strategiju koja podržava njeno dugoročno očuvanje.[25] U istraživanjima iz 2007. pripisana je zasluga rastućoj populaciji kuna zlatica za pomoć u ovom programu time što su lovile isključivo sive vjeverice. Škotska nema populaciju puhova ili puhova orašara, niti žutogrlog miša, a areal patuljastog miša je ograničen na južni dio zemlje. Apodemus sylvaticus hirtensis i neke podvrste voluharice su endemične, ali inače su glodari isti kao i u ostatku UK-a.[26]
Kopneni kukcojedi su uglavnom slični kao i oni u ostatku Britanije. Scottish Executive i Royal Society for the Protection of Birds su nedavno odlučili ukloniti ježeve iz Vanjskih Hebrida[27] jer je njihovo uvođenje izazvalo smanjenje populacije nekih ptica močvarica. Uklanjanje ježeva je prekinuto 2007. godine. Uhvaćene životinje su preseljene u unutrašnjost. Ovaj program im je smanjio populaciju: godine 2007. su bile uhvaćene samo dvije jedinke.[28]
Od reda Lagomorpha samo su zečevi i kunići prisutni u Škotskoj. Planinski zec je jedini zec koji je oduvijek živio na ovim prostorima. Poljskog zeca i patuljastog kunića su doveli Rimljani,[29] ali nisu bili veoma rasprostranjeni sve do 19-og stoljeća.
Parnoprstaši
Landseerova slika mužjaka običnog jelena, Monarch of the Glen (Kralj Glena), jedna je od najznačajnijih slika viktorijanske Škotske.[30] Ta vrsta, pripadnik reda parnoprstaša još uvijek je brojna (ima 40 000 jedniki), ali njegov opstanak u čistom obliku ugrožava hibridizacija s uvezenim sika jelenom. Kako je obični jelen uglavnom planinska vrsta, u dolinama ga zamjenjuje srna.[31] Iako živi drugdje u UK-u, ne postoje divlje populacije Hydropotes inermis i vrsta roda Muntiacus u Škotskoj. Postoje izolirane populacije divljih koza i divljih ovaca.[15]
Drugi sisavci
Samo devet od šesnaest vrsta šišmiša koji žive drugdje u Britaniji živi i u Škotskoj. Rasprostranjene vrste su Pipistrellus pipistrellus, Pipistrellus pygmaeus, Plecotus auritus, Myotis daubentoni i Myotis nattereri. Oni s ograničenijom rasprostranjeošću su Myotis mystacinus, vrste roda Nyctalus, Nyctalus leisleri i Pipistrellus nathusii.[32] Nijedna vrsta šišmiša ne živi na Šetlandskim otocima, ali neki ponekada zalutaju i dospiju tu.[33]
Dvadeset jedna vrsta kitova je zabilježena u vodama Škotske u zadnjih 100 godina, uključujući i kitove ubojice, ulješure, dobre dupine, Rissove dupine i druge.[34] Kolonija od 100 dobrih dupina s Moray Firtha[3] je najsjevernija na svijetu. Znanstvenici su od 1992. do 2002. istraživali strvine pliskavica i otkrili da je trećina njih umrla od napada dupina. Tobolčar Macropus rufogriseus je uvezen na jedan otok u Loch Lamondu i osnovao je koloniju.
Izumiranja i ponovno uvođenje
Tokom pleistocenskih interglacijacija, arktičke životinje kojih danas tu više nema, nastanile su Škotsku, uključujući i dlakavog nosoroga, mamuta, polarnog medvjeda, leminga, arktičku lisicu i divovskog jelena Megaloceros giganteus.[35] Druge životinje koje su nastanjivale Škotsku, ali su izumrle, su ris, koji je u Britaniji živio do prije 1500 godina,[36] mrki medvjed (izumro u 9-om ili 10-om stoljeću) i los, koji je preživio do 1300-tih.[37] Divlja svinja i tur su izumrli u sljedeća dva stoljeća. Posljednji vuk je ubijen u Invernessshireu 1743. godine,[38][39] a morž je sada samo rijetki posjetitelj.[40] Na St Kildi je također postojala endemična podvrsta kućnog miša, Mus musculus muralis, koji je izumro 1938. godine.[41]
Udruga Scottish Natural Heritage je ponovo uvela dabrove na ove prostore, donijevši ih iz Norveške. Ta je vrsta tu živjela do 15. stoljeća. Divlje svinje su također ponovo dovedene,[42] a planira se i uvođenje vukova koji bi popunili ekosustav.[36]
Ptice
U povijesti sisavaca postoje tri razdoblja koja se preklapaju: prirodna kolonizacija nakon ledenog doba, izumiranja koja je izazvao čovjek i uvođenje novih vrsta od strane ljudi.[43] Kod ptica je takvu generalizaciju teže potkrijepiti dokazima zbog njihove veće mobilnosti. Moderni ljudi su načinili veliku štetu ptičjim vrstama, posebno pticama grabljivicama, ali prirodne varijacije u populacijama su kompleksne. Naprimjer, burnjaci su postojali u Skara Braeu tokom neolitika, ali im je u Srednjem vijeku areal bio ograničen na otoke St Kilda. Od tada su proširili svoj areal.[44][45]
Većina od oko 250 vrsta ptica svakodnevno viđenih u Britaniji dolutaju do Škotske, a možda ih se još oko 300 rjeđe pojavljuje. Ocijenjene su 274 vrste i stavljene su na jednu od tri liste, zelenu, žutu ili crvenu, koja pokazuje njihovu ugroženost. Četrdeset ih je na crvenoj, 121 je na žutoj, a 86 ih je na zelenoj listi.[46][47]
Škotski krstokljun, Loxia scotica, koji nastanjuje planinske zimzelene šume je jedina endemična ptica Britanije i, sa samo 300 parova, jedna od najugroženijih vrsta Europe.[48] Njegov oblik tijela, crvena/zelena boja i običaj da visi naopačke je dovelo do poređenja sa papigama.[49] Na St Kildi postoji jedinstvena podvrsta carića, Troglodytes troglodytes hirtensis, koji se prilagodio stajanju na stijenama i liticama na tom golom otoku u Atlantiku i razvio veća i snažnija stopala od drugih carića. Također ima neznatno veći, duži kljun, sivlje perje i drugačiji pjev. Ova podvrsta je priznata 1884. i zaštićena 1904. da se zabrani njeno uništavanje "u rukama ornitologa, skupljača jaja, nadjevača životinja i turista".[50]
Ptice grabljivice
Samo nekoliko parova od oko 600 surih orlova Britanije živi u Škotskoj kao što je slučaj i sa sivim sokolima.[51] Sokol grlaš, eja strnjarica i kosac, iako žive u Engleskoj i Walesu, ovdje uglavnom ne žive.[52]
Godine 1916. engleski vikar je ukrao posljednja jaja orla štekavca,[53] a posljednji odrasli primjerak je ustrijeljen dvije godine kasnije. Međutim, ova vrsta je ponovno uvedena na otok Rùm 1975. godine. Proširila se na razne obližnje otoke i do 2006. je bilo 30 parova. Unatoč strahu lokalnih farmera, Royal Society for the Protection of Birds (RSPB) planira pustiti do 100 mladih orlova na istočnu obalu Škotske.[36][54] Crvenkasta lunja je istrebljena u Škotskoj 1879. godine, a RSPB je pokrenuo program ponovnog uvođenja 1980.-ih. Iako je ta vrsta napravila dobar napredak, procjenjuje se da je 38% od 395 ptica rođenih između 1999. i 2003. otrovano, a još 9% su ubili ljudi.
Nakon odsutnosti skoro 40 godina, bukoč je uspješno rekolonizirao Škotsku ranih 1950.-ih. Sada postoji 150 parova.[55]
Druge ptice grabljivice iz UK-a poput vjetruše, eje strnjarice, jastreba, kopca, šumske sove i kukuvije su jako rasprostranjene u Škotskoj, iako je ćuk više vezan za jug.[56][57] Škanjci mišari su pokazali veliku izdržljivost oporavivši se od ubijanja od strane ljudi i epidemije 1950-ih, koja im je smanjila količinu dostupnog plijena. Broj im se između 1978. i 1998. godine više nego utrostručio.[58] S druge strane, samo se jedan par sniježnih sova razmnožavao na otoku Feltar između 1967. i 1975. godine.[53]
Morske ptice
Škotska mora su dom za gotovo polovicu morskih ptica Europske unije[59] uključujući i oko pola svjetske populacije bluna i trećinu svjetske populacije malog zovoja. Četiri vrste morskih ptica imaju više od 95% Britanske populacije u Škotskoj, a daljnjih četrnaest imaju više od polovice populacije u škotskim kolonijama. Otok St Kilda, koji pripada Svjetskoj baštini, je raj za morske ptice i ima veliki značaj za njih. Ima 60 000 bluna (24% svjetske populacije), 49 000 parova Oceanodroma leucorhoa (90% europske populacije), 136 000 parova tupika (morski papagaj) (30% populacije UK-a) i 67 000 parova burnjaka (13% populacije UK-a).[60] Otok Mingulay također ima veliku populaciju morskih ptica i važno je gnjezdište malih njorki, sa 9514 parova, 6,3% europske populacije.[61]
Šezdeset posto svih velikih pomornika se gnijezde u Škotskoj, uglavnom u Orkneyu i Shetlandu, iako ovdje nisu dospjeli do prije 18. stoljeća. 90% arktičkih čigri se razmnožava u Škotskoj. Sličan je slučaj i sa crnom njorkom.[62] Škotska je dom i za 1000 parova kratkorepog pomornika i 21 000 parova morskog vranca.[63]
Nadalje, na vrhuncu sezone parenja, 130 000 ptica nastanjuje prirodni rezervat Fowlsheugh u Aberdeenshireu, što je čini najvećom kolonijom morskih ptica u Britaniji. Ima dosta galebova, morskih papagaja i malih njorki.[64] Na Bass Rocku živi 40 000 bluna, a njihov znanstveni naziv Morus bassanus potiče od te stijene.[65][66]
Fazanke i močvarice
Tetrijeb gluhan koji je na crvenoj listi i sniježna jarebica se razmnožavaju u Škotskoj i ne žive drugdje na Britanskom otočju. Ovaj prvi je izumro u Škotskoj 1785. ali je uvezen iz Švedske 1837. godine.[67][68] Postoji mnogo fazanki uključujući i tetrijeba ruževca i poznatu Lagopus lagopus scotica.[69] Prepelica, poljska jarebica i fazan su rasprostranjeni, ali riđa jarebica baš i nije.[70] Malena kolonija uvezenog zlatnog fazana živi na jugozapadu.[71]
Među močvaricama, vlastelica, ćukavica, kulik sljepčić i morski kulik tu ne žive. U ljeto plitka jezera obezbjeđuju hranu mnogim močvaricama i patkama, uključujući gavku, patku žličarku, ušatog gnjurca i crnu patku.[72] Patke batoglavice su kolonizirale područje oko nacionalnog parka Cairngorms od 1970-ih, i oko 100 parova živi tamo. Većina od oko 8000 žutokljunih labudova na Britanskom otočju zimuje u Škotskoj i Irskoj.[73][74]
Skoro sve od 40 000 bjelolicih guski, koje se razmnožavaju na Grenlandu, dolaze na otok Islay prezimiti. Većina njih ostaje samo nakoliko dana dok se na raziđu. Skoro isto njih koriste zaljev Montrose kao privremeno odmaralište u listopadu, a 20% svjetske populacije zimuje na škotskim jezerima.[75] Srednji plijenor i crvenogrli plijenor žive uglavnom na sjeveru i zapadu Škotske.[76]
Vrapčarke
Gavrani su tipične šumske ptice u većem dijelu Europe, ali u Škotskoj su uglavnom povezani s planinama i obalama mora. 2002. godine siva vrana je priznata kao odvojena vrsta od crne vrane.[77] Nedavna istraživanja su pokazala da se broj gavrana povećava, ali se broj sivih vrana smanjio za 59%, dok je broj crnih vrana ostao isti.[78] 340 parova crvenokljunih galica se gnijezdi na otocima Islay i Colonsay.[79]
Kao i kod krstokljuna, 2400 parova ćubastih sjenica živi raštrkano u preostalim prašumama Škotske. Broj planinskih kosova se smanjio na oko 7000, vjerojatno zbog većeg broja turista koji ih uznemiravaju. Ima manje od 100 parova sniježne strnadice, iako im se zimi priključe selice iz kontinentalne Europe. Smatra se da vodenkosovi koriste jedno gnijezdilište od 1881. godine. Škotska ima 95% britanske populacije gorske juričice, oko 64 000 parova.[80]
Druge ptice
Pokušaji da se očuva plahi kosac su bili uspješni, i broj ove vrste s crvene liste je sada 670 parova.[81] Vijoglava, također na crvenoj listi, ima samo 2 do 10 parova u Škotskoj.[82] [83] Od golubova divlja grlica tu uglavnom ne živi, ali golub pećinar živi na sjeveru i zapadu Škotske i Irske.[84]
Izumrle ptice
Sivi ždral i bukavac nebogled su izumrli zbog izlovla i isušivanja močvara u 18. stoljeću.[85] Posljednja velika njorka je ubijena na Stac an Arminu, stijeni u arhipelagu St Kilda u srpnju 1840. godine.[86]
Kopneni gmazovi i vodozemci
Samo šest vrsta vodozemaca i četiri kopnena gmaza su izvorni stanovnici Škotske.[87] U vodozemce spadaju tri vrste vodenjaka: veliki vodenjak (manje od 1.000 jedniki),[88] mali vodenjak i Lissotriton helveticus.[89] Drugi vodozemci su smeđa krastača, krastača i riđa žaba. Jedina invazivna vrsta vodozemca u Škotskoj je planinski vodenjak, nedavno viđen u području oko Edinburgha.[90]
U gmazove spadaju riđovka, bjelouška, sljepić (koji je zapravo beznogi gušter, iako izgleda kao zmija) i živorodna gušterica. Obična smukulja, viđena drugdje u UK-u, ovdje ne živi, a i bjelouška je rijetka.[91]
Ribe i ostale vodene životinje
Od 42 vrste riba nađenih u slatkim vodama Škotske, samo polovina je dospjela prirodnom kolonizacijom. Izvorne vrste su Alosa alosa, potočna pastrva, jegulja i riječna paklara. Rijeke su dom za jednu od najvećih kolonija lososa u Europi, sa skoro 400 rijeka koje imaju genetički različitu populaciju.[92] Pet vrsta je Škotsku koloniziralo prije 1790. godine. To su: štuka, bodorka, brkica, grgeč i pijor. Rjeđe izvorne vrste su Coregonus clupeoides (živi na samo dvije lokacije i veliku prijetnju mu predstavlja uvezeni balavac) i jezerska zlatovčica.
Školjka Margaritifera margaritifera je prije bila dovoljno brojna za komercijalne aktivnosti,[93] i Škotska i dalje ostaje njezino glavno uporište u Europi. Postoje populacije u više od 50 rijeka.[94]
Mora Škotske, koja čine područje veće od mora ostatka UK-a, su među biološki najproduktivnijima na svijetu. Dom su za jednu trećinu svih vrsta delfina i kitova, većinu crvenih algi Velike Britanije, dagnje i morske trave, kao i za upadljive vrste poput tankog morskog perca, Funiculina quadrangularis. Procjenuje se da potpuni broj škotskih vodenih vrsta prelazi 40 000. Tu spada 250 vrsta riba, 4 vrste morskih kornjača,[95] 2500 vrsta rakova i 700 vrsta školjki.
Darwinovi brežuljci, važno područje koraljnih grebena koji mogu preživjeti u hladnoj vodi, otkriveno 1988. godine, je oko 1000 metara ispod razine mora u Atlantskom oceanu, oko 185 kilometara sjeverozapadno od rta Wrath. To područje pokriva oko 100 km kvadratnih i sadrži na stotine brežuljaka oko 100 metara u promjeru i 5 m visokih. Moguće je da ovakvo područje ne postoji nigdje drugdje u svijetu. Na vrhovima brežuljaka su Lophelia koralji.
Kopneni beskralježnjaci
Sedamdeset sedam vrsta kopnenih puževa[96] i oko 14 000 vrsta kukaca žive u Škotskoj, ali nijedan nije zaista endemičan.[97] Tu sapada i Pardosa lugubris, vrsta pauka vučjaka prvi put pronađenog u UK-u 2000-te i Formica aquilonia, vrsta mrava. Ovi mnogobrojni mravi grade mravinjake od šišarki i borovih iglica koje nađu na šumskom tlu. Neki su nastanjeni već desetljećima. Jedna kolonija može skupiti 100 000 kukaca na dan da bi nahranila pola milijuna mrava
Zajedno s tim mravom, nekoliko škotskih vrsta beskralježnjaka, inače rijetkih u ostatku države, postoje tu. Tu spada pet vrsta mrava i pčela, šest vrsta moljaca i leptira, pet vrsta muha i jedna vrsta tvrdokrilca.[98]
Iako se populacije mnogih vrsta leptira drugdje smanjuju, nedavna istraživanja su pokazala da se neke od tih rijetkih vrsta sele na sjever zbog klimatskih promjena.[99][100] U lipnju 2008. odrasla jednika Ethmia pyrausta je otkrivena u Easter Rossu. To je bio peti put od njegovog otkrića kod Loch Shina 1853. godine.[101] Najbolje poznat beskralježnjak bi mogla biti vrsta Culicoides impunctatus, sićušni kukac. Njegova ishrana drvetom može rezultirati u dvadesetpostotnom gubitku ljetnih radnih dana za drvnu industriju.[102]
Kriptidi
Priča se da postoje razne egzotične mačke u Škotskoj,[103] a opisivane su uglavnom kao crne, dugonoge životinje, slične pumi ili leopardu, ali njihovo postojanje nikada nije dokazano. Najpoznatije stvorenje je Čudovište iz Loch Nessa, nazvano Nessie. Opisana je kao Plesiosaur, a ponekad kao morska zmija. Prvi zabilježeni susret sa Nessie datira unazad do 565 godine.[104] U 19-om stoljeću je na obalu otoka Orkney dospjelo tijelo neidentificiranog bića, za kojeg znanstvenici smatraju da je bio morski pas.[105]
Očuvanje prirode u Škotskoj
Izazovi
Očuvanje prirodne okoline je jako razvijeno u Ujedinjenom Kraljevstvu. Sredstva organizacija možda su nedovoljna, ali kad se usporede s ranijim stavovima o okolišu, upečatljiva. U viktorijansko doba nekoliko je životinja izumrlo u Škotskoj, ali skala ubijanja u lovu na posjedima bila je zapanjujuća. Richard Perry zapisao je na imanju u Cairngormsu između 1837. i 1840. godine da je sljedeća gamad istrebljena od strane čuvara u interesu očuvanja lještarke:
246 lasica, 198 divljih mačaka, 106 tvorova, 67 jazavaca, 58 vidri, 475 gavrana, 462 vjetruše, 371 grubonogi škanjac, 285 ostalih škanjaca, 275 jastrebova, 98 sivih sokolova, 92 lunje, 78 žurica, 71 kratkouhi orao, 63 jastrebova kokošara, 35 dugouhih orlova, 27 morskih orlova, 18 orlova ribara, 15 zlatnih orlova, 11 hobija, 6 velikih sokolova, 5 močvarnih pasa, 3 osičara,
i zbog razloga trenutno nepovezanih s lovom na lještarke, dalje
11 lisica, 301 hermelin i lasica, 78 kućnih mačaka, 1431 ćubasta ili golovrana vrana, 3 barske sove, 8 svraka i 7 "narančastonogih sokolova".
Perry je izjavio da je njegova "prva reakcija na ovu groznu crnu listu bila začuđena nevjerica. Još uvijek nalazim nevjerovatne detalje."[106] U nekim slučajevima ovi brojevi veći su od broja trenutno živućih jedinki u cijeloj državi.
I dalje se vidi da je uništenje napravljeno u viktorijansko doba i dalje nadir fauni Škotske. Također, klimatske promjene nastale u primorskim dijelovima Škotske uništavaju sva staništa. Među pticama, alpska kokoška, pijukavac i snježna žutovoljka posebno us ugrožene jer ovise o visinskim staništima, a populacija će im se vjerojatno smanjivati zbog sve toplijeg vremena.[107] Sisavci i ostali kralježnaci mogu orići bolje, iako su lokalizirane populacije u opasnosti. Morski život već je povrijeđen. Sve manje je vrsta plaktona koje preferiraju hladnu vodu i tako i sve manje hrane morskim pticama.[108] Dalje evidentiranje problema vodi za to specijaliziran dio univerziteta St Andrews University. Analize pretpostavljaju da je populacija običnih tuljana u Orkneyu i Shetlandu pala za 40% od 2001. do 2006. godine, što je navelo škotsku vlast da poduzme nove zaštitne mjere za očuvanje tog reda.[109]
Složenosti uključene u očuvanje škotske divljine istaknute su u RSPB izvješću, uz napomenu da je kuna zlatica značajan grabljivac tetrijebovih gnijezda. Obe vrste su zaštićene. [110]
Organizacije za očuvanje prirode
Nekoliko javnih organizacija imaju važnu ulogu u upravljanju škotskom faunom. Scottish Natural Heritage je zakonom osnovano tijelo odgovorno za upravu prirodnom baštinom Škotske. Jedna od njegovih dužnosti je da stabilizira nacionalne prirodne rezervate (National Nature Reserves - NNR). Do 2004. godine bilo ih je 73, ali nakon provjere napravljene na kraju godine, značajan broj mjesta izgubio je svoj status nacionalnog prirodnog rezervata, tako da ih je 2006. godine bilo 55.[111][112] Komisija za šume (Forestry Commission) upravlja škotskim šumskim oblastima i jedna je od najvećih državnih zemljoposjednika. Zajednički komitet za očuvanje prirode (Joint Nature Conservation Committee) zakonski je savjetnik u Vladi Ujedinjenog Kraljevstva i međunarodna organizacija za zaštitu prirode.
Država ima dva nacionalna parka. Cairngorms National Park uključuje najveću oblast arktičkih planina u Ujedinjenom Kraljevstvu. Mjesta proglašena važnima za očuvanje prirodne baštine zauzimaju 39% kopnene površine, od kojih su dvije trećine od velike europske važnosti.[113] Loch Lomond and the Trossachs National Park sadrži najviše pitke vode u Ujedinjenom Kraljevstvu, planine Breadalbane i morska jezera od Argylla.
Dobrotvorne i volonterske organizacije također igraju važnu ulogu. National Trust for Scotland humanitarna je udruga koja štiti i promovira škotsku prirodu i prirodno nasljeđe. S više od 270 000 članova to je najveća humanitarna udruga u Škotskoj. Scottish Wildlife Trust vodeća je volonterska udruga za zaštitu prirode, koja radi na zaštiti škotskog prirodnog posjeda. Royal Zoological Society of Scotland iskusno je društvo i registrirana udruga koja održava zoološki vrt Edinburgh Zoo i Highland Wildlife Park, safari park i zoološki vrt blizu Kingussiea). Udruga također radi u nekoliko programa za očuvanje prirode diljem Škotske i svijeta. Royal Society for the Protection of Birds promovira očuvanje ptica i ostalih divljih životinja kroz zaštitu i renaturiranje staništa. John Muir Trust organizacija je čija je glavna uloga zaštita divljeg zemljišta i životinja, kroz posjedovanje zemljišta i promociju edukacije i očuvanja prorode. Udruga posjeduje i upravlja posjedima na lokacijama uključujući Knoydart i Assynt, i na otoku Skye. Povezana je i sa Sierra Clubom u Sjedinjenim Državama koji također slavi ostavštinu Johna Muira.[114] Trees for Life organizacija je s ciljem da obnovi "divlje šume" u planinama Northwest Highlands i Grampian Mountains.[115]
Vidi još
Izvori
- ↑ Hrvatska opća enciklopedija, Leksikografski zavod "Miroslav Krleža", Zagreb 2005. ISBN 953-6036-37-1
- ↑ Životinje velika ilustrirana enciklopedija, Mozaik knjiga, Zagreb 2005. ISBN 953-196-088-7
- ↑ 3,0 3,1 Thompson, P.M.; Corkrey, R.; Lusseau, D.; Lusseau, S.M.; Quick, N.; Durban, J.W.; Parsons, K.M. & Hammond, P.S. (2006). An assessment of the current condition of the Moray Firth bottlenose dolphin populationAn assessment of the current condition of the Moray Firth bottlenose dolphin population, Perth: Scottish Natural Heritage Commissioned Report No. 175.
- ↑ Matthews (1968) p. 254.
- ↑ 5,0 5,1 "Mammals". Scottish Natural Heritage. Inačica izvorne stranice arhivirana 30. prosinca 2006.. http://www.snh.org.uk/scottish/species/mammals.asp Pristupljeno 1. siječanj 2007.
- ↑ Fraser Darling and Boyd (1969) pp. 7, 98–102.
- ↑ "Inshore Fisheries in Scotland". The Scottish Government. http://www.scotland.gov.uk/Publications/2005/03/sfifs/2 Pristupljeno 24. kolovoz 2008.
- ↑ Miles and Jackman (1991) p. 48.
- ↑ 9,0 9,1 "Scottish wildlife habitats". Scottish Natural Heritage. Inačica izvorne stranice arhivirana 22. prosinca 2006.. http://www.snh.org.uk/scottish/settings/settings.asp Pristupljeno 2. siječanj 2007.
- ↑ Preston, C.D.; Pearman, D.A., & Dines, T.D. (2002). New Atlas of the British and Irish Flora. Oxford University Press
- ↑ Ratcliffe, D.A. (7 October 1998). Flow Country: The peatlands of Caithness and SutherlandFlow Country: The peatlands of Caithness and Sutherland, Joint Nature Conservation Committee.
- ↑ "North Highland: Peatlands of Caithness & Sutherland". Scottish Natural Heritage. Inačica izvorne stranice arhivirana 28. studenoga 2005.. http://www.snh.org.uk/scottish/nhighland/peatlandsofcsl.asp Pristupljeno 2. siječanj 2007.
- ↑ Save for the Atlantic outlier of St Kilda. Maclean (1972) p. 20.
- ↑ Murray (1973) p. 72.
- ↑ 15,0 15,1 "National Heritage Trends" (pdf). Scottish Natural Heritage. Inačica izvorne stranice arhivirana 15. prosinca 2007.. http://www.snh.org.uk/trends/trends_notes/pdf/terrestrial%20species/land%20mammals.pdf Pristupljeno 1. siječanj 2007.
- ↑ "Orkney vole" (pdf). Scottish Natural Heritage. Inačica izvorne stranice arhivirana 26. listopada 2007.. http://www.snh.org.uk/pdfs/about/orkneyvole1.pdf Pristupljeno 1. siječanj 2007.
- ↑ Corbet and Ovenden (1984) pp. 180–86.
- ↑ Benvie (2004) p. 48.
- ↑ "Scotland's Cat; 400 and counting...". Scottish Wildcat Association. http://www.scottishwildcats.co.uk/ Pristupljeno 1. siječanj 2007.
- ↑ Matthews (1968) pp. 231–32.
- ↑ Benvie (2004) p. 18.
- ↑ Hull (2007) pp. 184–89.
- ↑ Haworth, Jenny (3 February 2009) "National cull may exterminate UK mink". Edinburgh. The Scotsman.
- ↑ trends_notes/pdf/marine%20species/seals.pdf "Seals" (pdf). Scottish Natural Heritage. http://www.snh.org.uk/trends trends_notes/pdf/marine%20species/seals.pdf Pristupljeno 1. siječanj 2007.
- ↑ "Red Squirrels". Scottish Natural Heritage. Inačica izvorne stranice arhivirana 20. travnja 2004.. http://www.snh.org.uk/scottish/species/mammals/squirrels.asp Pristupljeno 1. siječanj 2007.
- ↑ Corbet and Ovenden (1984) pp. 152, 167–68.
- ↑ "Uist Wader Project Newsletter" (pdf). Scottish Natural Heritage. kolovoz 2004. Inačica izvorne stranice arhivirana 22. rujna 2006.. http://www.snh.org.uk/pdfs/scottish/wisles/nlaug04.pdf Pristupljeno 1. siječanj 2007.
- ↑ Ross, John (3. studenog 2007.) "3,2,1... and then there were none". Edinburgh. The Scotsman.
- ↑ "Rabbits". BBC Nature. Inačica izvorne stranice arhivirana 30. lipnja 2012.. http://www.bbc.co.uk/nature/animals/pets/rabbits.shtml Pristupljeno 1. siječanj 2007.
- ↑ Ormond, Richard (2005). Monarch of the Glen: Landseer in the Highlands. National Galleries of Scotland. ISBN 1903278708 RedDot Books. Retrieved 24 August 2008.
- ↑ Benvie (2004) pp. 14, 44.
- ↑ Racey, P.A.; Raynor, R. & Pritchard, S. (2006). A review of European Bat Lyssavirus (EBLV) and the status of bats in ScotlandA review of European Bat Lyssavirus (EBLV) and the status of bats in Scotland, Perth: Scottish Natural Heritage Commissioned Report No. 63.
- ↑ "Shetland Bat Records" (Arhivirano 22. studenoga 2008.) Shetland Biological Records Centre. Retrieved on 10 August 2008.
- ↑ "Trends - The Sea" (pdf). Scottish Natural Heritage. Inačica izvorne stranice arhivirana 25. veljače 2012.. http://www.snh.org.uk/pdfs/strategy/trends/SNH_Trends_sea.pdf Pristupljeno 1. siječanj 2007.
- ↑ Murray (1973) pp. 55, 71.
- ↑ 36,0 36,1 36,2 Watson, Jeremy (12 October 2006). "Sea eagle spreads its wings...". Edinburgh: Scotland on Sunday.
- ↑ Hull (2007) p. 240.
- ↑ Fraser Darling and Boyd (1969) p. 64
- ↑ Although McCormick and Buckland (2003) state that a claim is made for the last wolf having been shot in Durness in 1749.
- ↑ Corbet and Ovenden (1984) pp. 275–79.
- ↑ Maclean (1972) pp. 21–22.
- ↑ Ross, David (26 November 2009) "Wild Boar: our new eco warriors" The Herald. Glasgow.
- ↑ MacCormick, Finbar and Buckland, Paul C. The Vertebrate Fauna in Edwards, Kevin J. & Ralston, Ian B.M. (Eds) (2003) Scotland After the Ice Age: Environment, Archaeology and History, 8000 BC - AD 1000. Edinburgh. Edinburgh University Press. pp. 83–103.
- ↑ Gooders (1994) p. 35.
- ↑ Peterson et al. (1993) Map 9.
- ↑ "Populations Status of Birds in the UK". British Trust for Ornithology. Inačica izvorne stranice arhivirana 6. prosinca 2006.. http://www.bto.org/psob/index.htm Pristupljeno 6. siječanj 2007.
- ↑ "Birds of conservation concern: 2002–2007" (pdf). RSPB. http://www.rspb.org.uk/Images/Bocc2_tcm9-132673.pdf Pristupljeno 7. siječanj 2007.
- ↑ Benvie (2004) p. 55.
- ↑ Miles and Jackman (1991) p. 21.
- ↑ Maclean (1972) p. 21.
- ↑ Brown (1989) pp. 175, 176, 187.
- ↑ Gooders (1994) pp. 85, 86, 94.
- ↑ 53,0 53,1 McFarlan, D., ed. (1991). The Guinness Book of Records. Enfield: Guinness Publishing p. 35.
- ↑ Fraser Darling and Boyd (1969) str. 65 kaže da su živjeil do 1960-ih.
- ↑ Benvie (2004) str. 102.
- ↑ Brown (1989) str. 104, 115.
- ↑ Gooders (1994) str. 84, 88, 89, 92, 179–82.
- ↑ Benvie (2004) p. 70.
- ↑ "RSPB Scotland Parliamentary Briefing: Debate on Scotland's Marine Environment – 20th March 08" (pdf). RSPB. http://www.rspb.org.uk/ourwork/library/briefings.asp Pristupljeno 24. kolovoz 2008.
- ↑ Benvie (2004) str. 116, 121, 132–34.
- ↑ "Mingulay birds". National Trust for Scotland. Inačica izvorne stranice arhivirana 2. listopada 2006.. http://www.nts-seabirds.org.uk/properties/mingulay/mingulay_breeding.aspx/ Pristupljeno 16. veljača 2007.
- ↑ Benvie (2004) str. 128–38.
- ↑ Johnston, I. (6. siječanj 2007.). "Escalating threat to the future of Scotland's seas". Edinburgh: The Scotsman The report quotes British Trust for Ornithology figures.
- ↑ "Fowlsheugh Reserve". RSPB. http://www.rspb.org.uk/reserves/guide/f/fowlsheugh/about.asp Pristupljeno 13. siječanj 2007.
- ↑ "Gannet Morus bassanus [Linnaeus, 1758"]. British Trust for Ornithology. http://blx1.bto.org/birdfacts/results/bob710.htm Pristupljeno 24. kolovoz 2008.
- ↑ "The Wildlife". Scottish Seabird Centre. http://www.seabird.org/wildlife.asp Pristupljeno 13. siječanj 2007.
- ↑ "Species Profile: Capercaillie" (Arhivirano 18. travnja 2009.) Trees for Life. Retrieved 8 September 2008.
- ↑ "Species Action Plan: Capercaillie (Tetrao urogallus)" (Arhivirano 30. kolovoza 2009.) UK Biodiversity Action Plan. Retrieved 8 September 2008.
- ↑ Gooders (1994) str. 98–101.
- ↑ Gooders (1994) str. 97, 102, 103, 106.
- ↑ Gooders (1994) str. 104–05.
- ↑ Perrot, D. et al. (1995) The Outer Hebrides Handbook and Guide. Machynlleth. Kittiwake. str. 86–90.
- ↑ Benvie (2004) str. 97, 106.
- ↑ Gooders (1994) str. 51.
- ↑ Benvie (2004) str. 74.
- ↑ "Black-throated Diver". RSPB. http://www.rspb.org.uk/birds/guide/b/blackthroateddiver/index.asp Pristupljeno 7. siječanj 2007.
- ↑ "Hooded Crow: Corvus cornix". C. Michael Hogan, GlobalTwitcher.com, ed, N. Stromberg. Inačica izvorne stranice arhivirana 26. studenoga 2010.. http://www.globaltwitcher.com/artspec_information.asp?thingid=26307 Pristupljeno 20. rujan 2009.
- ↑ "National Heritage Trends" (pdf). Scottish Natural Heritage. Inačica izvorne stranice arhivirana 19. listopada 2007.. http://www.snh.org.uk/trends/trends_notes/pdf/terrestrial%20species/breeding%20land%20birds.pdf Pristupljeno 7. siječanj 2007.
- ↑ Benvie (2004) p. 118.
- ↑ Benvie (2004) p. 79.
- ↑ Benvie (2004) p. 72.
- ↑ Benvie (2004) str. 72.
- ↑ "Wryneck". RSPB. http://www.rspb.org.uk/birds/guide/w/wryneck/index.asp Pristupljeno 7. siječanj 2007.
- ↑ Gooders (1994) str. 171, 175.
- ↑ Fraser Darling and Boyd (1969) str. 64.
- ↑ Haswell-Smith (2004) str. 325.
- ↑ "Publications: Amphibians & Reptiles". Scottish Natural Heritage. Inačica izvorne stranice arhivirana 1. rujna 2009.. http://www.snh.org.uk/pubs/detail.asp?id=261 Pristupljeno 10. kolovoz 2008.
- ↑ Johnston, Ian (19. ožujak 2007.). "Scotland 'sliding towards the collapse of our ecosystem'". Edinburgh: The Scotsman U članku piše Call 999: an Emergency for Scotland's Biodiversity. Summary and Assessment for Scotland from the UK Biodiversity Action Plan 2005 Reporting Round izdato od strane Scottish Environment Linka također u martu 2007.
- ↑ "Amphibians". Thomson ecology. Inačica izvorne stranice arhivirana 17. lipnja 2009.. http://thomsonecology.com/scot-amphibians.htm Pristupljeno 13. siječanj 2007.
- ↑ Welch, D.; Carss, D.N.; Gornall, J.; Manchester, S.J.; Marquiss, M.; Preston, C. D.; Telfer, M.G.; Arnold, H.R. & Holbrook, J. (2001). An Audit of Alien Species in Scotland. Review no 139An Audit of Alien Species in Scotland. Review no 139, Perth: Scottish Natural Heritage.
- ↑ "Reptiles". Thomson ecology. Inačica izvorne stranice arhivirana 11. lipnja 2009.. http://thomsonecology.com/scot-reptiles.htm Pristupljeno 13. siječanj 2007.
- ↑ "Protecting and Promoting Scotland's Freshwater Fish and Fisheries". Scottish Executive. http://www.scotland.gov.uk/library2/doc14/saff-02.asp Pristupljeno 13. siječanj 2007.
- ↑ Vidjeti naprimjer Neat, T. (2002). The Summer Walkers: Travelling People and Pearl-fishers in the Highlands of Scotland. Edinburgh: Birlinn ISBN 1841581992
- ↑ "Invertebrate species: molluscs". Joint Nature Conservation Committee. http://www.jncc.gov.uk/ProtectedSites/SACselection/species.asp?FeatureIntCode=S1029 Pristupljeno 13. siječanj 2007.
- ↑ "Turtles in Scotland". Marine Conservation Society. http://archive.is/20121209180309/http://webcache.googleusercontent.com/search?q=cache:pWSw1gFNpmkJ:www.nesbiodiversity.org.uk/pdf-files/Roadshow%2520leaflet.pdf+Turtles,+Scotland+SNH&hl=en&ct=clnk&cd=1&gl=uk&client=firefox-a Pristupljeno 24. kolovoz 2008.
- ↑ Carter, Stephen P. "Land Snails" in Edwards and Ralston, Ian (2003) str. 104.
- ↑ Buckland, Paul C. and Sadler, Jon P. "Insects" in Edwards and Ralston (2003) str. 105–08.
- ↑ "Invertebrates". Scottish Natural Heritage. Inačica izvorne stranice arhivirana 31. prosinca 2006.. http://www.snh.org.uk/scottish/species/invertebrates.asp Pristupljeno 15. siječanj 2007.
- ↑ Smith, Claire (21 July 2007) "Butterflies are flitting here from the South." Edinburgh. The Scotsman.
- ↑ "The state of Britain's butterflies 2007" (Arhivirano 1. veljače 2008.) (pdf) Butterfly Conservation. Retrieved on 21 July 2007.
- ↑ Davies, Eilidh (3 June 2008) "Rare moth rescued from becoming a spider's next meal". Aberdeen. Press and Journal.
- ↑ "Highland biting midge". Trees for Life. Inačica izvorne stranice arhivirana 31. svibnja 2009.. http://www.treesforlife.org.uk/tfl.midge.html Pristupljeno 15. siječanj 2007.
- ↑ "The Scottish Wildcat". The Scottish Big Cat Trust. http://scotcats.online.fr/swc/index.html Pristupljeno 10. kolovoz 2007.
- ↑ Adomnán. "The Life of Columba". University College Cork. http://www.ucc.ie/celt/published/T201040/index.html Pristupljeno 25. lipanj 2007.
- ↑ Simpson, Yvonne A. "The Strange Case of the Stronsay Beast" (Arhivirano 14. rujna 2008.) theangloscot.co.uk. Retrieved on 10 August 2008.
- ↑ Perry (1948) pp. 54–55.
- ↑ Benvie (2004) pp. 19, 30, 34.
- ↑ Johnston, I. (19. studenog 2006.). "Sea change as plankton head north". Edinburgh: The Scotsman
- ↑ Hardie, Alison (20. siječanj 2007.). "Dramatic decline in island common seal populations baffles experts". Edinburgh: The Scotsman
- ↑ "The capercaillie conundrum" (October 2007) BBC Wildlife 25 No. 9.
- ↑ "SNH Annual Review 2006" (PDF). Scottish Natural Heritage. Inačica izvorne stranice arhivirana 16. ožujka 2007.. http://www.snh.org.uk/pdfs/publications/corporate/annreview06/SNH%20Review%202006.pdf Pristupljeno 16. veljača 2007.
- ↑ Nova politika NNR-ova ustanovljena je 1996. godine, a zahtijevala je od njih da imaju četiri atributa: prvenstvo prirode, nacionalnu važnost, najbolju upravu i stalnost uprave. Mjesta koja nisu imala ove karakreristike uklonjena su s liste NNR-a. Vidi "The Story of Hermaness National Nature Reserve: Appendix 1" (Arhivirano 4. ožujka 2009.) (pdf) SNH.
- ↑ "The Park" Cairngorms National Park Authority.
- ↑ "Welcome to the John Muir Trust" John Muir Trust. Retrieved on 3 January 2007.
- ↑ ""Our Vision"". Trees for Life. Inačica izvorne stranice arhivirana 30. ožujka 2012.. http://www.treesforlife.org.uk/tfl.visi.html Pristupljeno 3. siječanj 2007.
