Razlika između inačica stranice »Židovi Višegrada«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)) |
||
| Redak 4: | Redak 4: | ||
== Povijest == | == Povijest == | ||
{{glavni|Židovi Bosne i Hercegovine}} | {{glavni|Židovi Bosne i Hercegovine}} | ||
[[Slika:Berta Siegmann.jpg|thumb|lijevo|Berta Siegmann (oko 1870.-1930-te), porijeklom iz Poljske sa suprugom Samuelom vodila trgovinu i hotel u Višegradu u kojem se služio košer. Bila je babica, a mirovine se odrekla u korist siromaha Višegrada. Njihov sin Salamon (Višegrad, 1892), stradao je u logoru Sachenhausen 1945.<ref>{{ | [[Slika:Berta Siegmann.jpg|thumb|lijevo|Berta Siegmann (oko 1870.-1930-te), porijeklom iz Poljske sa suprugom Samuelom vodila trgovinu i hotel u Višegradu u kojem se služio košer. Bila je babica, a mirovine se odrekla u korist siromaha Višegrada. Njihov sin Salamon (Višegrad, 1892), stradao je u logoru Sachenhausen 1945.<ref>{{Citiranje weba|url=http://jewsinbosnia.eu/izlozba/visoko.jpg|title=Višegrad|publisher=jewsinbosnia.eu|date=5 August 2017|accessdate=2016-05-07}}</ref> ]] | ||
[[Židovi Bosne i Hercegovine|Židovi]] su u [[Višegrad]] najprije došli iz [[Sarajevo|Sarajeva]], a onda iz drugih mjesta, tako da ih već u prvim godinama 19. stoljeća u tom gradu susrećemo. Prema "Bosanskom glasniku", u Višegradu je 1908. godine živjelo 177 Židova, da bi taj broj 1940. godine pao na oko 110. Mnogi, kada su završili školovanje, nisu se više vratili u Višegrad, dok su neki tražili posao u [[Beograd]]u i [[Zagreb]]u. | [[Židovi Bosne i Hercegovine|Židovi]] su u [[Višegrad]] najprije došli iz [[Sarajevo|Sarajeva]], a onda iz drugih mjesta, tako da ih već u prvim godinama 19. stoljeća u tom gradu susrećemo. Prema "Bosanskom glasniku", u Višegradu je 1908. godine živjelo 177 Židova, da bi taj broj 1940. godine pao na oko 110. Mnogi, kada su završili školovanje, nisu se više vratili u Višegrad, dok su neki tražili posao u [[Beograd]]u i [[Zagreb]]u. | ||
| Redak 11: | Redak 11: | ||
[[Ustaše]] nisu stigle odvesti višegradske Židove u logore, jer su postrojbe narodnooslobodilačke vojske onesposobile željezničku prugu. Kada su [[Talijani]] zauzeli Višegrad, ustaše se povlače. Židovi su ostali na miru do prosinca 1942. godine, kada se ustaše ponovo vraćaju u Višegrad. Mnogi Židovi su već bili u redovima [[Partizani|partizana]], dok su neki pobjegli u razna mjesta [[Sandžak]]a i [[Crna Gora|Crne Gore]]. Živjeli su povučeno i niko ih nije uznemiravao. One koji su ostali u Višegradu uhitio je [[Gestapo]] 1944. godine i odveo u [[Sabirni logor Bergen-Belsen|koncentracioni logor Bergen-Belsen]]. U njemačkom logoru nastradalo je 46 višegradskih Židova. Rat je preživjelo 56 višegradskih Židova. To su oni koji su se vratili živi iz njemačkih zarobljeničkih logora i borci narodnooslobodilačke borbe. Preživjeli višegradski Židovi danas žive u [[Sarajevo|Sarajevu]], Beogradu i Zagrebu. | [[Ustaše]] nisu stigle odvesti višegradske Židove u logore, jer su postrojbe narodnooslobodilačke vojske onesposobile željezničku prugu. Kada su [[Talijani]] zauzeli Višegrad, ustaše se povlače. Židovi su ostali na miru do prosinca 1942. godine, kada se ustaše ponovo vraćaju u Višegrad. Mnogi Židovi su već bili u redovima [[Partizani|partizana]], dok su neki pobjegli u razna mjesta [[Sandžak]]a i [[Crna Gora|Crne Gore]]. Živjeli su povučeno i niko ih nije uznemiravao. One koji su ostali u Višegradu uhitio je [[Gestapo]] 1944. godine i odveo u [[Sabirni logor Bergen-Belsen|koncentracioni logor Bergen-Belsen]]. U njemačkom logoru nastradalo je 46 višegradskih Židova. Rat je preživjelo 56 višegradskih Židova. To su oni koji su se vratili živi iz njemačkih zarobljeničkih logora i borci narodnooslobodilačke borbe. Preživjeli višegradski Židovi danas žive u [[Sarajevo|Sarajevu]], Beogradu i Zagrebu. | ||
Židovi su dali Višegradu nekoliko izrazitih intelektualaca i gospodarstvenika. Obitelji: Baruh, Kamhi, Papo, Levi, Romano prednjačili su u tome pogledu.<ref>{{ | Židovi su dali Višegradu nekoliko izrazitih intelektualaca i gospodarstvenika. Obitelji: Baruh, Kamhi, Papo, Levi, Romano prednjačili su u tome pogledu.<ref>{{Citiranje weba|url=http://elmundosefarad.wikidot.com/iz-istorije-jevreja-u-visegradu|title=Iz Istorije Jevreja U Visegradu|publisher=elmundosefarad.wikidot.com|date=5 August 2017|accessdate=2016-05-07}}</ref> | ||
== Izvori == | == Izvori == | ||
Trenutačna izmjena od 03:44, 22. prosinca 2021.
Židovi su nekadašnja etnička i vjerska skupina koja je djelovala u Višegradu, u Bosni i Hercegovini. Sjedište Židovske općine se nalazilo u Višegradu.
Povijest
Podrobniji članak o temi: Židovi Bosne i HercegovineŽidovi su u Višegrad najprije došli iz Sarajeva, a onda iz drugih mjesta, tako da ih već u prvim godinama 19. stoljeća u tom gradu susrećemo. Prema "Bosanskom glasniku", u Višegradu je 1908. godine živjelo 177 Židova, da bi taj broj 1940. godine pao na oko 110. Mnogi, kada su završili školovanje, nisu se više vratili u Višegrad, dok su neki tražili posao u Beogradu i Zagrebu.
Tijekom Prvog svjetskog rata Višegrad je kao pogranično mjesto između Austro-Ugarske i Srbije bio poprište velikih i strašnih ratnih operacija. Stanovništvo je moralo napuštati i bježati iz Višegrada u unutrašnjost Bosne. Višegradski Židovi su 1905. godine sagradili novi hram, jer je stari hram bio već dotrajao. Prilikom osvećenja hrama došli su predstavnici svih židovskih općina u Višegrad. Tijekom Drugog svjetskog rata, sa ulaskom Nijemaca u grad, hram je bio opljačkan i devastiran. U početku su okupatori u njemu držali svoj magacin hrane, a kasnije je pretvoren u štalu za konje. U Višegradu je postojalo židovsko groblje, koje datira od 1889. godine.
Ustaše nisu stigle odvesti višegradske Židove u logore, jer su postrojbe narodnooslobodilačke vojske onesposobile željezničku prugu. Kada su Talijani zauzeli Višegrad, ustaše se povlače. Židovi su ostali na miru do prosinca 1942. godine, kada se ustaše ponovo vraćaju u Višegrad. Mnogi Židovi su već bili u redovima partizana, dok su neki pobjegli u razna mjesta Sandžaka i Crne Gore. Živjeli su povučeno i niko ih nije uznemiravao. One koji su ostali u Višegradu uhitio je Gestapo 1944. godine i odveo u koncentracioni logor Bergen-Belsen. U njemačkom logoru nastradalo je 46 višegradskih Židova. Rat je preživjelo 56 višegradskih Židova. To su oni koji su se vratili živi iz njemačkih zarobljeničkih logora i borci narodnooslobodilačke borbe. Preživjeli višegradski Židovi danas žive u Sarajevu, Beogradu i Zagrebu.
Židovi su dali Višegradu nekoliko izrazitih intelektualaca i gospodarstvenika. Obitelji: Baruh, Kamhi, Papo, Levi, Romano prednjačili su u tome pogledu.[2]
Izvori
- ↑ "Višegrad". jewsinbosnia.eu. 5. kolovoza 2017.. http://jewsinbosnia.eu/izlozba/visoko.jpg Pristupljeno 7. svibnja 2016.
- ↑ "Iz Istorije Jevreja U Visegradu". elmundosefarad.wikidot.com. 5. kolovoza 2017.. http://elmundosefarad.wikidot.com/iz-istorije-jevreja-u-visegradu Pristupljeno 7. svibnja 2016.
Vanjske poveznice
| |||||||||||||
