Vauvert (Gard): razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba) |
||
| Redak 30: | Redak 30: | ||
}} | }} | ||
'''Vauvert''' je [[općina]] na krajnjem jugu [[departman]]a [[Gard]]<ref name="A1">{{ | '''Vauvert''' je [[općina]] na krajnjem jugu [[departman]]a [[Gard]]<ref name="A1">{{Citiranje weba |url=https://www.creme-de-languedoc.com/Languedoc/geography/gard.php/|title=Gard departman|work=creme-de-languedoc.com/|accessdate=22. studenoga 2020.|quote=|language=engleski|trans-title=Gard departman}}</ref> u južnoj [[Francuska|Francuskoj]], a u [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] je bila poznata pod nazivom ''Posquières''. Općina obuhvaća grad Vauvert i sela ''Gallician''<ref name="A2">{{Citiranje weba |url=https://www.gallician.com//|title=Gallician|work=gallician.com/|accessdate=22. studenoga 2020.|quote=|language=engleski |trans-title=Gallician}}</ref> i ''Montcalm''<ref name="A3">{{Citiranje weba |url=https://www.viamichelin.com/web/Routes/Route-Montcalm-30600-Gard-France-to-Vauvert-30600-Gard-France/|title= Montcalm|work=viamichelin.com/|accessdate=22. studenoga 2020.|quote=|language=engleski|trans-title= Montcalm}}</ref>. Preko trećine stanovništva radi u [[Industrija|industriji]], koja je uglavnom [[prehrambena industrija]] sa posebnim naglaskom na [[Vinarstvo|proizvodnju vina]]. | ||
==Etimologija toponima== | ==Etimologija toponima== | ||
| Redak 38: | Redak 38: | ||
==Geografija== | ==Geografija== | ||
Vauvert zauzima oko 11 četvornih kilometara i jedna je od najvećih općina u blizini [[Park prirode|parka prirode]] [[Camargue]]<ref name="A4">{{ | Vauvert zauzima oko 11 četvornih kilometara i jedna je od najvećih općina u blizini [[Park prirode|parka prirode]] [[Camargue]]<ref name="A4">{{Citiranje weba |url=https://about-france.com/tourism/camargue.htm/|title= Camargue|work=about-france.com/|accessdate= 22. studenoga 2020.|quote=|language=engleski|trans-title= Camargue}}</ref>. Prostire se na oko 20 kilometara u smjeru sjever-jug i 3 do 6 kilometara u smjeru istok-zapad. Sjeverna polovica uglavnom je suha, dok je južna močvarna. Vauvert je udaljen oko 22 km jugozapadno od [[Nîmes]]a , 35 km zapadno od [[Arles]]a i 44 km istočno od [[Montpellier]]a. | ||
==Rabinska škola== | ==Rabinska škola== | ||
Tijekom srednjeg vijeka Vauvert su naseljavali [[Kršćanstvo|kršćani]] i [[židovi]] koji su stvorili dvije odvojene zajednice u selu. | Tijekom srednjeg vijeka Vauvert su naseljavali [[Kršćanstvo|kršćani]] i [[židovi]] koji su stvorili dvije odvojene zajednice u selu. | ||
U 12. stoljeću [[rabin]]ska škola postaje važno središte židovskog učenja, prepoznatog u cijeloj [[Europa|Europi]] a sve zahvaljujući doprinosu [[Abraham ben David|Abrahama ben Davida]] i [[Izak Slijepi|Izaka Slijepog]]. Kad je [[Benjamin iz Tutere]] posjetio grad, oko [[1165.]] godine<ref name="A5">{{ | U 12. stoljeću [[rabin]]ska škola postaje važno središte židovskog učenja, prepoznatog u cijeloj [[Europa|Europi]] a sve zahvaljujući doprinosu [[Abraham ben David|Abrahama ben Davida]] i [[Izak Slijepi|Izaka Slijepog]]. Kad je [[Benjamin iz Tutere]] posjetio grad, oko [[1165.]] godine<ref name="A5">{{Citiranje weba |url=http://www.jewishencyclopedia.com/articles/12310-posquieres/|title=Posjet Benjamina iz Tutere|work=jewishencyclopedia.com/|accessdate= 22. studenoga 2020.|quote=|language=engleski|trans-title=Posjet Benjamina iz Tutere}}</ref>, zajednica se sastojala od četrdesetak članova, među kojima spominje ''Joseph ben Menahema'', ''Benvenistu'', te ''Isaaka ben Mosesa''. | ||
==Svetište Notre-Dame od Val-Verta== | ==Svetište Notre-Dame od Val-Verta== | ||
Od 13. stoljeća kršćansko svetište ''Notre-Dame od Val-Verta''<ref name="A6">{{ | Od 13. stoljeća kršćansko svetište ''Notre-Dame od Val-Verta''<ref name="A6">{{Citiranje weba |url=https://www.verdontourisme.com/patrimoine-culturel/chapelle-notre-dame-de-valvert-vergons//|title=Notre-Dame du Valvert|work=verdontourisme.com/|accessdate= 22. studenoga 2020.|quote=|language=francuski|trans-title=Notre-Dame du Valvert}}</ref>, neposredno izvan sela, dobiva sve veću važnost kada ga je posjetio [[Luj IX., kralj Francuske|Luj IX.]], [[Karlo IX., kralj Francuske|Karlo IX.]], [[Franjo I., kralj Francuske|Franjo I.]] i papa [[Klement V.]] Kao rezultat toga, u 16. stoljeću ime sela je promijenjeno u Vauvert. [[1540.]] svetište su uništili [[Protestantizam|protestanti]].<ref name="A7">{{Citiranje weba |url=https://fr.calameo.com/read/000560690d3771dfa5503?editLinks=1/|title=Alain Teulade, "Vauvert bez zaboravljanja Posquièresa"|work=fr.calameo.com/|accessdate= 22. studenoga 2020.|quote=|language=francuski|trans-title=Alain Teulade,"Vauvert bez zaboravljanja Posquièresa"}}</ref> U vrijeme vladavine [[Luj XIII., kralj Francuske|Luja XIII.]], [[Henri II. od Montmorencya]] smatrao je grad Vauvert strateški važnim u svojoj kampanji iz [[1627.]] godine. <ref name="A8">{{Citiranje weba |url=http://www.archeologiepetitecamargue.culture.fr/pages/vauvert.htm/|title=Povijest istraživanja u gradu Vauvert|work=archeologiepetitecamargue.culture.fr/|accessdate= 22. studenoga 2020.|quote=|language=francuski|trans-title=Povijest istraživanja u gradu Vauvert}}</ref>Nakon opoziva [[Nanteski edikt|Nanteskog edikta]], protestantska crkva ''Temple Vielh'' uništena je [[1685.]] godine, a katolička crkva obnovljena i posvećena [[1689.]] godine. [4] | ||
==Gospodarstvo== | ==Gospodarstvo== | ||
Od srednjeg vijeka stanovnici Posquières-Vauverta uživali su posebna prava na [[lov]], [[ribolov]], uzgoj [[Stoka|stoke]] i [[Poljoprivreda|poljoprivredu]], koja prava su im dodjeljivali [[barun]]i. Međutim, seljani su tijekom stoljeća vlasništvo nad brdom poznatom kao "Costière", sve više peuzimali od baruna a posebno nakon [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]]. Tijekom [[Drugo Francusko Carstvo|Drugog carstva]] sredinom 18. stoljeća, tamo su razvili [[vinograd]]e i [[Vinarija|vinarije]] koji su im postali glavni izvor prihoda, što je rezultiralo porastom broja stanovnika na oko 6.000. Prosperitet je, međutim, kratko trajao jer je vinova loza nastradala kad je početkom 19. stoljeća najezda [[Filoksera|filoksere]]<ref name="A9">{{ | Od srednjeg vijeka stanovnici Posquières-Vauverta uživali su posebna prava na [[lov]], [[ribolov]], uzgoj [[Stoka|stoke]] i [[Poljoprivreda|poljoprivredu]], koja prava su im dodjeljivali [[barun]]i. Međutim, seljani su tijekom stoljeća vlasništvo nad brdom poznatom kao "Costière", sve više peuzimali od baruna a posebno nakon [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]]. Tijekom [[Drugo Francusko Carstvo|Drugog carstva]] sredinom 18. stoljeća, tamo su razvili [[vinograd]]e i [[Vinarija|vinarije]] koji su im postali glavni izvor prihoda, što je rezultiralo porastom broja stanovnika na oko 6.000. Prosperitet je, međutim, kratko trajao jer je vinova loza nastradala kad je početkom 19. stoljeća najezda [[Filoksera|filoksere]]<ref name="A9">{{Citiranje weba |url=http://pinova.hr/hr_HR/baza-znanja/vinogradarstvo/zastita-vinograda/stetnici-vinove-loze/trsov-usenac/|title=Filoksera|work=pinova.hr/|accessdate= 22. studenoga 2020.|quote=|language=hrvatski|trans-title=Filoksera}}</ref> pogodila cijelu regiju i uništila sve vinograde. Kao posljedica toga, broj stanovnika smanjio se na oko 4.000 a ponovno je počeo rasti tek 1950-ih, kada su ljude privukle nove mogućnosti u uzgoju stoke, vinogradima i prehrambenoj industriji. Danas je broj stanovnika narastao na preko 11.000. | ||
==Izvori== | ==Izvori== | ||
Posljednja izmjena od 22. prosinac 2021. u 03:20
Ovo je članak o Vauvert (Gard). Za druga značenja pogledajte Vauvet (Pariz).| Vauvert | |
|---|---|
.svg) Grb Vauverta | |
| Geslo: | |
 
| |
| Koordinate : 43°41′39″N 4°16′37″E / 43.6942°N 4.2769°E Vremenska zona : | |
| Slika | |
 | |
| Uprava | |
| Pokrajina | |
| Departman | Gard |
| Okrug | Occitanie |
| Kanton | Vauvert |
| Zemljopis | |
| Visina | najniža: 18 m, najviša: 97 m, prosječna: 57,5 m |
| Površina | 109,86 km² |
| Stanovništvo | |
| Broj stanovnika | 11.608 stanovnika |
| Gustoća | 105,66 stan./km² |
| Ostalo | |
| Poštanski broj | 30600 |
| INSEE kôd | 30341 |
| Službena stranica | vauvert.com |
| Portal:Francuska | |
Vauvert je općina na krajnjem jugu departmana Gard<ref name="A1">"Gard departman" (engl.). creme-de-languedoc.com/. https://www.creme-de-languedoc.com/Languedoc/geography/gard.php/ Pristupljeno 22. studenoga 2020. </ref> u južnoj Francuskoj, a u srednjem vijeku je bila poznata pod nazivom Posquières. Općina obuhvaća grad Vauvert i sela Gallician<ref name="A2">"Gallician" (engl.). gallician.com/. https://www.gallician.com// Pristupljeno 22. studenoga 2020. </ref> i Montcalm<ref name="A3">"Montcalm" (engl.). viamichelin.com/. https://www.viamichelin.com/web/Routes/Route-Montcalm-30600-Gard-France-to-Vauvert-30600-Gard-France/ Pristupljeno 22. studenoga 2020. </ref>. Preko trećine stanovništva radi u industriji, koja je uglavnom prehrambena industrija sa posebnim naglaskom na proizvodnju vina.
Etimologija toponima[uredi]
Prvi pouzdan dokument koji spominje Rostainga I., gospodara Posquièresa, datira iz 1066. godine. Etimologija toponima Posquières bila je predmet polemike među povjesničarima grada. Istraživanje objavljeno 1998. u Biltenu povijesnog društva Posquières-Vauverta (Bulletin de la Société d'Histoire de Posquières-Vauvert) sugerira da uslijed fonetske promjene B u P, Posquières potječe od složenice latinskog i hebrejskog: boscus + ariae (boscariae), odnosno mjesto gdje nalazimo drva.
Geografija[uredi]
Vauvert zauzima oko 11 četvornih kilometara i jedna je od najvećih općina u blizini parka prirode Camargue<ref name="A4">"Camargue" (engl.). about-france.com/. https://about-france.com/tourism/camargue.htm/ Pristupljeno 22. studenoga 2020. </ref>. Prostire se na oko 20 kilometara u smjeru sjever-jug i 3 do 6 kilometara u smjeru istok-zapad. Sjeverna polovica uglavnom je suha, dok je južna močvarna. Vauvert je udaljen oko 22 km jugozapadno od Nîmesa , 35 km zapadno od Arlesa i 44 km istočno od Montpelliera.
Rabinska škola[uredi]
Tijekom srednjeg vijeka Vauvert su naseljavali kršćani i židovi koji su stvorili dvije odvojene zajednice u selu. U 12. stoljeću rabinska škola postaje važno središte židovskog učenja, prepoznatog u cijeloj Europi a sve zahvaljujući doprinosu Abrahama ben Davida i Izaka Slijepog. Kad je Benjamin iz Tutere posjetio grad, oko 1165. godine<ref name="A5">"Posjet Benjamina iz Tutere" (engl.). jewishencyclopedia.com/. http://www.jewishencyclopedia.com/articles/12310-posquieres/ Pristupljeno 22. studenoga 2020. </ref>, zajednica se sastojala od četrdesetak članova, među kojima spominje Joseph ben Menahema, Benvenistu, te Isaaka ben Mosesa.
Svetište Notre-Dame od Val-Verta[uredi]
Od 13. stoljeća kršćansko svetište Notre-Dame od Val-Verta<ref name="A6">"Notre-Dame du Valvert" (francuski). verdontourisme.com/. https://www.verdontourisme.com/patrimoine-culturel/chapelle-notre-dame-de-valvert-vergons// Pristupljeno 22. studenoga 2020. </ref>, neposredno izvan sela, dobiva sve veću važnost kada ga je posjetio Luj IX., Karlo IX., Franjo I. i papa Klement V. Kao rezultat toga, u 16. stoljeću ime sela je promijenjeno u Vauvert. 1540. svetište su uništili protestanti.<ref name="A7">"Alain Teulade, "Vauvert bez zaboravljanja Posquièresa"" (francuski). fr.calameo.com/. https://fr.calameo.com/read/000560690d3771dfa5503?editLinks=1/ Pristupljeno 22. studenoga 2020. </ref> U vrijeme vladavine Luja XIII., Henri II. od Montmorencya smatrao je grad Vauvert strateški važnim u svojoj kampanji iz 1627. godine. <ref name="A8">"Povijest istraživanja u gradu Vauvert" (francuski). archeologiepetitecamargue.culture.fr/. http://www.archeologiepetitecamargue.culture.fr/pages/vauvert.htm/ Pristupljeno 22. studenoga 2020. </ref>Nakon opoziva Nanteskog edikta, protestantska crkva Temple Vielh uništena je 1685. godine, a katolička crkva obnovljena i posvećena 1689. godine. [4]
Gospodarstvo[uredi]
Od srednjeg vijeka stanovnici Posquières-Vauverta uživali su posebna prava na lov, ribolov, uzgoj stoke i poljoprivredu, koja prava su im dodjeljivali baruni. Međutim, seljani su tijekom stoljeća vlasništvo nad brdom poznatom kao "Costière", sve više peuzimali od baruna a posebno nakon Francuske revolucije. Tijekom Drugog carstva sredinom 18. stoljeća, tamo su razvili vinograde i vinarije koji su im postali glavni izvor prihoda, što je rezultiralo porastom broja stanovnika na oko 6.000. Prosperitet je, međutim, kratko trajao jer je vinova loza nastradala kad je početkom 19. stoljeća najezda filoksere<ref name="A9">"Filoksera". pinova.hr/. http://pinova.hr/hr_HR/baza-znanja/vinogradarstvo/zastita-vinograda/stetnici-vinove-loze/trsov-usenac/ Pristupljeno 22. studenoga 2020. </ref> pogodila cijelu regiju i uništila sve vinograde. Kao posljedica toga, broj stanovnika smanjio se na oko 4.000 a ponovno je počeo rasti tek 1950-ih, kada su ljude privukle nove mogućnosti u uzgoju stoke, vinogradima i prehrambenoj industriji. Danas je broj stanovnika narastao na preko 11.000.