Razlika između inačica stranice »Ustav«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Ustav'''-->'''Ustav''' je temeljni pravni akt neke [[Država|države]] kojim se uspostavlja politički i pravni poredak. Ustav obično sadrži načelne propise o društvenom, ekonomskom i političkom poretku države, definira prava i dužnosti građana, određuje najviše organe vlasti, njihove međusobne odnose i odnose prema nižim organima i građanima.<ref name="LZMK">{{ | <!--'''Ustav'''-->'''Ustav''' je temeljni pravni akt neke [[Država|države]] kojim se uspostavlja politički i pravni poredak. Ustav obično sadrži načelne propise o društvenom, ekonomskom i političkom poretku države, definira prava i dužnosti građana, određuje najviše organe vlasti, njihove međusobne odnose i odnose prema nižim organima i građanima.<ref name="LZMK">{{Citiranje weba |url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=63438 |title=Ustav |publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] |accessdate=16. travnja 2020.}}</ref> | ||
U formalnom smislu to je jedinstveni pisani akt najviše pravne snage, dok u materijalnom smislu je to svaki pravni akt koji se dotiče ustavne materije. Najstariji pisani ustavi koji su i danas u upotrebi su Ustav [[San Marino|San Marina]] iz [[1600.]] godine, te Ustav [[SAD|SAD-a]] iz [[1787.]]. Danas (2015.) većina država ima pisani ustav; izuzetak su [[UK|Ujedinjeno Kraljevstvo]], [[Izrael]] i [[Kraljevina Butan|Butan]].<ref name="LZMK"/> | U formalnom smislu to je jedinstveni pisani akt najviše pravne snage, dok u materijalnom smislu je to svaki pravni akt koji se dotiče ustavne materije. Najstariji pisani ustavi koji su i danas u upotrebi su Ustav [[San Marino|San Marina]] iz [[1600.]] godine, te Ustav [[SAD|SAD-a]] iz [[1787.]]. Danas (2015.) većina država ima pisani ustav; izuzetak su [[UK|Ujedinjeno Kraljevstvo]], [[Izrael]] i [[Kraljevina Butan|Butan]].<ref name="LZMK"/> | ||
Prvi moderni ustav u Europi proglasila je [[Poljsko-Litavska Unija]] [[3. svibnja]] [[Politika u 1791.|1791.]] ([[Trećesvibanjski Ustav]]), a u [[rujan|rujnu]] [[1791.]] Ustav donosi i [[Prva Francuska Republika]].<ref>{{ | Prvi moderni ustav u Europi proglasila je [[Poljsko-Litavska Unija]] [[3. svibnja]] [[Politika u 1791.|1791.]] ([[Trećesvibanjski Ustav]]), a u [[rujan|rujnu]] [[1791.]] Ustav donosi i [[Prva Francuska Republika]].<ref>{{Citiranje weba |title=Poljska dobila prvi moderni ustav u Europi – 1791. |url=https://povijest.hr/nadanasnjidan/poljska-dobila-prvi-moderni-ustav-u-europi-1791/ |publisher=[[Hrvatski internetski portali#P|Povijest.hr]] |work=povijest.hr |accessdate=16. travnja 2020.}}</ref> | ||
==Svrha ustava== | ==Svrha ustava== | ||
Trenutačna izmjena od 03:19, 22. prosinca 2021.
Ustav je temeljni pravni akt neke države kojim se uspostavlja politički i pravni poredak. Ustav obično sadrži načelne propise o društvenom, ekonomskom i političkom poretku države, definira prava i dužnosti građana, određuje najviše organe vlasti, njihove međusobne odnose i odnose prema nižim organima i građanima.[1]
U formalnom smislu to je jedinstveni pisani akt najviše pravne snage, dok u materijalnom smislu je to svaki pravni akt koji se dotiče ustavne materije. Najstariji pisani ustavi koji su i danas u upotrebi su Ustav San Marina iz 1600. godine, te Ustav SAD-a iz 1787.. Danas (2015.) većina država ima pisani ustav; izuzetak su Ujedinjeno Kraljevstvo, Izrael i Butan.[1]
Prvi moderni ustav u Europi proglasila je Poljsko-Litavska Unija 3. svibnja 1791. (Trećesvibanjski Ustav), a u rujnu 1791. Ustav donosi i Prva Francuska Republika.[2]
Svrha ustava
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 "Ustav". Leksikografski zavod Miroslav Krleža. https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=63438 Pristupljeno 16. travnja 2020.
- ↑ "Poljska dobila prvi moderni ustav u Europi – 1791.". povijest.hr. Povijest.hr. https://povijest.hr/nadanasnjidan/poljska-dobila-prvi-moderni-ustav-u-europi-1791/ Pristupljeno 16. travnja 2020.
Poveznice
Nedovršeni članak Ustav koji govori o pravu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.