Toggle menu
242,8 tis.
110
18
646,1 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Žilinska knjiga: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Žilinska knjiga'''-->[[Slika:Žilinská kniha.jpg|mini|250px|Žilinska knjiga]]
<!--'''Žilinska knjiga'''-->[[Slika:Žilinská kniha.jpg|mini|250px|Žilinska knjiga]]
'''Žilinska knjiga''' ([[slovački]]: ''Žilinská kniha'') predstavlja najvrjednije pismeno naslijeđe [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]] u [[Slovačka|Slovačkoj]]<ref name="РСИ">{{cite web|url=http://www.rozhlas.sk/inetportal/rsi/core.php?page=showSprava&id=5880&lang=2|title=Radio Slovakia International: ''Competition II. Žilina''|accessdate = 22. rujna 2015. |language=engleski}}</ref>, a ujedno i najstariji sačuvani zapis na [[slovački|slovačkom jeziku]] koji se nalazi u današnjoj Slovačkoj<ref name="РСИ" />. Pisana je na tri jezika ([[latinski|latinskom]], [[njemački|njemačkom]] i [[slovački|slovačkom]]) u razdoblju od [[1378.]] do [[1561.]] godine i sastoji se od tri dijela. Prvi dio čini prijepis [[magdeburg]]škog zakonika na njemačkom jeziku, koji je [[1378.]] godine napravio Mikulaš od Lukova. Drugi dio je njegov prijepis na slovačkom jeziku nastao [[1473.]] godine, dok treći i najobuhvatniji dio čine imovinski i privatni zapisi vođeni u kontinuitetu od [[1380.]] do [[1524.]], nakon čega su mjestimično unošeni do [[1561.]] godine<ref name="ЖК">{{cite web|url=http://zilina-gallery.sk/picture.php?/8000/category/783|title=Žilina Gallery: ''Siedmy div Žiliny''|accessdate = 22. rujna 2015. |language=slovački}}</ref>. Žilinsku knjigu sačinjava 149 listova papira dimenzija 29 x 22 [[centimetar|cm]], ukoričenih u 15. stoljeću<ref name="ЖК" />. Danas je smještena u Državnom arhivu u Žilini, a [[1988.]] godine je proglašena za narodni kulturni spomenik<ref name="ЖК" />.
'''Žilinska knjiga''' ([[slovački]]: ''Žilinská kniha'') predstavlja najvrjednije pismeno naslijeđe [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]] u [[Slovačka|Slovačkoj]]<ref name="РСИ">{{Citiranje weba|url=http://www.rozhlas.sk/inetportal/rsi/core.php?page=showSprava&id=5880&lang=2|title=Radio Slovakia International: ''Competition II. Žilina''|accessdate = 22. rujna 2015. |language=engleski}}</ref>, a ujedno i najstariji sačuvani zapis na [[slovački|slovačkom jeziku]] koji se nalazi u današnjoj Slovačkoj<ref name="РСИ" />. Pisana je na tri jezika ([[latinski|latinskom]], [[njemački|njemačkom]] i [[slovački|slovačkom]]) u razdoblju od [[1378.]] do [[1561.]] godine i sastoji se od tri dijela. Prvi dio čini prijepis [[magdeburg]]škog zakonika na njemačkom jeziku, koji je [[1378.]] godine napravio Mikulaš od Lukova. Drugi dio je njegov prijepis na slovačkom jeziku nastao [[1473.]] godine, dok treći i najobuhvatniji dio čine imovinski i privatni zapisi vođeni u kontinuitetu od [[1380.]] do [[1524.]], nakon čega su mjestimično unošeni do [[1561.]] godine<ref name="ЖК">{{Citiranje weba|url=http://zilina-gallery.sk/picture.php?/8000/category/783|title=Žilina Gallery: ''Siedmy div Žiliny''|accessdate = 22. rujna 2015. |language=slovački}}</ref>. Žilinsku knjigu sačinjava 149 listova papira dimenzija 29 x 22 [[centimetar|cm]], ukoričenih u 15. stoljeću<ref name="ЖК" />. Danas je smještena u Državnom arhivu u Žilini, a [[1988.]] godine je proglašena za narodni kulturni spomenik<ref name="ЖК" />.


==Izvori==
==Izvori==

Posljednja izmjena od 9. prosinac 2021. u 21:50

Žilinska knjiga

Žilinska knjiga (slovački: Žilinská kniha) predstavlja najvrjednije pismeno naslijeđe srednjeg vijeka u Slovačkoj[1], a ujedno i najstariji sačuvani zapis na slovačkom jeziku koji se nalazi u današnjoj Slovačkoj[1]. Pisana je na tri jezika (latinskom, njemačkom i slovačkom) u razdoblju od 1378. do 1561. godine i sastoji se od tri dijela. Prvi dio čini prijepis magdeburgškog zakonika na njemačkom jeziku, koji je 1378. godine napravio Mikulaš od Lukova. Drugi dio je njegov prijepis na slovačkom jeziku nastao 1473. godine, dok treći i najobuhvatniji dio čine imovinski i privatni zapisi vođeni u kontinuitetu od 1380. do 1524., nakon čega su mjestimično unošeni do 1561. godine[2]. Žilinsku knjigu sačinjava 149 listova papira dimenzija 29 x 22 cm, ukoričenih u 15. stoljeću[2]. Danas je smještena u Državnom arhivu u Žilini, a 1988. godine je proglašena za narodni kulturni spomenik[2].

Izvori

Poveznice