Razlika između inačica stranice »Židovska općina Doboj«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba))
 
Redak 15: Redak 15:
{{glavni|Židovi Bosne i Hercegovine}}
{{glavni|Židovi Bosne i Hercegovine}}
[[Slika:Sinagogadoboj.JPG|thumb|220px|lijevo|Sinagoga u Doboju]]
[[Slika:Sinagogadoboj.JPG|thumb|220px|lijevo|Sinagoga u Doboju]]
Židovi koji su se nastanili na području Doboja osnovali su Židovsku općinu Doboj. Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], u vrijeme nacističke okupacije, skoro cjelokupno židovsko stanovništvo Doboja odvedeno je u logore iz kojih se nikada nisu vratili. Međutim, ne treba zaboraviti da su Židovi kroz povijest ostavili veliki trag na području grada Doboja. Dali su nemjerljiv doprinos u razvoju gospodarstva, kulture, zdravstva, trgovine i zanatske djelatnosti. Prvi dobojski liječnik bio je Židov Simon Levi. Liječnik Rihard Skuteski je osnovao prvo pjevačko društvo u Doboju 1927. godine. Supruga Skuteskog, bila je prva dobojska medicinska sestra. Prvi veterinar koji se pominje u povijesti Doboja bio je Leopold Kalc 1920. godine, dok su braća Pesah prvi dobojski trgovci koji su otvorili robnu kuću. Židovi su bili vlasnici i prve dobojske banke i tiskare, koju je vodio Moric Trinki. Prvi odvjetnik u gradu bio je Emil Rubinštajn.<ref>{{cite web|title=Jevreji u Doboju|url=https://sinagogadoboj.org/bhs/?page_id=342|website=sinagogadoboj.org|accessdate=13. prosinca 2019.}}</ref>
Židovi koji su se nastanili na području Doboja osnovali su Židovsku općinu Doboj. Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], u vrijeme nacističke okupacije, skoro cjelokupno židovsko stanovništvo Doboja odvedeno je u logore iz kojih se nikada nisu vratili. Međutim, ne treba zaboraviti da su Židovi kroz povijest ostavili veliki trag na području grada Doboja. Dali su nemjerljiv doprinos u razvoju gospodarstva, kulture, zdravstva, trgovine i zanatske djelatnosti. Prvi dobojski liječnik bio je Židov Simon Levi. Liječnik Rihard Skuteski je osnovao prvo pjevačko društvo u Doboju 1927. godine. Supruga Skuteskog, bila je prva dobojska medicinska sestra. Prvi veterinar koji se pominje u povijesti Doboja bio je Leopold Kalc 1920. godine, dok su braća Pesah prvi dobojski trgovci koji su otvorili robnu kuću. Židovi su bili vlasnici i prve dobojske banke i tiskare, koju je vodio Moric Trinki. Prvi odvjetnik u gradu bio je Emil Rubinštajn.<ref>{{Citiranje weba|title=Jevreji u Doboju|url=https://sinagogadoboj.org/bhs/?page_id=342|website=sinagogadoboj.org|accessdate=13. prosinca 2019.}}</ref>


=== Židovska općina Doboj ===
=== Židovska općina Doboj ===

Trenutačna izmjena od 21:50, 9. prosinca 2021.

Židovska općina Doboj
Židovska općina u Doboju
Osnovano1871.
PredsjednikDanijel Atias
SjedišteDoboj
DržavaBosna i Hercegovina

Židovska opština Doboj je vjerska organizacija građana Bosne i Hercegovine židovskog podrijetla. Sjedište općine je u Doboju.

Povijest

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Židovi Bosne i Hercegovine
Sinagoga u Doboju

Židovi koji su se nastanili na području Doboja osnovali su Židovsku općinu Doboj. Tijekom Drugog svjetskog rata, u vrijeme nacističke okupacije, skoro cjelokupno židovsko stanovništvo Doboja odvedeno je u logore iz kojih se nikada nisu vratili. Međutim, ne treba zaboraviti da su Židovi kroz povijest ostavili veliki trag na području grada Doboja. Dali su nemjerljiv doprinos u razvoju gospodarstva, kulture, zdravstva, trgovine i zanatske djelatnosti. Prvi dobojski liječnik bio je Židov Simon Levi. Liječnik Rihard Skuteski je osnovao prvo pjevačko društvo u Doboju 1927. godine. Supruga Skuteskog, bila je prva dobojska medicinska sestra. Prvi veterinar koji se pominje u povijesti Doboja bio je Leopold Kalc 1920. godine, dok su braća Pesah prvi dobojski trgovci koji su otvorili robnu kuću. Židovi su bili vlasnici i prve dobojske banke i tiskare, koju je vodio Moric Trinki. Prvi odvjetnik u gradu bio je Emil Rubinštajn.[1]

Židovska općina Doboj

Židovska općina u Doboju je osnovana 1871. godine i od tada neprekidno djeluje u tom gradu. Danas je Židovska općina u Doboju malobrojna zajednica u odnosu na druge konfesije, a pored Doboja, dio građana židovske pripadnosti živi u Tesliću, Bosanskom Šamcu i Derventi. Općina je usmjerena na očuvanje judaizma, tradicije i židovskog identiteta u Bosni i Hercegovini, kao i prema promociji i očuvanju mira, kulturne i gospodarske suradnje među svim narodima u Bosni i Hercegovini. Financira se uglavnom pomoću su članarina, pomoći Židovskog društvenog fonda, grantova ministarstava i Vlade entiteta Republika Srpska, grada Doboja, međunarodnih donatora i dobrovoljnih priloga.

Židovska općine u Doboju ima predsjednika, skupštinu, upravni odbor, nadzorni odbor, generalnog tajnika, vjersku službu, te sud časti koji čine stub organizacije i koji se brinu o dignitetu Židovske općine u Doboju.[2]

Dobojska sinagoga

Prvi židovski dom sa sinagogom u Doboju podignut je 1874. godine, a uništen je 1942. godine, tokom Drugog svjetskog rata. Pronađena su jedino ulazna vrata koja danas stoje kao simbol sjećanja u dvorištu novoizgrađene dobojske sinagoge. Današnja dobojska sinagoga osveštana je u studenome 2003. godine, nakon rekonstrukcije obiteljske kuće Aleksandra Vrhovskog i Ota Kalamara izgrađene 1922. godine i dobila je naziv "Bet Shalom" (hebr.: Kuća mira). Pored sinagoge, u objektu djeluje Židovski kulturni centar i Židovska općina u Doboju.[3]

Izvori

  1. "Jevreji u Doboju". https://sinagogadoboj.org/bhs/?page_id=342 Pristupljeno 13. prosinca 2019. 
  2. O Jevrejskoj opštini. La Benevolencija (12.10.2017.), preuzeto 13.12.2019.
  3. Sinagoga. La Benevolencija (12.10.2017.), preuzeto 13.12.2019.

Vanjske poveznice