Čagljevi: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba) |
||
| Nije prikazana jedna međuinačica | |||
| Redak 38: | Redak 38: | ||
|'''[[Prugasti šakal]]'''<br/>''Canis adustus''<br/>[[File:Side-striped Jackal.jpg|150 px]] | |'''[[Prugasti šakal]]'''<br/>''Canis adustus''<br/>[[File:Side-striped Jackal.jpg|150 px]] | ||
|[[Carl Jakob Sundevall|Sundevall]], 1847 | |[[Carl Jakob Sundevall|Sundevall]], 1847 | ||
| Primarno obitava u šumovitim predjelima što nije običaj drugih čagljeva. Najmanje je agresivan i rijetko se hrani većim sisavcima.<ref name="ssj">{{ | | Primarno obitava u šumovitim predjelima što nije običaj drugih čagljeva. Najmanje je agresivan i rijetko se hrani većim sisavcima.<ref name="ssj">{{Citiranje weba | title = Side-Striped Jackal | work = | publisher = Canids.org | url = http://www.canids.org/species/side-striped_jackal.pdf | accessdate = 2010-03-19}}</ref> | ||
|središnja i južna [[Afrika]] | |središnja i južna [[Afrika]] | ||
|---- | |---- | ||
|'''[[Zlatni čagalj]]'''<br/>''Canis aureus''<br/>[[File:Golden wolf small.jpg|150 px]] | |'''[[Zlatni čagalj]]'''<br/>''Canis aureus''<br/>[[File:Golden wolf small.jpg|150 px]] | ||
|[[Carl Linnaeus|Linnaeus]], 1758 | |[[Carl Linnaeus|Linnaeus]], 1758 | ||
|Najveći od svih čagljeva i jedina vrsta čaglja koja obitava i izvan Afrike. Genetska istraživanja su dokazala da je rodbinski bliži [[Sivi vuk|sivom vuku]] i [[kojot]]u<ref name=genome>Lindblad-Toh ''et al.'' 2005. [http://www.nature.com/nature/journal/v438/n7069/pdf/nature04338.pdf Genome sequence, comparative analysis and haplotype structure of the domestic dog.] Nature '''438''': 803-819.</ref><ref name="GJ">{{ | |Najveći od svih čagljeva i jedina vrsta čaglja koja obitava i izvan Afrike. Genetska istraživanja su dokazala da je rodbinski bliži [[Sivi vuk|sivom vuku]] i [[kojot]]u<ref name=genome>Lindblad-Toh ''et al.'' 2005. [http://www.nature.com/nature/journal/v438/n7069/pdf/nature04338.pdf Genome sequence, comparative analysis and haplotype structure of the domestic dog.] Nature '''438''': 803-819.</ref><ref name="GJ">{{Citiranje weba | title = Golden Jackal | work = | publisher = Canids.org | url = http://www.canids.org/species/Golden_jackal.pdf | accessdate = 2007-08-15}}</ref> | ||
|Sjeverna Afrika, Jugoistočna [[Europa]] [[Srednji Istok]], zapadna i južna [[Azija]] | |Sjeverna Afrika, Jugoistočna [[Europa]] [[Srednji Istok]], zapadna i južna [[Azija]] | ||
|---- | |---- | ||
| Redak 49: | Redak 49: | ||
[[File:Canis mesomelas.jpg|150 px]] | [[File:Canis mesomelas.jpg|150 px]] | ||
|[[Johann Christian Daniel von Schreber|Schreber]], 1775 | |[[Johann Christian Daniel von Schreber|Schreber]], 1775 | ||
|Najmanji od svih čagljeva, a smatra se da je i najdulji živući pripadnik roda pasa (''[[Canis]]'')<ref name="CLAW">{{ | |Najmanji od svih čagljeva, a smatra se da je i najdulji živući pripadnik roda pasa (''[[Canis]]'')<ref name="CLAW">{{Citiranje knjige | author= Macdonald, David | title=The Velvet Claw | year=1992 | isbn=0563208449 | page= 256 }}</ref>. Najagresivniji je od svih čagljeva, poznato je da napada životinje znatno veće od sebe, a i odnosi unutar čopora znaju biti svadljivi<ref name=estes>''The behavior guide to African mammals: including hoofed mammals, carnivores, primates'' by Richard Estes, published by University of California Press, 1992, {{ISBN|0520080858}}</ref>. | ||
|Južna Afrika i istočna obala [[Kenija|Kenije]], [[Somalija|Somalije]] i [[Etiopija|Etiopije]] | |Južna Afrika i istočna obala [[Kenija|Kenije]], [[Somalija|Somalije]] i [[Etiopija|Etiopije]] | ||
|---- | |---- | ||
Posljednja izmjena od 9. prosinac 2021. u 21:29
| Čagalj | |
|---|---|
 Zlatni čagalj | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Chordata |
| Razred: | Mammalia |
| Red: | Carnivora |
| Porodica: | Canidae |
| Rod: | Canis |
| Raspon | |
| |
| Vrste | |
| Canis aureus | |
Čagljevi ili šakali je naziv za tri vrste iz roda pasa (lat. Canis) , malene do srednje veličine, koji nastanjuju Afriku, Aziju i jugoistočnu Europu.
Opis[uredi]
Čagljevi popunjavaju sličnu ekološku nišu kao i kojot (nekada zvan američki čagalj) u Sjevernoj Americi; i jedni i drugi su svejedi, mogu loviti životinje malene do srednje veličine, a i poznati su strvinari. Duge noge i pseći zubi su dobro prilagođeni lovu na malene sisavce, ptice i gmazove. Velika stopala i spojene kosti noge omogućavaju im da dulje vrijeme mogu trčati brzinom od 16 km/h. Najaktivniji su u zoru i navečer.
Ponašanje[uredi]
Čagljevi obrazuju monogamne parove i brane svoj teritorij od drugih parova. Agresivno ga brane i kasnije označavaju mokraćom ili izmetom. Teritorij može biti dovoljno velik i za mlade tog para, koji još uvijek nisu osnovali svoj teritorij. Ponekada se okupljaju u malene čopore, naprimjer da jedu strvinu, ali obično love sami ili u paru.
Vrste[uredi]
| Vrsta | Troimeno autorstvo | Opis | Stanište |
|---|---|---|---|
| Prugasti šakal Canis adustus 
|
Sundevall, 1847 | Primarno obitava u šumovitim predjelima što nije običaj drugih čagljeva. Najmanje je agresivan i rijetko se hrani većim sisavcima.[1] | središnja i južna Afrika |
| Zlatni čagalj Canis aureus 
|
Linnaeus, 1758 | Najveći od svih čagljeva i jedina vrsta čaglja koja obitava i izvan Afrike. Genetska istraživanja su dokazala da je rodbinski bliži sivom vuku i kojotu[2][3] | Sjeverna Afrika, Jugoistočna Europa Srednji Istok, zapadna i južna Azija |
| Crnoleđi čagalj Canis mesomelas
|
Schreber, 1775 | Najmanji od svih čagljeva, a smatra se da je i najdulji živući pripadnik roda pasa (Canis)[4]. Najagresivniji je od svih čagljeva, poznato je da napada životinje znatno veće od sebe, a i odnosi unutar čopora znaju biti svadljivi[5]. | Južna Afrika i istočna obala Kenije, Somalije i Etiopije |
Čagalj u Hrvatskoj[uredi]
U Hrvatskoj živi jedna podvrsta zlatnog čaglja, koji je rasprostranjen u južnim primorskim predjelima, osobito na poluotoku Pelješcu, gdje ga se često može vidjeti u ranim jutarnjim satima kako se neometano šeta vinogradima. Ratna zbivanja i učestale eksplozije tijekom Domovinskog rata vjerojatno su nagnale Čagljeve na prijelaz preko rijeka Save i Kupe, te ih se stoga danas sve više susreće i nizinskim predjelima a osobito u Slavoniji.[nedostaje izvor] Ove divlje zvijeri nerijetko rade velike štete poljodjelcima, poglavito u zimskom razdoblju kada dolaze do samih naselja u potrazi za hranom. Ljudi ih često mijenjaju s lisicom, premda joj ne sliče u tolikoj mjeri jer su osjetno veći i sivije su boje slične vuku.
Izvori[uredi]
- ↑ "Side-Striped Jackal". Canids.org. http://www.canids.org/species/side-striped_jackal.pdf Pristupljeno 19. ožujak 2010.
- ↑ Lindblad-Toh et al. 2005. Genome sequence, comparative analysis and haplotype structure of the domestic dog. Nature 438: 803-819.
- ↑ "Golden Jackal". Canids.org. http://www.canids.org/species/Golden_jackal.pdf Pristupljeno 15. kolovoz 2007.
- ↑ Macdonald, David (1992). The Velvet Claw. str. 256. ISBN 0563208449 nevaljani ISBN
- ↑ The behavior guide to African mammals: including hoofed mammals, carnivores, primates by Richard Estes, published by University of California Press, 1992, ISBN 0520080858 nevaljani ISBN