Razlika između inačica stranice »Um er-Rasas«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)) |
||
Redak 20: | Redak 20: | ||
Najznamenitije otkriće su mozaici na podu Crkve sv. Stjepana iz 785. godine koji su otkriveni 1986. godine. Gotovo savrvršeno sačuvani podni mozaici su najveći u Jordanu, a prikazuju prizore lova i robolova (u središnjoj ploči), dok ostali prikazuju druge gradove iz okolice (Kastron Mefaa, Philadelphia, Madaba, Esbounta, Belemounta, Areopolis, Charac Moaba, [[Jeruzalem]], Nablus, [[Caesarea]] i [[Gaza]]). Okviri mozaika su izrazito dekorativni, a potpisalo ih je šest autora: Staurachios iz Esbusa, Euremios, Elias, Constantinus, Germanus i Abdela. Ispod ovog mozaika pronađen je još stariji iz 587. godine kada je ovo bila Crkva sv. Sergija. U još četiri crkve koje su iskopane u okolici su također pronađeni ostaci mozaika. | Najznamenitije otkriće su mozaici na podu Crkve sv. Stjepana iz 785. godine koji su otkriveni 1986. godine. Gotovo savrvršeno sačuvani podni mozaici su najveći u Jordanu, a prikazuju prizore lova i robolova (u središnjoj ploči), dok ostali prikazuju druge gradove iz okolice (Kastron Mefaa, Philadelphia, Madaba, Esbounta, Belemounta, Areopolis, Charac Moaba, [[Jeruzalem]], Nablus, [[Caesarea]] i [[Gaza]]). Okviri mozaika su izrazito dekorativni, a potpisalo ih je šest autora: Staurachios iz Esbusa, Euremios, Elias, Constantinus, Germanus i Abdela. Ispod ovog mozaika pronađen je još stariji iz 587. godine kada je ovo bila Crkva sv. Sergija. U još četiri crkve koje su iskopane u okolici su također pronađeni ostaci mozaika. | ||
Zbog tih mozaika je Um er-Rasas upisan na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji]] 2004. godine<ref>{{ | Zbog tih mozaika je Um er-Rasas upisan na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji]] 2004. godine<ref>{{Citiranje web |url=http://whc.unesco.org/en/list/1093 |title=Um er-Rasas |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=27. travnja 2011.}}</ref>. | ||
U njihovoj okolici su iskopana i dva kvadratična [[toranj|tornja]] [[stiliti|stilita]] ([[asketizam|asketskih]] [[monah]]a koji su provodili život u izolaciji na vrhu [[stup]]a ili tornja), vjerojatno jedini ostaci ovog drevnog načina vjerovanja. | U njihovoj okolici su iskopana i dva kvadratična [[toranj|tornja]] [[stiliti|stilita]] ([[asketizam|asketskih]] [[monah]]a koji su provodili život u izolaciji na vrhu [[stup]]a ili tornja), vjerojatno jedini ostaci ovog drevnog načina vjerovanja. |
Trenutačna izmjena od 10:46, 8. prosinca 2021.
- PREUSMJERI Predložak:UNESCO – svjetska baština
Um er-Rasas (arapski: أم الرّصاص), poznat i kao Kastrom Mefa'a, je arheološki lokalitet drevnog grada od 5. do 9. stoljeća u današnjem južnom Jordanu na kojem se nalaze ostaci rimske, bizantske i rane islamske civilizacije. Iako je većinom još neistražen, u njemu je pronađen rimski vojni kamp (3. st.) i nekoliko bizantskih crkava (ukupno 16).
Najznamenitije otkriće su mozaici na podu Crkve sv. Stjepana iz 785. godine koji su otkriveni 1986. godine. Gotovo savrvršeno sačuvani podni mozaici su najveći u Jordanu, a prikazuju prizore lova i robolova (u središnjoj ploči), dok ostali prikazuju druge gradove iz okolice (Kastron Mefaa, Philadelphia, Madaba, Esbounta, Belemounta, Areopolis, Charac Moaba, Jeruzalem, Nablus, Caesarea i Gaza). Okviri mozaika su izrazito dekorativni, a potpisalo ih je šest autora: Staurachios iz Esbusa, Euremios, Elias, Constantinus, Germanus i Abdela. Ispod ovog mozaika pronađen je još stariji iz 587. godine kada je ovo bila Crkva sv. Sergija. U još četiri crkve koje su iskopane u okolici su također pronađeni ostaci mozaika.
Zbog tih mozaika je Um er-Rasas upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji 2004. godine[1].
U njihovoj okolici su iskopana i dva kvadratična tornja stilita (asketskih monaha koji su provodili život u izolaciji na vrhu stupa ili tornja), vjerojatno jedini ostaci ovog drevnog načina vjerovanja.
Grad je također okružen ostacima drevnog poljoprivrednog zemljišta u inače izrazito pustinjskom krajoliku.
Izvori
- ↑ {{
- if:
Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},|Citiranje web},
]]}},
Vanjske poveznice
- Ostali projekti
U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Umm er-Rasas |
|