Thomas Sowell: razlika između inačica

Posljednja izmjena od 8. prosinac 2021. u 09:55

Thomas Sowell (Gastonia, Sjeverna Karolina, 30. lipnja 1930. -) je američki ekonomist, pisac, politički i društveni komentator poznat kao jedan od najpoznatijih afroameričkih intelektualaca desne orijentacije.

Sowell je u mladosti bio marksist,^[1] da bi nakon stažiranja u Portoriku njegovi stavovi počeli skretati prema slobodnom tržištu,^[2] a Sowell postao jednim od najpoznatijih američkih kritičara marksizma. Poznat je zbog osebujnih stavova po pitanju afirmativne akcije^[3]^[4], ali i zagovornik legalizacije droga,^[5] te se više voli izjašnjavati kao libertarijanac nego konzervativac.

Doktorirao je ekonomiju na Chicaškom sveučilištu 1968. godine^[6] dizertacijom na temu Say's law and the general glut controversy.^[7]

Prema mišljenju Larryja D. Nachmana koje je objavio u časopisu Commentaryju, Sowell je vodeći predstavnik Chicaške škole ekonomije.^[8]

Izvori

↑ Sowell, Thomas (1963). "Karl Marx and the Freedom of the Individual", Ethics 73:2, p 120.
↑
{{
1. if:
||
Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
|Citiranje web},

]]}},

↑ {{

if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},

↑ Affirmative Action Around the World (2004)

↑ Sowell, Thomas (1987); Compassion versus guilt, and other essays; ISBN 0-688-07114-7.

↑ {{

if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},

↑ Sowell, Thomas (1968.) (Ph.D. dissertation). Say's law and the general glut controversy. University of Chicago

↑ Larry D. Nachman, "A Conflict of Visions, by Thomas Sowell", Commentary, March 1987.

[1] Sowell, Thomas (1963). "Karl Marx and the Freedom of the Individual", Ethics 73:2, p 120.

[2] {{
if:
||
Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
|Citiranje web},

[3] :

[4] :

[5] :

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]

[8]

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
 <!--'''Thomas Sowell'''-->'''Thomas Sowell''' ([[Gastonia, Sjeverna Karolina]], [[30. lipnja]] [[1930.]] -) je američki ekonomist, pisac, politički i društveni komentator poznat kao jedan od najpoznatijih [[Afroamerikanci|afroameričkih]] intelektualaca desne orijentacije.
-Sowell je u mladosti bio [[marksist]],<ref>Sowell, Thomas (1963). "Karl Marx and the Freedom of the Individual", ''Ethics'' 73:2, p 120.</ref> da bi nakon stažiranja u [[Portoriko|Portoriku]] njegovi stavovi počeli skretati prema [[Slobodno tržište|slobodnom tržištu]],<ref>{{cite web|last=Elizabeth |first=Mary |url=http://www.salon.com/books/int/1999/11/10/sowell/ |title=Black and right |publisher=Salon.com |date=10. studenoga 1999. |accessdate=6. travnja 2010.}}</ref> a Sowell postao jednim od najpoznatijih američkih [[kritika marksizma|kritičara marksizma]]. Poznat je zbog osebujnih stavova po pitanju afirmativne akcije<ref name="hoover1">{{cite web|last=Sowell |first=Thomas |url=http://www.hoover.org/publications/hoover-digest/article/8108 |title=Affirmative Action around the World &#124; Hoover Institution |publisher=Hoover.org |date=2004-10-30 |accessdate=2011-01-30}}</ref><ref>Affirmative Action Around the World'' (2004)</ref>, ali i zagovornik [[legaliziranje droga|legalizacije droga]],<ref>Sowell, Thomas (1987); ''Compassion versus guilt, and other essays''; {{ISBN|0-688-07114-7}}.</ref> te se više voli izjašnjavati kao [[Libertarijanizam|libertarijanac]] nego [[konzervativizam|konzervativac]].
+Sowell je u mladosti bio [[marksist]],<ref>Sowell, Thomas (1963). "Karl Marx and the Freedom of the Individual", ''Ethics'' 73:2, p 120.</ref> da bi nakon stažiranja u [[Portoriko|Portoriku]] njegovi stavovi počeli skretati prema [[Slobodno tržište|slobodnom tržištu]],<ref>{{Citiranje web|last=Elizabeth |first=Mary |url=http://www.salon.com/books/int/1999/11/10/sowell/ |title=Black and right |publisher=Salon.com |date=10. studenoga 1999. |accessdate=6. travnja 2010.}}</ref> a Sowell postao jednim od najpoznatijih američkih [[kritika marksizma|kritičara marksizma]]. Poznat je zbog osebujnih stavova po pitanju afirmativne akcije<ref name="hoover1">{{Citiranje web|last=Sowell |first=Thomas |url=http://www.hoover.org/publications/hoover-digest/article/8108 |title=Affirmative Action around the World &#124; Hoover Institution |publisher=Hoover.org |date=2004-10-30 |accessdate=2011-01-30}}</ref><ref>Affirmative Action Around the World'' (2004)</ref>, ali i zagovornik [[legaliziranje droga|legalizacije droga]],<ref>Sowell, Thomas (1987); ''Compassion versus guilt, and other essays''; {{ISBN|0-688-07114-7}}.</ref> te se više voli izjašnjavati kao [[Libertarijanizam|libertarijanac]] nego [[konzervativizam|konzervativac]].
-Doktorirao je ekonomiju na [[Chicaško sveučilište|Chicaškom sveučilištu]] 1968. godine<ref name="CV">{{cite web|last=Sowell|first=Thomas|title=Curriculum vita|url=http://www.tsowell.com/cv.html|work=TSowell.com|accessdate=6. siječnja 2011.}}</ref> dizertacijom na temu ''[[Sayov zakon|Say's law]] and the [[opća prezasićenost|general glut]] controversy''.<ref>{{Citiranje knjige|author=Sowell, Thomas|title=Say's law and the general glut controversy|format=Ph.D. dissertation|publisher=University of Chicago|year=1968.}}</ref>
+Doktorirao je ekonomiju na [[Chicaško sveučilište|Chicaškom sveučilištu]] 1968. godine<ref name="CV">{{Citiranje web|last=Sowell|first=Thomas|title=Curriculum vita|url=http://www.tsowell.com/cv.html|work=TSowell.com|accessdate=6. siječnja 2011.}}</ref> dizertacijom na temu ''[[Sayov zakon|Say's law]] and the [[opća prezasićenost|general glut]] controversy''.<ref>{{Citiranje knjige|author=Sowell, Thomas|title=Say's law and the general glut controversy|format=Ph.D. dissertation|publisher=University of Chicago|year=1968.}}</ref>
 Prema mišljenju Larryja D. Nachmana koje je objavio u časopisu ''[[Commentary (časopis)|Commentaryju]]'', Sowell je vodeći predstavnik [[Chicaška škola ekonomije|Chicaške škole ekonomije]].<ref>Larry D. Nachman, [http://www.commentarymagazine.com/article/a-conflict-of-visions-by-thomas-sowell/ "A Conflict of Visions, by Thomas Sowell"], ''[[Commentary (magazine)|Commentary]]'', March 1987.</ref>