Razlika između inačica stranice »Tahimetrija«

Trenutačna izmjena od 09:22, 8. prosinca 2021.

Totalna stanica ili elektronički tahimetar za geodetska mjerenja.

Tahimetrija je vrsta geodetske izmjere u kojoj se položaj neke točke na terenu određuje mjerenjem udaljenosti do nje, te mjerenjem vodoravnog i okomitog kuta (polarne koordinate). Služi za brzu izmjeru u primijenjenoj geodeziji, te za kartiranje u krupnome mjerilu. Mjerenje se najčešće provodi tahimetrom, koji može biti u različitim izvedbama. Jednostavnim optičkim tahimetrom kutovi se mjere vodoravnim i okomitim limbom, a udaljenosti daljinomjernim nitima ili optičkim klinom, promatrajući kroz dalekozor instrumenta tahimetarsku letvu na cilju. Autoredukcijski tahimetar ima mogućnost pretvorbe kosih udaljenosti u vodoravne, čime se olakšava redukcija.

Suvremeni elektronički tahimetar (totalna stanica) univerzalni je geodetski mjerni instrument s ugrađenim računalom, digitalnim prikazom i zapisom, a ima mnogobrojne mogućnosti mjerenja i računanja, katkada i mogućnost automatizacije cijeloga mjerenja s daljinskim upravljanjem. Elektronička tahimetrija znatno je ubrzala mjerenje, povećala doseg i točnost mjerenja. ^[1]

Totalna stanica

Podrobniji članak o temi: Totalna stanica

Totalna stanica, mjerna stanica ili tahimetar je računalna inačica elektroničkog teodolita. Totalne stanice imaju u sebi računalo, memoriju i elektronički daljinomjer. Totalna stanica omogućava jednostavnije snimanje detalja, iskolčavanja, te brže i preciznije izvođenje radova. Elektronički daljinomjer je najveća prednost totalnih stanica. Takvi daljinomjeri sastoje se od odašiljača koji emitira elektromagnetsko zračenje u infracrvenom ili radio spektru. Elektronički daljinomjer zahtjeva reflektor na kraju mjerenje dužine koji refletkira odaslane elektromagnetske valove. Preciznost elektroničkog daljinomjera kod totalnih stanica je oko 2 mm na 1 km mjerene duljine.^[2]

Instrumenti koji omogućuju mjerenje vodoravnog kuta, vertikalnog kuta i kose duljine nazivaju se tahimetri (grč. brzomjer). U 19. stoljeću pojavili su se optički tahimetri, a 1970-ih godina prošlog stoljeća prvi elektronički tahimetri. Tijekom razvoja automatiziran je tijek mjerenja, uspostavljena automatska registracija, omogućena razna računanja u samom instrumentu, te se danas takvi instrumenti nazivaju totalnim stanicama ili mjernim stanicama (engl. Total Station).^[3]

Izvori

↑ tahimetrija , [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018.
↑ Kavanagh B. F. and Glenn Bird, S. J.: "Surveying principles and applications", Prentice Hall, 1996.
↑
{{
1. if:
||
Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
|Citiranje web},

]]}},

[1] tahimetrija , [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018.

[2] Kavanagh B. F. and Glenn Bird, S. J.: "Surveying principles and applications", Prentice Hall, 1996.

[3] {{
if:
||
Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
|Citiranje web},

[4] :

[5] :

[1]

[2]

[3]

@@ Redak 12: / Redak 12: @@
 '''Totalna stanica''', '''mjerna stanica''' ili '''tahimetar''' je [[Računalo|računalna]] inačica [[elektronika|elektroničkog]] [[teodolit]]a. Totalne stanice imaju u sebi [[računalo]], [[Računalna memorija|memoriju]] i elektronički daljinomjer. Totalna stanica omogućava jednostavnije snimanje detalja, iskolčavanja, te brže i preciznije izvođenje radova. Elektronički daljinomjer je najveća prednost totalnih stanica. Takvi daljinomjeri sastoje se od odašiljača koji emitira [[Elektromagnetsko zračenje|elektromagnetsko zračenje]] u [[Infracrveno zračenje|infracrvenom]] ili [[radio valovi|radio spektru]]. Elektronički daljinomjer zahtjeva reflektor na kraju mjerenje dužine koji refletkira odaslane elektromagnetske valove. Preciznost elektroničkog daljinomjera kod totalnih stanica je oko 2 [[metar|mm]] na 1 km mjerene [[duljina|duljine]].<ref>Kavanagh B. F. and Glenn Bird, S. J.: "Surveying principles and applications", Prentice Hall, 1996.</ref>
-Instrumenti koji omogućuju mjerenje vodoravnog [[kut]]a, vertikalnog kuta i kose duljine nazivaju se '''tahimetri''' ([[Grčki jezik|grč]]. brzomjer). U 19. stoljeću pojavili su se '''optički tahimetri''', a 1970-ih godina prošlog stoljeća prvi '''elektronički tahimetri'''. Tijekom razvoja automatiziran je tijek mjerenja, uspostavljena automatska registracija, omogućena razna računanja u samom instrumentu, te se danas takvi instrumenti nazivaju '''totalnim stanicama''' ili '''mjernim stanicama''' ({{en|Total Station}}).<ref>{{cite web |url=http://www.geof.unizg.hr/~zlasic/Geodetski%20instrumenti_predavanja.pdf |title=Geodetski instrumenti - Predavanja |author=prof. dr. sc. Zlatko Lasić |publisher=Geodetski fakultet Zagreb |date=listopad 2007. |accessdate=10. srpnja 2011.}}</ref>
+Instrumenti koji omogućuju mjerenje vodoravnog [[kut]]a, vertikalnog kuta i kose duljine nazivaju se '''tahimetri''' ([[Grčki jezik|grč]]. brzomjer). U 19. stoljeću pojavili su se '''optički tahimetri''', a 1970-ih godina prošlog stoljeća prvi '''elektronički tahimetri'''. Tijekom razvoja automatiziran je tijek mjerenja, uspostavljena automatska registracija, omogućena razna računanja u samom instrumentu, te se danas takvi instrumenti nazivaju '''totalnim stanicama''' ili '''mjernim stanicama''' ({{en|Total Station}}).<ref>{{Citiranje web |url=http://www.geof.unizg.hr/~zlasic/Geodetski%20instrumenti_predavanja.pdf |title=Geodetski instrumenti - Predavanja |author=prof. dr. sc. Zlatko Lasić |publisher=Geodetski fakultet Zagreb |date=listopad 2007. |accessdate=10. srpnja 2011.}}</ref>
 == Izvori ==