Razlika između inačica stranice »Sinaksarion«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)) |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Sinaksarion'''-->[[Datoteka:Georgian Big Synaxarion (11th century).jpg|300px|mini|Sinaksarion iz XI. stoljeća]] | <!--'''Sinaksarion'''-->[[Datoteka:Georgian Big Synaxarion (11th century).jpg|300px|mini|Sinaksarion iz XI. stoljeća]] | ||
'''Sinaksarion''' ili '''Sineksarion''' (plural Sinaksaria, Sineksaria, grčki: Συναξάριον, od συνάγειν, sinagen, "zbornik", "zbirka" ili "kolekcija"), (usporedi etimologiju ''synaxis'' i ''sinagoge'', latinski: Sinaksarium). Sinaksarium je ime koje je dano u Istočnoj pravoslavnoj, Orijentalnoj pravoslavnoj i Istočnoj katoličkoj Crkvi za '''kompilaciju [[hagiografija]]'''<ref name="B1">{{ | '''Sinaksarion''' ili '''Sineksarion''' (plural Sinaksaria, Sineksaria, grčki: Συναξάριον, od συνάγειν, sinagen, "zbornik", "zbirka" ili "kolekcija"), (usporedi etimologiju ''synaxis'' i ''sinagoge'', latinski: Sinaksarium). Sinaksarium je ime koje je dano u Istočnoj pravoslavnoj, Orijentalnoj pravoslavnoj i Istočnoj katoličkoj Crkvi za '''kompilaciju [[hagiografija]]'''<ref name="B1">{{Citiranje web |url=https://www.britannica.com/topic/hagiography|title=Hagiografija|work=britannica.com|access-date=22 February 2018|quote=|language=engleski |trans-title=Hagiografija}}</ref> koje otprilike odgovaraju [[Pasional]]u rimske Crkve. | ||
Postoje dvije vrste sinaksariona: | Postoje dvije vrste sinaksariona: | ||
*'''Jednostavni sinaksarion''': popis svetaca je raspoređen po redoslijedu njihovih obljetnica, npr. [[Stjepan Antonio Morčeli|Morčelijev]]<ref name="NA5">{{ | *'''Jednostavni sinaksarion''': popis svetaca je raspoređen po redoslijedu njihovih obljetnica, npr. [[Stjepan Antonio Morčeli|Morčelijev]]<ref name="NA5">{{Citiranje web |url=http://www.newadvent.org/cathen/10564a.htm|title=Stefano Antonio Morcelli|work=newadvent.org|access-date=22 February 2018|quote=|language=engleski |trans-title=Stefano Antonio Morcelli}}</ref> kalendar i [[Bazilije II.|Bazilijev]] [[menologij]]<ref name="W1">{{Citiranje web |url=https://www.wordnik.com/words/Menologium|title=Menologium|work=wordnik.com|access-date=22 February 2018|quote=|language=engleski |trans-title=Menologium}}</ref>,<br> | ||
*'''Povijesni sinaksarion''': uključuje biografske podatke, npr. [[Bazilije II.|Bazilijev]] ''menologij''<ref name="W1">{{ | *'''Povijesni sinaksarion''': uključuje biografske podatke, npr. [[Bazilije II.|Bazilijev]] ''menologij''<ref name="W1">{{Citiranje web |url=https://www.wordnik.com/words/Menologium|title=Menologium|work=wordnik.com|access-date=22 February 2018|quote=|language=engleski |trans-title=Menologium}}</ref> kao i ''Sirmondov''<ref name="NA1">{{Citiranje web |url=http://www.newadvent.org/cathen/14027c.htm|title=Jacques Sirmond|work=newadvent.org|access-date=22 February 2018|quote=|language=engleski |trans-title=Jacques Sirmond}}</ref> sinaksarion. Podaci koji su navedeni u povijesnom sinaksarionu su sažetci onih u velikim menologijima<ref name="W1">{{Citiranje web |url=https://www.wordnik.com/words/Menologium|title=Menologium|work=wordnik.com|access-date=22 February 2018|quote=|language=engleski |trans-title=Menologium}}</ref> odnosno zbirkama života svetaca kroz dvanaest mjeseci u godini. Kako se pasusi iz Svetih spisa u bizantijskim [[brevijar]]ima uglavnom odnose na živote svetaca, sinaksarion je postao zbirka kratkih životopisa svetaca i mučenika, ali i objašnjenih događaja, čuvenih prikazanja koja su imali sveci, pa čak i korisnih pripovijesti koje su sačuvane od zaborava. | ||
==Definicije== | ==Definicije== | ||
Točno značenje imena se vremenom mijenjalo. Njegova prva upotreba se odnosila na registre biblijskih i drugih pasusa koji se čitaju u crkvi. U tom smislu odgovara latinskom ''"Capitulare"'' - liturgijska knjiga i ''"Comos"'' - kompanjon. Tada je, da bi bi se prilagodio za javno čitanje, sinaksarion bio dopunjen cijelim tekstom [[perikop]]a<ref name="EW1">{{ | Točno značenje imena se vremenom mijenjalo. Njegova prva upotreba se odnosila na registre biblijskih i drugih pasusa koji se čitaju u crkvi. U tom smislu odgovara latinskom ''"Capitulare"'' - liturgijska knjiga i ''"Comos"'' - kompanjon. Tada je, da bi bi se prilagodio za javno čitanje, sinaksarion bio dopunjen cijelim tekstom [[perikop]]a<ref name="EW1">{{Citiranje web |url=https://expositorythoughts.wordpress.com/2006/10/02/what-is-a-pericope/|title=Perikop|work=expositorythoughts.wordpress.com|access-date=22 February 2018|quote=|language=engleski |trans-title=Perikop}}</ref>. | ||
Što se tiče Svete liturgije to je značilo da je sinaksarion suštinski zamjenjen knjigama "[[Evanđelje|Evanđelja]]" i "Djelima [[Apostol]]skim". Bez promjene svoga naziva bio je ispunjen sa kompletnim tekstovima ovih odlomaka iz svetih spisa koji se čitaju u liturgiji. Pojedine registre takvih pasusa obično se zove [[Menologij]], (''Menologion heortastikon'' grčki:''Μηνολόγιο εορταστικός'' kasnogrčki: ''μηνολόγιον'', prema grč. ''μήν'': mjesec (dana): mjesecoslov i ''εορταστικός'': svečan; liturgijska knjiga Istočne crkve) - je ustvari knjiga koja je jedva potrebna, jer ''Typikon''<ref name="MA1">{{ | Što se tiče Svete liturgije to je značilo da je sinaksarion suštinski zamjenjen knjigama "[[Evanđelje|Evanđelja]]" i "Djelima [[Apostol]]skim". Bez promjene svoga naziva bio je ispunjen sa kompletnim tekstovima ovih odlomaka iz svetih spisa koji se čitaju u liturgiji. Pojedine registre takvih pasusa obično se zove [[Menologij]], (''Menologion heortastikon'' grčki:''Μηνολόγιο εορταστικός'' kasnogrčki: ''μηνολόγιον'', prema grč. ''μήν'': mjesec (dana): mjesecoslov i ''εορταστικός'': svečan; liturgijska knjiga Istočne crkve) - je ustvari knjiga koja je jedva potrebna, jer ''Typikon''<ref name="MA1">{{Citiranje web |url=http://mci.archpitt.org/liturgy/Typikon.html|title=Typikon|work=mci.archpitt.org|access-date=22 February 2018|quote=|language=engleski |trans-title=Typikon}}</ref>( grčki: ''Τυπικόν'' od ''tύπος:'' model, statut - ustvari crkvena liturgijska knjiga) pruža iste, kao i druge potrebne informacije. | ||
Neki kalendari koji su postojali u srednjem vijeku nazivani su i ''Sinaksaria''. Njemački naučnik i ekspert za bizantijsku i grčku literaturu ''[[Karl Krumbaher]]''<ref name="B2">{{ | Neki kalendari koji su postojali u srednjem vijeku nazivani su i ''Sinaksaria''. Njemački naučnik i ekspert za bizantijsku i grčku literaturu ''[[Karl Krumbaher]]''<ref name="B2">{{Citiranje web |url=https://www.britannica.com/biography/Karl-Krumbacher|title=Karl Krumbaher|work=britannica.com|access-date=22 February 2018|quote=|language=engleski |trans-title=Karl Krumbaher}}</ref> opisuje one sinaksarije koje su sastavili ''Kristofer od [[Mitilene]]''<ref name=OR1">{{Citiranje web |url=http://www.oxfordreference.com/view/10.1093/acref/9780195046526.001.0001/acref-9780195046526-e-1060|title=Kristofer od Mitilene|work=oxfordreference.com|access-date=22 February 2018|quote=|language=engleski |trans-title=Kristofer od Mitilene}}</ref> (XI. st.) i ''Theodore Prodromus''<ref name="OR2">{{Citiranje web |url=http://www.oxfordreference.com/view/10.1093/oi/authority.20110803100347940|title=Teodor Prodrom|work=oxfordreference.com|access-date=22 February 2018|quote=|language=engleski |trans-title=Teodor Prodrom}}</ref> (XII. st.). | ||
==Povijesni primjerci== | ==Povijesni primjerci== | ||
Najstariji povijesni sinaksarion očito seže u deseto stoljeće. U rukopisima je sačuvan veliki broj srednjovjekovnih sinaksariona. Oni su izuzeto važni za bizantsku ''heortologiju''<ref name="NA2">{{ | Najstariji povijesni sinaksarion očito seže u deseto stoljeće. U rukopisima je sačuvan veliki broj srednjovjekovnih sinaksariona. Oni su izuzeto važni za bizantsku ''heortologiju''<ref name="NA2">{{Citiranje web |url=http://www.newadvent.org/cathen/07241b.htm|title=Heortologija|work=newadvent.org|access-date=22 February 2018|quote=|language=engleski |trans-title=Heortologija}}</ref> i crkvenu povijest. | ||
Kratki životopisi koje čine odlomci iz svetih spisa su sastavljeni ili prikupljeni od raznih pisaca, od kojih je najvažniji ''Simeon Metafrast''<ref name="NA3">{{ | Kratki životopisi koje čine odlomci iz svetih spisa su sastavljeni ili prikupljeni od raznih pisaca, od kojih je najvažniji ''Simeon Metafrast''<ref name="NA3">{{Citiranje web |url=http://www.newadvent.org/cathen/10225a.htm|title=Simeon Metafrast|work=newadvent.org|access-date=22 February 2018|quote=|language=engleski |trans-title=Simeon Metafrast}}</ref>. Međutim ta izvješća su imala promjenjivu povijesnu vrijednost. Car [[Bazilije II.]] (976.-1025.) zapovijedio je revidirati sinaksarion, što daje poseban značaj današnjem službenom izdanju. | ||
Sinaksarion se danas ne koristi kao zasebna knjiga; on je ugrađen u ''Menaion''<ref name="NA4">{{ | Sinaksarion se danas ne koristi kao zasebna knjiga; on je ugrađen u ''Menaion''<ref name="NA4">{{Citiranje web |url=http://www.newadvent.org/cathen/10177b.htm|title=Menaion|work=newadvent.org|access-date=22 February 2018|quote=|language=engleski |trans-title=Menaion}}</ref>. Pomen svetaca ili blagdana se čita u ''Ortrosu''<ref name="D1">{{Citiranje web |url=http://www.dictionary.com/browse/orthros|title=Ortros|work=dictionary.com|access-date=22 February 2018|quote=|language=engleski |trans-title=Ortros}}</ref> nakon šeste [[Oda|ode]] [[kanon]]a. Sinaksarion, s toga, u suvremenoj upotrebi znači, ne cijelu zbirku, već svaki odvojeni odlomak iz svetih spisa u ''Menaia'' i drugim knjigama. Primjer takvog sinaksariona (npr. za sv. Martina I., 13. travnja) naći će se u radovima jezikoslovca i kanonista ''Nikolasa Nilesa''<ref name="E1">{{Citiranje web |url=https://www./religion/encyclopedias-almanacs-transcripts-and-maps/nilles-nikolaus|title=Nikolas Niles|work=encyclopedia.com|access-date=22 February 2018|quote=|language=engleski |trans-title=Nikolas Niles}}</ref>.<br> | ||
Publikacija na arapskom jeziku sinaksariona (arapski: السنكسار) Koptske pravoslavne Crkve započeo je istodobno ''J. Forget'' u ''Corp. Scriptu. Orijent.'' i ''R. Basset'' u ''Patroliji Orientalis''<ref name="LU1">{{ | Publikacija na arapskom jeziku sinaksariona (arapski: السنكسار) Koptske pravoslavne Crkve započeo je istodobno ''J. Forget'' u ''Corp. Scriptu. Orijent.'' i ''R. Basset'' u ''Patroliji Orientalis''<ref name="LU1">{{Citiranje web |url=https://www.lib.umich.edu/database/patrologia-orientalis-database|title=Patrologia Orientalis|work=lib.umich.edu|access-date=22 February 2018|quote=|language=engleski |trans-title=Patrologia Orientalis}}</ref>; izvornik je pisan na koptskom jeziku prije usvajanja arapskog kao službenog jezika Egipta. a da je etiopski sinaksarion počeo ''Ignacio Guidi''<ref name="I1">{{Citiranje web |url=http://www.iranicaonline.org/articles/guidi-ignazio|title=Ignacio Guidi|work=iranicaonline.org|access-date=22 February 2018|quote=|language=engleski |trans-title=Ignacio Guidi}}</ref> u ''Patrologija orientalis''. Armenski sinaksarion, nazvan ''Sinaksarion od Ter Izraela'', objavljen je u [[Carigrad]]u 1834. godine, pa ponovno u ''Patrologiji Orientalis''. Među ostalim treba spomenuti i razne gruzijske sinaksarione. | ||
==Izvori== | ==Izvori== |
Inačica od 07:35, 8. prosinca 2021.
Sinaksarion ili Sineksarion (plural Sinaksaria, Sineksaria, grčki: Συναξάριον, od συνάγειν, sinagen, "zbornik", "zbirka" ili "kolekcija"), (usporedi etimologiju synaxis i sinagoge, latinski: Sinaksarium). Sinaksarium je ime koje je dano u Istočnoj pravoslavnoj, Orijentalnoj pravoslavnoj i Istočnoj katoličkoj Crkvi za kompilaciju hagiografija[1] koje otprilike odgovaraju Pasionalu rimske Crkve. Postoje dvije vrste sinaksariona:
- Jednostavni sinaksarion: popis svetaca je raspoređen po redoslijedu njihovih obljetnica, npr. Morčelijev[2] kalendar i Bazilijev menologij[3],
- Povijesni sinaksarion: uključuje biografske podatke, npr. Bazilijev menologij[3] kao i Sirmondov[4] sinaksarion. Podaci koji su navedeni u povijesnom sinaksarionu su sažetci onih u velikim menologijima[3] odnosno zbirkama života svetaca kroz dvanaest mjeseci u godini. Kako se pasusi iz Svetih spisa u bizantijskim brevijarima uglavnom odnose na živote svetaca, sinaksarion je postao zbirka kratkih životopisa svetaca i mučenika, ali i objašnjenih događaja, čuvenih prikazanja koja su imali sveci, pa čak i korisnih pripovijesti koje su sačuvane od zaborava.
Definicije
Točno značenje imena se vremenom mijenjalo. Njegova prva upotreba se odnosila na registre biblijskih i drugih pasusa koji se čitaju u crkvi. U tom smislu odgovara latinskom "Capitulare" - liturgijska knjiga i "Comos" - kompanjon. Tada je, da bi bi se prilagodio za javno čitanje, sinaksarion bio dopunjen cijelim tekstom perikopa[5]. Što se tiče Svete liturgije to je značilo da je sinaksarion suštinski zamjenjen knjigama "Evanđelja" i "Djelima Apostolskim". Bez promjene svoga naziva bio je ispunjen sa kompletnim tekstovima ovih odlomaka iz svetih spisa koji se čitaju u liturgiji. Pojedine registre takvih pasusa obično se zove Menologij, (Menologion heortastikon grčki:Μηνολόγιο εορταστικός kasnogrčki: μηνολόγιον, prema grč. μήν: mjesec (dana): mjesecoslov i εορταστικός: svečan; liturgijska knjiga Istočne crkve) - je ustvari knjiga koja je jedva potrebna, jer Typikon[6]( grčki: Τυπικόν od tύπος: model, statut - ustvari crkvena liturgijska knjiga) pruža iste, kao i druge potrebne informacije. Neki kalendari koji su postojali u srednjem vijeku nazivani su i Sinaksaria. Njemački naučnik i ekspert za bizantijsku i grčku literaturu Karl Krumbaher[7] opisuje one sinaksarije koje su sastavili Kristofer od Mitilene[8] (XI. st.) i Theodore Prodromus[9] (XII. st.).
Povijesni primjerci
Najstariji povijesni sinaksarion očito seže u deseto stoljeće. U rukopisima je sačuvan veliki broj srednjovjekovnih sinaksariona. Oni su izuzeto važni za bizantsku heortologiju[10] i crkvenu povijest.
Kratki životopisi koje čine odlomci iz svetih spisa su sastavljeni ili prikupljeni od raznih pisaca, od kojih je najvažniji Simeon Metafrast[11]. Međutim ta izvješća su imala promjenjivu povijesnu vrijednost. Car Bazilije II. (976.-1025.) zapovijedio je revidirati sinaksarion, što daje poseban značaj današnjem službenom izdanju.
Sinaksarion se danas ne koristi kao zasebna knjiga; on je ugrađen u Menaion[12]. Pomen svetaca ili blagdana se čita u Ortrosu[13] nakon šeste ode kanona. Sinaksarion, s toga, u suvremenoj upotrebi znači, ne cijelu zbirku, već svaki odvojeni odlomak iz svetih spisa u Menaia i drugim knjigama. Primjer takvog sinaksariona (npr. za sv. Martina I., 13. travnja) naći će se u radovima jezikoslovca i kanonista Nikolasa Nilesa[14].
Publikacija na arapskom jeziku sinaksariona (arapski: السنكسار) Koptske pravoslavne Crkve započeo je istodobno J. Forget u Corp. Scriptu. Orijent. i R. Basset u Patroliji Orientalis[15]; izvornik je pisan na koptskom jeziku prije usvajanja arapskog kao službenog jezika Egipta. a da je etiopski sinaksarion počeo Ignacio Guidi[16] u Patrologija orientalis. Armenski sinaksarion, nazvan Sinaksarion od Ter Izraela, objavljen je u Carigradu 1834. godine, pa ponovno u Patrologiji Orientalis. Među ostalim treba spomenuti i razne gruzijske sinaksarione.
Izvori
- ↑ {{
- if:
Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},|Citiranje web},
]]}},
- if:
]]}},
- if:
]]}},
- if:
]]}},
- if:
]]}},
- if:
]]}},
- if:
]]}},
- if:
]]}},
- if:
]]}},
- if:
]]}},
- if:
]]}},
- if:
]]}},
- if:
]]}},
- if:
]]}},
- if:
]]}},
- if:
]]}},