Prosinački solsticij

datum i vrijeme po UT-u ekvinocijâ i solsticijâ na Zemlji
događaj	ekvinocij		solsticij		ekvinocij		solsticij
mjesec	ožujak		lipanj		rujan		prosinac
godina
	dan	vrijeme	dan	vrijeme	dan	vrijeme	dan	vrijeme
2010.	20.	17:32	21.	11:28	23.	03:09	21.	23:38
2011.	20.	23:21	21.	17:16	23.	09:04	22.	05:30
2012.	20.	05:14	20.	23:09	22.	14:49	21.	11:12
2013.	20.	11:02	21.	05:04	22.	20:44	21.	17:11
2014.	20.	16:57	21.	10:51	23.	02:29	21.	23:03
2015.	20.	22:45	21.	16:38	23.	08:20	22.	04:48
2016.	20.	04:30	20.	22:34	22.	14:21	21.	10:44
2017.	20.	10:28	21.	04:24	22.	20:02	21.	16:28
2018.	20.	16:15	21.	10:07	23.	01:54	21.	22:23
2019.	20.	21:58	21.	15:54	23.	07:50	22.	04:19
2020.	20.	03:50	20.	21:44	22.	13:31	21.	10:02
2021.	20.	09:37	21.	03:32	22.	19:21	21.	15:59

Prosinački solsticij (također južni solsticij), solsticij koji se zbiva svakog prosinca obično 21. ili 22. dana u mjesecu po gregorijanskom kalendaru. Na južnoj hemisferi prosinački solsticij odgovara ljetnom solsticiju, a na sjevernoj hemisferi odgovara zimskom solsticiju.

Sunčeva godina

Sunčeva godina po prosinačkom solsticiju je Sunčeva godina zasnovana na prosinačkom solsticiju. Stoga ona odgovara razdoblju između dvaju uzastopnih prosinačkih solsticija.

Trajanje godine po prosinačkom solsticiju bilo je relativno stabilno između 6000. pr. Kr. i 2000. po. Kr. pri čemu je godina varirala od 49:30 (minuta:sekunda) do 50:00 povrh 365 dana i 5 sati. Poslije 2000. njezino se trajanje skraćuje. Godine 4000. suvišno vrijeme iznosit će 48:52, a 10000. iznosit će 46:45.

Čovječja kultura

Kalendari

Brojke na grafikonima prikazuju razlike između gregorijanskog kalendara i perzijskog Džalalova kalendara s obzirom na stvarno vrijeme južnog solsticija tijekom godine. Pogreška se neznatno pomiče za manje od 1/4 dana po godini; u gregorijanskom kalendaru ona se ispravlja prijestupnom godinom svake četvrte godine, preskačući tri takva ispravka svakih 400 godina tako da prosječno trajanje kalendarske godine iznosi 365 97/400 dana; dotle se u perzijskom kalendaru svaki osmi prijestupni ciklus produžuje na 5 godina što daje prosjek od 365 8/33 dana, kraće od gregorijanskog prosjeka za jedan dan svakih 13200 godina.

Datum solsticija nije isti kao datum najkasnijeg izlaska Sunca, a oboje nije isto datumu najranijeg zalaska Sunca. Budući da se Zemlja giba duž svojega Sunčeva orbitalnog puta, za svaki Sunčev dan Zemlja mora učiniti više od jedne pune rotacije. Budući da je Zemljina orbita ekliptična, brzina pri kojoj se Zemlja giba duž svoje orbite varira. Posljedično tomu Sunčevi su dani različith trajanja tijekom godine. "Srednje vrijeme" jest način ispravka ove nepravilnosti pa svaki dan traje jednako dugo, tj. 24 sata. Maksimalna korekcija (vidi jednadžbu vremena) iznosi ± 15 minuta od sredine (prosjeka), no njezina se vrijednost mijenja prilično brzo oko solsticija. Kada bi se Sunčevo vrijeme rabilo umjesto srednjeg vremena, najkasniji izlazak Sunca i najraniji zalazak Sunca a time i najkraći dan bili bi upravo na solsticij.

Komemoracije

vidi još: zimski solsticij

• Božić
• brumalije