Toggle menu
309,3 tis.
61
18
533,2 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Melkior (mag): razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiraj web)
Redak 3: Redak 3:


== Tradicija ==
== Tradicija ==
Evanđelja u [[Novi zavjet|Novom zavjetu]] ne spominju imena magova (čak niti koliko ih je bilo), no njihova tradicijska imena mogu se naći u grčkom spisu iz 500. godine koji je je preveden na latinski i koji je općenito prihvaćen kao izvor za njihova imena.<ref>Bruce Metzger, ''New Testament Studies: Philological, Versional, and Patristic, Volume 10'', 1980, BRILL, </ref> Melkiora je sv. [[Beda Časni|Beda]] u 8. stoljeću opisao kao "strarca, sa sjedom kosom i dugom bradom."<ref name=cnn /> Smatra se da je Melkior bio kralj Perzije.<ref name=cnn>{{cite web|author=|url=http://ireport.cnn.com/docs/DOC-906514 |title=Three Kings Balthazar, Gaspar, Melchior. |publisher=CNN |date=2013-01-06 |accessdate=2016-01-01}}</ref>  
Evanđelja u [[Novi zavjet|Novom zavjetu]] ne spominju imena magova (čak niti koliko ih je bilo), no njihova tradicijska imena mogu se naći u grčkom spisu iz 500. godine koji je je preveden na latinski i koji je općenito prihvaćen kao izvor za njihova imena.<ref>Bruce Metzger, ''New Testament Studies: Philological, Versional, and Patristic, Volume 10'', 1980, BRILL, </ref> Melkiora je sv. [[Beda Časni|Beda]] u 8. stoljeću opisao kao "strarca, sa sjedom kosom i dugom bradom."<ref name=cnn /> Smatra se da je Melkior bio kralj Perzije.<ref name=cnn>{{Citiraj web|author=|url=http://ireport.cnn.com/docs/DOC-906514 |title=Three Kings Balthazar, Gaspar, Melchior. |publisher=CNN |date=2013-01-06 |accessdate=2016-01-01}}</ref>  


Prativši [[Betlehemska zvijezda|Betlehemsku zvijezdu]], magi su prvo otišli do palače [[Herod I. Veliki|Heroda Velikog]], koji je magove zamolio da nađu [[Dijete Isus|malog Isusa]] i da ga obavijeste o tom, kako bi ga kasnije mogao ubiti. Kada su se magi poklonili Isusu (Mt. 2:11), darivali su ga darovima, a Melkior je darovao Isusu zlato, što znači da ga je smatrao kraljem svijeta.<ref>{{cite web|author=Home |url=http://www.biblicalarchaeology.org/daily/people-cultures-in-the-bible/jesus-historical-jesus/why-did-the-magi-bring-gold-frankincense-and-myrrh/ |title=Why Did the Magi Bring Gold, Frankincense and Myrrh? |publisher=Biblical Archaeology Society |date= |accessdate=2016-01-01}}</ref><ref>{{Citiranje knjige | first =Margaret | last =Freeman  | title =The story of the Three Kings: Melchior, Balthasar and Jaspar | publisher = Metropolitan Museum of Art| edition =  | year = 1978| isbn = 9780870991806|page=67 }}</ref> Poslije povratka u Perziju, Melkior se još jednom susreo sa druga dva maga 54. u [[Armensko Kraljevstvo (stari vijek)|Armenskom Kraljevstvu]], proslavljajući Božić, prije nego što je preminu sa 116 godina, 1. siječnja 55. godine.<ref name=cath>{{cite web|url=http://www.catholiceducation.org/en/culture/catholic-contributions/the-magi.html |title=The Magi |publisher=Catholic Education |date= |accessdate=2016-01-01}}</ref>
Prativši [[Betlehemska zvijezda|Betlehemsku zvijezdu]], magi su prvo otišli do palače [[Herod I. Veliki|Heroda Velikog]], koji je magove zamolio da nađu [[Dijete Isus|malog Isusa]] i da ga obavijeste o tom, kako bi ga kasnije mogao ubiti. Kada su se magi poklonili Isusu (Mt. 2:11), darivali su ga darovima, a Melkior je darovao Isusu zlato, što znači da ga je smatrao kraljem svijeta.<ref>{{Citiraj web|author=Home |url=http://www.biblicalarchaeology.org/daily/people-cultures-in-the-bible/jesus-historical-jesus/why-did-the-magi-bring-gold-frankincense-and-myrrh/ |title=Why Did the Magi Bring Gold, Frankincense and Myrrh? |publisher=Biblical Archaeology Society |date= |accessdate=2016-01-01}}</ref><ref>{{Citiranje knjige | first =Margaret | last =Freeman  | title =The story of the Three Kings: Melchior, Balthasar and Jaspar | publisher = Metropolitan Museum of Art| edition =  | year = 1978| isbn = 9780870991806|page=67 }}</ref> Poslije povratka u Perziju, Melkior se još jednom susreo sa druga dva maga 54. u [[Armensko Kraljevstvo (stari vijek)|Armenskom Kraljevstvu]], proslavljajući Božić, prije nego što je preminu sa 116 godina, 1. siječnja 55. godine.<ref name=cath>{{Citiraj web|url=http://www.catholiceducation.org/en/culture/catholic-contributions/the-magi.html |title=The Magi |publisher=Catholic Education |date= |accessdate=2016-01-01}}</ref>


== Proslava ==
== Proslava ==
Melkior, zajedno sa druga dva maga, je prema tradiciji sahranjen u sarkofagu u [[Kölnska katedrala|Kölnskoj katedrali]]. Prethodno je njihove ostatke donio Eustrogije I. 314. godine u Milano. [[Rimsko-njemački car]] [[Fridrik I. Barbarossa]] ih je 1164. prenio u Köln.<ref>David Lowenthal, ''The Heritage Crusade and the Spoils of History'' (Cambridge: Cambridge University Press, 1998), xvi.</ref> Melkior se slavi na blagdan [[Bogojavljenje|bogojavljenja]] zajedno sa druga dva maga<ref name=cath /> a u Katoličkoj Crkvi taj blagdan se slavi 6. siječnja.<ref>{{cite web|url=http://www.newadvent.org/cathen/09527a.htm |title=Magi |publisher=Catholic Encyclopedia |date=1910-10-01 |accessdate=2016-01-01}}</ref>
Melkior, zajedno sa druga dva maga, je prema tradiciji sahranjen u sarkofagu u [[Kölnska katedrala|Kölnskoj katedrali]]. Prethodno je njihove ostatke donio Eustrogije I. 314. godine u Milano. [[Rimsko-njemački car]] [[Fridrik I. Barbarossa]] ih je 1164. prenio u Köln.<ref>David Lowenthal, ''The Heritage Crusade and the Spoils of History'' (Cambridge: Cambridge University Press, 1998), xvi.</ref> Melkior se slavi na blagdan [[Bogojavljenje|bogojavljenja]] zajedno sa druga dva maga<ref name=cath /> a u Katoličkoj Crkvi taj blagdan se slavi 6. siječnja.<ref>{{Citiraj web|url=http://www.newadvent.org/cathen/09527a.htm |title=Magi |publisher=Catholic Encyclopedia |date=1910-10-01 |accessdate=2016-01-01}}</ref>


== Izvori ==
== Izvori ==

Inačica od 1. prosinac 2021. u 00:46

Bartolomé Esteban Murillo, Poklonstvo mudraca, Prado, Madrid.

Sveti Melkior, ili samo Melkior, bio je jedan od biblijskih magova zajedno s Gašparom i Baltazarom koji su prema evanđelju bili Sveta tri kralja i koji su došli u Betlehem pokloniti se tek rođenom Isusu. Za Melkiora se smatra da je bio najstariji mag. Tradicijski ga se naziva kraljem Perzije i on je darovao Isusa zlatom. U kršćanskim crkvama smatra se svetcem (kao i ostala dva maga).

Tradicija

Evanđelja u Novom zavjetu ne spominju imena magova (čak niti koliko ih je bilo), no njihova tradicijska imena mogu se naći u grčkom spisu iz 500. godine koji je je preveden na latinski i koji je općenito prihvaćen kao izvor za njihova imena.[1] Melkiora je sv. Beda u 8. stoljeću opisao kao "strarca, sa sjedom kosom i dugom bradom."[2] Smatra se da je Melkior bio kralj Perzije.[2]

Prativši Betlehemsku zvijezdu, magi su prvo otišli do palače Heroda Velikog, koji je magove zamolio da nađu malog Isusa i da ga obavijeste o tom, kako bi ga kasnije mogao ubiti. Kada su se magi poklonili Isusu (Mt. 2:11), darivali su ga darovima, a Melkior je darovao Isusu zlato, što znači da ga je smatrao kraljem svijeta.[3][4] Poslije povratka u Perziju, Melkior se još jednom susreo sa druga dva maga 54. u Armenskom Kraljevstvu, proslavljajući Božić, prije nego što je preminu sa 116 godina, 1. siječnja 55. godine.[5]

Proslava

Melkior, zajedno sa druga dva maga, je prema tradiciji sahranjen u sarkofagu u Kölnskoj katedrali. Prethodno je njihove ostatke donio Eustrogije I. 314. godine u Milano. Rimsko-njemački car Fridrik I. Barbarossa ih je 1164. prenio u Köln.[6] Melkior se slavi na blagdan bogojavljenja zajedno sa druga dva maga[5] a u Katoličkoj Crkvi taj blagdan se slavi 6. siječnja.[7]

Izvori

  1. Bruce Metzger, New Testament Studies: Philological, Versional, and Patristic, Volume 10, 1980, BRILL,
  2. 2,0 2,1 Predložak:Citiraj web
  3. Predložak:Citiraj web
  4. Freeman, Margaret (1978). The story of the Three Kings: Melchior, Balthasar and Jaspar. Metropolitan Museum of Art. str. 67. ISBN 9780870991806 
  5. 5,0 5,1 Predložak:Citiraj web
  6. David Lowenthal, The Heritage Crusade and the Spoils of History (Cambridge: Cambridge University Press, 1998), xvi.
  7. Predložak:Citiraj web