Razlika između inačica stranice »Ludwig Mond«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiraj web))
Redak 2: Redak 2:


== Životopis ==
== Životopis ==
Rođen u Njemačkoj u bogatoj [[Židovi|židovskoj]] obitelji.<ref name=britannica>{{cite web|title=Ludwig Mond|url=https://www.britannica.com/biography/Ludwig-Mond |accessdate=15. siječnja 2020. |date=7. prosinca 2019. |publisher = Encyclopædia Britannica, Inc.| website=Britannica}}</ref> U rodnoj Njemačkoj stekao je visoko obrazovanje. U Marburgu i Heidelbergu je studirao kemiju. Preselio je u Englesku 1862. godine. Zaposlio se u tvornici koja je proizvodila sodu prema [[Leblancov postupak|Leblancovu postupku]]. Osnovao je kemijsku tvrtku 1873. godine zajedno s [[John Tomlinson Brunner|Johnom Tomlinsonom Brunnerom]]. Razvili su znatno poboljšanu proizvodnju sode po novom, [[Solvayev postupak|Solvayevu postupku]]. Mond se bavio time kako dobiti [[amonijak]] iz [[kameni ugljen|kamenog ugljena]] bogata [[dušik]]om. Pritom je istraživanjem našao prikladni postupak za proizvodnju [[generatorrski plin|generatorskoga plina]].<ref name=enciklopedija/> Britansko je državljanstvo stekao 1880. godine.<ref name=britannica/> Pridonio pionirskim istraživanjima [[gorivi članak|gorivnih članaka]]. 1889. godine Mond i [[Carl Langer]] obnovili su zapažanja [[William Robert Grove|William Roberta Grovea]]. Gorivnom članku [[vodik]] - [[kisik]] dodali su [[Separator (baterija)|separator]], poroznu, vodljivu membranu za odvajanje anodnog i katodnog prostora, smanjujući mu na taj način dimenzije.
Rođen u Njemačkoj u bogatoj [[Židovi|židovskoj]] obitelji.<ref name=britannica>{{Citiraj web|title=Ludwig Mond|url=https://www.britannica.com/biography/Ludwig-Mond |accessdate=15. siječnja 2020. |date=7. prosinca 2019. |publisher = Encyclopædia Britannica, Inc.| website=Britannica}}</ref> U rodnoj Njemačkoj stekao je visoko obrazovanje. U Marburgu i Heidelbergu je studirao kemiju. Preselio je u Englesku 1862. godine. Zaposlio se u tvornici koja je proizvodila sodu prema [[Leblancov postupak|Leblancovu postupku]]. Osnovao je kemijsku tvrtku 1873. godine zajedno s [[John Tomlinson Brunner|Johnom Tomlinsonom Brunnerom]]. Razvili su znatno poboljšanu proizvodnju sode po novom, [[Solvayev postupak|Solvayevu postupku]]. Mond se bavio time kako dobiti [[amonijak]] iz [[kameni ugljen|kamenog ugljena]] bogata [[dušik]]om. Pritom je istraživanjem našao prikladni postupak za proizvodnju [[generatorrski plin|generatorskoga plina]].<ref name=enciklopedija/> Britansko je državljanstvo stekao 1880. godine.<ref name=britannica/> Pridonio pionirskim istraživanjima [[gorivi članak|gorivnih članaka]]. 1889. godine Mond i [[Carl Langer]] obnovili su zapažanja [[William Robert Grove|William Roberta Grovea]]. Gorivnom članku [[vodik]] - [[kisik]] dodali su [[Separator (baterija)|separator]], poroznu, vodljivu membranu za odvajanje anodnog i katodnog prostora, smanjujući mu na taj način dimenzije.
[[Niklov karbonil]] Mond je otkrio 1890. godine i time je omogućio proizvodnju čista [[nikal|nikl]]a iz njegovih ruda. [[Mondov postupak|Postupak]] je dobio ime po Mondu. <ref name=enciklopedija/> Izabran je u [[Royal Society of London for Improving Natural Knowledge|Kraljevsko društvo za unaprjeđenje prirodnih znanosti]] 1891. godine. Istaknut kao [[sakupljač umjetnina]] te se u njegovoj zbirci našla važna skupina talijanskih slika koju je oporučno ostavio [[Nacionalna galerija|Nacionalnoj galeriji]] u Londonu.<ref name=britannica/>
[[Niklov karbonil]] Mond je otkrio 1890. godine i time je omogućio proizvodnju čista [[nikal|nikl]]a iz njegovih ruda. [[Mondov postupak|Postupak]] je dobio ime po Mondu. <ref name=enciklopedija/> Izabran je u [[Royal Society of London for Improving Natural Knowledge|Kraljevsko društvo za unaprjeđenje prirodnih znanosti]] 1891. godine. Istaknut kao [[sakupljač umjetnina]] te se u njegovoj zbirci našla važna skupina talijanskih slika koju je oporučno ostavio [[Nacionalna galerija|Nacionalnoj galeriji]] u Londonu.<ref name=britannica/>



Inačica od 23:56, 30. studenoga 2021.

Ludwig Mond (Kassel, Njemačka, 7. ožujka 1839.London, Engleska, 11. prosinca 1909.), engleski kemičar, industrijalac i sakupljač umjetnina njemačko-židovskog podrijetla [1][2]

Životopis

Rođen u Njemačkoj u bogatoj židovskoj obitelji.[2] U rodnoj Njemačkoj stekao je visoko obrazovanje. U Marburgu i Heidelbergu je studirao kemiju. Preselio je u Englesku 1862. godine. Zaposlio se u tvornici koja je proizvodila sodu prema Leblancovu postupku. Osnovao je kemijsku tvrtku 1873. godine zajedno s Johnom Tomlinsonom Brunnerom. Razvili su znatno poboljšanu proizvodnju sode po novom, Solvayevu postupku. Mond se bavio time kako dobiti amonijak iz kamenog ugljena bogata dušikom. Pritom je istraživanjem našao prikladni postupak za proizvodnju generatorskoga plina.[1] Britansko je državljanstvo stekao 1880. godine.[2] Pridonio pionirskim istraživanjima gorivnih članaka. 1889. godine Mond i Carl Langer obnovili su zapažanja William Roberta Grovea. Gorivnom članku vodik - kisik dodali su separator, poroznu, vodljivu membranu za odvajanje anodnog i katodnog prostora, smanjujući mu na taj način dimenzije. Niklov karbonil Mond je otkrio 1890. godine i time je omogućio proizvodnju čista nikla iz njegovih ruda. Postupak je dobio ime po Mondu. [1] Izabran je u Kraljevsko društvo za unaprjeđenje prirodnih znanosti 1891. godine. Istaknut kao sakupljač umjetnina te se u njegovoj zbirci našla važna skupina talijanskih slika koju je oporučno ostavio Nacionalnoj galeriji u Londonu.[2]

Spomenici

U čast Ludwiga Monda izliven je spomenik. Dizajnirao ga je Édouard Lantéri a svečano ga je otkrio poslovni partner John Brunner 1913. godine. 1995. godine spomenik je premješten do Brunnerove statue ispred ureda Brunner Mond Worksa u Winningtonu. Statua je na popisu nacionalne baštine za Englesku i označena je kao na popisu kao zgrada Drugog stupnja.

Izvori

  1. 1,0 1,1 1,2 Mond, Ludwig, Mrežno izdanje Hrvatske enciklopedije, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, pristupljeno stranicama 15. siječnja 2020.
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 Predložak:Citiraj web