Šimun Kožičić: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +) |
||
| Redak 20: | Redak 20: | ||
== Vanjske poveznice == | == Vanjske poveznice == | ||
* [http://fluminensia.org/?s=tiskara&searchsubmit= Riječka glagoljska tiskara] | * [http://fluminensia.org/?s=tiskara&searchsubmit= Riječka glagoljska tiskara] | ||
* [http://www.svkri.hr/izlozbe/biskupsimun.html Sveučilišna knjižnica Rijeka] | * [http://www.svkri.hr/izlozbe/biskupsimun.html Sveučilišna knjižnica Rijeka] | ||
Posljednja izmjena od 30. studeni 2021. u 04:05
.JPG)
Šimun Kožičić Benja (Zadar, oko 1460. - Zadar, 1536.), modruški biskup i osnivač glagoljske tiskare u Rijeci.
Životopis[uredi]
Rođen je u uglednoj zadarskoj patricijskoj obitelji Benja-Kožičić, od majke Mlečanke iz ugledne obitelji Contarini. Iako su roditelji htjeli da postane vojnik odlučio se za svećenički poziv. Nakon školovanja u Zadru i Rimu 1502. godine postaje zadarskim kanonikom i upravitelj crkve Sv. Ivana izvan luke u Zadru.
Modruškim biskupom imenuje ga papa Julije II. 1509. godine u vrijeme opće nesigurnosti izazvane porazom hrvatske vojske na Krbavskome polju 1493. godine.
Kožičić je napisao poznato djelo Psaltir što je zapravo knjižica-molitvenik u kojoj se nalaze neke osnovne kršćanske molitve, te neki psalmi i druge pjesme za moljenje i pjevanje na misi. Takve su knjižice bile ujedno i početnice iz kojih su pripravnici za svećeničku službu i drugi vjernici učili čitati. Na prvoj stranici Kožičićeva "Psaltira" sasvim na vrhu stranice nalazi se bukvar, tj. popis svih hrvatskih slova napisan hrvatskim glagoljskim pismom. Zatim dolaze molitve Očenaš, Zdravo Marijo i početak Vjerovanja apostolskog.
Na lateranskom koncilu u Rimu 1513. godine Šimun Kožičić Benja govori o nevoljama svoje domovine (De Croatae desolatione-Osamljena Hrvatska) i traži pomoć. Nakon što su Turci upali u Modruš, Benja odlazi u Rijeku gdje 1530. godine osniva glagoljsku tiskaru.
Do 1531. godine tiska još 5 glagoljskih knjiga: Oficij rimski (molitvenik), Knjižice krsta (mali ritual), Misal hruacki (misal), Knjižice od žitija rimskih arhijerov i cesarov (povijesno djelo o rimskim papama i carevima) i Od bitja redovničkog knjižice (priručnik o tome kakav treba biti redovnik).
Godine 1532. vraća se u Zadar gdje je umire u ožujku 1536. godine. Pokopan je u franjevačkom samostanu Sv. Jeronima u Ugljanu, a njegov je brat Ivan Donat ondje postavio nadgrobni spomenik. Retrospektivni portret biskupa Šimuna Kožičića Benje nalazi se u Narodnom muzeju u Zadru.
Unutarnje poveznice[uredi]
Vanjske poveznice[uredi]
- Riječka glagoljska tiskara
- Sveučilišna knjižnica Rijeka
- Kožičić Benja, Šimun.Hrvatska tehnička enciklopedija - portal hrvatske tehničke baštine