Novi Zagreb: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +) |
||
| Redak 58: | Redak 58: | ||
== Izvori == | == Izvori == | ||
{{izvori}} | {{izvori}} | ||
[[Kategorija:Zagrebačke gradske četvrti|Novi Zagreb]] | [[Kategorija:Zagrebačke gradske četvrti|Novi Zagreb]] | ||
Posljednja izmjena od 29. studeni 2021. u 09:53
Novi Zagreb je dio grada Zagreba izgrađen poslije Drugoga svjetskog rata južno od rijeke Save. Po upravnoj podjeli iz 1999. sastoji od tri gradske četvrti: Novi Zagreb – istok, Novi Zagreb – zapad i Brezovica.[1] Novi Zagreb je poznat po nekoć modernim visokourbaniziranim naseljima, Zagrebačkom velesajmu, hipodromu, novoj sportskoj areni i jezeru Bundek, a u njemu se nalazi i novi Muzej suvremene umjetnosti.
Sa središtem grada povezan je tramvajskom prugom te brojnim autobusnim linijama. Savu prema Novom Zagrebu premošćuju tri cestovna mosta – Jadranski most na zapadu (izgrađen 1981.), središnji Most slobode (1959.) te Most mladosti (1974.) na istoku. K njemu vode i stari, sada pješački Savski most iz 1938. te željeznički (zeleni) most iz 1939.
Poštanski brojevi novozagrebačkih dijelova grada Zagreba su 10010 (istok) i 10020 (zapad).
Povijest[uredi]
Početkom izgradnje stambenih naselja drži se planirana gradnja sjevernoga dijela naselja Savski gaj 1957. godine. Prvo cjelovito rješenje stanovanja, javnih sadržaja i trgovačkih podcentara bio je plan zone Trnsko. Autori urbanističkog projekta bili su Zdenko Kolacio, Mirko Maretić, Josip Uhlik, te hortikulture Mira Wenzler-Halambek 1959. – 1960. godine. Poslije njega slijedio je plan za izgradnju naselja Zapruđe, čije je urbanističko rješenje izradio Josip Uhlik 1962. – 1963. godine.[2][3]
Godine 1965., završen je elaborat Urbanističkog plana grada Zagreba, kojim su bile zacrtane smjernice razvoja grada za daljnjih 30 godina. Podižu se naselja Remetinec i Botinec, a 1969. prema planu Borisa Brnčića i Josipa Uhlika naselje Siget.[2] U sedamdesetim godinama 20. st. grade se naselja Utrina, Travno, Dugave, Sloboština i dr.
Tramvajski prsten u Novom Zagrebu je izgradilo ugledno hrvatsko građevinsko poduzeće GRO Vladimir Gortan.[4]
Dijelovi Novog Zagreba[uredi]
Naselja nastala projektiranjem Novog Zagreba[uredi]
- Kajzerica
- Zagrebački velesajam
- Središće
- Zapruđe
- Savski gaj
- Trokut
- Trnsko
- Siget
- Sopot
- Utrina
- Travno
- Dugave
Naselja integrirana u područje Novog Zagreba[uredi]
- Lučko
- Hrvatski Leskovac
- Remetinec
- Blato
- Botinec
- Otočec
- Sveta Klara
- Podbrežje
- Sloboština
- Otok
- Hrelić
- Jakuševec
Zanimljivosti[uredi]
- Arena Zagreb
- Avenue Mall
- Bundek
- Mamutica
- Muzej suvremene umjetnosti
- Supernova Zagreb – Buzin
- Zagrebački velesajam
- Zagrebački hipodrom
- Bazen Utrina
Izvori[uredi]
- ↑ "Grad Zagreb – Mjesna samouprava". https://www.zagreb.hr/mjesna-samouprava/6 Pristupljeno 30. rujna 2020.
- ↑ 2,0 2,1 Zagrebački leksikon (knjiga druga). "LZMK", Zagreb 2006. godina, str. 129–130.
- ↑ "Povijest zagrebačkih naselja (ZG portal)". https://www.zgportal.com/o-zagrebu/povijest-zagrebackih-naselja/ Pristupljeno 30. rujna 2020.
- ↑ Časopis Građevinar 54 (2002) 4 Iz povijesti graditeljstva – Sjećanje na poduzeće koje je neslavno završilo (B. Nadilo)