Razlika između inačica stranice »Muzej znanosti u Londonu«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)) |
||
Redak 34: | Redak 34: | ||
== Vanjske poveznice == | == Vanjske poveznice == | ||
* [http://www.sciencemuseum.org.uk/ Službena stranica Muzeja znanosti] | * [http://www.sciencemuseum.org.uk/ Službena stranica Muzeja znanosti] |
Trenutačna izmjena od 08:24, 29. studenoga 2021.
Muzej znanosti (engl. Science Museum) je veliki muzej prirodnih znanosti i tehnike na Exhibition Roadu u South Kensingtonu u Londonu. Ovaj muzej je dio National Museum of Science and Industry, kojeg je projektirao Sir Richard Allison. Muzej znanosti osnovan je 1857. a prvi intendant bio je Bennet Woodcroft. Eksponate muzeju donirao je Royal Society of Arts a tu su se našli i predmeti sa Prve svjetske izložbe održane u Londonu 1851. U početku je muzej bio dio South Kensington muzeja kao Victoria and Albert Museum, ali biva odvojen pod nazivom Museum of Patents 1858. i Patent Office Museum 1863. godine. Znanstveni i tehnički dio dobivaju 1865. sadašnje ime, dok su umjetničke zbirke preseljene u Victoria and Albert Museum. Patent Office Museum je djelovao samostalno do 1909., a tada postaje dio Muzeja znanosti.
Muzej sadrži više od 300.000 eksponata u svojim zbirkama. U najpoznatije eksponate ubrajaju se Stephenson Rocket, Puffing Billy, prvi mlazni motor, rekonstrukcija Crickovog i Watsonovog modela DNK, nekoliko najstarijih očuvanih parnih strojeva, rekonstrukcija Babbageovog diferencijalnog stroja kao i prvi prototip Clock of the Long Now. Tu je izloženo i nekoliko stotina interaktivnih eksponata i jedno 3D IMAX-kino.
Pored muzejskog rada, Znanstveni muzej je i svjetski priznata istraživačka institucija. Knjižnica muzeja je do 1960-ih bila najveća britanska nacionalna knjižnica za prirodne znanosti, medicinu i tehniku. Danas je knjižnica partner Imperial College London knjižnice.
Stephensonova raketa, lokomotiva iz 1829.
Old Bess, očuvani primjerak parnog stroja Jamesa Watta iz 1777.
Apollo 10, zapovjedni modul
Izvorni model DNK Jamesa Watsona i Francisa Cricka, 1953.