Razlika između inačica stranice »Metildopa«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)) |
||
Redak 11: | Redak 11: | ||
{{farmakologija}} | {{farmakologija}} | ||
[[Kategorija:Antihipertenzivi]] | [[Kategorija:Antihipertenzivi]] |
Trenutačna izmjena od 06:27, 29. studenoga 2021.
Metildopa je "lažni prekursor" katekolaminskih neurotransmitera kao što su dopamin i noradrenalin.
Djelovanje
On u alfa položaju ima jednu metilnu skupinu. U organizmu se metildopa pregrađuje najprije u alfa-metildopamin, a iz njega nastaje metilnoradrenalin. Metilnoradrenalin jest "lažni neurotransmitor" i relativno je snažan agonist alfa-2-adrenergičkih receptora. Vezući se na te receptore u mozgu on uzrokuje smanjenje utjecaja simpatikusa na krvne žile zbog čega dolazi do širenja krvnih žila i smanjenja tlaka.
Metildopa je kiralni spoj s jednim kiralnim ugljikovim atomom i zbog toga dolazi u obliku lijevog i desnog enantiomera. Aktivni je lijevi enantiomer, pa stoga kažemo da je aktivna L-metildopa, dok je desni enantiomer, D-metildopa neaktivna. Tako se primjerice, za liječenje hipertenzije dnevno uzima 1000 mg L-metildope, dok je dnevna doza racemične metildope (smjesa L-metildope i D-metildope) 2000 mg. Metildopa se jako dugo koristio kao vrlo važan antihipertenziv, ali njegov značaj opada, jer se u liječenju hipertenzije sve više koriste drugi antihipertenzivni lijekovi.
Nuspojave
Metildopu ne smiju koristiti pacijenti koji pate od depresije i oni koji pate od akutne jetrene bolesti. Može izazvati pospanost i smetenost, pa je ne trebaju uzimati osobe koje upravljaju motornim vozilima. Naime, sedacija je uobičajena nuspojava metildope, mada prolazna i obično se javlja na početku liječenja ili kada se doza metildope povećava, jer se organizam prilagođava utjecaju metildope. Osim toga mogu se javiti i glavobolje, astenija te osjećaj slabosti.
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.