Razlika između inačica stranice »Marija Brenčič Jelen«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)) |
||
| Redak 112: | Redak 112: | ||
* [http://www.saleskibiografskileksikon.si/index.php?action=view&tag=714 Marija Jelen-Brenčič, Šaleški biografski leksikon] | * [http://www.saleskibiografskileksikon.si/index.php?action=view&tag=714 Marija Jelen-Brenčič, Šaleški biografski leksikon] | ||
{{GLAVNIRASPORED:Brenčič Jelen, Marija}} | {{GLAVNIRASPORED:Brenčič Jelen, Marija}} | ||
[[Kategorija:Slovenski književnici]] | [[Kategorija:Slovenski književnici]] | ||
[[Kategorija:Slovenski pjesnici]] | [[Kategorija:Slovenski pjesnici]] | ||
Inačica od 06:09, 29. studenoga 2021.
| Marija Jelen | |
|---|---|
 Marija Brenčič na dan vjenčanja sa Antonom Jelenom, 5. studenog 1939 na Maloj Loci | |
| Puno ime | Marija Brenčič Jelen |
| Pseudonim | MJB |
| Rođenje | 28. siječnja 1919. |
| Smrt | 21. ožujka 2000. |
| Zanimanje | Književnik |
| Nacionalnost | Slovenka |
| Period pisanja | 1928. − 1998. |
| Književne vrste | poezija, drama, putopis, novela, pripovijetka, radijska igra |
| Književni period | neo-romantizam, realizam |
| Suprug/zi | Anton Jelen |
| Djeca | Hedvika, Anton ml., Janez, Marija ml., Florijan, Franc, Jož, Blaž, Ivanka – časna sestra Vesna. |
Važnija djela
| |
| Potpis | 
|
| Portal o životopisima | |
Marija Brenčič-Jelen (Podlipa, 28. siječnja 1919. – Arnače, 21. ožujka 2000.), slovenska književnica.
Životopis
Marija Brenčič rođena je 28. siječnja 1919. u Podlipi kod Vrhnike od oca Franca i majke Marije (r. Cankar). Po završenoj osnovnoj školi u zavičaju, školske 1938./1939. godine bila je pitomica banovinske poljoprivredno-domaćinske škole (banovinska kmetijsko-gospodinjska šola) u Maloj Loki kod Trebnja, koju su vodile Školske sestre franjevke[1]. U školi je uređivala zbornik "Sunčani zrak" (Sončni žar).[2].[3]
Obitelj
Nakon svršetka škole, 5. studenog 1939. vjenčala se s Antonom Jelenom. To je bilo prvo vjenčanje u malološkoj Plečnikovoj kapeli otkako su školu vodile časne sestre. Vjenčao ih je katedralni dekan i skladatelj Franc Kimovec. [3] Nakon vjenčanja Marija je otišla živjeti sa suprugom u njegov dom u mjestu Arnače kod Velenja. Izrodili su devetero djece: Hedvika (1940.), Anton (1942.), Janez (1944.), Marija (1946.), Florjan (1948.), Franc (1950.), Jož (1952.), Blaž (1955.) te Ivanka (1958.) (=časna sestra Vesna).
Djelo
Pjesme je počela pisati već u pučkoj školi s devet godina te ih kasnije objavila u nedjeljnim prilozima časopisa Slovenca, Mladom Slovencu i Družini (Obitelj) te u drugim časopisima i kalendarima. Pjesme za prvu zbirku Spev tihe doline (Spjev tihe doline) je sama sabrala, izdala i prodavala. Krajem šezdesetih je pripravila još tri zbirke pjesama planirane još u mladosti, koje tvore ciklus Spev tihe doline.
| Spev tihe doline (motto) | Spjev tihe doline (motto) |
|---|---|
Vsa dolina je prekrasen vrt; |
Sva dolina je jedan predivni vrt; |
Napisala je nekoliko dramskih igara za djecu. Radio Ljubljana emitirao je njezinu radijsku igru u stihovima Mamica, spet si naša (Majko, opet si naša) (1939.). Omladinska opereta Mamice naše z dejanji slavimo (Majke naše djelima slavimo), koju je uglazbio Matija Tomc, igrana je u operskom kazalištu u Ljubljani (1939.).
Prozu je počela pisati 1986. godine. Crtice i priče, u kojima priziva uspomene na mladost u svojoj zavičajnoj dolini, objavljivala je u Kmečkome glasu (Glas seljaka) i drugim časopisima. O sebi je rekla da nije i ne želi postati spisateljica, nego je samo pjesnikinja koja piše svoje uspomene.
Djela
- Spev tihe doline (Spjev tihe doline, 1937.) (COBISS)
- Vzdih cvetne dobrave (Uzdah cvjetne dubrave, 1968.) (COBISS)
- Vrisk jasne planine (Vrisak jasne planine, 1969.) (COBISS)
- Mir sinje višave (Mir modre visine, 1970.) (COBISS)
- Naših njiv nihče več ne orje (Naše njive nitko više ne ore, zbirka crtica, 1991.) (COBISS)
- Sedem ključavnic (Sedam brava, 1995.) (COBISS)
Izvori
- ↑ "Banovinska kmetijska šola na Mali Loki (Banovinska poljoprivredna škola ), Digitalizirana kulturna baština slovenskih općina Kamra". 8. listopada 2012.. http://www.kamra.si/Default.aspx?module=5&id=1877 Pristupljeno 08. studenog 2013.
- ↑ "Naslovnica zbirke Sončni žar, Digitalizirana kulturna baština slovenskih općina Kamra". 8. listopada 2012.. http://www.kamra.si/Default.aspx?module=7&id=10373 Pristupljeno 08. studenog 2013.
- ↑ 3,0 3,1 "Gojenka Marija Brenčič, poročena Jelen (Pitomica Marija Brenčič, udata Jelen), Digitalizirana kulturna baština slovenskih općina Kamra". 8. listopada 2012.. http://www.kamra.si/Default.aspx?module=5&id=1894 Pristupljeno 08. studenog 2013.