More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +) |
||
Redak 68: | Redak 68: | ||
== Vanjske poveznice == | == Vanjske poveznice == | ||
* [https://web.archive.org/web/20071013130739/http://bhdani.com/arhiva/211/t21109.shtml Intervju "Dani" br. 211] | * [https://web.archive.org/web/20071013130739/http://bhdani.com/arhiva/211/t21109.shtml Intervju "Dani" br. 211] | ||
* [http://www.blic.rs/Vesti/Politika/349984/Perovic-Prokockali-smo-sansu-preti-nam-nestanak Prokockali smo šansu, prijeti nam nestanak (Blic, 28. listopad 2012)] | * [http://www.blic.rs/Vesti/Politika/349984/Perovic-Prokockali-smo-sansu-preti-nam-nestanak Prokockali smo šansu, prijeti nam nestanak (Blic, 28. listopad 2012)] |
Posljednja izmjena od 29. studeni 2021. u 05:27
Latinka Perović | |
---|---|
| |
Generalni tajnik Saveza komunista Srbije | |
trajanje službe 1969. – 1972. | |
Rođenje | 4. listopada 1933. |
Politička stranka | Savez komunista Jugoslavije |
Zanimanje | povjesničar, političar |
Latinka Perović (Kragujevac, 4. listopada 1933.) je srbijanska povjesničarka i političarka, koja je ponekad nazivana " Majkom Druge Srbije".[1]
Životopis
Latinka Perović je rođena 1933. godine u Kragujevcu. Sa 27 godina bila je predsjednica Antifašističkog foruma žena Srbije (AFŽ Srbije), a kasnije i tajnik Centralnog komiteta Saveza komunista Srbije od 1969. do 1972. godine, kada je s tog položaja zajedno s Markom Nikezićem i suradnicima smjenjena pod optužbom za anarho-liberalizam. Od tada radi na proučavanju povijesti suvremene srbijanske države. Posvetila se povijesnom istraživanju i postala poznata kao istaknuti stručnjak za srbijansku povijest 19. stoljeća, kao i suvremenu povijest Srbije.
Radila je u Institutu za povijest Srbije od 1976. do 1998. godine. Od 1993. do 1998. godine bila je glavni i odgovorni urednik magazina Tokovi istorije . U svojim tekstovima i studijama o suvremenoj Srbiji često naglašava da Srbija ima potrebu za političarom koji će javno preuzeti odgovornost za zločine počinjene u ratovima nastalim raspadom bivše Jugoslavije, kako bi se pomoglo pomirenje sa susjednim državama i spriječilo ponavljanje slične tragedije.
Rijetko se pojavljuje u javnosti i rijetko daje intervjue.
Djela
- Od centralizma do federalizma (1984.)
- Zatvaranje kruga (1991.)
- Srbija u modernističkim procesima XIX i XX veka (1994.)
- Između anarhije i autokratije: Srpsko društvo na prelazima vekova (XIX-XXI vek) (2006.)
- Snaga lične odgovornosti (2008.)
- Zoran Đinđić i srpsko društvo (2013.)
- Dominantna i neželjena elita: Beleške o intelektualnoj i političkoj eliti u Srbiji (XX-XXI vek) (2015.)