Razlika između inačica stranice »Aluvijalna ravan«
Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)) |
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)) |
||
| Redak 20: | Redak 20: | ||
== Vanjske poveznice == | == Vanjske poveznice == | ||
{{mrva-geol}} | {{mrva-geol}} | ||
[[Kategorija:Fluvijalni proces]] | [[Kategorija:Fluvijalni proces]] | ||
Inačica od 02:10, 29. studenoga 2021.
Aluvijalne ravni su široke ravnice pored rijeka.[1] Nastale su akumulacionim djelovanjema rijeka. Sastoje se od riječnih nanosa (gline izmješane sa sitnim pijeskom) i lesa. U njima su riječna korita plitko usječena, pa se i pri malom porastu vodostaja rijeke izlijevaju i plave okolni teren. Zbog toga su radovi na njihovoj regulaciji, kao i izgradnji obrambenih nasipa započeti još u 18. stoljeću. Uređenje njihovih tokova dobiva naročit intenzitet nakon Drugog svjetskog rata. Danas je najveći dio aluvijalnih ravni zaštićen od poplava i pretvoren u obradive površine.
Primjeri
Vidi još
Izvori
- ↑ "Glossary of Landform and Geologic Terms" (PDF). National Soil Survey Handbook—Part 629. National Cooperative Soil Survey. 2013. http://www.nrcs.usda.gov/wps/PA_NRCSConsumption/download?cid=nrcs142p2_053182&ext=pdf Pristupljeno 31. listopada 2019.
Vanjske poveznice
Nedovršeni članak Aluvijalna ravan koji govori o geologiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.