Razlika između inačica stranice »Japanska dunja«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba))
 
(Nije prikazana jedna međuinačica istog suradnika)
Redak 26: Redak 26:
Plodovi sadrže: 14-17 % suhe tvari, 1,2-3,1 % [[šećer]]a, 0,7-1,3 % [[pektin]]a, 3,6-7,2 % organskih kiselina, te 45 do 109 mg/100 g [[Vitamin C|vitamina C]] .<ref>http://pub.epsilon.slu.se/5197/1/10Fruit_juice.pdf</ref> Danas postoje i kultivari razvijeni prije svega zbog plodova (sorte "Cido", "Cido Red", "Mir", "Nina", "Gold Calif", "Maksym").  
Plodovi sadrže: 14-17 % suhe tvari, 1,2-3,1 % [[šećer]]a, 0,7-1,3 % [[pektin]]a, 3,6-7,2 % organskih kiselina, te 45 do 109 mg/100 g [[Vitamin C|vitamina C]] .<ref>http://pub.epsilon.slu.se/5197/1/10Fruit_juice.pdf</ref> Danas postoje i kultivari razvijeni prije svega zbog plodova (sorte "Cido", "Cido Red", "Mir", "Nina", "Gold Calif", "Maksym").  


Vrijedi spomenuti da su prvi pokušaji korištenja ove biljke kao voćke bili još 1913. u [[Ukrajina|Ukrajini]].<ref>http://kornelkirsche.eu/pages/strona-glowna/oferta/pigwowiec</ref><ref>https://www.hort.purdue.edu/newcrop/ncnu02/v5-385.html  Pristupljeno 7.10.2015.</ref> Često se  uzgaja i kao [[bonsai]].<ref name="Ma-Ke_Chaenomeles japonica ">{{cite web | first=Mark | last=D'Cruz | title=Ma-Ke Bonsai Care Guide for Chaenomeles japonica | publisher=Ma-Ke Bonsai | url=http://makebonsai.com/guide/bonsailink.asp?quicklink=5062&name=Chaenomeles_japonica | accessdate=2011-07-08 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20101109073100/http://www.makebonsai.com/guide/bonsailink.asp?quicklink=5062&name=Chaenomeles_japonica | archivedate=9. studenoga 2010. }}</ref>
Vrijedi spomenuti da su prvi pokušaji korištenja ove biljke kao voćke bili još 1913. u [[Ukrajina|Ukrajini]].<ref>http://kornelkirsche.eu/pages/strona-glowna/oferta/pigwowiec</ref><ref>https://www.hort.purdue.edu/newcrop/ncnu02/v5-385.html  Pristupljeno 7.10.2015.</ref> Često se  uzgaja i kao [[bonsai]].<ref name="Ma-Ke_Chaenomeles japonica ">{{Citiranje weba | first=Mark | last=D'Cruz | title=Ma-Ke Bonsai Care Guide for Chaenomeles japonica | publisher=Ma-Ke Bonsai | url=http://makebonsai.com/guide/bonsailink.asp?quicklink=5062&name=Chaenomeles_japonica | accessdate=2011-07-08 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20101109073100/http://www.makebonsai.com/guide/bonsailink.asp?quicklink=5062&name=Chaenomeles_japonica | archivedate=9. studenoga 2010. }}</ref>
== Podvrste ==
== Podvrste ==
# ''[[Chaenomeles japonica var. alpina]]'' <small>Maxim.</small>
# ''[[Chaenomeles japonica var. alpina]]'' <small>Maxim.</small>
Redak 43: Redak 43:
==Vanjske poveznice==
==Vanjske poveznice==
*''[http://www.pfaf.org/database/plants.php?Chaenomeles+japonica PFAF Database Chaenomeles japonica]''
*''[http://www.pfaf.org/database/plants.php?Chaenomeles+japonica PFAF Database Chaenomeles japonica]''
{{commonscat|Chaenomeles japonica}}
 
{{wikispecies|Chaenomeles japonica}}
 


[[Kategorija:Ružovke]]
[[Kategorija:Ružovke]]
[[Kategorija:Parkovno drveće i grmovi]]
[[Kategorija:Parkovno drveće i grmovi]]

Trenutačna izmjena od 22:17, 18. studenoga 2021.

Japanska dunja
Chaenomeles japonica
Chaenomeles japonica
Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Tracheophyta
Razred: Magnoliopsida
Red: Rosales
Porodica: Rosaceae
Rod: Chaenomeles
Vrsta: C. japonica
Dvojno ime
Chaenomeles japonica
(Thunb.) Lindl. ex Spach

Japanska dunja (lat. Chaenomeles japonica) ukrasni je grm bijelih, ružičastih ili crvenih cvjetova. Spada u porodicu Rosaceae. Koristi se u hortikulturi i razvijen je veliki broj kultiviranih odlika ove biljke. Niža je od druge, također često kultivirane Chaenomeles speciosa, te obično naraste do metar visine.[1]

Plod se biljke na japanskom naziva Kusa-boke. Oblika je omanje zlatno žute jabuke, te je jestiv, no vrlo je tvrd i trpak. Povremeno se koristi u pripravi pita i želea kao manje vrijedan nadomjestak za pravu dunju.

Plodovi sadrže: 14-17 % suhe tvari, 1,2-3,1 % šećera, 0,7-1,3 % pektina, 3,6-7,2 % organskih kiselina, te 45 do 109 mg/100 g vitamina C .[2] Danas postoje i kultivari razvijeni prije svega zbog plodova (sorte "Cido", "Cido Red", "Mir", "Nina", "Gold Calif", "Maksym").

Vrijedi spomenuti da su prvi pokušaji korištenja ove biljke kao voćke bili još 1913. u Ukrajini.[3][4] Često se uzgaja i kao bonsai.[5]

Podvrste

  1. Chaenomeles japonica var. alpina Maxim.
  2. Chaenomeles japonica f. tricolor (Parsons & Sons) Rehder

Dodatna literatura

Bailey, L.H.; Bailey, E.Z.; the staff of the Liberty Hyde Bailey Hortorium. 1976. Hortus third: A concise dictionary of plants cultivated in the United States and Canada. Macmillan, New York.

Izvori

  1. Bailey, L.H.; Bailey, E.Z.; the staff of the Liberty Hyde Bailey Hortorium. 1976. Hortus third: A concise dictionary of plants cultivated in the United States and Canada. Macmillan, New York.
  2. http://pub.epsilon.slu.se/5197/1/10Fruit_juice.pdf
  3. http://kornelkirsche.eu/pages/strona-glowna/oferta/pigwowiec
  4. https://www.hort.purdue.edu/newcrop/ncnu02/v5-385.html Pristupljeno 7.10.2015.
  5. D'Cruz, Mark. "Ma-Ke Bonsai Care Guide for Chaenomeles japonica". Ma-Ke Bonsai. Inačica izvorne stranice arhivirana 9. studenoga 2010.. http://makebonsai.com/guide/bonsailink.asp?quicklink=5062&name=Chaenomeles_japonica Pristupljeno 8. srpnja 2011. 

Vanjske poveznice