Razlika između inačica stranice »Ferdinand Marcos«
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)) |
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)) |
||
| Redak 56: | Redak 56: | ||
== Vanjske poveznice == | == Vanjske poveznice == | ||
* [https://web.archive.org/web/20080804093918/http://www.op.gov.ph/museum/pres_marcos.asp Filipinska državna stranica o filipinskim predsjednicima] | * [https://web.archive.org/web/20080804093918/http://www.op.gov.ph/museum/pres_marcos.asp Filipinska državna stranica o filipinskim predsjednicima] | ||
* [https://web.archive.org/web/20131110205254/http://filipinopresidency.multiply.com/ The Philippine Presidency Project] | * [https://web.archive.org/web/20131110205254/http://filipinopresidency.multiply.com/ The Philippine Presidency Project] | ||
Inačica od 11:31, 18. studenoga 2021.
| Ferdinand Marcos | |
|---|---|
.jpg) Marcos 1982. godine | |
| 10. predsjednik Filipina | |
| trajanje službe 30. prosinca 1965. – 25. veljače 1986. | |
| Potpredsjednik | Fernando Lopez (1965. - 1973.) |
| Premijer(i) | on sam (1978. - 1981.) Cesar Virata (1981. - 1986.) |
| Prethodnik | Diosdado Macapagal |
| Nasljednik | Corazon Aquino |
| 3. predsjednik vlade Filipina | |
| trajanje službe 12. lipnja 1978. – 30. lipnja 1981. | |
| Prethodnik | ured osnovan (Pozicija ranije zauzimao Jorge B. Vargas) |
| Nasljednik | Cesar Virata |
| Rođenje | 11. rujna 1917. |
| Smrt | 28. rujna 1989. |
| Politička stranka | Liberalna stranka (1946.–1965.) Nacionalistička stranka (1965.–1978.) Kilusang Bagong Lipunan |
| Zanimanje | odvjetnik, pravnik, političar |
Ferdinand Emmanuel Edralín Marcos[1] (Sarrat, Ilocos Norte, Luzon, 11. rujna 1917. - Honolulu, Hawaii, 28. rujna 1989.) bio je filipinski političar, predsjednik države od 1965. do 1986. godine i diktator od 1972. do 1981. godine.
Životopis
Rani život i karijera
Ferdinand Marcos je rođen 1917. godine na filipinskom otoku Luzon. Po zanimanju je bio pravnik. U Drugom svjetskom ratu je bio časnik filipinske vojske, s Amerikancima se borio protiv japanskog okupatora. Nakon što su SAD predale neovisnost Filipinima 1946. godine, Marcos se uključio u politiku. Bio je član Liberalne stranke od 1946. do 1965. godine, zastupnik u filipinskom kongresu od 1949. do 1959. godine, te senator od 1959. do 1965. godine.
Predsjedništvo
Godine 1965. prišao je u Nacionalističkoj stranci pa zatim je izabran za predsjednika Filipina i na toj poziciji ostaje 20 godina. Pobijedio je u predsjedničkim izborima 1969. godine i ponovno izabran za predsjednika države. Godine 1972. proglasio je izvanredno stanje koje je potrajalo sve do 1981. godine. Potom je zemljom vladao diktatorski. Tijekom vremena njegova vlast je bila sve više korumpirana i represivna, kojima je vlastiti narod opljačkao za nekoliko milijardi američkih dolara, poprimile su dotad nepojmljive razmjere. Politički protivnici su proganjani. Između ostalih ubijen je vođa oporbe Benigno Aquino ml. kada se 1983. godine vratio iz egzila[2]. Na taj je način uklonjen najozbiljniji kandidat koji je mogao da ga pobijedi na izborima 1984. godine. Marcosov režim je podržavala SAD.
Marcos je cijelo vrijeme dok je vladao kao predsjednik imao jake veze sa SAD-om, a bio je dobar prijatelj s Nixonom, Johnsonom i Reaganom. Odnosi između dvije države nakratko su zahladili tijekom mandata Jimmyja Cartera, koji je posebno upozoravao na kršenje ljudskih prava. U Vijetnamski rat poslao je filipinske vojnike koji su se borili na američkoj strani[3].
Ferdinand i njegova supruga Imelda Marcos tretirali su državnu ekonomiju kao da je to bila njihova usteđevina. Imelda je putovala po svijetu npr. u New York gdje je trošila ogromne sume na umjetnička djela. Njen interes za odjeću bio je naširoko poznat, pogotovo njena ljubav prema cipelama[4].
Pad s vlasti i smrt
Dana 25. veljače 1986. godine, bračni par Marcos bio je prisiljen pobjeći iz zemlje zbog naroda koji se podigao zahtijevajući demokraciju koju je u narodnoj pobuni vodila Corazon Aquino[5]. On i njegova supruga Imelda su otišli u progonstvo na Havajsko otočje. Sudski je ustanovljeno da je Marcos izvukao nekoliko milijarda američkih dolara iz filipinskoga gospodarstva, ali je bio nedohvatljiv filipinskomu pravnom poretku, jer je do smrti 1989. godine uživao zaštitu SAD-a. Pokopan je na Filipinima 1993. godine.
Izvori
- ↑ National Security Archive (U.S.); Philippines. President (1965-1986 : Marcos) (1990). The Philippines: U.S. policy during the Marcos years, 1965-1986. Chadwyck-Healey. str. 37. http://books.google.com/books?id=y5gUAQAAMAAJ
- ↑ Thompson, Mark R. (1995). The anti-Marcos struggle: personalistic rule and democratic transition in the Philippines. Yale University Press. str. 114–115. ISBN 978-0-300-06243-4. http://books.google.com/books?id=PzRJzMPQQJ8C&pg=PA114
- ↑ Lieutenant General Larsen, Stanley Robert (1985) "Chapter III: The Philippines" in Allied Participation in Vietnam, U.S. Department of the Army
- ↑ "Ferdinand E. Marcos". Encyclopædia Britannica. http://www.britannica.com/EBchecked/topic/364302/Ferdinand-E-Marcos Pristupljeno 18. prosinca 2016.
- ↑ Tate, C. Neal (1999). "Judicial Defense of Human Rights during the Marcos Dictatorship in the Philippines: The Careers of Claudio Teehankee and Cecelia Muñoz Palma". Unutar Gibney, Mark & Frankowski, Stanislaw. Judicial protection of human rights: myth or reality?. Greenwood Publishing. str. 123-. ISBN 978-0-275-96011-7. http://books.google.com/books?id=o5xT93jLhxMC&pg=PA123
Literatura
- National Security Archive (U.S.); Philippines. President (1965-1986 : Marcos) (1990). The Philippines: U.S. policy during the Marcos years, 1965-1986. Chadwyck-Healey. str. 37. http://books.google.com/books?id=y5gUAQAAMAAJ
- Thompson, Mark R. (1995). The anti-Marcos struggle: personalistic rule and democratic transition in the Philippines. Yale University Press. str. 114–115. ISBN 978-0-300-06243-4. http://books.google.com/books?id=PzRJzMPQQJ8C&pg=PA114
- Tate, C. Neal (1999). "Judicial Defense of Human Rights during the Marcos Dictatorship in the Philippines: The Careers of Claudio Teehankee and Cecelia Muñoz Palma". Unutar Gibney, Mark & Frankowski, Stanislaw. Judicial protection of human rights: myth or reality?. Greenwood Publishing. str. 123-. ISBN 978-0-275-96011-7. http://books.google.com/books?id=o5xT93jLhxMC&pg=PA123