Razlika između inačica stranice »Ferdinand Lassalle«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)) |
||
| Redak 10: | Redak 10: | ||
U [[ekonomija|ekonomskoj]] teoriji zastupao je tzv. željezni zakon najamnine. Njegovo koketiranje s [[Bismarck]]om dovelo ga je i do formalnog saveza s njime protiv liberalne buržoazije. Bio je vješt agitator i organizator, ali i demagog i teatralno tašta priroda. Poginuo je u dvoboju. | U [[ekonomija|ekonomskoj]] teoriji zastupao je tzv. željezni zakon najamnine. Njegovo koketiranje s [[Bismarck]]om dovelo ga je i do formalnog saveza s njime protiv liberalne buržoazije. Bio je vješt agitator i organizator, ali i demagog i teatralno tašta priroda. Poginuo je u dvoboju. | ||
[[Kategorija:Njemački političari 1815. – 1871.|Lassalle, Ferdinand]] | [[Kategorija:Njemački političari 1815. – 1871.|Lassalle, Ferdinand]] | ||
[[Kategorija:Životopisi, Wrocław]] | [[Kategorija:Životopisi, Wrocław]] | ||
Trenutačna izmjena od 11:30, 18. studenoga 2021.
Ferdinand Lassalle (Breslau, 14. travnja 1825. - Ženeva, 31. kolovoza 1864.), njemački socijalist
Sin je imućnog židovskog trgovca, a studirao je filologiju, povijest i filozofiju u Wroclawu i Berlinu, zatim odlazi u Pariz, gdje se upoznaje s učenjem Louisa Blanca. Sudjelovao je u revoluciji 1848. godine i surađivao s "Neue Rheinische Zeitung" pod uredništvom Karla Marxa.
Posvetivši se 50-ih godina književnom radu napisao je djelo o Heraklitovoj filozofiji, povijestnu dramu u stihovima "Franz von Suckingen" i prevrno-filozofsko djelo "Sistem pravnih tekovina". Njegovi filozofski i društveno-politički nazori predstavljaju eklekticizam različitih sistema.
Za Opći njemački radnički kongres 1863. godine izradio je nacrt programa, a Kongres je osnovao Opće njemačko radničko udruženje, izabrao Lessallea za predsjednika i primio njegov program. Glavno sredstvo u preobrazbi društva Lassale je vidio u stvaranju proizvodnih radničkih zadruga uz pomoć države, koju će postupno kao "izvanklasnu" organizaciju pretvoriti u tzv. slobodnu narodnu državu.
U ekonomskoj teoriji zastupao je tzv. željezni zakon najamnine. Njegovo koketiranje s Bismarckom dovelo ga je i do formalnog saveza s njime protiv liberalne buržoazije. Bio je vješt agitator i organizator, ali i demagog i teatralno tašta priroda. Poginuo je u dvoboju.