Razlika između inačica stranice »Interkolumnij«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba))
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Interkolumnij'''-->[[Slika:Palladio Palazzo Angarano.jpg|thumb|right|320px|Ilustracija iz ''Četiri knjige o arhitekturi'' Andree Palladija'', London 1738.]]
<!--'''Interkolumnij'''-->[[Slika:Palladio Palazzo Angarano.jpg|thumb|right|320px|Ilustracija iz ''Četiri knjige o arhitekturi'' Andree Palladija'', London 1738.]]
U arhitekturi '''interkolumnij''' je razmak između stupova u nizu, mjereno na dnu tijela [[stup]]ova.<ref name="columbia">{{cite web
U arhitekturi '''interkolumnij''' je razmak između stupova u nizu, mjereno na dnu tijela [[stup]]ova.<ref name="columbia">{{Citiranje weba
   | title = Intercolumniation
   | title = Intercolumniation
   | work = [[Columbia Encyclopedia|The Columbia Encyclopedia, sixth edition]]
   | work = [[Columbia Encyclopedia|The Columbia Encyclopedia, sixth edition]]
Redak 8: Redak 8:
   | archiveurl = https://web.archive.org/web/20070621105206/http://www.bartleby.com/65/in/intercol.html
   | archiveurl = https://web.archive.org/web/20070621105206/http://www.bartleby.com/65/in/intercol.html
   | archivedate = 21. lipnja 2007.
   | archivedate = 21. lipnja 2007.
   }}</ref>  U [[Antička arhitektura|klasičnoj]], [[Renesansna arhitektura|renesansnoj]] i [[Barokna arhitektura|baroknoj]] arhitekturi interkolumnij je bio određen sustavom koji je u [[1. stoljeće pr. Kr.|1. stoljeću pr. Kr.]] osmislio rimski arhitekt Vitruvije.<ref>{{cite web
   }}</ref>  U [[Antička arhitektura|klasičnoj]], [[Renesansna arhitektura|renesansnoj]] i [[Barokna arhitektura|baroknoj]] arhitekturi interkolumnij je bio određen sustavom koji je u [[1. stoljeće pr. Kr.|1. stoljeću pr. Kr.]] osmislio rimski arhitekt Vitruvije.<ref>{{Citiranje weba
   | title = Intercolumniation
   | title = Intercolumniation
   | work = [[Encyclopædia Britannica]]
   | work = [[Encyclopædia Britannica]]
Redak 16: Redak 16:


==Standardni interkolumniji==
==Standardni interkolumniji==
Standardni interkolumniji su sljedeći:<ref>{{cite web
Standardni interkolumniji su sljedeći:<ref>{{Citiranje weba
   | title = Intercolumniation
   | title = Intercolumniation
   | work = [[Webster's Dictionary]], 1913
   | work = [[Webster's Dictionary]], 1913

Inačica od 07:05, 18. studenoga 2021.

Ilustracija iz Četiri knjige o arhitekturi Andree Palladija, London 1738.

U arhitekturi interkolumnij je razmak između stupova u nizu, mjereno na dnu tijela stupova.[1] U klasičnoj, renesansnoj i baroknoj arhitekturi interkolumnij je bio određen sustavom koji je u 1. stoljeću pr. Kr. osmislio rimski arhitekt Vitruvije.[2] On je zapisao standardne interkolumnije za tri klasična grčka reda, izraženo širinom promjera stupova,[1] dvostruke duljine Vitruvijevog modula, i upozorio je da razmak između stupova od tri promjera ili više dovodi do lomljenja kamenog arhitrava.[3]

Standardni interkolumniji

Standardni interkolumniji su sljedeći:[4]

  • Piknostil - jedan i pol promjer
  • Sistil - dva promjera
  • Eustil - dva i tričetvrt promjera; prema Vitruviju najboljih proporcija[5]
  • Dijastil - tri promjera
  • Areostil - četiri ili više promjera, što zahtijeva drveni umjesto kamenog arhitrava.
  • Areosistil - naizmjenično areostil i sistil.

Izvori

  1. 1,0 1,1 "Intercolumniation". The Columbia Encyclopedia, sixth edition. Columbia University Press. Inačica izvorne stranice arhivirana 21. lipnja 2007.. http://www.bartleby.com/65/in/intercol.html Pristupljeno 3. lipnja 2007. 
  2. "Intercolumniation". Encyclopædia Britannica. Encyclopædia Britannica Online. http://www.britannica.com/eb/article-9042539/intercolumniation Pristupljeno 3. lipnja 2007. 
  3. Vitruvius, De architectura iii.3.4
  4. "Intercolumniation". Webster's Dictionary, 1913. Inačica izvorne stranice arhivirana 13. siječnja 2007.. http://machaut.uchicago.edu/CGI-BIN/WEBSTER.sh?word=Intercolumniation Pristupljeno 3. lipnja 2007. 
  5. Vitruvius, De architectura, iii.3.6.