Razlika između inačica stranice »Herman Dalmatin«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)) |
||
| Redak 4: | Redak 4: | ||
Herman zauzima neoplatonističko-[[kršćanstvo|kršćanski]] stav. Njegov [[filozofija|filozofsko]]-[[znanost|znanstveni]] interes je usavršavanje višeg, kvadrivijskog sustava znanja i mudrosti; prevesti i razumjeti temeljna djela starogrčke i arapske [[matematika|matematike]], astronomije i astrologije, što on i njegovi suvremenici percipiraju kao „novu“ znanost koja dolazi od [[Arapi|Arapa]]; priopćiti nove spoznaje jednim temeljnim i sustavnim djelom. | Herman zauzima neoplatonističko-[[kršćanstvo|kršćanski]] stav. Njegov [[filozofija|filozofsko]]-[[znanost|znanstveni]] interes je usavršavanje višeg, kvadrivijskog sustava znanja i mudrosti; prevesti i razumjeti temeljna djela starogrčke i arapske [[matematika|matematike]], astronomije i astrologije, što on i njegovi suvremenici percipiraju kao „novu“ znanost koja dolazi od [[Arapi|Arapa]]; priopćiti nove spoznaje jednim temeljnim i sustavnim djelom. | ||
Prevodi šestu [[knjiga|knjigu]] [[Astronomija|astronomskog]] djela arapskog znanstvenika iz [[9. stoljeće|9. stoljeća]], [[Sahl ibn Bishr]]a, čiji je sadržaj predviđanje globalnih događaja, pa je to Hermanovo djelo poznato kao ''Prognostica''. U vlastitom Hermanovom uvodu iznosi prosudbe o sustavu [[svemir]]skih sila i njihovih utjecaja na svekolika zbivanja ([[Sunce|Suncu]] pripada središnje mjesto, postoje zli i dobri [[planet]]i itd.). Potom prevodi ''Veliki uvod u astronomiju'', Abu Ma'shara iz<ref name="WDL">{{ | Prevodi šestu [[knjiga|knjigu]] [[Astronomija|astronomskog]] djela arapskog znanstvenika iz [[9. stoljeće|9. stoljeća]], [[Sahl ibn Bishr]]a, čiji je sadržaj predviđanje globalnih događaja, pa je to Hermanovo djelo poznato kao ''Prognostica''. U vlastitom Hermanovom uvodu iznosi prosudbe o sustavu [[svemir]]skih sila i njihovih utjecaja na svekolika zbivanja ([[Sunce|Suncu]] pripada središnje mjesto, postoje zli i dobri [[planet]]i itd.). Potom prevodi ''Veliki uvod u astronomiju'', Abu Ma'shara iz<ref name="WDL">{{Citiranje weba |url = http://www.wdl.org/en/item/2998/ |title = Introduction to Astronomy, Containing the Eight Divided Books of Abu Ma'shar Abalachus |website = [[World Digital Library]] |date = 1506. |accessdate = 15. srpnja 2013.}}</ref> [[10. stoljeće|10. stoljeća]] i [[Euklid]]ove ''Elemente''. | ||
Herman temeljnije dijeli [[znanost]] od one kvadrivijske. Sva znanost višeg svijeta dijeli se na znanost nebeskih gibanja (matematika) i na znanost učinaka gibanja ([[fizika]], tj. prirodna spekulacija). Dakle, on dijeli teorijsku znanost na matematiku (ili astronomiju) i fiziku (ili astrologiju). | Herman temeljnije dijeli [[znanost]] od one kvadrivijske. Sva znanost višeg svijeta dijeli se na znanost nebeskih gibanja (matematika) i na znanost učinaka gibanja ([[fizika]], tj. prirodna spekulacija). Dakle, on dijeli teorijsku znanost na matematiku (ili astronomiju) i fiziku (ili astrologiju). | ||
Inačica od 03:25, 18. studenoga 2021.
Herman Dalmatin (oko 1110. godine, u Istri, tada dijelu Koruške ili Carinthije - oko 1160.) - hrvatski filozof i znanstvenik, te pionir europskog latinskog aristotelizma iz 12. stoljeća
Herman Dalmatin je pionir europskog latinskog aristotelizma 12. stoljeća. Potpisivao se kao Hermannus Secundus. Kao Herman Dalmatin se spominje u pismu Petra Časnog u kojem piše, da je povjerio prevođenje Kurana, Hermanu Dalmatinu. Školovan je u nekom benediktinskom samostanu u Istri, gdje je učio gramatiku, retoriku i logiku (trivijum). Kvadrivijum studira u Chartesu. Studira i u Parizu, te nakon toga putuje s engleskim prijateljem u bliskoistočne zemlje, da bi naučio arapski i bio u mogućnosti istraživati arapske spise. Proučavaju astrologiju. Prevodi, po narudžbi zbirku legendi, jedan dijalog, te na kraju i sam Kuran.
Herman zauzima neoplatonističko-kršćanski stav. Njegov filozofsko-znanstveni interes je usavršavanje višeg, kvadrivijskog sustava znanja i mudrosti; prevesti i razumjeti temeljna djela starogrčke i arapske matematike, astronomije i astrologije, što on i njegovi suvremenici percipiraju kao „novu“ znanost koja dolazi od Arapa; priopćiti nove spoznaje jednim temeljnim i sustavnim djelom. Prevodi šestu knjigu astronomskog djela arapskog znanstvenika iz 9. stoljeća, Sahl ibn Bishra, čiji je sadržaj predviđanje globalnih događaja, pa je to Hermanovo djelo poznato kao Prognostica. U vlastitom Hermanovom uvodu iznosi prosudbe o sustavu svemirskih sila i njihovih utjecaja na svekolika zbivanja (Suncu pripada središnje mjesto, postoje zli i dobri planeti itd.). Potom prevodi Veliki uvod u astronomiju, Abu Ma'shara iz[1] 10. stoljeća i Euklidove Elemente.
Herman temeljnije dijeli znanost od one kvadrivijske. Sva znanost višeg svijeta dijeli se na znanost nebeskih gibanja (matematika) i na znanost učinaka gibanja (fizika, tj. prirodna spekulacija). Dakle, on dijeli teorijsku znanost na matematiku (ili astronomiju) i fiziku (ili astrologiju).
Djela
- De essentiis (1143.) (O bitima)
- Liber de circulis
- Astronomia
- prijevod Abu Ma'sharovog djela „Kitab al-madkhal ila ilm ahkam al nujum” 1140. (Uvod u astronomiju)
- prijevod Ptolomejeva djela „Planispherae”
- prijevod Euklidove „Elemente”
Literatura
Izvori
- ↑ "Introduction to Astronomy, Containing the Eight Divided Books of Abu Ma'shar Abalachus". 1506.. http://www.wdl.org/en/item/2998/ Pristupljeno 15. srpnja 2013.