Razlika između inačica stranice »Crno-bijeli gvereza«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +))
 
Redak 25: Redak 25:
Živi u društvenim skupinama od tri do petnaest jedinki. Te skupine obično uključuju dominantnog mužjaka, nekoliko ženki i mladunčadi. Nakon trudnoće od tek nešto više od pet mjeseci, mladunčad se rodi s ružičastom kožom i bijelim krznom, koje potamni u odrasloj boje za tri do četiri mjeseca.  
Živi u društvenim skupinama od tri do petnaest jedinki. Te skupine obično uključuju dominantnog mužjaka, nekoliko ženki i mladunčadi. Nakon trudnoće od tek nešto više od pet mjeseci, mladunčad se rodi s ružičastom kožom i bijelim krznom, koje potamni u odrasloj boje za tri do četiri mjeseca.  


{{Commonscat|Colobus guereza|Crno-bijeli gvereza}}
 


[[Kategorija:Vitki i sakati majmuni]]
[[Kategorija:Vitki i sakati majmuni]]

Trenutačna izmjena od 01:43, 18. studenoga 2021.

Crno-bijeli gvereza
2011 Colobus guereza cropped2.jpg
Status zaštite
Status iucn3.1 LC hr.svg

Status zaštite: Najmanja zabrinutost (lc)

Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Mammalia
Red: Primates
Porodica: Cercopithecidae
Rod: Colobus
Vrsta: C. guereza
Dvojno ime
Colobus guereza
(Rüppell, 1835.)
Raspon
Rasprostranjenost crno-bijelih gvereza.
Rasprostranjenost crno-bijelih gvereza.

Crno-bijeli gvereza (lat. Colobus guereza) je crno-bijeli majmun Starog svijeta. Pripada u crno-bijele sakate majmune.

On je porijeklom iz zapadne, srednje i istočne Afrike, iz država kao što su: Kamerun, Nigerija, Ekvatorijalna Gvineja, Etiopija, Eritreja, Kenija, Tanzanija, Uganda i Čad. Vrsta se sastoji od nekoliko podvrsta koje se razlikuju u izgledu. Ima prepoznatljiv izgled, dugu bijelu dlaku preko obje strane leđa poznate kao plašt. Ima veliki bijeli rep čuperak.

Dva pripadnika crno-bijelih gvereza

Crno-bijeli gvereza je dnevna životinja šuma, živi i u listopadnim i zimzelenim šumama. To je prilagodljiva vrsta, koja se može nositi s poremećajem staništa i preferira srednju šumu u blizini rijeke ili jezera. Jede lišće, sjemenke, voće i člankonošce. U stanju je probaviti biljni materijal s visokim sadržajem vlakana sa svojim specijaliziranim želudcem i može jesti samo nekoliko biljnih vrsta odjednom. Love ga ptice grabljivice i neki sisavci, kao što su čimpanze i leopard.

Živi u društvenim skupinama od tri do petnaest jedinki. Te skupine obično uključuju dominantnog mužjaka, nekoliko ženki i mladunčadi. Nakon trudnoće od tek nešto više od pet mjeseci, mladunčad se rodi s ružičastom kožom i bijelim krznom, koje potamni u odrasloj boje za tri do četiri mjeseca.