Razlika između inačica stranice »Odoakar«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)) |
||
| Redak 3: | Redak 3: | ||
== Podrijetlo == | == Podrijetlo == | ||
Odoakrovo podrijetlo nije sigurno. Moguće da je bio sin [[skiri|skirskog]] poglavice [[Edekon|Edeka]], [[huni|hunskog]] vazala za vrijeme [[Atila|Atile]]. [[Jovan Antiohijski]] smatra Odoakra Skirijcem, a [[Jordanes]] ga smatra [[Rugi]]jcem. Jordanes ga isto smatra kraljem [[Turkinzi|Turkinga]] (''Torcilingorum rex'').<ref name="jordanes">{{ | Odoakrovo podrijetlo nije sigurno. Moguće da je bio sin [[skiri|skirskog]] poglavice [[Edekon|Edeka]], [[huni|hunskog]] vazala za vrijeme [[Atila|Atile]]. [[Jovan Antiohijski]] smatra Odoakra Skirijcem, a [[Jordanes]] ga smatra [[Rugi]]jcem. Jordanes ga isto smatra kraljem [[Turkinzi|Turkinga]] (''Torcilingorum rex'').<ref name="jordanes">{{Citiranje knjige |last=Jordanes |first= |authormask= |authorlink=Jordanes |title=The origin and deeds of the Goths, in English version |year=1908 |publisher=Princeton University |page=75}}</ref> ''-{[[Consularia Italica]]}-'' ga naziva kraljem [[Heruli|Herula]], dok [[Teofan]] nagađa da je [[Goti|Got]].<ref name="theophanes">{{Citiranje knjige |last=McGeorge |first=Penny |title=Late Roman warlords |year=2002 |publisher=Oxford University Press |page=284 |isbn=9780199252442}}</ref> | ||
== Pad Zapadnog Rimskog Carstva == | == Pad Zapadnog Rimskog Carstva == | ||
Trenutačna izmjena od 11:59, 17. studenoga 2021.
Odoakar, na latinskom Flavius Odovacar, Odovacer ili Fl. Odovac ,[1] (* oko 433.; † vjerojatno15. ožujka 493. u Ravenni) bio je zapadno rimski vojskovođa koji je 4. rujna 476. svrgnuo Romula Augustula (posljednjeg zapadnorimskog cara), te postao prvi barbarski vladar Italije. Odoakar je formalno priznavao vlast Julija Nepota (posljednjeg priznatog zapadnorimskog cara), a nakon njegove smrti 480. i vlast bizantskog cara Zenona. Car Zenon ga je proglasio vojnim zapovjednikom (dux) Italije, te ga je uvrstio među patricije. Iste 480. godine Odoakar se proglašava kraljem Italije.
Podrijetlo
Odoakrovo podrijetlo nije sigurno. Moguće da je bio sin skirskog poglavice Edeka, hunskog vazala za vrijeme Atile. Jovan Antiohijski smatra Odoakra Skirijcem, a Jordanes ga smatra Rugijcem. Jordanes ga isto smatra kraljem Turkinga (Torcilingorum rex).[2] -{Consularia Italica}- ga naziva kraljem Herula, dok Teofan nagađa da je Got.[3]
Pad Zapadnog Rimskog Carstva
Neformalni vladar Zapadnog Rimskog Carstva je bio Flavije Orest, čiji je sin Romul Augustul bio maloljetan. Odbio je dodijeliti zemlju Herulima i drugim germanskim plaćenicima, što je dovelo do pobune barbarskih plaćenika pod vodstvom Odoakara. Brzo zauzimaju Ravenu, koja je bila sjedište cara još od 402. godine.
Nakon svrgavanja Romula Augustula, Odoakar je imao izbor vladati preko nekog cara, kojeg bi kontrolirao, ili vladati kao štićenik bizantskog cara. Odlučio je da formalno vrati carsku vlast bizantskom caru Zenonu u Konstantinopolu. Car Zenon ga je proglasio vojnim zapovjednikom (dux) Italije i uvrstio ga je među patricije. Odoakar je kovao zlatnike u ime Zenona, čime je pokazivao poštivanje formalne vlasti Istočnog Rimskog Carstva. Do 480. godine Julije Nepot je bio formalno legitimno pretpostavljeni, a od 480. godine Odoakar se naziva kraljem Italije.
Rat sa Ostrogotima
Odnosi između Odoakara i Istočnog Rimskog Carstva su se pogoršavali, najviše zbog toga što se Odoakar nije držao postignutih dogovora. Godine 489. car Zenon poziva Ostrogote i Teodorika Velikog da mu pomognu, što ovi i čine i nakon 4 godine rata 493. godine Odoakar gubi Ravenu. Teodorik ga poziva na večeru i pri tome ga ubija mačem, te preuzima čitavo kraljevstvo.
Bilješke
- ↑ , na njegovim kovanicama sa imenom Fl. Odovac, Odovacar rex u jednoj povelji iz godine 489 (PDF; 4,2 MB).
- ↑ Jordanes (1908). The origin and deeds of the Goths, in English version. Princeton University. str. 75
- ↑ McGeorge, Penny (2002). Late Roman warlords. Oxford University Press. str. 284. ISBN 9780199252442
Nedovršeni članak Odoakar koji govori o povijesti treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.