More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba) |
||
Nije prikazana jedna međuinačica | |||
Redak 7: | Redak 7: | ||
| MedlinePlus = 001341 | | MedlinePlus = 001341 | ||
}}--> | }}--> | ||
'''Frambezija''' (također poznata kao '''tropska frambezija''', '''timoza''', '''tropski papilom''', '''parangi''', '''bouba''', '''frambösie''',<ref name="Bolognia">{{ | '''Frambezija''' (također poznata kao '''tropska frambezija''', '''timoza''', '''tropski papilom''', '''parangi''', '''bouba''', '''frambösie''',<ref name="Bolognia">{{Citiranje knjige |author=Rapini RP; Bolognia JL; Jorizzo JL. |title=Dermatology: 2-Volume Set |publisher=Mosby |location=St. Louis |year=2007 |pages= |isbn=1-4160-2999-0 |oclc= |doi= |accessdate=}}</ref> te '''pian'''<ref name="Andrews">{{Citiranje knjige |author=James WD; Berger TG; et al. |title=Andrews' Diseases of the Skin: clinical Dermatology |publisher=Saunders Elsevier |location= |year=2006 |pages= |isbn=0-7216-2921-0 |oclc=62736861 |doi= |accessdate=}}</ref>) je vrsta tropske zarazne bolesti kože, kostiju i zglobova uzrokovana spirohetnom bakterijom ''Treponema pallidum pertenue.''<ref name=Mit2012>{{cite journal|last=Mitjà O|last2=Hays R|last3=Rinaldi AC|last4=McDermott R|last5= Bassat Q|title=New treatment schemes for yaws: the path toward eradication|journal=Clinical Infectious Diseases|year=2012|volume=55|issue=3|pages=406–412|doi=10.1093/cid/cis444|format=pdf|url=http://cid.oxfordjournals.org/content/55/3/406.long|pmid=22610931}}</ref><ref name=Mit2013>{{cite journal|last=Mitjà O|last2=Asiedu K|last3=Mabey D|title=Yaws|journal=Lancet|year=2013|volume=381|issue=9868|pages=763–773|doi=10.1016/S0140-6736(12)62130-8|pmid=23415015}}</ref> Bolest započinje okruglom tvrdom oteklinom na koži, radijusa 2 do 5 centimetara.<ref name=Mit2013/> Ova promjena se u može u sredini otvoriti, formirajući [[čir]].<ref name=Mit2013/> Ova prvotna kožna promjena obično zacijeli kroz tri do šest mjeseci.<ref name=WHO2014/> Nakon više tjedana ili godina, javlja se bol u zglobovima i kostima, [[umork (medicinski)|umor]], te nove promjene kože.<ref name=Mit2013/> Koža [[ruku|dlanova]] i tabana postaje zadebljana te također mogu nastati čirevi.<ref name=WHO2014/> Kosti (pogotovo nosne) mogu postati deformirane.<ref name=WHO2014/> Nakon pet ili više godina javljaju se ožiljkaste promjene na velikim površinama kože.<ref name=Mit2013/> | ||
Frambezija se prenosi izravnim kontaktom s tekućinom koja izlazi iz kožnih lezija zaražene osobe.<ref name=WHO2014/> Kontakt uglavnom nije seksualne naravi.<ref name=WHO2014/> Bolest je česta u djece, među kojom se lako širi za vrijeme zajedničke igre.<ref name=Mit2013/> Ostale slične treponemske bolesti uključuju [[Nevenerični endemski sifilis|bejel]] (''Treponema pallidum endemicum''), [[pinta (bolest)|pintu]] (''Treponema pallidum carateum''), te [[sifilis]] (''Treponema pallidum pallidum'').<ref name=WHO2014/> Frambezija se uglavnom dijagnosticira prema pojavi tipičnih kožnih promjena.<ref name=WHO2014/> Testovi za [[protutijela]] u serumu mogu biti korisni, no ne razlikuju trenutnu infekciju i preboljenu bolest.<ref name=WHO2014/> [[Reakcija lančane polimeraze]] (PCR) je najtočnija metoda za dijagnozu.<ref name=WHO2014/> | Frambezija se prenosi izravnim kontaktom s tekućinom koja izlazi iz kožnih lezija zaražene osobe.<ref name=WHO2014/> Kontakt uglavnom nije seksualne naravi.<ref name=WHO2014/> Bolest je česta u djece, među kojom se lako širi za vrijeme zajedničke igre.<ref name=Mit2013/> Ostale slične treponemske bolesti uključuju [[Nevenerični endemski sifilis|bejel]] (''Treponema pallidum endemicum''), [[pinta (bolest)|pintu]] (''Treponema pallidum carateum''), te [[sifilis]] (''Treponema pallidum pallidum'').<ref name=WHO2014/> Frambezija se uglavnom dijagnosticira prema pojavi tipičnih kožnih promjena.<ref name=WHO2014/> Testovi za [[protutijela]] u serumu mogu biti korisni, no ne razlikuju trenutnu infekciju i preboljenu bolest.<ref name=WHO2014/> [[Reakcija lančane polimeraze]] (PCR) je najtočnija metoda za dijagnozu.<ref name=WHO2014/> | ||
Redak 13: | Redak 13: | ||
Prevencija se djelomično provodi izlječenjem zaraženih, smanjujući tako rizik prijenosa bolesti.<ref name=WHO2014/> U područjima gdje je ova bolest česta učinkovita mjera može biti i liječenje cijele društvene skupine.<ref name=WHO2014/> Poboljšanje higijenskih i sanitarnih uvjeta također smanjuje prijenos bolesti.<ref name=WHO2014/> Za liječenje se uglavnom koriste [[antibiotici]] poput peroralne primjene [[azitromicina]] ili parenteralne primjene [[benzatin penicilina]].<ref name=WHO2014/> Bez liječenja, u 10% slučajeva javljaju se fizički deformiteti. <ref name=WHO2014/> | Prevencija se djelomično provodi izlječenjem zaraženih, smanjujući tako rizik prijenosa bolesti.<ref name=WHO2014/> U područjima gdje je ova bolest česta učinkovita mjera može biti i liječenje cijele društvene skupine.<ref name=WHO2014/> Poboljšanje higijenskih i sanitarnih uvjeta također smanjuje prijenos bolesti.<ref name=WHO2014/> Za liječenje se uglavnom koriste [[antibiotici]] poput peroralne primjene [[azitromicina]] ili parenteralne primjene [[benzatin penicilina]].<ref name=WHO2014/> Bez liječenja, u 10% slučajeva javljaju se fizički deformiteti. <ref name=WHO2014/> | ||
Od 2012. godine, frambezija je česta bolest u barem 14 [[tropskih zemalja]].<ref name=Mit2013/><ref name=WHO2014/> Bolest zahvaća samo ljude.<ref name=WHO2014>{{ | Od 2012. godine, frambezija je česta bolest u barem 14 [[tropskih zemalja]].<ref name=Mit2013/><ref name=WHO2014/> Bolest zahvaća samo ljude.<ref name=WHO2014>{{Citiranje weba|title=Yaws Fact sheet N°316|url=http://www.who.int/mediacentre/factsheets/fs316/en/|work=World Health Organization|accessdate=27 February 2014|date=February 2014}}</ref> 50-tih i 60-ih godina 20.stoljeća [[Svjetska zdravstvena organizacija]] (SZO) je umalo eradicirala frambeziju.<ref name=WHO2014/> Od tada se broj zaraženih ipak povećao te SZO ponovno nastoji eradicirati ovu bolest do 2020. godine.<ref name=WHO2014/> Prema posljednjoj procjeni 1995. godine, broj zaraženih bio je veći od 500,000.<ref name=Mit2012/> Iako je bolest prvi puta opisao [[Willem Piso]] 1679. godine, arheološki dokazi ukazaju da je bolest bila prisutna u ljudi već prije 1.6 milijuna godina.<ref name=Mit2013/> | ||
==Izvori== | ==Izvori== |
Posljednja izmjena od 17. studeni 2021. u 08:49
Frambezija (također poznata kao tropska frambezija, timoza, tropski papilom, parangi, bouba, frambösie,[1] te pian[2]) je vrsta tropske zarazne bolesti kože, kostiju i zglobova uzrokovana spirohetnom bakterijom Treponema pallidum pertenue.[3][4] Bolest započinje okruglom tvrdom oteklinom na koži, radijusa 2 do 5 centimetara.[4] Ova promjena se u može u sredini otvoriti, formirajući čir.[4] Ova prvotna kožna promjena obično zacijeli kroz tri do šest mjeseci.[5] Nakon više tjedana ili godina, javlja se bol u zglobovima i kostima, umor, te nove promjene kože.[4] Koža dlanova i tabana postaje zadebljana te također mogu nastati čirevi.[5] Kosti (pogotovo nosne) mogu postati deformirane.[5] Nakon pet ili više godina javljaju se ožiljkaste promjene na velikim površinama kože.[4]
Frambezija se prenosi izravnim kontaktom s tekućinom koja izlazi iz kožnih lezija zaražene osobe.[5] Kontakt uglavnom nije seksualne naravi.[5] Bolest je česta u djece, među kojom se lako širi za vrijeme zajedničke igre.[4] Ostale slične treponemske bolesti uključuju bejel (Treponema pallidum endemicum), pintu (Treponema pallidum carateum), te sifilis (Treponema pallidum pallidum).[5] Frambezija se uglavnom dijagnosticira prema pojavi tipičnih kožnih promjena.[5] Testovi za protutijela u serumu mogu biti korisni, no ne razlikuju trenutnu infekciju i preboljenu bolest.[5] Reakcija lančane polimeraze (PCR) je najtočnija metoda za dijagnozu.[5]
Prevencija se djelomično provodi izlječenjem zaraženih, smanjujući tako rizik prijenosa bolesti.[5] U područjima gdje je ova bolest česta učinkovita mjera može biti i liječenje cijele društvene skupine.[5] Poboljšanje higijenskih i sanitarnih uvjeta također smanjuje prijenos bolesti.[5] Za liječenje se uglavnom koriste antibiotici poput peroralne primjene azitromicina ili parenteralne primjene benzatin penicilina.[5] Bez liječenja, u 10% slučajeva javljaju se fizički deformiteti. [5]
Od 2012. godine, frambezija je česta bolest u barem 14 tropskih zemalja.[4][5] Bolest zahvaća samo ljude.[5] 50-tih i 60-ih godina 20.stoljeća Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) je umalo eradicirala frambeziju.[5] Od tada se broj zaraženih ipak povećao te SZO ponovno nastoji eradicirati ovu bolest do 2020. godine.[5] Prema posljednjoj procjeni 1995. godine, broj zaraženih bio je veći od 500,000.[3] Iako je bolest prvi puta opisao Willem Piso 1679. godine, arheološki dokazi ukazaju da je bolest bila prisutna u ljudi već prije 1.6 milijuna godina.[4]
Izvori
- ↑ Rapini RP; Bolognia JL; Jorizzo JL. (2007). Dermatology: 2-Volume Set. St. Louis: Mosby. ISBN 1-4160-2999-0
- ↑ James WD; Berger TG; et al. (2006). Andrews' Diseases of the Skin: clinical Dermatology. Saunders Elsevier. ISBN 0-7216-2921-0. OCLC 62736861
- ↑ 3,0 3,1 Mitjà O; Hays R; Rinaldi AC; McDermott R; Bassat Q (2012). "New treatment schemes for yaws: the path toward eradication" (pdf). Clinical Infectious Diseases 55 (3): 406–412. doi:10.1093/cid/cis444. PMID 22610931. http://cid.oxfordjournals.org/content/55/3/406.long
- ↑ 4,0 4,1 4,2 4,3 4,4 4,5 4,6 4,7 Mitjà O; Asiedu K; Mabey D (2013). "Yaws". Lancet 381 (9868): 763–773. doi:10.1016/S0140-6736(12)62130-8. PMID 23415015
- ↑ 5,00 5,01 5,02 5,03 5,04 5,05 5,06 5,07 5,08 5,09 5,10 5,11 5,12 5,13 5,14 5,15 5,16 5,17 "Yaws Fact sheet N°316". World Health Organization. veljača 2014. http://www.who.int/mediacentre/factsheets/fs316/en/ Pristupljeno 27. veljača 2014.