Razlika između inačica stranice »Marija Paleolog (gospa)«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)) |
||
| Redak 14: | Redak 14: | ||
Marija je poslije postala redovnica te je uzela ime '''Melanija'''. | Marija je poslije postala redovnica te je uzela ime '''Melanija'''. | ||
== Izvori == | == Izvori == | ||
*{{ | *{{Citiranje knjige | ||
| last=Van Millingen | | last=Van Millingen | ||
| first= Alexander | | first= Alexander | ||
| Redak 23: | Redak 23: | ||
| year=1912 | | year=1912 | ||
}} | }} | ||
*{{ | *{{Citiranje knjige | ||
| last=Janin | | last=Janin | ||
| first= Raymond | | first= Raymond | ||
| Redak 33: | Redak 33: | ||
| year=1953 | | year=1953 | ||
}} | }} | ||
*{{ | *{{Citiranje knjige|first=Steven|last=Runciman|authorlink=Steven Runciman|year=1987|origyear=1952-1954|title= A History of the Crusades 3|publisher= Penguin Books|isbn=978-0-14-013705-7}} | ||
*{{ | *{{Citiranje knjige|author=Jean Richard|title=Histoire des Croisades|year=1996|publisher= Fayard|isbn=2-213-59787-1|language=French}} | ||
*{{ | *{{Citiranje knjige |title=Istanbul|series= Guides Voir|publisher= Hachette|year= 2003|isbn=2-01-243633-1|language=French}} | ||
[[Kategorija: Bizantske princeze]] | [[Kategorija: Bizantske princeze]] | ||
[[Kategorija: Povijest Mongolije]] | [[Kategorija: Povijest Mongolije]] | ||
[[Kategorija:Paleolozi]] | [[Kategorija:Paleolozi]] | ||
Inačica od 06:49, 17. studenoga 2021.
Marija Paleolog (Μαρία Παλαιολογίνα) bila je bizantska plemkinja, izvanbračna kći cara Bizanta Mihaela VIII. Paleologa i njegove nepoznate konkubine.
Njezina je baka bila Teodora Anđelina Paleolog, a djed joj je bio Andronik Paleolog (megas domestikos).
Bila je polusestra cara Andronika II. Paleologa, Irene, Eudokije i Teodora te sestra Eufrozine, koja se udala za Nogai-kana.
Marija je bila odabrana za ženu Hulagu-kana, koji je bio budist. Na svom putu prema budućem mužu, Marija je napustila Carigrad 1265., a pratio ju je opat Theodosius de Villehardouin. Međutim, Marija je u Kayseriju doznala da je Hulagu umro te se udala za njegova sina Abaga-kana.
Bila je dosta utjecajna žena tijekom muževljeve vladavine te bila vrlo pobožna. Kod Mongola je znana kao Despina Khatun (Δέσποινα).
Neki od Mongola u njezino vrijeme bili su kršćani. Ipak, Marijin je muž bio sljedbenik boga Tengrija, vrhovnog mongolskog božanstva, a nakon što je umro, naslijedio ga je brat Ahmad Tekuder, musliman. Marija je živjela u Iranu te je ostala s Mongolima. Hulaguov je unuk Baidu često dolazio k Mariji jer se zanimao za kršćanstvo.
Marija je poslije postala redovnica te je uzela ime Melanija.
Izvori
- Van Millingen, Alexander (1912). Byzantine Churches of Constantinople. London: MacMillan & Co
- Janin, Raymond (1953) (fr.). La Géographie ecclésiastique de l'Empire byzantin. 1. Part: Le Siège de Constantinople et le Patriarcat Oecuménique. 3rd Vol. : Les Églises et les Monastères. Paris: Institut Français d'Etudes Byzantines
- Runciman, Steven (1987) [1952-1954]. A History of the Crusades 3. Penguin Books. ISBN 978-0-14-013705-7
- Jean Richard (1996) (fr.). Histoire des Croisades. Fayard. ISBN 2-213-59787-1
- (fr.) Istanbul. Guides Voir. Hachette. 2003. ISBN 2-01-243633-1