Razlika između inačica stranice »Gene Hackman«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige))
 
Redak 35: Redak 35:
=== Rani život ===
=== Rani život ===


Hackman je rođen [[1930.]] u San Bernardinu, u [[Kalifornija|Kaliforniji]] kao dijete Eugenea Ezre Hackmana, zaposlenika u tiskari novina<ref name="printing1">{{cite book|last=Leman|first=Kevin|authorlink=|coauthors=|title=What Your Childhood Memories Say about You: And What You Can Do about It|publisher=Tyndale House Publishers, Inc.|date=2007|location=|pages=154|month=|url=|id=ISBN1414311869}}</ref>, i Lynde Gray.<ref>[http://www.filmreference.com/film/90/Gene-Hackman.html Gene Hackman Biography (1930-)<!-- Bot generated title -->]</ref> Roditelji su mu se razveli dok je još bio dijete te se selio iz jednog grada u drugi, da bi se konačno smjestio u Danvilleu, u Illinoisu, gdje je živio s bakom, Beatrice Gray.<ref name="printing1"/> His mother died in 1962, as a result of a fire she accidentally set while smoking.<ref>[https://web.archive.org/web/20070930191809/http://www.eonline.com/celebrities/profile/index.jsp?uuid=c0858f3a-5eb8-43b9-a2ef-58ff21dbf25c ''Gene Hackman profile'']. E! Online.com.</ref> Sa 16 godina se pridružio marincima gdje je služio tri godine. Kasnije se preselio u [[New York]] gdje je imao više manjih poslova prije nego što je počeo studirati televiziju i novinarstvo na Sveučilištu Illinois.
Hackman je rođen [[1930.]] u San Bernardinu, u [[Kalifornija|Kaliforniji]] kao dijete Eugenea Ezre Hackmana, zaposlenika u tiskari novina<ref name="printing1">{{Citiranje knjige|last=Leman|first=Kevin|authorlink=|coauthors=|title=What Your Childhood Memories Say about You: And What You Can Do about It|publisher=Tyndale House Publishers, Inc.|date=2007|location=|pages=154|month=|url=|id=ISBN1414311869}}</ref>, i Lynde Gray.<ref>[http://www.filmreference.com/film/90/Gene-Hackman.html Gene Hackman Biography (1930-)<!-- Bot generated title -->]</ref> Roditelji su mu se razveli dok je još bio dijete te se selio iz jednog grada u drugi, da bi se konačno smjestio u Danvilleu, u Illinoisu, gdje je živio s bakom, Beatrice Gray.<ref name="printing1"/> His mother died in 1962, as a result of a fire she accidentally set while smoking.<ref>[https://web.archive.org/web/20070930191809/http://www.eonline.com/celebrities/profile/index.jsp?uuid=c0858f3a-5eb8-43b9-a2ef-58ff21dbf25c ''Gene Hackman profile'']. E! Online.com.</ref> Sa 16 godina se pridružio marincima gdje je služio tri godine. Kasnije se preselio u [[New York]] gdje je imao više manjih poslova prije nego što je počeo studirati televiziju i novinarstvo na Sveučilištu Illinois.


=== Karijera ===
=== Karijera ===

Trenutačna izmjena od 01:03, 17. studenoga 2021.

Gene Hackman
Gene Hackman
Hackman na potpisivanju knjige u Albuquerqueu 2008.
Rodno ime Eugene Allen Hackman
Rođenje 30. siječnja 1930. (Flag of the United States.svg San Bernardino, Kalifornija, SAD)
Godine rada 1981.2004.
Supruga Fay Maltese (1956.-1986.)
Betsy Arakawa (1991.-)
Portal o životopisima
Portal o filmskoj umjetnosti

Eugene Allen "Gene" Hackman[1] (San Bernandino, 30. siječnja 1930.), američki filmski glumac, dvostruki dobitnik Oscara. Karijeru je započeo početkom šezdesetih u filmovima kao što su Bonnie i Clyde, a 1971. je osvojio prvog Oscara za ulogu u filmu Francuska veza. Od tada se nastavio pojavljivati u velikim holivudskim filmovima.

Životopis

Rani život

Hackman je rođen 1930. u San Bernardinu, u Kaliforniji kao dijete Eugenea Ezre Hackmana, zaposlenika u tiskari novina[2], i Lynde Gray.[3] Roditelji su mu se razveli dok je još bio dijete te se selio iz jednog grada u drugi, da bi se konačno smjestio u Danvilleu, u Illinoisu, gdje je živio s bakom, Beatrice Gray.[2] His mother died in 1962, as a result of a fire she accidentally set while smoking.[4] Sa 16 godina se pridružio marincima gdje je služio tri godine. Kasnije se preselio u New York gdje je imao više manjih poslova prije nego što je počeo studirati televiziju i novinarstvo na Sveučilištu Illinois.

Karijera

1960-e

Odlučio se za glumu kada je već prešao 30 godina te se pridružio Pasadena Playhouseu u Kaliforniji. Tamo se sprijateljio s još jednim glumcem, Dustinom Hoffmanom. Obojica su se smatrali autsajderima te su ih mnogi okarakterizirali kao „najmanje vjerojatni da postignu uspjeh“. Hackman se vratio u New York te honorarno radio kao vratar gdje je sreo omraženog instruktora koji mu je još jednom ponovio da “nikada neće uspjeti”.

Ipak, Hackman je počeo nastupati u manjim broadwayskim predstavama. Njegov prvi film bio je Lillith iz 1964. Nastupom u krimi klasiku Bonnie i Clyde bio je po prvi put nominiran za Oscar za najboljeg sporednog glumca.

1970-e

1970. je ponovno nominiran za istu nagradu, ovaj put za film Nikad nisam pjevao svom ocu, gdje je nastupio zajedno s Melvynom Douglasom i Estelle Parsons. Sljedeće godine je osvojio nagradu za najboljeg glumca za nezaboravnu izvedbu u Francuskoj vezi u ulozi Popeyea Dolyea koja je označila prijelaz na glavne uloge. Uslijedile su glavne uloge u Posejdonovoj avanturi (1972.) i Prisluškivanju (1974.) Francisa Forda Coppole za koje je bio nominiran za nekoliko Oscara. Iste godine se pojavio u jednoj od svojih najslavnijih komičarskih uloga kao Slijepac u Mladom Frankensteinu. Kasnije je bio član zvjezdane glumačke ekipe u ratnom filmu Nedostižni most (1977.) te utjelovio Lexa Luthora u Supermanu (1978.) i Supermanu 2 (1980.).

1980-e

Krajem osamdesetih, Hackman je već bio afirmirani glumac koji je nastupao u glavnim, ali i u sporednim ulogama. 1988. je priskrbio još jednu nominaciju za najboljeg glumca za film Mississippi u plamenu. Osim toga, pojavio se u filmovima kao što su Crveni, Pod paljbom, Hoosiers i Palica 21.

1990-e

1990. se podvrgnuo operaciji srca koja ga je neko vrijeme udaljila od filma iako je pronašao vremena za remake filma Uski prolaz. 1992. je glumio šerifa Billa Daggetta u vesternu Clinta Eastwooda, Nepomirljivi, koji mu je donio drugog Oscara, ovaj put za najboljeg sporednog glumca. 1995. je igrao Johna Heroda u filmu Brzi i mrtvi, kao i kapetana Franka Ramseyja u filmu Grimizna plima. 1998. je u Državnom neprijatelju imao sličnu ulogu kao u Prisluškivanju.

2000-e

U filmu Tko je kome smjestio? je nastupio kao vremešni profesionalni lopov koji je prisiljen upustiti se u jednu od posljednjih pljački. Osim toga, pojavio se i u filmovima prepunima glumačkih zvijezda, Obitelj čudaka i Odbjegla porota.

Privatni život

Hackamnova prva supruga bila je Faye Maltese. Dobili su troje djece, Christophera Allena, Elizabeth Jean i Leslie Anne, ali su se razveli 1986., nakon 30 godina braka. Hackman se 1991. oženio s Betsy Arakawa Žive u Santa Feu, u Novom Meksiku. 7. srpnja 2004. je dao eksluzivni intervju Larryju Kingu u kojem je rekao kako više ne namjerava snimati filmove te vjeruje kako mu je glumačka karijera završila.

Filmografija

Godina Film Uloga Bilješke
1961. Mad Dog Coll Policajac nepotpisan
1964. Lilith Norman
1966. Havaji Dr. John Whipple
1967. Banning Tommy Del Gaddo
Community Shelter Planning Donald Ross
A Covenant with Death Harmsworth
First to Fight Narednik Tweed
Bonnie i Clyde Buck Barrow Nominiran - Oscar za najboljeg sporednog glumca
1968. The Split Detektiv Walter Brill
1969. Riot Red Fraker
The Gypsy Moths Joe Browdy
Downhill Racer Eugene Claire
Marooned Buzz Lloyd
1970. Nikad nisam pjevao svom ocu Gene Garrison Nominiran - Oscar za najboljeg sporednog glumca
1971. Doctors' Wives Dr. Dave Randolph
The Hunting Party Brandt Ruger
Francuska veza Detektiv Jimmy 'Popeye' Doyle Oscar za najboljeg glavnog glumca; BAFTA; Zlatni globus za najboljeg glumca - drama
1972. Prime Cut Mary Ann
Posejdonova avantura Otac Frank Scott
Cisco Pike Narednik Leo Holland
1973. Strašilo Max Millan
1974. Prisluškivanje Harry Caul Nominiran - BAFTA; Nominiran - Zlatni globus
Mladi Frankenstein Slijepac (Harold)
Zandy's Bride Zandy Allan
1975. Francuska veza 2 Detektiv Jimmy 'Popeye' Doyle Nominiran - BAFTA; Nominiran - Zlatni globus
Lucky Lady Kibby Womack
Night Moves Harry Moseby
Bite the Bullet Sam Clayton
1977. Domino Principle Roy Tucker
Nedostižni most General-bojnik Stanislaw F. Sosabowski
March or Die Bojnik William Sherman Foster
1978. Superman Lex Luthor Nominiran - BAFTA
1980. Superman 2 Lex Luthor
1981. Cijele noći George Dupler
Crveni Pete Van Wherry
1983. Pod paljbom Alex Grazier Nominiran - Zlatni globus
Two of a Kind Glas Boga nepotpisan
Iznimna hrabrost Pukovnik Cal Rhodes
1984. Eureka Jack McCann
Misunderstood Ned Rawley
1985. Dvaput u životu Harry MacKenzie Nominiran - Zlatni globus
Meta Walter Lloyd/Duncan (Duke) Potter
1986. Moć Wilfred Buckley
Hoosiers Trener Norman Dale
1987. Bez izlaza Ministar obrane David Brice
Superman 4 Lex Luthor
1988. Palica 21 Pukovnik Iceal Hambleton
Mississippi u plamenu Agent Rupert Anderson Nominiran - Oscar za najboljeg glavnog glumca;
Nominiran - Zlatni globus
Druga žena Larry Lewis
Full Moon in Blue Water Floyd
Split Decisions Dan McGuinn
1989. Pošiljka Narednik Johnny Gallagher
1990. Ludi murjaci MacArthur Stern
Razglednice s ruba Lowell Kolchek
Uski prolaz Robert Caulfield
1991. Sudski postupak Jedediah Tucker Ward
Company Business Sam Boyd
1992. Nepomirljivi Little Bill Daggett Oscar za najboljeg sporednog glumca;
BAFTA; Zlatni globus
1993. Tvrtka Avery Tolar
Geronimo: Američka legenda General George Crook
1994. Wyatt Earp Nicholas Earp
1995. Brzi i mrtvi John Herod
Grimizna plima Kapetan Frank Ramsey
Uhvatite maloga Harry Zimm
1996. Krletka Senator Kevin Keeley
Pod svaku cijenu Dr. Lawrence Myrick
Komora Sam Cayhall
1997. Neograničena moć Predsjednik Allen Richmond
1998. Sumrak Jack Ames
Državni neprijatelj Brill
Mravi General Mandible
2000. Pod sumnjom Henry Hearst
Zamjene Jimmy McGinty
2001. Srcolomke William B. Tensy
Heist Joe Moore
Obitelj čudaka Royal Tenenbaum Zlatni globus za najboljeg glumca - komedija ili mjuzikl
Iza neprijateljskih linija Admiral Leslie McMahon Reigart
2003. Odbjegla porota Rankin Fitch
Zlatni globus - Nagrada Cecil B. DeMille
2004. Rat za gradonačelnika Monroe Cole
2006. Superman 2: Verzija Richarda Donnera Monroe Cole

Izvori

  1. His middle name is "Allen", according to the State of California. California Birth Index, 1905-1995. Center for Health Statistics, California Department of Health Services, Sacramento, California. At Ancestry.com
  2. 2,0 2,1 Leman, Kevin (2007). What Your Childhood Memories Say about You: And What You Can Do about It. Tyndale House Publishers, Inc.. str. 154. ISBN1414311869 
  3. Gene Hackman Biography (1930-)
  4. Gene Hackman profile. E! Online.com.

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Gene Hackman.